akcioni plan sigurnosti 2011-2020

1

Dekada akcije UN AKCIONI PLAN SIGURNOSTI SAOBRAAJA

FBIH 2011-2020

Decembar 2011

3

Sadraj

I. SITUACIJA SIGURNOSTI SAOBRAAJA U FBIH3

II. AKCIONI PLAN 2011-2020 ......................................................... 7

1) OSNOVNE INFORMACIJE .................................................................. 7 2) ELEMENTI AKCIONOG PLANA ...9 3) POKAZATELJI USPJENOSTI SIGURNOSTI U SAOBRAAJU ....................... 11 4) OEKIVANI ISHODI ....................................................................... 11 5) SAETAK STUBOVA AKCIONOG PLANA 2011-2020 ............................ 11

6) Zakljuci ...13 PRILOG A: AKCIONI PLANOVI PREMA STUBOVIMA ..................................... 14

Akcioni Plan 1: Upravljanje cestovnom sigurnou ......................... Akcioni Plan 2: Infrastruktura ......................................................... Akcioni Plan 3: Sigurna vozila ......................................................... Akcioni Plan 4: Sigurno ponaanje uesnika u saobraaju .............. Akcioni Plan 5: Njega nakon sudara ............................................... Saetak ukupnog budeta ...............................................................

PRILOG B: POKAZATELJI USPJENOSTI I PRAENJE ........29

Pripremljeno od strane

Sa tehnikom podrkom i asistencijom od strane

4

Situacija sigurnosti cestovnog saobraaja u FBIH Sigurnost cestovnog saobraaja u ovom momentu predstavlja problem u svijetu, te mnoge zemlje pokuavaju smanjiti broj poginulih i ozlijeenih na cestama. JP Ceste Federacije BiH, uz finansiranje od strane Svjetske Banke i tehniku pomo od strane vedske konsultantske firme, su razmatrili sve sektore sigurnosti na cestama te razvili Strategiju sigurnosti na cestama i Akcioni plan za FBiH. Kao dio projekta sigurnosti na cestama poduzeta su istraivanja od strane Fakulteta za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, o gubicima u ekonomiji FBiH koje proizlaze iz saobraajnih nezgoda. U FBiH, Svake godine pogine oko 250 osoba, a oko 6.800 biva ozlijeeno u saobraajnim nezgodama, a neki od tih bivaju trajno onesposobljeni do kraja njihovih ivota. rtve zahtijevaju lijeenje i mnogi bivaju privremeno ili trajno nesposobni za rad nakon nezgode. Procjenjuje se da FBiH sada gubi vie od 400 miliona eura svake godine, na medicinske trokove, izgubljenu produktivnost, administrativne trokove i oteenja imovine, dakle svi ovi trokovi su uzeti u obzir. To su veliki gubici koji iznose oko 5,8% godinjeg bruto domaeg proizvoda (BDP) u FBiH i ti gubici nedvojbeno ometaju ekonomski razvoj. FBiH se i dalje zaduuje (to e morati vratiti) na desetine miliona eura iz razvojnih banaka, ali u isto vrijeme uspjeno rasipa 400 miliona eura svake godine kroz neuspjeh da smanji broj smrtnih sluajeva i ozljeda na cestama. ak i ako se samo 10% uspije smanjiti broj poginulih i povrijeenih osoba, to je ekvivalent za "utedu" od 40 miliona eura. Sa tim iznosima na raspolaganju svake godine u budetu FBiH, mogu se vriti ulaganja kako bi se pomoglo ekonomsko i drutveno razvijanje. U posljednjih 5 godina, na cestama FBiH je poginulo oko 1000 osoba, a vie od 37.000 je ozlijeeno. Stoga, u FBiH saobraajne nezgode su prouzrokovale gubitak u iznosu od oko 3.630 miliona KM (Euro 1.860 miliona) - novac koji se mogao puno bolje iskoristiti u pomaganju razvoja zemlje. Ta sredstva su mogla biti na raspolaganju za ulaganja u infrastrukturu, medicinske usluge, obrazovanje te potrebe mnogih drugih podruja u FBiH.

Tabela 1: Osnovni statistiki podaci o sigurnosti saobraaja u FBiH* Predmet/Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno 5

god. Saobraajne nezgode 21567 22345 24567 24987 24151 25287 28231 29578` 29456 28506 141058 Posljedice1 Smrtni Sluajevi 199 198 200 212 202 206 235 243 197 208 1089 Teko Ozlijeeni 1232 1256 1365 1398 1328 1349 1525 1460 1246 936 6516 Lake Ozlijeeni 5981 5897 6231 6453 6764 6590 6449 6439 6100 5885 31469 Vozila 412678 444794 429451 446173 446903 492331 484658 525724 539800 569859 --------- Procjena gubitka (u milionima KM). Na temelju 5% BDP-a

433 467 484 516 541 607 688 781 754 8232 3653 (Euro 1870)

*procjena podataka za period 2001-2005

Baza podataka o saobraajnim nezgodama u FBiH je vrlo neadekvatna. Ima brojne greke, propuste i nedostatke, te je statistiki vrlo nepouzdana. Neki od kantona obavljaju svoju dunost te prikupljaju i pohranjuju podatke o sudarima, dok drugi kantoni ine vrlo malo kako bi obavili isto te podatke samo po potrebi, na mjesenoj osnovi, poalju prema MUP-u, u svrhu kompilacije statistike na entitetskoj razini. Analiza koja slijedi je najbolja mogua s obzirom na

1 Ovo su podaci iz policijskih izvjetaja za poginule i ozlijeene u kojima nisu ukljueni izvjetaji o umrlim nakon nesree u bolnici ili negdje drugo (u izvjetaju policije nalazi se 208 poginulih a 43 osobe su evidentirane na medicinskim izvjetajima a da su umrle u 30 dana nakon nesree, to daje ukupnu brojku poginulih u saobraajnim nesreama u 2010 oko 251). Podaci za 2001 do 2005 su procijenjeni. 2 Izraunat gubitak na bazi BDP od 5,8 %.

5

ograniene podatke. Ista se treba uzeti u obzir samo kao pokazatelj karakteristika problema sigurnosti na cestama u FBiH, dok bolji podaci ne budu dostupni.

1. Trendovi saobraajnih nezgoda u FBIH?

258675 nezgoda prijavljenih od strane

policije u posljednjih 10 godina

Saobraajne nezgode

Priblino 76000 osoba povrijeeno u saobraajnim

nezgodama u posljednjih 10 godina

Teko i lake ozlijeene osobe

Vie od 2100 poginulih osoba u saobraajnim

nezgodama u posljednjih 10 godina

Poginule osobe

Policija je prijavila da je broj saobraajnih nezgoda, poginulih i ozlijeenih na cestama porastao u posljednjih 10 godina, sve do 2008. Meutim, ini se da je broj neto smanjen u posljednje 2 godine (iako je broj poginulih opet porastao u 2010). Iako je to vjerojatno zbog poveanih aktivnosti prometne policije tokom zadnje 2 godine, nije sigurno da li takva smanjenja realna ili su to samo godinje promjene u policijskim izvjetajima (fusnota 1 pokazuje da je u policijskim izvjetajima u 2010.godini bilo preko 20% neprijavljenih poginulih osoba u saobraajnim nezgodama).

Teko ozlijeeni

6

2. Gdje osobe ginu ili bivaju povrijeene?

Tabela 2: Poginule i povrijeene osobe, prema kategoriji ceste Vrsta ceste

2009 2010

Nezgode rtve Nezgode rtve

Poginuli Teke povrede

Lake povrede

Poginuli Teke povrede

Lake povrede

Magistralne ceste 7425 98 462 2155 6931 112 439 1929

Regionalne ceste 2510 32 318 908 2930 28 172 976

Lokalne ceste 2763 25 185 827 2822 21 123 732

Ceste u naseljenim mjestima

15423 33 360 2112 14816 28 287 1915

Ostalo 1335 9 21 107 1347 8 15 95

Ukupno 29456 197 1246 6109 28446 197 1036 5647

Tabela 3 :Poginule osobe, prema kantonu

Izvor: Saobraajna policija

Tabela 4: Povrijeene osobe, prema kantonu Year USK PK TK ZDK BPK CBK HNK ZHK SK K-10

2009 945 111 1695 981 37 717 917 494 1208 250

2010 844 134 1671 879 21 632 893 445 988 213

Razlika -101 23 -24 -102 -16 -85 -24 -49 -220 -37

Procenat -11% +21% -1% -10% -43% -12% -3% -10% -18% -15%

Izvor: Saobraajna policija Tabela 2 pokazuje da se veina pogibija na cestama (oko 57%) i ozljeda (42% tekih i 35% lakih) deava na magistralnim cestama.Posebno je zabrinjavajue to to, iako je broj nezgoda na magistralnim cestama zapravo smanjen za 6%, izmeu 2009 i 2010, smrtnost je zapravo porasla za 8% kao i ozljede za 7%. Aspektima sigurnosti na cestama glavne cestovne mree treba posvetiti vie panje od strane relevantnih tijela za ceste. Tabele 3 i 4 prikazuju broj poginulih i ozlijeenih po kantonima i moe se vidjeti da, iako je smrtnost ostala statina ili je smanjena u 7 kantona, su ti brojevi zapravo veoma poveani (do izmeu 35 -48%) u 3 kantona. Poveani napori trebaju biti usmjereni na ova 3 kantona kako bi se shvatilo zato se dogodio takav porast, te da se otklone nedostaci u njihovim aktivnostima ili objektima sigurnosti na cesti.

USK PK TK ZDK BPK CBK HNK ZHK SK K-10

2009 20 3 40 44 0 23 21 13 22 11

2010 20 3 33 32 0 31 31 13 30 4

Razlika 0 0 -7 -12 0 8 10 0 8 -7

Procenat 0% 0% -17.5% -27% 0% 35% 48% 0% 36% -64%

7

Ko gine ili biva povrijeen?

Slika 4

Ranjivi uesnici u prometu (pjeaci, biciklisti i motociklisti) ine 47% od ukupnog broja smrtnih sluajeva.

Sami pjeaci ine 35% smrtnih sluajeva

Slika 5

Nezgode jednog vozila uzrokuju vie od 45% smrtnih sluajeva i nezgode

pjeak vozilo uzrokuju 33% smrtnih sluajeva .

Slika 6

Vozai Putnici Motociklisti Biciklisti Pjeaci Ostali

Broj poginulih po kategoriji uesnika u prometu u FBiH 2009 zabiljeeni u bazi podataka (br=134)

Jedno vozilo Pjeak -vozilo Direktni sudar Boni (raskrsnica) Od pozada Biciklo-vozilo Preticanje Ostali

8

I. Akcioni plan 2011-2020

Osnovne informacije Rastui trendovi saobraajnih nezgoda i rtava, naveli su elnu vladu drave BiH da prepozna sigurnost na cesti kao kljuni problem za naciju, te su komponente sigurnosti saobraaja ukljuene u ukupni zajam od Svjetske banke, koji je namijenjen za finansiranje projekata za saobraaj u entitetima RS i FBiH. Ovaj akconi plan je jedan od rezultata projekta za sigurnost u saobraaju, a koji je poduzet u FBiH izmeu decembra 2010 i decembra 2011. Na dravnoj razini se dogodio se vrlo znaajan napredak u 2006.godini, kada je donesen osnovni dravni zakon o sigurnosti u prometu. Iako je pruen cjelokupni krovni okvir za djelovanje, nedostatkom podrke kroz pod-zakone i propise, umanjen je njegov potencijalni uinak i djelotvornost. Ipak, postojanje ovog dravnog Zakona je potaklo Federalno ministarstvo unutarnjih poslova (FMUP) da koordinira kljune aktere i da pokrene razvoj strategije za sigurnost prometa u FBiH, te pratei akcioni plan cestovne sigurnosti za razdoblje od 2008 -2013. Naalost, ova strategija i akcioni plan, iako rjeavanju mnogo problema, nisu provedeni zbog nedostatka sredstava. Iako je trebalo biti osnovano 5 ili 6 strunih timova kako bi se poduzele aktivnosti u razliitim sektorima sigurnosti u prometu, osnovan je samo jedan struni tim (ekspertni tim prometne policije, s prikazom iz svih 10 kantona) koji djeluje u pokuaju da pobolja sigurnost na cestama. Pored policijskog ekspertnog tima i strunjaka odjela sigurnosti na cestama u okviru JP Ceste FBiH koji ine to mogu s vrlo ogranienim kadrom i finansijskim sredstvima, ni jedan od drugih kljunih aktera nisu bili aktivni u provedbi njihovih dijelova predloenih u akcionom planu sigurnosti u prometu. Ta strategija i akcioni plan su na taj nain ostali uglavnom neimplementirani budui da su razvijeni u 2008.godini. Projekat o sigurnosti u prometu FBiH, finansiran od strane Svjetske banke, je poduzet uz pomo vedske vladine konsultantske kue, SweRoad. Njihovi strunjaci za sigurnost u prometu su usko saraivali s lokalnim strunjacima u svakom sektoru sigurnosti u prometu, a u svrhu pregleda trenutnih aktivnosti i prakse, te utvrivanja podruja za mogue poboljanje. Meunarodni strunjaci za sigurnost u prometu su kroz radionice i seminare prikazali i diskutovali o najboljim meunarodnim praksama u svakom sektoru i, uz pomo i doprinos lokalnih strunjaka, identificirali one za koje se smatra da su najrelevantnije i odgovarajue za potrebe i trenutni stepen razvoja sigurnosti u prometu FBiH. Rad projektnog tima Sweroad je dokumentiran u nizu radnih dokumenata (sektorni izvjetaji, tehnike biljeke itd.) koji su izraeni tokom projekta. Isti daju vie pojedinosti o poduzetim pregledima, identifikovanim nedostacima, te preporuke za svaki sektor. Ovaj akcioni plan i preporuke temelje se na sadraju tih dokumenata. Pri pregledu sektora sigurnosti u prometu, date su sljedee preporuke:

1. Upravljanje sigurnou saobraaja, koordinacija i finansiranje 2. Zakonodavstvo za sigurnost cestovnog saobraaja 3. Sistem baze podataka o nezgodama 4. Provedba saobraajne policije 5. Inenjering za sigurnost 6. Sigurnost vozila i tehniki pregled 7. Obuka i testiranje kandidata za vozae 8. Publicitet sigurnosti cestovnog saobraaja 9. Cestovna sigurnost saobraaja i obrazovanje kolske djece 10. Istraivanje o sigurnosti saobraaja i procjena trokova nezgoda 11. Hitne medicinske slube

9

Jedna od najranijih spoznaja projekta sigurnosti na cestama je da postojei sistem baza podataka o prometnim nezgodama u FBiH nije u stanju obezbijediti tano i potpuno razumijevanje karakteristika problema, zbog toga to postoje nedostaci i znaajne netanosti u sistemu policijske baze podataka o nezgodama, a to ga ini statistiki nepouzdanim. Stoga nije bilo mogue napraviti stupanj dubinske analize podataka koji se obino radi kako bi se identificirale ciljne skupine i ciljna ponaanja, te najvei faktori rizika koji pridonose problemu sigurnosti na cestama. Dok je ukupni broj smrtnih sluajeva, ozljeda i nekoliko obiljeja rtava dostupan - barem od 2005 pa nadalje od strane paralelnog policijskog upravnog sistema izvjetavanja, detaljne informacije koje bi bilo normalno oekivati da dolaze iz baze podataka o nezgodama nisu dovoljno pouzdane i statistiki tane. Nadalje, FBiH je jo uvijek u vrlo ranoj fazi razvoja sigurnosti u prometu, te mnoge od osnovnih sadraja, aktivnosti i mogunosti nisu dostupne u ovom trenutku meu kljunim akterima ili u postojeem sistemu FBiH. Dakle, prvobitno e se morati znaajno raditi na jaanju kapaciteta, prakse i aktivnosti prije nego to se moe uspostaviti kljuni sistem i znanje za uinkovit rad na sigurnosti u prometu. Iz tih razloga, ovaj akcioni plan je u prvim godinama prije svega usmjeren na izgradnju institucija, razvijanje znanja i sposobnosti, poboljanje i provedbu prakse i sistema kako bi se omoguio uinkovitiji rad na sigurnosti u prometu, koji treba poduzeti. Ograniena baza podataka pokazuje da su zajedniki meunarodni faktori rizika kao to su nedovoljno koritenje sigurnosnog pojasa, prebrza vonja, vonja pod uticajem alkohola i neadekvatna zatita za pjeake takoer uobiajeni faktori rizika u FBiH, to je taker i prekomjerno sudjelovanje mladih vozaa (20-24 godina starosti) meu poginulim i ozlijeenim. Akcioni plan je dakle usmjeren na izgradnju institucija za razvoj lokalnih kapaciteta i na kljune faktore rizika, kako bi se pokrenule odreene aktivnosti. U dogledno vrijeme, kada se instalira novi sistem podataka o negodama i kada se uspostave drugi sistemi podrke sigurnosti, fokus akcionog plana se moe preusmjeriti na bilo koje dodatne lokalne faktore rizika ako je to potrebno, te na identificirane visoko-rizine grupe korisnika cesta, a na temelju detaljnije analize lokalnih podataka. Akcioni plan e:

1. Poveati aktivnosti prometne sigurnosti u kljunim agencijama na nivou FBiH, odgovornim za sigurnost u prometu

2. Ojaati sposobnost ovih agencija kako bi se poboljala sigurnost u prometu kroz smanjenje broja i vrsta prometnih nezgoda koje najee uzrokuju pogibije i ozljede u FBiH,

3. Fokusirati se na poznate najvee faktore rizika

Koritenje sigurnosnog pojasa

Prebrza vonja

Vonja pod utjecajem alkohola

Sigurnost pjeaka Akcioni plan provodit e se kroz partnerski pristup, koji e omoguiti da razliita ministarstava i odjeli rade zajedno s privatnim sektorom i akterima civilnog drutva. Predloeni odjel za sigurnost cestovnog prometa, koji e se uspostaviti u dravnom i federalnom Ministarstvu prometa i komunikacija (MKP i FMKP), e nadgledati upravljanje relevantnih aspekata u okviru njihovih nadlenosti na dravnom i entitetskim nivoima. Isti e takoer saraivati kako bi kreirali adekvatan zakonodavni okvir pod-zakona i propisa za poticanje kantona na upravljanje, koordinaciju i promociju aktivnosti sigurnosti na cestama u okviru svojih nadlenosti. Novi odbor sigurnosti cestovnog prometa FBiH e se osnovati i imati odgovornost za cjelokupnu koordinaciju, praenje i potporu za provedbu akcionog plana sigurnosti na cestama irom Federacije BiH. Odbori sigurnosti cestovnog prometa na kantonalnoj razini e se poticati da nadgledaju razvoj i implementaciju vlastitih akcionih planova na razini kantona (u dogledno vrijeme, na opinskoj razini).

10

Okvir Akcionog plana za deset godina 2011-20120 je opisan u nastavku:

CILJ:

Smanjiti broj poginulih na cestama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) za 50% do 2020.godine

VIZIJA:

Siguran i uinkovit cestovni prijevoz, koji e doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju, kroz uspostavu sigurnije cestovne mree, poboljano ponaanje korisnika cesta, te koordiniranu vladu, aktivnosti preduzea i nevladinih organizacija na entitetskim, kantonalnim i opinskim nivoima, a putem ciljanih intervencija za smanjenje broja poginulih i ozlijeenih na cestama.

MISIJA:

Koristei snanu politiku volju i predanost kako bi se dosegli svi uesnici u prometu, koristei pristup sistema koji se temelji na osnovi preporuka 5 stubova UN Dekade akcije za razvoj upravljanja sigurnou, sigurnijih cesta i mobilnosti, sigurnijih vozila, te sigurnijih korisnika cesta i reakcija poslije nezgoda.

KLJUNI CILJEVI

1. 7% godinjeg smanjenja ukupnog broja poginulih u odnosu na prethodne godine (oko 50% smanjenja kroz 10 godina)

2. 7% godinjeg smanjenja broja nezgoda uzrokovanih prekomjernom brzinom u odnosu na prethodnu godinu

3. Porast stope koritenja sigurnosnog pojasa za 80% do kraja 2013.godine, a 90% do kraja 2015.

4. Smanjen postotak poginulih pjeaka za 30% do kraja 2015.godine, a 17% do kraja 2020. 5. Incidencija nezgoda uzrokovanih vonjom pod utjecajem alkohola smanjena za 7% svake

godine u odnosu na prethodnu godinu.

11

Slika 7 : Uspjeh Evropske Unije u odrivom smanjenju smrtnosti na cestama.

Kao to gore navedena slika prikazuje, susjedne zemlje u Europskoj uniji pokazale su da je mogue stalno smanjenje smrtnih sluajeva iz godine u godinu, ako je uinkovito i odluno djelovanje stimulirano i koordinirano od strane Vlade i ako je uinjeno potrebno ulaganje u intervencije sigurnosti na cesti. Jedna od velikih prednosti za FBiH jeste to da nije sama u problemima sigurnosti na cestama, te su mnoge druge zemlje ve razvile i testirale alate i intervencije te identificirale one koji su najuinkovitije. Iz izbornika uspjenih intervencija provedenih u drugim zemljama moemo odabrati one koje su najprikladnije za uvjete i trenutno ekonomsko i drutvenog stanje razvoja u FBiH. Ono to je jasno iz europskog iskustva je to da je postavljanje ambicioznih ciljeva je vrlo korisno, pa ak i ako se isti ne postignu, oni osiguravaju fokus djelovanja i openito dovode do puno veih smanjenja nezgoda nego ako se ne postave ciljevi.

Vano je postaviti ambiciozne ali realne ciljeve za FBiH. U poetku, zbog trenutno vrlo niskog stepena razvoja sigurnosti na cestama u FBiH, fokus akcionog plana mora biti razvoj institucija i vjetina, te poveanje broja strunjaka za sigurnost na cestama koji e se aktivno baviti poboljanjem sigurnosti na cestama. Ministarstva prometa i komunikacija na dravnom federalnom nivou treba da uspostave odjeljenja za sigurnost na cestama, tako da strunjaci za sigurnost na cestama budu puno radno vrijeme posveeni pitanjima sigurnosti na cestama, te da potiu potrebne aktivnosti sigurnosti na cestama u drugim kljunim organizacijama i institucijama koje mogu pomoi ostvarivanju cilja smanjenja rtava. Prve 2 -3 godine akcionog plan e stoga biti prvenstveno usmjerene na jaanje kapaciteta za upravljanje, koordinaciju i finansiranje aktivnosti sigurnosti na cestama, te na rjeavanje nekoliko najhitnijih problema s dokazanim rjeenjima (npr. poveanje koritenja sigurnosnog pojasa) koji su bili uinkoviti irom svijeta.

12

Ciljevi na nivou entiteta FBiH (Pokazatelji uspjenosti sigurnosti cestovnog prometa) Akcioni plan sigurnosti cestovnog prometa 2011-2020 se fokusira na 5 pokazatelja uspjenosti:

Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 1: Smanjenje smrtnosti 7% smanjenja smrtnosti svake godine ( oko 50% smanjenja smrtnosti do 2020.godine)

Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 2: Smanjenje prekomjerne brzine kao uzroka nezgoda 7% smanjenja nezgoda uzrokovanih prekomjernom brzinom svake godine u odnosu na prethodnu godinu

Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 3: Poveanje stope koritenja sigurnosnog pojasa na 80% do decembra 2013.godine i na 90% do decembra 2015.godine

Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 4 ; Smanjiti postotak poginulih pjeaka od ukupnog postotka smrtnosti na 30% do kraja 2015.godine i na 17% do kraja 2020.godine

Pokazatelj uspjenosti cestovne sigurnosti 5 : Smanjiti pojavu nezgoda uzrokovanih vonjom u alkoholiziranom stanju za 7% godinje u odnosu na prethodnu godinu.

Oekivani rezultati

Stub 1: Dobro strukturirani mehanizmi i uspostavljene administrativne strukture kako bi FBiH bila sposobna za upravljanje, koordinaciju i praenje sigurnosti na cestama u nacionalnim i meunarodnim kontekstima. Stub 2: Sigurnije i opratajue ceste i cestovne mree prema onima koji budu sudjelovali u saobraajnim nezgodama. Stub 3: Da su sve vrste vozila u skladu sa standardima sigurnog vozila, propisima, te da se provode odgovarajue kontrole kako bi se osiguralo da samo tehniki ispravna vozila koriste javne ceste. Stub 4: Da svi sudionici u saobraaju znaju i razumiju svoje obaveze prema Zakonu prometa na cestama, da su svjesni glavnih faktora rizika i kako izbjei ili smanjiti vjerovatnou pogibije ili ozljede u sluaju nezgode. Stub 5: Slube za pruanje njege poslije nezgode su pravodobne i vrlo uinkovite u smanjenju ozbiljnosti i nepovoljnih ishoda ozljeda steenih u saobraajnim nezgodama.

Saetak stubova akcionog plana 2011-2020

Stub 1: Upravljanje sigurnou cestovnog saobraaja Sigurnost cestovnog saobraaja je multi-sektorsko pitanje koje zahtijeva multi-dimenzionalni sistem za upravljanje, te odgovarajue tehnike i finansijske resurse to bi omoguilo da odgovorne agencije razviju i implementuju odgovarajue strategije, politiku i planove, te koordiniraju razliite aktere ukljuene u cestovnu sigurnost na svim razinama . Ovo takoer zahtijeva osnivanje odgovarajuih sistema podrke za cestovnu sigurnost koji bi omguili razumijevanje problema u potpunosti, te poduzimanje odgovarajuih mijera kako bi se smanjio broj rtava i ozbiljnost njohovih ozljeda. Sredstva predloena nee nuno pokriti sve trokove nakon to se aktivnosti prenesu na kantonalni nivo i pojedine opine ali e biti dovoljna za aktivnosti horizontalne i vertikalne koordinacije, radionice za vie sektora i aktivnosti promocije cestovne sigurnosti na Federalnom nivou, te nekoliko demonstracija i pilot projekata za poticanje aktivnosti sigurnosti prometa na svim upravnim razinama u okviru Federacije BiH. Dekada akcionog plana nacionalne sigurnosti cestovnog prometa e se fokusirati na osiguravanje odgovarajue finansiranje kako bi se uspjeno ispunili ciljevi plana, kao i razvijanje potrebnih znanja i kapaciteta meu ljudskih resursima za sigurnost na cesti, a u svrhu provedbe potrebnih aktivnosti. Kljuni prioriteti e biti da se uspostavite odjel sigurnosti cestovnog prmeta pri Federalnom

13

ministarstvu prometa, Vijee sigurnosti cestovnog prometa kojeg e sainjavati kljuni akteri, te uspostavljanje mehanizma za odrivo finansiranje djelatnosti sigurnosti na cestama. Drugi kljuni zadaci e biti implementiranje novog sistema baze podataka o saobraajnim nezgodama kako bi se poboljao kvalitet policijskih podataka o nezgodama, te decentralizacija aktivnosti cestovne sigurnosti na kantonalni i opinski nivo. Bie pokrenuto vie istraivanja o sigurnosti na cestama i akcioni plan e biti rigorozno praen i ocjenjivan kako bi se osiguralo da se ciljevi postignu. Stub 2: Infrastruktura Infrastruktura igra kljunu ulogu u sigurnosti cestovnog prometa. Kvalitetno projektovanje cesta moe pomoi ljudima da koriste ceste na siguran nain, te moe smanjiti rizik da se dogodi nezgoda. Kada doe do nezgode, zatitna infrastruktura cesta moe znaiti razliku izmeu ivota i smrti. Infrastruktura koja naglaava smirivanje saobraaja i koja se podreuje potrebama ugroenih na cesti (motociklisti, pjeaci, djeca, ljudi s invaliditetom) je posebno vano. Smrtnost pjeaka (trenutno (2010) predstavlja 38% od ukupnog broja poginulih) je neprihvatljivo visoka i morati e se poduzeti znaajni napori kako bi se stvorili sigurniji uvjeti za pjeake. U okviru ovog stuba, plan e se fokusirati na inenjerska rjeenja koja smanjuju brzinu kroz mjere "smirivanja prometa" i upravljanje brzinom, posebno u zonama s visokim brojem ranjivih na cesti, kao to su kole i stambene zone, u izgraenim zonama i podruju linearnih sela uz glavne ceste. Programi poboljanja crnih taaka, masivnog djelovanja i djelovanja na cesti e se provoditi na mrei magistralnih cesta. Preporuke EU Direktive 2008/96 EZ o upravljanju sigurnou cestovne infrastrukture e se provoditi uvoenjem revizije sigurnosti na cestama i inspekcije sigurnosti na cestama, na lokalnim cestama, te e inenjeri biti obueni za takve aktivnosti cestovne sigurnosti. Prioritet e biti usmjeren na uvoenje revizije na sve projekte infrastrukture i projektovanja cesta. Stub 3: Sigurna vozila Poboljanja zatite pri sudaru i sigurnost u vozilima su dokazani faktori za smanjenje broja poginulih i teko ozlijeenih na cestama. U posljednjih nekoliko godina, dolo je do znaajnog napretka u sigurnosti vozila koja titi putnike i druge sudionike u prometu te poboljava sposobnost izbjegavanja sudara. Poveanje udjela novijih vozila na naim cestama s visokim standardom sigurnosnih karakteristika, u voznom parku preduzea i vozilima privatnog vlasnitva, znatno e smanjiti rizik za sve uesnike u prometu - vozai, putnici, motociklisti, pjeaci i biciklisti. U okviru ovog stuba, plan poziva na poboljanje i proirenje flote sigurnosti, posebno meu kompanijama, organizacijama i dravnim tijelima. Europski program ispitivanja novih automobila (NCAP) e biti objavljen za pomo potroaima u odabiru sigurnijih automobila. Prakse i procedure tehnikog pregleda vozila e biti poboljane za sva vozila, te e kvalitet tehnikog pregleda biti sistematski poboljan i provjeravan putem redovne inspekcije na cesti. Stub 4: Sigurno ponaanje korisnika cesta Svi korisnici cesta dijele odgovornost za koritenje cestovnog sistema na siguran i odgovoran nain, te s obzirom prema ostalim uesnicima u saobraaju. Da bi se promijenilo ponaanje razliitih korisnika cesta i zatitili ranjivi korisnici cesta, mora se poveati svijest i moraju se promijeniti stavovi graana koji koriste ceste. Korisnici cesta trebaju biti svjesni glavnih faktora rizika koji poveavaju anse za saobraajne nezgode i rtve, tako da oni mogu mijenjati svoje ponaanje. U okviru ovog stuba, plan se fokusira na glavne faktore "rizika", koji su identificirani na osnovu ograniene baze podataka i vlastitih opaanja i istraivanja projektnog tima. To ukljuuje niske stope koritenja sigurnosnog pojasa, prebrza vonja, vonja u alkoholiziranom stanju, te neodgovarajue zatitne objekte za pjeake. Plan e obuhvatiti javno obrazovanje putem razliitih kanala, sigurnost u saobraaju kao predmet u nastavnom planu i programu u kolama i na univerzitetima, te druge strategije. Mnogi od edukativnih kampanja e biti povezane s provedbom aktivnosti kako bi se poveao njihov uticaj.

14

Ranjiv korisnici cesta su djeca, pjeaci, motociklisti, biciklisti, starije osobe i osobe s invaliditetom. Ova skupina korisnika cesta (posebno pjeaci, ini nerazmjeran broj pogibija i ozljeda u cestovnom sistemu zbog poveanog rizika s kojima se suoavaju prilikom kretanja u cestovnom sistemu koji ih ne titi. Na primjer, djeca esto moraju prei ceste sa gustim saobraajem, a bez ikakve zatite na putu do kole, te pjeaci esto moraju hodati cestom, jer ne postoji pjeaka staza za njih, a brzine kojim se vozila kreu su esto prevelike dok se pjeaci kreu kroz urbana podruja i sela uz magistralne ceste. Ovaj akcioni plan e se fokusirati na rjeavanje pitanja rizika kojima su izloeni ranjivim korisnici cesta. Za djecu e se uspostaviti sigurne zone oko kola , sigurni pjeaki pelazi i mjere smanjenja brzine e se primjenjivati u podrujima u kojima se moe oekivati kretanje velikog broja pjeaka. to se tie auto putnika, fokus e biti usmjeren na koritenje sigurnosnog pojasa i postojee metode obuke kandidata za vozae / testiranje, te e se provedba standarda osnaiti i stalno poboljavati. Stub 5: Njega nakon nezgode Visoka je vjerojatnoa da od ozbiljne ozljede doe do smrti usljed sudara, u cestovnom prometu FBiH. Nepostojanje jedinstvenog broja za hitne slube i nekoordinirane akcije spaavanja moe dovesti do kanjenja u pruanju hitnog lijeenja kritino povrijeenih rtava. Svakih deset minuta zakanjenja u izvlaenju teko ozlijeene rtve iz oteenog vozila moe smanjiti anse preivljavanja za 10%. Dakle, mnogi ljudi umiru nepotrebno zbog neefikasne prve pomoi na licu mjesta, sporog izvlaenja ozlijeenih osoba iz oteenog vozila, sporog prevoza do doma zdravlja ili bolnice, a u nekim sluajevima, zbog nezadovoljavajue lijenike pomoi u bolnicama ili domu zdravlja . Kljuno naelo je da se ozlijeenom prui poetna stabilizacija stanja u toku zlatnog sata (tj. prvi sat nakon ozljede). Dakle, kljuni prioritet u FBiH e biti poveanje broja osposobljenih osoba u prvoj pomoi koje su esto na cesti. Poveanje sposobnosti komercijalnih vozaa u prvoj pomoi, koji su esto na cesti ili prvi u kontaktu sa rtvom, kao to je prometna policija ili volonteri, mogu uiniti znaajan uticaj i na vrijeme pruiti podrku rtvi u saobraaju. Posebno vana inicijativa e predstavljati odravanje zajednike obuke za ambulant, policiju i spasilake posade kako bi se smanjilo vrijeme trajanja izvlaenja ozlijeenih rtava. Pruiti e se pomo Ministarstvu zdravstva, u razvoju i jaanju nacionalne hitne medicinske pomoi, to e ukljuivati prvu pomo, transport, kapacitet bolnice, mehanizme za upravljanje sistemom i integriranim informacijskim sistemima. Fizika rehabilitacija rtve nakon sudara e takoer biti ukljuena u plan.

akljuci Predloeni akcioni plan za 10 godina je skupni rezultat 5 pojedinanih akcionih planova, po jedan za svaki od stubova preporuenog pristupa sigurnosti na cestama, od strane UN-a. Takoer treba napomenuti da je akcioni plan u skladu s UN-ovim preporukama djelovanja sigurnosti na cestama. Prilog A predstavlja akcioni plan za svaki stub i prilog B predstavlja broj pokazatelja uinkovitosti koji se mogu koristiti od strane domaih strunjaka za praenje i procjenu napretka, obzirom da se akcioni plan provodi kako bi se osigurao odgovarajui napredak u svakom podruju. Ukupni rashodi za period od 10 godina iznose oko 41 milion eura. Ovo se ini kao velik iznos, ali je zapravo vrlo skromno ulaganje. Potrebno je imati na umu da saobraajne nezgode kotaju Federaciju BiH preko 400 miliona eura svake godine i ovi gubici e se poveati tokom vremena, uz rast BDP-a FBiH. ak i ako gubici ostanu na 400 miliona eura godinje, to e se odraziti na ukupne gubitke privrede FBiH od najmanje 4000 miliona eura u sljedeih 10 godina. Dakle, izdaci potrebni za provedbu preporuenog akcionog plana su manji od 1% od ukupnih gubitaka koji e nastati u tom istom razdoblju, ako FBiH ne poduzme odgovarajue mjere za rjeavanje svojih problema sigurnosti na cestama. Vlada mora uvijek imati na umu da mirovanje nije opcija, jer

15

nereagiranje na odgovarajui nain e za rezultat imati iste gubitke u budunosti. Uvijek treba imati na umu da:

Prilog A Akcioni Planovi za svaki stub

Izdaci za sigurnost u saobraaju je investicija, a NE troak

16

Akcioni Plan 1: Stub 1 Upravljanje sigurnou cestovnog saobraaja

Prioritetna podruja

Aktivnosti Odgovorne organizacije

Vremenski okvir/Budet (Euro 1,000) Ukupno eura

x(1,000) 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Izgradnja kapaciteta

1- Provesti obuku za strunjake upravljanja sigurnou na cestama (na nivoima FBiH, kantona i opina, nadlenog osoblja za ceste, u zdravstvu, prometnoj policiji, u obrazovanju te za ostalo relevantno osoblje) kroz kurseve i program certificiranja za razvoj znanja / strunosti.

Federalno Vijee sig.saob.

FMUP FMZ FMKT FMO Cantonalna

Vijea sig.saob. Opine Partneri

0 12 12 12 12 24 24 24 24 24 168

2- Uspostaviti veze sa univerzitetima / organizacijama iz susjednih zemalja, specijaliziranim za sigurnost na cestama, da provedu studijska putovanja, razmjene ili mentorske programe sa regionalnim strunjacima.


Cantonalna Vijea sig.saob.

Opine Partneri

0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

Strukture upravljanja i koordinacije

3- U okviru Ministarstva prometa i komunikacija FBiH uspostaviti odjeljenje sigurnosti u prometu, te vijece sigurnosti u prometu (FVSP)

Ured federalnog Premijera

Kantoni FMF FMKT

0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

4- U okviru Ministarstva prometa i komunikacija BiH uspostaviti odjeljenje sigurnosti u prometu, te nacionalno vijee sigurnosti u prometu (NVSP)

Ured dravnoog Premijera MTKBiH MFBiH Parlament

0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

Finansiranje + 5- Osigurati da su Ministarstvo finansija i Federalno 0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

17

alokacija sredstava

parlamentarna skuptina redovno obavijeteni i svjesni ogromnih ekonomskih gubitaka tako da se odgovarajui dravni budeti dodijele svakoj razini vlasti (drava, entiteti, kantoni i opine)

Vijee sig.saob. FMUP FMZ FMKT FMO Kantonalna


6- Osigurati godinje budetne zahtjeve svih dravnih aktera ukljuujui iznose za poveane aktivnosti sigurnosti na cestama u njihovim podrujima odgovornosti

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

7 Donijeti zakone kako bi se omoguilo uspostavljanje odrivog mehanizma finansiranja sigurnosti u saobraaju (npr. 10% iz fonda cestovne infrastrukture, naknade od tehnikih pregleda vozila, dio naknade za registraciju vozila i sl.)

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

Sistem podataka

8 Provesti novi sistem baze podataka o saobraajnim nezgodama sa linkovima na druge baze podataka vezane za sigurnost u prometu, za Federalno Ministarstvo prometa i komunikacija i 10 kantona, tako da se podaci mogu prikupljati, pohranjivati,uitavati, analizirati i distribuirati na uinkovitiji nain i da se uine vie dostupnim svim zainteresiranim akterima

MKTBiH, FMUP Kantonalna policija, 17 odjeljenja.

0 200 15 15 15 15 15 15 15 15 320

9- Ponoviti obuku prometne policije o prikupljanju podataka, kao i obuku o analizi podataka za policiju, osoblje dravnog i federalnog odjela sigurnosti na cestama, vijea cestovne sigurnosti i kljune aktere


FMUP FMZ FMKT FMO Kantonalna


0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

10- Koristiti sistem baze podataka i dodatno istraivanje kako bi se pratili srednji pokazatelji za praenje

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

Istraivanje 11- Izraditi okvir za istraivanje i komisiju za istraivanje sigurnosti prometa sa instituta i univerziteta kako bi se politiki podralo

0 60 60 120 120 120 120 120 120 120 960

18

12- Poticati godinju konferenciju za istraivanje cestovne sigurnosti kako bi se irili i podijelili rezultati istraivanja

MKTBiH FMKT FMUP Univerziteti Partneri

0 6 6 6 6 6 6 6 6 6 54

Zakonodavstvo

13 Izmijeniti i dopuniti / poboljati temeljni dravni zakon o sigurnosti u prometu dodavanjem pod zakona i propisa koliko je to potrebno da se omogui uinkovitije upravljanje, koordinacija i provedba intervencija sigurnosti na cestama u FBiH.

Parlament MKTBiH FMKT Kantoni Opine

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

14 Izmijeniti i dopuniti / poboljati druge propise na dravnom, federalnom i kantonalnom nivou koji utjeu na sigurnost u prometu, npr. Zakon o cestama, kako bi se osiguralo da daju prioritet sigurnosti na cestama

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

15 Finalizirati Strategiju sigurnosti u saobraaju FBiH i osigurati iroku distribuciju i podrku od strane kljunih donosioca odluka i aktera FBiH




0 24 12 12 12 12 12 12 12 12 120

Strategije i Akcioni planovi sigurnosti saobraaja

16 Finalizirati Akcioni plan sigurnosti u saobraaju FBiH i osigurati da relevantni akteri provedu isti u okviru svojih nadlenosti

0 24 12 12 12 12 12 12 12 12 120

17 Razviti i finalizirati strategiju sigurnosti saobraaja BiH i osigurati podrku Republike Srpske, FBiH, Brko distrikta, kantona, opina i drugih kljunih aktera sigurnosti u saobraaju



Vijea sig.saob.

0 750 12 12 12 12 12 12 12 12 846

18 Pripremiti godinje operativne planove i budete za provedbu relevantnih aspekata Stratekog Akcionog plana

0 24 24 24 12 12 12 12 12 12 144

19

Praenje i evaluacija

19- Osigurati da je odabir projekata i aktivnosti od strane aktera baziran na isplativosti, te da se napredak redovno prati (svaka 3 mjeseca.) s procjenama na kraju projekta

Opine Partneri

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

20- Provesti srednjoronu procjenu Akcionog nacionalnog plana sigurnosti saobraaja i izvriti pregled akcionih planova za koritenje sigurnosnog pojasa, vonju pod utjecajem alkohola i prekomjernu brzinu

0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

Koordinacija /partnerstva

21 Usvojiti partnerski pristup u razvoju i provedbi intervencija sigurnosti na cestama i ukljuiti Vladu, privatni sektor i nevladine organizacije/ zajednice / akademike gdje god je to mogue


MKTBiH FMKT

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

22- Uspostaviti mehanizme vertikalne koordinacije izmeu aktivnosti na nivou drave,entiteta, kantona i opina


MKTBiH FMKT

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

23- Uspostaviti mehanizme horizontalne koordinacije kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje meu kljunim akterima

MKTBiH , Federalno/kant

onalna Vijea sig.saob.

0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

24- Saradnja s partnerima / relevantnim tijelima na regionalnoj i meunarodnoj razini.

MKTBiH , Federalno/kant

onalna Vijea sig.saob

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

Stub 1 ukupno 0 1352 405 465 453 465 465 465 465 465 5000

Akcioni Plan 2: sigurnija cestovna infrastruktura

Prioritetna podruja

Aktivnosti Odgovorne organizacije

Vremenski okvir/Budet (Euri x 1,000) Ukupno Eura

x 1000 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Organizacija 1- Jaanje odjela sigurnosti saobraaja u JP Ceste JP CESTE FBiH 0 160 160 124 124 124 124 124 124 124 1188

20

FBiH, poveati broj i obuku osoblja te unaprijediti njihovu opremu

2- Unaprijediti koordinaciju upravljanja sigurnosti u saobraaju na javnim cestama (Federalnim, kantonalnim i opinskim)

JP CESTE FBiH 0 24 24 24 24 24 12 12 12 12 168

3-Provesti zakonske odgovornosti prema nadlenim tijelima za ceste (entiteti, kantoni i opine), koja e biti odgovorna za sigurnost saobraaja na svojim cestovnim mreama i godinje izvjetavati o pitanjima sigurnosti saobraaja

JP CESTE FBiH 0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 168

4- Osnovati jedinice sigurnosti saobraaja u svim kantonima i opinama, te pruiti strunu obuku

JP CESTE FBiH 0 112 112 136 136 136 136 136 136 136 1176

Zakoni i propisi

5- Pojaati ovlasti uprava cesta ( Federalnim kantonalnim, opinskim) u svrhu regulacije pristupa

JP CESTE FBiH 0 24 24 24 12 12 12 6 6 6 126

6- Uklanjanje propisa (pod zakona ) koji nisu u skladu sa prirunicima za projektovanje sigurnih cesta

JP CESTE FBiH 0 36 36 6 6 6 6 6 6 6 114

7- Prilagodba brzine postojeim uvjetima ( ukloniti zahtjev od 60km /h

JP CESTE FBiH 0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 132

Smjernice i prirunici za projektovanj

e

8-Revizija plana i izmjene prirunika za projektovanje kako bi se ukljuila dodatna obiljeja cestovne sigurnosti

JP CESTE FBiH 0 48 48 12 12 12 12 6 6 6 162

9-Uspostaviti opa naela projektovanja sigurnih cesta (npr. prepoznatljive kategorije cesta)

JP CESTE FBiH 0 48 48 12 12 12 12 6 6 6 162

10-Revizija postojeih prirunika za presjeke cestovnih dionica, raskrsnice i objekte za sigurnost pjeaka

JP CESTE FBiH 0 48 48 12 12 12 12 6 6 6 162

11- Novi prirunici za podruja pored cesta, zatitnike i zrane jastuke, te mjere za kontrolu brzine

JP CESTE FBiH 0 48 48 12 12 12 12 12 6 6 168

12- Izraditi prirunike za smirivanje saobraaja JP CESTE FBiH 0 48 48 12 12 12 12 12 6 6 168

Novi cestovni projekti

13-Fazni uvod revizije sigurnosti na cestama (RSA) i godinjih obuka

JP CESTE FBiH 0 36 6 6 6 6 6 6 6 6 84

1 4 Uvoenje etverofazno naelo plus praenje godinjih obuka

JP CESTE FBiH 0 36 36 36 6 6 6 6 6 6 144

15- Prilagoditi SEETO RSA prirunike Bosanskim uvjetima

JP CESTE FBiH 0 36 36 6 6 6 6 6 6 6 114

16-Provesti pilot projekte sa novim dizajnom na temu JP CESTE FBiH 0 212 212 212 248 248 248 248 248 248 2124

21

prepoznatljivih kategorija cesta (npr. Ceste 2+ 1 ), mjere kontrole brzine i smirivanje saobraaja

17 Ojaati ovlast JP Ceste FBiH da kontrolie prikljune ceste i razvoj, da pregleda i prati projektovanje sa perspektive sigurnosti, te da prua godinju obuku.

JP CESTE FBiH 0 24 24 6 6 6 6 6 6 6 90

18- Uvesti etverofazno naelo JP CESTE FBiH 0 36 12 12 12 12 6 6 6 6 108

19-Pregledati prirunike za program upravljanja crnim takama (BSM) i poduzeti neophodne akcije kako bi se poboljale te opasne lokacije.

JP CESTE FBiH 0 248 248 248 248 248 248 248 248 248 2232

20-Razviti i implementirati planove masovnog djelovanja kako bi se poboljala sigurnost, sa posebnim fokusom na poboljanje sigurnosti pjeaka i smanjenje brzine.

JP CESTE FBiH 0 224 236 248 260 250 250 250 250 250 2218

21-Produiti Euro-RAP studije cestovnih mrea FBiH, mapiranje rizika i star rangiranje sekundarne mree.

MKTBiH Kantonalna JP CESTE

0 100 200 400 12 12 12 12 12 12 772

Obuka 22- U saradnji sa udruenjem inenjera konsultanata, uspostaviti godinje obuke na temu revizije i inspekcije sigurnosti u saobraaju.

MKTBiH FMKT JP Ceste FBiH Inenjeri konsultanti Kantoni Opine

0 24 12 12 12 12 12 12 12 12 120

23 U saradnji sa udruenjem inenjera konsultanata, uspostaviti godinje obuke na temu upravljanja crnim takama (Black safety management)


0 60 60 60 60 60 60 60 60 60 540

22

24 Radionice i seminari za konsultacije, razvoj i uvoenje pregledanih/izmijenjenih prirunika.


0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

25 Razviti i uvesti proces certificiranja za revizore sigurnosti u saobraaju i sistem kontrole kvaliteta kako bi se osigurala odrivost standarda.


0 48 12 12 12 12 12 12 12 12 144

Studije i istraivanja

26 Inicirati istraivanje na lokacijama gdje se deava preveliki broj nezgoda zbog prekomjerne brzine, a kako bi se identificirale mogue inenjerske mjere za ove lokacije.

JP Ceste FBiH Univerziteti Konsultanti

0 148 124 112 112 112 112 112 112 112 1056

27-Inicirati dubinsko istraivanje nezgoda u kojima stradaju pjeaci, a u svrhu identificiranja inenjerskih mjera koje bi mogle sprijeiti pogibije i povrede.

0 48 24 12 12 12 12 12 12 12 156

28- Posmatrati i pregledati sadanja ogranienja brzine kroz cijelu glavnu cestovnu mreu i pripremiti plan upravljanja brzinom kroz cestovnu mreu, uz pregledana ogranienja brzine kroz istu, tako da postavljena ogranienja brzine odraavaju funkciju i karakteristike te dionice (npr. na cestama koje prolaze kroz naseljena podruja, ogranienja brzine bi trebala biti znatno manja, treba poduzeti smanjenje brzine kroz inenjerske mjere i mjere smirivanja saobraaja, kako bi osigurali da vozila ne mogu prekoraiti ogranienu brzinu na takvim lokacijama.


0 175 124 112 112 112 112 112 112 112 1083

29- Osigurati sredstva za 4 ili 5 manjih istraivakih projekata godinje, koja se trebaju dodijeliti na konkurentskoj osnovi, a na temelju

JP Ceste FBiH Univerziteti

Konsultanti

0 100 100 100 100 100 100 100 100 100 900

23

prijedloga iz akademske zajednice, univerziteta i konsultanata, kako bi se podstakao razvoj interesa istraivanja o sigurnosti i strunosti, te okvir znanja u podrujima od potencijalnih interesa ili vrijednosti u pomaganju JP Ceste FBiH u poboljanju sigurnosti na cestama.

Stub 2 ukupno 0 2211 2158 2004 1622 1992 1570 1558 1214 1558 15887

Akcioni plan 3: Stub 3- Sigurnija vozila

Prioritetna podruja

Aktivnosti Odgovorni Vremenski okvir/Budet (Euri 1,000) Ukupno

Eura x1,0002011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Minimalni standardi sigurnosti vozila + Godinji tehniki pregledi vozila

1- Nacionalno usvajanje preporuka UN WP 29 2-Navedeni minimalni standardi sigurnosti za sva uvezena vozila (5 godina ogranienja i odobrenje testiranja tipa vozila)

FMKT Kantoni IDEEEA Osiguravajue kue MKTBiH 0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

3 Unaprijediti procedure i sadrzaj tehnikog pregleda vozila

Provjeriti funkciju kope sigurnosnog

pojasa i sekundarnog privrivanja pojasa

Provjeriti spojnice i brave na vratima starijih vozila

Unaprijediti rutine/ postupke testiranja konica kao to je preporueno u detaljnom izvjetaju

Unaprijediti provjeru spojnice 5. toka, kao to je preporueno u detaljnom izvjetaju

Koritenje dizalica umjesto jama na tehnikom pregledu vozila

Koristiti rezultate pokazatelja iskliznua u stranu, samo za savjetovanje kako ne bi dolo do neuspijeha

FMKT Kantoni IDEEEA Osiguravajue kue MKTBiH

0 250 250 250 250 250 250 250 250 250 2250

24

Poeti planiranje za uvoenje detaljnih provjera temisija ispunih plinova

Podesiti datum uvoenja pokretnih prikljuaka sa kapacitetom od 2 tone za lahka vozila i dizalica sa kapacitetom od 10 tona za teka vozila, a u svrhu provjere leajeva upravljaa i tokova.

Zahtijevanje simulacije tereta svih teretnih vozila za testiranje konica, te revidirati postupak za zahtijevanje spomenutog

Razviti pravednije tarife povezane sa stvarnim brojem puta / trokova nastalih u obavljanju pojaanog tehnikog pregleda

Odvojiti sve prikolice / poluprikolice za provjeru komponente spojnice

Pratiti razvoj EU Direktive 2009/40/EC i provesti bilo kakve promjene koje su napravljene

Poveati finansijska sredstva i uvesti ee provjere na cesti

Program procjene novih automobila (NCAP)

1-Informisanje potroaa o inozemnom NCAPs, publikovanom od strane odjela za sigurnost saobraaja

MKTBiH , FMKT Kantoni

0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

2- Razvijanje /poticanje lokalnih NCAP programa 0 12 12 12 24 24 24 24 24 24 180

3- Proizvoai i distributeri obavezni ukljuiti rezultate NCAP u sva reklamiranja 0 6 6 6 6 6 6 6 6 6 54

4 Odjeli sigurnosti saobraaja informisani o aktivnostima NCAP 0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

Sigurnosni pojasevi i zatite

1-Sva uvezena vozila moraju imati funkcionalne sigurnosne pojaseve 2- Sva nova uvezena vozila treba da imaju vizuelna i zvuna upozorenja na koritenje sigurnosnog pojasa 3- Sva vozila (osim motocikala) moraju imati

MKTBiH FMKT Proizvoai Distributeri 0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

25

ugraene sigurnosne pojaseve (i ako je potrebno naknadno ugraene), te da budu u potpunosti operativni Provjera sigurnosnih pojaseva treba biti ukljuena u godinji tehniki pregled vozila.

Tehnologije za izbjegavanje sudara (CAT)

1- Proizvoai i uvoznici vozila moraju ukljuiti tehnologije za izbjegavanje sudara (CAT) u svim novim uvezenim vozilima

2- Odjeli sigurnosti u saobraaju treba da promoviraju dobrobiti CAT-a.


Fiskalne mjere

3- Primjenjivanje fiskalnih poticaja kako bi se poticalo koritenje sigurnijih vozila.

4- Koritenje fiskalnih mjera kako bi se umanjio uvoz manje sigurnih vozila.


Istraivanje i razvoj

1 Poticanje/pokretanje istraivanja o sigurnosti vozila od strane odjela sigurnosti u saobraaju.

MKTBiH FMKT Univerziteti

0 60 60 60 60 60 60 60 60 60 540

Vlada i privatni operateri voznih parkova

- Poticanje upravitelja Vladinog voznog parka na kupovinu sigurnijih vozila. 2-Pruanje informacija i poticanje upravitelja velikih voznih parkova da odravaju sigurna vozila.

MKTBiH FMKT Menaderi voznih parkova 0 36 36 36 36 36 36 36 36 36 324

Stub 3 ukupno 0 472 472 472 484 484 484 484 484 484 4320

Akcioni Plan 4: Sigurnosno ponaanje uesnika u saobraaju

Prioritetna podruja

Aktivnosti Odgovorni Vremenski okvir/Budet (Euri x1,000) Ukupno

Eura x1,000 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Analize faktora rizika cestovne sigurnosti

1-Identificiranje glavnih faktora rizika sigurnosti na cestama, te izvrenje usporedbe kroz ankete; 2-Konsultacije s relevantnim agencijama za identifikaciju potencijalnih korektivnih mjera

MKTBiH FMKT FMO Kantoni Univerziteti 0 12 12 12 12 12 12 12 12 12 108

26

Obuka i testiranje kandidata za vozae

1-Ispraviti greke u postojeem teoretskom testu i produiti vrijeme trenutnog praktinog vozakog ispita 2 - Uspostaviti i obuiti grupu strunjaka za izradu prateih teoretskih testova na visokom standardu 3-Pojasniti odgovornosti na dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini i podruja za poboljanje.

MKTBiH FMKT FMO Kantoni 0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

4-Pregledati i poboljati zakonodavstvo i nastavne programe u skladu s direktivom EU2005/126/EC i uvestu vie dosljednosti u obuci/testiranju vozaa, instruktora i ispitivaa u cijeloj BiH.


5- Radionice i seminari za konsultiranje kljunih aktera i uspostavljanje radne grupe za kontinuirano preispitivanje i poboljanje sistema za vozake dozvole, prvo tako to e se ponoviti obuka instruktora i ispitivaa, a kasnije osnivanjem viih standarda i kurseva, te uvoenjem IT rjeenja.

MKTBiH FMKT FMO Kantoni

0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

6- Profesionalizacija ispitivaa za poboljanje kvaliteta, tako da su zaposleni profesionalni ispitivai na puno radno vrijeme.

0 36 36 36 12 12 12 12 12 12 180

7- Uspostaviti programe evaluacije za analizu stope prolaznosti prema dobi, spolu, auto koli, te instructor treba da naznai bilo koje anomalije i poduzimanje istraivanja o proviziji u tim podrujima.


8 - Poveanje kontrole i propisa za uspostavu i odravanje kvaliteta auto kola, instruktora vonje i ispitivaa.


9 Odravanje redovnih konferencija i sastanaka instruktora i ispitivaa kako bi uskladili pristupe i standardizovali izrade / procjene

MKTBiH FMKT FMO 0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 132

27

Kantoni

Upravljanje brzinom

1- Pregled propisa i kazni kako bi se osiguralo odgovarajue zakonodavstvo za uinkovito upravljanje brzinom, te primijenile preporuke prirunika dobre prakse Svjetske zdravstvene organizacije za upravljanje brzinom.

MKTBiH FMKT JP Ceste FBIH Kantoni 0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 132

2 Provesti reviziju ogranienja brzine i znakove du cijele glavne cestovne mree i razviti novi plan zona brzine gdje e se brzine prilagoditi prema potrebama du cijele mree. 0 360 360 24 24 12 12 12 12 12 828

3-Provedba novih ogranienja brzine uz nove znakove prema potrebi, da bi odraavali eljenu brzinu uz svaku cestu 0 360 360 360 24 12 12 12 12 12 1164

4-Policijske saobraajne patrole dobro opremljene i veoma aktivne u kontroli brzine du cijele cestovne mree.

MKTBiH FMKT MUP JP Ceste FBIH Kantoni

0 36 36 24 24 12 12 12 12 12 180

5- Pratiti rezultate za demonstriranje uinkovitosti intervencija. 0 24 24 24 12 12 12 12 12 12 144

6-Unaprijeeni sigurnosni pjeaki objekti i smanjena brzina u urbanim podrujima i okolnim selima.

0

360

360

360

360

360

240

240

240

240

2760

7- Opirne TV, radio i druge kampanje putem medija, za podizanje javne svijesti i podrke za provedbu. 0 240 240 240 24 24 24 24 24 24 864

Vonja pod utjecajem alkohola

Institucionalni i zakonodavni elementi na snazi (npr.ogranienja alkohola u krvi, provjera opreme i sl.) kako bi se omoguila uinkovita provedba u svim kantonima FBiH.


0 360 360 360 360 240 240 240 240 240 2640

Implementacija preporuka prirunika dobre prakse Svjetske zdravstvene organizacije. 0 24 24 24 12 12 12 12 12 12 144

Uvedeno ogranienje alkohola u krvi

28

komercijalne vozaa. U poetku, svaka ozljede zadobivena u

nezgodi treba zahtijevati provjeru da li je vonja bila pod utjecajem alkohola. Zapravo, svaki susret policije s opom javnou bi trebala zahtijevati alkotest, te godinje objaviti statistike podatake o uestalosti vonje pod utjecajem alkohola u prometu. 0 24 24 24 24 12 12 12 12 12 156

Sigurnosni pojasevi i zatite:

Institucionalni i zakonodavni elementi koji zahtjevaju koritenje sigurnosnog pojasa i kaciga


0 24 24 24 24 12 12 12 12 12 156

Svi uposlenici u Vladi i policiji duni koristiti sigurnosni pojas i kacige, prema propisima 0 24 24 24 24 12 12 12 12 12 156

Redovno prikazivanje filmova o koritenju sigurnosnog pojasa na dravim, entitetskim i kantonalnim TV

stanicama. 0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

Promovirati koritenje sigurnosnog pojasa na prednjim i zadnjim sjeditima, te pravilno koritenje zatite za djecu, u skladu sa zakonom o cestovnom prometu. 0 24 24 24 24 24 24 24 24 24 216

Opirne kampanje sa fokusom na obrazovanje o prednostima sigurnosnih pojaseva i kaciga, te praenje policijske provedbe. 0 24 24 24 24 12 12 12 12 12 156

Upravljanje cestovnom sigurnou

Uvesti certifikaciju o osposobljenosti za commercijalne vozae, te regulisati sigurnost komercijalnih vozila putem relevantnog zakonodavstva.

MTKBiH FMKT MUP Privatni sektor Kantoni

0 36 36 36 24 24 24 24 24 24 252

Promovirati pravila kako bi se smanjio broj nezgoda na radnim mjestima. 0 36 36 36 24 12 12 12 12 12 192

Javne drutvene marketinke kampanje za generiranje podrke javnosti za provoenje i aktivnosti sigurnosti na cestama. 0 36 36 36 24 12 12 12 12 12 192

Promoviranje1S0 39001 od strane Vlade i poticanje privatnog sektora da usvoje isto. 0 36 36 36 24 12 12 12 12 12 192

Sva relevantna vladina ministarstva u skladu s 1SO

390001. 0 36 36 36 24 12 12 12 12 12 192

Svi glavni vlasnici/poslodavci voznih parkova flote 0 36 36 36 24 12 12 12 12 12 156

29

aktivno ukljueni u promoviranje i usvajanje IS39001

Stub 4 ukupno 0 2376 2364 1980 1308 1044 924 924 924 924 12768

Akcioni plan 5: Njega poslije sudara

Prioritetna podruja

Aktivnosti Odgovorni Vremenski okvir/Budet (Euri x 1,000) Ukupno

Eura X 1000 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Upravljanje njegom poslije sudara

1- Uvesti jednstveni broj hitne slube koji e pokrivati cijeli entitet, a za bre djelovanje hitne slube.

MKTBiH FMKT FMZ Kantoni

0 36 24 12 12 12 12 12 12 12 144

2- Uspostaviti radnu skupinu urgentnih zdravstvenih strunjaka za poboljanje hitne slube.

0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 132

3- Upute o standardima, obrazovanju i osposobljavanju hitne slube na federalnoj razini.

0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 132

4- Uvesti sistem nadzora ozljede kako bi se zabiljeio broj rtava sudara, kao minimum uvesti ICD sistem.

0 36 36 36 12 12 12 12 12 12 180

5- Organizirati nastavnu obuku u Sarajevu za zdravstvene profesionalce na kantonalnom nivou i ponoviti jednom godinje.

0 36 24 12 12 12 12 12 12 12 144

6- Unaprijediti sistem komunikacije kako bi se omoguilo bre djelovanje u pruanju pomoi ozlijeenim osobama.

0 50 50 12 12 12 12 12 12 12 184

Obuka i praenje

7- Poboljati pre-bolnikog sistema trauma njege putem zajednikog uvjebavanja vatrogasne slube / spasilake i ambulante posade u svrhu breg izvlaenje rtava.

0 36 36 24 12 12 12 12 12 12 168

8- Pruanje obuke za prvu pomo od strane Crvenog kria / Crveni polumjesec za one koji

0 36 36 36 12 12 12 12 12 12 180

30

su najee na cesti npr. policija, komercijalni vozai i sl.

9-Obuiti prometnu policiju, vojnu policiju i zajednice uz glavne ceste u vjetinama prve pomoi

0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 132

10- Razviti plan za poboljanje njege nakon sudara i sistematski ga provesti.

0 36 36 12 12 12 12 12 12 12 156

11- Uspostaviti kriterije uspjeha na temelju vremena potrebnog za dolazak do rtve, vrijeme za izvlaenje i vrijeme dolaska do bolnice u svakom kantonu, to se treba I godinje objaviti

0 24 24 12 12 12 12 12 12 12 132

12- Auriranje vozila i opreme u hitnim slubama

0 250 250 250 250 12 12 12 12 12 1060

Komunikacije

13-Poboljanje centra za "komunikacije" 0 36 36 36 12 12 12 121 12 12 180

14- Poboljanje i opremanje ambulantih usluga sa odgovarajuim standardima opreme i ljudskim resursima.

0 100 100 100 12 12 12 12 12 12 372

15-Poboljanje rehabilitacionog sistema za rtve saobraajnih nezgoda

0 100 100 12 12 12 12 12 12 12 284

Bolniki sistemi

16-Poboljanje bolnikog sistema za njegu poslije traume u skladu sa bolnikim smjernicama / Nacionalnim pravilima

0 100 100 12 12 12 12 12 12 12 284

17-Program obuke kapaciteta za medicinsko osoblje za osnovnu njegu traume.

0 100 100 12 12 12 12 12 12 12 284

18- Uspostaviti rani uinak strunjaka za rehabilitaciju kako bi se smanjili dugoroni invaliditeti

0 36 36 24 12 12 12 12 12 12 168

19- Implementirati pilot projekte kako bi se poboljali hitni medicinski sistemi

0 60 60 60 60 12 12 12 12 12 300

Stub 5 ukupno 0 712 700 566 394 156 156 156 156 156 3152

31

Saetak ukupnog budeta za Akcioni Plan ( euri x hiljade )

Aktivnosti Godina 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

Akcioni Plan 1: Upravljanje sigurnou cestovnog saobraaja 0 1352 405 465 453 465 465 465 465 465 5000

Akcioni Plan 2: Infrastruktura 0 2211 2158 2004 1622 1992 1570 1558 1214 1558 15887

Akcioni Plan 3: Sigurna vozila 0 472 472 472 484 484 484 484 484 484 4320

Action Plan 4: Bezbjedno ponaanje uesnika u saobraaju 0 2376 2364 1980 1308 1044 924 924 924 924 12768

Akcioni Plan 5: Njega poslije sudara 0 712 700 566 394 156 156 156 156 156 3152

Ukupni Budeti (Euri x 1000) 0 7123 6099 5487 4261 4141 3599 3587 3243 3587 41127

32

Prilog B Pokazatelji uspjenosti

33

Prioritetno podruje djelovanja

Mjere na temelju saobraajnih nezgoda

Intermedijarne mjere Mjere postupka Metode paraenja uinkovitosti

1. MJERE ZA USPOSTAVU SIGURNIJIH SISTEMA I UPRAVLJANJA ( STUB 1 ) 1.1 Poboljana koordinacija i upravljanje

Umanjena smrtnosti; Smanjen broj saobraajnih

nezgoda.

Svi kljuni akteri imaju pristup bazi podataka o saobraajnim nezgodama;

Kljuni akteri provode intervencije iz Akcionog plana FBiH;

Samostalno paraenje uinkovitosti;

Privatni sektor i NVO kao aktivni lanovi Vijea sigurnosti saobraaja FBiH;

Svi kljuni Vladini odjeli zastupljeni u Vijeu sigurnosti saobraaja FBiH

Osnivanje Multi-agencije Vijea sigurnosti saobraaja FBiH established;

Odjel sigurnosti saobraaja u okviru Ministarstva prometa i komunikacija FBiH;

Osnivanje sekretarijata Ministarstva prometa i komunikacija FBiH;

Uspostavljeno finansiranje i odgovornosti Ministarstva prometa i komunikacija FBiH

Statistika saobraajnih nezgoda; Godinji izvjetaji Odbora za

sigurnost u saobraaju.

1.2 Pobiljanje sistem upravljanja bazom podataka o saobraajnim nezgodama

Poveano koritenje podataka o saobraajnim nezgodama od strane Vlade i privatnog sektora za planiranje i provoenje mjera sigurnosti saobraaja;

Uspostavljanje poboljane centralne baze podataka o nezgodama koja prua tanu statistiku i dublju analizu.

Smanjenje broja odreene vrste nezgoda u skladu sa ciljem baziranom na dostupnim statistikama o saobraajnim nezgodama;

Mogunost istraivaa da procijene uinkovitost intervencija baziranih na bazi podataka o nezgodama.

Broj poduzetih aktivnosti (baziranih na statistikama nezgoda) od strane aktera kako bi se smanjile dominantne vrste nezgoda;

Broj aktera koji pristupaju bazi podataka o nezgodama i koriste istu.

Statistika podataka o saobraajnim nezgodama;

Anketiranje korisnika baze podataka.

1.3 Poboljanje uinkovitosti policijske provedbe

Smanjenje broja ciljane vrste saobraajnih nezgoda kroz provedbu baziranu na bazi podataka;

Smanjenje broja fatalnih i ozbiljnih povreda na ciljanim lokacijama visikog rizika;

Smanjenje ciljanog opasnog ponaanja koja uzrokuju saobraajne nezgode

Broj i postotak vozaa/motociklista sa prekomjernom koliinom alkohola u krvi.

Postotak: Vozaa/motociklista koji tvrde da

voze prekomjernom brzinom za 10 km/h vie od ogranienja; i

Uoenih vozaa koji koriste sigurnosni pojas;

Ukupnog broja putnika koji

Mjera do koje su provedba i promoviranje povezane; i

Broj sati sluajnog policijskog patroliranja na cestama.

Postotak: Ukupni policijski rashodi usmjereni

ka provedbi saobraajnih aktivnosti;

Policijska provedba direktnog kontakta/interakcija sa javnou;

Prijave od strane vozaa da je provedba vezana za brzinu

Statistike o nezgodama i rtavama ciljanih skupina i lokacija;

Periodino istraivanje o brzini; Periodino istraivanje o

stavovima; Policijske statistike o prekrajima

i izdatim prekrajnim nalozima; Statistike baze podataka o

nezgodama, za ciljne grupe podvrgnute provedbi.

34



Intermedijarne mjere Mjere postupka Metode paraenja uinkovitosti

koriste sigurnosni pojas. poveana; Prijave od strane vozaa da je

broj sluajnih alko-testova porastao.

35



Intermedijarne mjere Mjere postupka Metode praenja uinkovitosti

1.4 Izrada uinkovitijeg zakonodavstva

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje je ukljueno nekoritenje sigurnosnog pojasa;

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje je ukljuena brzina;

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje je ukljuena vonja pod dejstvom alkohola;

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje je ukljuena agresivna vonja;

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje su ukljuene neispravnosti vozila;

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje je ukljuena komercijalna vozila;

Smanjenje smrtnosti i ozljeda gdje su ukljueni vozai poetnici.

Poveano koritenje sigurnosnog pojasa;

Smanjenje prosjene brzine; Smanjenje broja sudara pri dejstvu

alkohola; Poboljanje sigurnosnih standarda

vozila; Svi komercijalni vozai starosne

dobi preko 21 godine i sa najmanje 2 godine vozakog iskustva.

Zakonodavne promjene u vezi sa sljedeim: Sigurnosni pojas; Ograniena koliina alkohola u krvi

pri vonji; Prekomjerna brzina; Agresivna vonja; Standardi vozila; Testiranje kandidata za vozae; Komercijalne vozake dozvole.

Policijska statistika o saobraajnim nezgodama

Godinji izvjetaj agencije za izdavanje vozakih dozvola, Ministarstvo obrazovanja FBiH;

Statistika provedbe saobraajne policije;

Statistika policijskog tuiteljstva

1.5 Poboljanje istraivanja o cestovnoj sigurnosti

Lokalna istraivanja kao prirunici dostupni donosiocima odluka;

Uinkovitost razliitih poznatih protumijera;

Procjenjivanje i dokumentovanje intervencija;

Periodino auriranje procjene nezgoda i rtava po ozbiljnosti u FBiH;

Iskusni lokalni istraivai dostupni za pruanje pomoi pri razvijanju uinkovitijih intervencija.

Baza podataka o saobraajnim nezgodama dostupna akademicima i istraivaima;

Samostalno praenje i procjenjivanje uinkovitosti intervencija Akcionog plana;

Komercijalno istraivanje o cestovnoj sigurnosti od strane lokalnih akademika;

Dostupni izvjetaji istraivanja na temu lokalne cestovne sigurnosti.

Potencijalni univerziteti/akademici sposobni da rade identifikovana istraivanja o cestovnoj sigurnosti;

Uspostavljen budet za istraivanja; Razvijen program i prioritetna

podruja istraivanja.

Objave istraivaa u tehnikim asopisima;

Radovi objavljeni na konferencijama sigurnosti u saobraaju;

Izvjetaji univerzitetskih istraivanja o pitanjima sigurnosti u saobraaju;

Studentski istraivaki projekti o sigurnosti u saobraaju;

Post diplomske disertacije na temu sigurnosti u saobraaju.

36




1.6 Pokretanje privatnog sektora

Smanjenje broja nezgoda komerciajlnih vozila s fatalnim posljedicama i ozbiljnim povredama;

Smanjenje broja poginulih i povrijeenih u nezgodama comercijalnih vozila;

Smanjenje broja nezgoda u koje su ukljuena vozila prijevoznika i vlasnika voznih parkova.

Aktivno promoviranje cestovne sigurnosti od strane odreenog broja vlasnika voznih parkova i prijevoznika, u okviru svojih preduzea;

Pruanje obranbenih programa vonje i instruktora od strane naftnih kompanija, kako bi poveale kvalitet komercijalnih vozaa;

Aktivno sudjelovanje privatnog sektora u Vijeu sigurnosti saobraaja, te koritenje njihovih poslovnih mrea i marketinkih vjetina kako bi promovirali sigurnost u saobraaju.

Odreeni broj organizacija iz privatnog sektora koje su potpisale Povelju sigurnosti;

Predstavnici privatnog sektora i provredne komore kao lanovi Federalnog Vijea sigurnosti saobraaja;

Sklopiti partnerstva sa industrijskim udruenjima privatnog sektora (npr., Udruenje osiguravajuih kua, udruenje kompanija teretnih prevoznika, itd. ) kako bi se bavili pitanjima sigurnosti saobraaja.

Policijske statistike o saobraajnim nezgodama;

Izvjetaji preduzea.

Smanjenje broja fatalnih i ozbiljnih ozljeda;

Smanjenje smrtnosti i broja ozbiljnih ozljeda u naseljenim podrujima gdje je zajednica saraivala pri zahtjevu za smanjene brzine u naseljenim podrujima

Aktivno promoviranje sigurnosti saobraaja od strane NVO i drutvenih skupina kroz svoje lanstvo;

Utjecaj lanova na prijatelje, porodicu i kolege vezano za pitanja sigurnosti u saobraaju (npr., koritenje sigurnosnog pojasa, vonja bez utjecaja alkohola, itd.);

Aktivno irenje promocije sigurnosti u saobraaju.

Identificirane kljune NVO i drutvene grupe;

Pozivanje najbitnijih NVO da postanu lanovi Federalnog Vijea sigurnosti u saobraaju;

Distribucija materijala o sigurnosti u saobraaju udruenjima u zajednici.

Policijska statistika o saobraajnim nezgodama;

Web stranice NVO, godinji izvjetaji, itd.

37




MJERE ZA RAZVIJANJE SIGURNIJIH CESTA I OKOLINE CESTA (STUB 2) 2.1 Poboljanje pjeakih objekata i pjeakih staza

Smanjenje broja i procenta saobraajnih nezgoda u koje su ukljueni pjeaci;

Broj i procenat fatalno i ozbiljno ozlijeenih pjeaka na razliitim kategorijama cesta;

Broj i procenat saobraajnih nezgoda s nastradalim pjeacima na razliitim vrstama raskrnica;

Izgradnja odreenog broja pjeakih objekata;

Ukupna duina (Km) izgradnje pjeake staze;

Odreeni broj implementiranih pjeakih prelaza;

Odreeni broj implementiranih ema smanjenja brzine na cijelom podruju.

Iznos novca godinje potroenog na poboljanje pjeakih objekata;

Odreeni broj projektovanih ema za poboljanje pjeakih crnih taaka;

Rad odreenog broja osoblja JP Ceste FBiH na emama za sigurnost pjeaka.

Policijaki godinji izvjetaj o saobraajnim nezgodama?

2.2 Prevencija saobraajnih nezgoda kroz reviziju sigurnosti cesta (RSA)

Broj nezgoda na cestama na kojim je izvrena sigurnosna revizija;

Smanjenje broja tekih ozlijeda zadobivenih na cestama na kojim je izvrena sigurnosna revizija;

Manja stopa nezgoda i ozljeda na cestama na kojim je izvrena sigurnosna revizija nego na slinim postojeim cestama.

Broj sigurnosnih revizija na cestama provedenih od strane JP Ceste FBiH i konsultanata;

Manje nedostataka u RSA (revizija sigurnosti cesta) jer projektanti postaju svjesni sigurnosti u njihovim projektima.

Iznos novca godinje potroenog na provoenje RSA

Duina cesta na kojim je izvrena RSA svake godine

Provedene obuke za revizije sigurnosti na cestama, za konsultante i RTA;

Odreeni broj inenjera obuenih kroz RSA obuke;

Godinji policijski izvjetaj podataka o saobraajnim nezgodama;

Izvjetaji saobraajnog odjela.

2.3 Smanjenje broja saobraajnih nezgoda na opasnim lokacijama

Smanjenje broja i postotka saobraajnih nezgoda na opasnim lokacijama raznih vrsta cesta

Smanjenje broja i postotka fatalno i teko ozlijeenih uesnika u prometu, na tretiranim raskrsnicama kao crnim takama.

Broj identificiranih crnih taaka na cestovnoj mrei;

Broj poboljanih crnih taaka; Broj implementiranih trasa

akcionih planova; Broj implementiranih akcionih

planova za ira podruja; Broj implementiranih akcionih

planova za masovno djelovanje.

Iznos novca godinje potroenog na programe smanjenja broja nezgoda

Provedene obuke smanjenja broja nezgoda za konsultante i JP Ceste FBiH

Broj inenjera obuenih na obukama za smanjenje broja nezgoda;

Broj osoblja Cesta FBiH i konsultanata ukljuenih u radu poboljanja opasnih lokacija.

Policijski godinji izvjetaj o statistikama baze podataka o nezgodama;

Godinji izvjetaj JP Ceste FBiH.

2.4 Minimiziranje pojave i posljedica nezgoda gdje vozilo slijee sa ceste

Smanjenje broja nezgoda slijetanja s ceste na javnim cestama

Smanjenje broja fatalnih i tekih ozljeda zadobivenih u nezgodama slijetanja s ceste na javnim cestama.

Dosljedna primjena unaprijeenog prirunika za projektiranje novih cesta;

Naknadna ugradnja sigurnosnih objekata gdje je to mogue na crnim takama, Akcionim planovima trase i postojeim cestama.

Broj inenjerskih obuka sigurnosti na cesti organizovanih za osoblje JP Ceste FBiH, konsultante i kontraktore

Broj inenjera obuenih kroz obuke na temu naela za projektovanje sigurnih cesta.

Godinje statistike podataka o nezgodama;

Godinji izvjetaj JP Ceste FBiH.

2.5 Poboljanje Smanjenje broja i postotka Pregled/odobravanje svih ema Broj obuka na temu radnih zona, Godinje statistike podataka o

38

sigurnosti radova na putu

nezgoda na cestama gdje se vre radovi, na razliitim vrstama cesta

Smanjenje broja i postotka fatalnih i tekih ozljeda osoba na radnim mjestima na cesti.

radnih zona od strane strunjaka JP Ceste FBiH to osigurava dosljedan kvalitet;

Strunjaci Cesta FBiH vrlo dobro upozbati sa potanjima sigurnosti radnih zona.

odranih za osoblje JP Ceste FBiH, konsultante i kontraktore.

Broj inenjera obuenih kroz ove obuke.

nezgodama; Godinji izvjetaj JP Ceste FBiH.

39




MJERE ZA RAZVIJANJE SIGURNIJIH VOZILA (STUB 3 ) 3.1 Sigurniji prijevoz komercijalnih vozila

Smanjenje broja nezgoda u kojim uestvuju mini-autobusi, autobusi i druga komercijalna vozila;

Smanjenje broja rtava ukljuenih u nezgode sa mini-autobusima, autobusima i drugim komercijalnim vozilima;

Statistika nezgoda o smrtnosti/tekim ozljedama putnika.

Svi komercijalni vozai starosne dobi preko 21 godinu i sa iskustvom;

Komercijalni vozai prolaze rigoroznije obuke, testiranje i procjenu sposobnosti;

Samo kvalificirani vozai bivaju uposleni kao komercijalni vozai od strane prijevoznog preduzea.

Uvoenje novih kriterija za vozake dozvole za komercijalna vozila

Opuka itestiranje dok su komercijalna vozila pod teretom

Obuka na svim kategorijama cesta u toku dana i noi

Komercijalni vozai treba da imaju certifikat o osposobljenosti

Privatni sector treba da potpie Povelju sigurnosti

Zahtjevi za instalaciju kontrolora brzine i tahografa u komercijalnim vozilima.

Godinji izvjetaj agencije za izdavanje vozakih dozvola;

Godinja statistika podataka o nezgodama;

Rezultati neuspijeha godinjih tehnikih inspekcija cesta i inspekcija okoline cesta.

3.2 Poboljanje standarda sigurnosti vozila

Smanjenje fatalnih i tekih ozljeda uzrokovanih nedostacima na vozilima;

Stopa fatalnih i tekih ozljeda na 100,000 stanovnika za putnike u vozilu;

Postotak nezgoda prijavljenih od strane policije gdje je prolijetanje ispod kamiona rezultiralo tekom povredom ili pogibijom.

Fatalne i teke povrede u nezgodama pri kojim nije koriten sigurnosni pojas;

Postotak nezgoda prijavljenih od strane policije koje su rezultirale tekom ozljedom ili pogibijom.

Poboljana otpornost na sudare registriranih vozila koja su uvezena po standardinim zahtjevima Evropske Unije;

Postotak kamiona i autobusa opremljenih sa kontrolorima brzine;

Postotak kamiona/prikolica opremljenih sa bonim i zadnjim zatitnim preprekama ispod;

Postotak voznih parkova opremljenih sa upozoravajuim podsjetnikom za koritenje sigurnosnog pojasa.

Uvoenje NCAP propisa Kompanije kamiona i autobusa

treba da koriste sistem praenja vozila kako bi pratile/kontrolisale vozae;

Ove kompanije treba da potpiu obaveze Povelje sigurnosti;

Provoenje zakonodavstva za standard otpornosti vozila na sudare i tehnike inspekcije cesta ;

Uvoenje EU sistema cjelokupnog tipa vozila.

Godinji izvjetaj agencije za izdavanje vozakih dozvola ;


Statistika smrtnosti/tekih ozljeda u saobraajnim nezgodama;

Rezultati neuspijeha godinjih tehnikih inspekcija cesta i inspekcija okoline cesta.

3.3 Koritenje nove tehnologije kako bi se poboljala sigurnost u saobraaju

Smanjenje broja i postotka smrtnosti i tekih povreda kao rezultat koritenja nove tehnologije.

Lokalni standardi povezani sa Local UN-ECE ili Evropskim standardima vozila;

Postotak comercijalnih vozila opremljenim sa Black Box snimaem sudara;

Postotak comercijalnih vozila praenih od strane transport operatora.

Zahtjevi za ugradnju tahograf kontrolera brzine i Black Box u comercijalna vozila

Koritenje sistema za praenje od strane autobusnih/kamion kompanija, kako bi pratili/kontrolosali vozae;

Ove kompanije treba da potpiu obaveze Povelje sigurnosti.

Godinji izvjetaj agencije za izdavanje vozakih dozvola;

Godinja statistika podataka o nezgodama.

40

Prioritetna podruja

djelovanja Mjere na temelju saobraajnih nezgoda


MJERE RAZVIJANJA SIGURNIJIH UESNIKA U SAOBRAAJU (STUB 4 ) 4.1 Podizanje svijesti/znanja o sigursnosti u saobraaju kako bi se smanjio broj rtava pjeaka

Smanjenje broja i postotka fatalnih nezgoda i onih sa ishodom tekih povreda pjeaka;

Omjer nezgoda prijavljenih od strane policije s ishodom pogibije pjeaka ili hospitalizacijom;

Smanjenje broja poginulih i povrijeenih pjeaka;

Smanjenje rizika pogibije (Poginuli pjeaci/ 10,000 vozila)

Smanjenje zdravstvenog rizika (Poginuli pjeaci/ 100,000 stanovnika)

Smanjenje broja vozaa koji ne potuju prioritete pjeaka;

Smanjenje broja pjeaka koji ne potuju pravila u saobraaju

Provoenje kampanja pruajui savjetovanje ciljnih pjeaka

Provoenje kampanja pruajui savjetovanje vozaa


Periodina anketiranja u svrhu procjene uinkovitost publiciteta u promjeni stavova ili znanja.

4.2 Poveano koritenje sigurnosnog pojasa i zatite

Smanjenje broja i postotka: Nezgoda pri kojima poginula osoba

nije koristila sigurnosi; Poginulih osoba koje nisu koristile

sigurnosni pojas (odvojeno za vozae i putnike);

Nezgoda u kojima teko ozlijeena osoba nije koristila sigurnosni pojas;

Broj osoba teko povrijeenih a koji nisu koristili sigurnosni pojas (odvojeno za vozae i putnike).

Postotak: Vozaa uoenih da koriste

sigurnosi ppojas; Putnika uoenih da ne koriste

sigurnosni pojas; Uoenih putnika koji putuju u

otvorenom prostoru za prtljag; Djece u zatitnim objektima; Zatitni objekti za djecu pravilno

instalirani.

Volumen publiciteta o koritenju sigurnosnog pojasa;

Mjera do koje su provoenje i publicitet povezani; i

Broj osoba koje ne koriste sigurnosni pojas.

Godinje istraivanje (u urbanism, ruralnim i udaljenim podrujima) u svrhu mjerenja procenta: Vozaa i putnika koji koriste

sigurnosni pojas, prednja I zadnja sjedita odvojeno;

Putnici u otvorenom prostoru za prtljag;

Djeca u zatitnim objektima.

4.3 Smanjenje agresivne vonje

Broj i procenat fatalnih nezgoda i onih sa ishodom tekih povreda, a koje su uglavnom uzrokovane agresivnom vonjom ;

Broj poginulih i teko povrijeenih u nezgodama izazvanim agresivnom vonjom, a prijavljenih od strane policije.

Postotak vozila koja se kreu na sljedei nain: Dre veoma kratko odstojanje

(razmak od 2 sekunde od vozila ispred)

Pretjerano preticanje (esto mijenjanje traka)

Zastraujui vozae ispred sa trepereim svjetlima ili koristei sirenu kako bi ih ubrzali ili pretekli.

Broj sati operacija video kamera; Broj vozila koja prolaze kroz

provedbene prostore; Procenat vazaa koji su kanjeni za

agresivnu vonju; Volum i uinkovitost publiciteta

cestovne sigurnosti na agresivnu vonju

Mjera do koje su provedbene aktivnosti i sigurnosne kampanje povezane i koordirane.


Policijska evidencija izdatih kazni;

Periodino policijsko posmatrajue istraivanje koritei video kamere u vozilima.

41

Priritetna podruja djelovanja



4.4 Smanjenje prekomjerne brzine

Broj i postotak nezgoda sa fatalnim ishodom i tekim povredama gdje je presudna bila brzina;

Broj i postotak poginulih i teko povreenih prijavljenih od strane policije, a gdje je brzina bila glavni uzrok.

Vozila koja se kreu preko 10 km/hr vie od oznaenog ogranienja brzine u urbanim i ruralnim podrujima;

Anketirani voai koji kau da esto voze 10 km/hr vie od ograniene brzine.

Broj sati koliko su trajale opearcije kamera za brzinu;

Broj vozila koja prolaze pored kamera za brzinu;

Postotak vozaa koji su bili kanjeni za prekomjernu brzinu u prethodnih 6 mjeseci;

Volumen i uinkovitost promocije cestovne sigurnosti usmjerene na prekomjernu brzinu;

Mjera do koje su provedba i kampanje sigursnoti saobraaja povezane i koordinirane.


Policijska evidencija izdatih kazni za prekomjernu brzinu;

Periodno anketiranje od strane policije kako bi izmjerili brzinu kretanja vozila.

4.5 Osigurati samo nedlene vozae na cestama

Smenjenje broja i postotka nezgoda u kojim uestvuju visokorizine skupine vozaa;

Broj i postotak nezgoda prema tome koliko dugo iskustvo vozai imaju;

Smanjenje broja nezgoda sa sljedeim kategorijama vozaa: (i) Mladi vozai; (ii) Poetnici (iii) Vozai mini-autobusa (iv) Vozai autobusa (v) Vozai kamiona

Uvoenje sistema Dipliranje u za vozaku dozvolu (GDL) za vozaake poetnike koji treba da imaju restrikcije tokom probnog perioda ;

Svi komercijalni vozai treba da zadovolje nove kriterije tako to e ponoviti vozaki ispit i Certifikat sposobnosti (CoC) u toku 12 mjeseci;

Komercijalnim vozaima koji ne zadovolje nove kriterije e se vozaka dozvola zamijeniti sa onom za laka vozila sve dok ne steknu uvjete da ponove vozaki ispit.

Dostupnost unaprijeenog materijala za obuku vozaa za svaki tip vozila;

Praktina obuka na svim katergorijama cesta;

Uvoenje unaprijeenog teoretskog ispita;

Uvoenje pregledanog praktinog testa od 20-30 min.;

Uspostava novih kriterija za prihvatljivost razliitih vozakih dozvola ;

Kriterija minimalne dobi/ vozakog iskustva komercijalnih vozaa;

Obuka i testiranje komercijalnih vozaa na djelimino i potpuno optereenim comercijalnim vozilima.

Godinja statistika podataka o nezgodama.

Godinji izvjetaj agencije za izdavanje vozakih dozvola.

4.6 Poboljanje sigurnosti mladih i neiskusnih vozaa

Smanjenje broja i postotka nezgoda s fatalnim i posljedicama tehi ozljeda u kojima stradaju mladi i poetni vozai

Smanjenje broja i postotka osoba s fatalnim i tekim povredama zadobivenih u nezgodama uzrokovanim od strane mladih vozaa poetnika.

Uvoenje sistema Dipliranje u za vozaku dozvolu (GDL) za vozaake poetnike koji treba da imaju restrikcije tokom probnog perioda;

Dostupnost unaprijeenog materijala za obuku mladih i vozaa poetnika;

Praktina obuka na svim katergorijama cesta;

Uvoenje unaprijeenog teoretskog ispita;

Uvoenje pregledanog praktinog



42

testa Uspostava novih kriterija za

prihvatljivost vozakih dozvola za mlade i vozae poetnike

43




4.7 Sigurniji comercijalni vozai

Smanjenje broja i postotka nezgoda u kojima uestvuju komercijalna vozila (npr., mini-autobusi, autobusi i kamioni);

Smanjenje broja nezgoda sa fatalnim posljedicama i tekim povredama uzrokovanim od strane comercijalnih vozaa.

Svi komercijalni vozai dobi iznad 21 godine;

Komercijalnim vozaima koji ne zadovolje nove kriterije e se vozaka dozvola zamijeniti sa onom za laka vozila sve dok ne steknu uvjete da ponove vozaki ispit.

Dostupnost unaprijeenog materijala za obuku komercijalnih vozaa;

Praktina obuka na svim katergorijama cesta sa vozilima pod teretom;

Uvoenje unaprijeenog praktinog testa;

Uspostava novih kriterija za prihvatljivost vozakih dozvola za komercijalne vozae;

Uspostava testa za certifikat osposobljenosti.



4.8 Smanjenje vonje pod utjecajem alkohola

Smanjenje broja nezgoda sa fatalnim posljedicama i tekim povredama, gdje je najmanje jedan voza imao alkohol u krvi;

Poginuli vozai i motociklisti sa prekomjernom koliinom alkohola u krvi;

Poginule i povrijeene osobe u nezgodama gdje je najmanje jedan voza ili motociklista imao prekomjernu koliinu alkohola u krvi ;

Nezgode fatalnog ishoda i tekih ozljeda koje se deavaju tokom sati kada se konzumira alkohol.

Pototak vozaa koji su testirani i zbog prekomjerene koliine alkohola podvrgnuti sudskom postupku;

iroko prihvaanje odgovornog domaina i pokretanje odreene eme vozaa;

Promjena stavova javnosti kako bi vonja pod utjecajem alkohola postala neprihvatljiva u drutvu;

Podrka od strane javnosti prema policijskoj provedbi za vonju pod utjecajem alkohola.

Broj sluajnih alko-testova tokom sati kada se alkohol konzumira u veim koliinama;

Broj sluajnih alko-testova kao udio ukupnog policijskog kontrolnog kontakta sa javnou ;

Postotak vozaa testiranih u period prethodnih est mjeseci;

Volumen i uinkovitost promoviranja;

Mjera do koje su provedba i promocija povezane.

Policijska statistika podataka o nezgodama;

Statistika policijskog djelovanja; Istraivanje za provjeru

uinkovitosti javnih kampanja I procjenu stavova.

4.9 Podizanje ope svijesti i obrazovanja o cestovnoj sigurnosti

Smanjenje broja nezgoda i rtava u koje se ubrajaju djeca;

Smanjenje broja nezgoda i rtava najrizinijih grupa;

Ukupni procenat poginulih ili ozlijeenih koji su iz ciljanih grupa koje su izloene najveem riziku.

Programi saobraajnog obrazovanja djece u svim kolama, s fokusom na vjetine preivljavanja;

Distribucija odgovarajuih sigurnosnih materijala;

Javne kampanje bazirane na analizama podataka o nezgodama i ciljana na najrizinije grupe.

Dostupan materijal saobraajnog obrazovanja djece, u odgovarajuem format, svoj djeci i svim kolama;

Posjeta/podrka svim kolama od strane osoblja za podizanje svijesti o sigurnosti u saobraaju;

Broj poduzetih kampanja sigurnosti u saobraaju, namjenjenim za sve rizine grupe.

Godinja statistika podataka o nezgodama

Godinji izvjetaj; Istraivanja o stavovima.

45




MJERE RAZVOJA USLUGA NJEGE POSLIJE SUDARA (STUB 5 ) 5.1 Poboljanje hitnih medicinskih i spasilakih slubi

Vrijeme dolaska do rtve nakon poziva ;

Vrijeme izvlaenja rtve; Vrijeme do konanog lijeenja; Postotak povrijeenih u

saobraaju koji u bolnicu dolaze kopnenom ili zranom ambulantom;

Broj teko povrijeenih koji primaju njegu napredne rehabilitacije u FBiH;

Konstantni pregled/revizija svih agencija ukljuenih u lanac preivljavanja i rehabilitacije;

Broj policijskih i komercijalnih vozaa obuenih za pruanje prve pomoi.

Smanjenje vremena dolaska hitne medicinske slube na mjesto nezgode;

Smanjenje vremena za poetno lijeenje na mjestu nezgode;

Smanjenje vremena odvoenja rtve do bolnice

Manji broj invaliditeta zahvaljujui unaprijeenog tretiranja rtava nezgoda.

Godinja statistika podataka o nezgodama

Godinji izvjetaji od strane kantonalnih Ministarstava zdravstva

Godinji izvjetaj od strane Federalnog Ministarstva zdravstva

Broj pogibija koje se mogu izbjei, tj. pogibija u nezgodi, a koje su se mogle izbjei u sluaju da je pruena optimalna njega u svim fazama ;

Vrijeme potrebno da rtva dobije konanu njegu;

Usmjerena istraivanja o p

akcioni plan sigurnosti 2011-2020

Documents