1

BOSANSKOHERCEGOVAČKI KOMITET MEðUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTRIČNE SISTEME – BH K CIGRÉ SARAJEVO IX SAVJETOVANJE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG KOMITETA NEUM, 27.09. – 01.10.2009.

AKTUELNO STANJE NA TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE U

BOSNI I HERCEGOVINI

ACTUAL SITUATION ON THE ELECTRICITY MARKET IN

BOSNIA AND HERZEGOVINA

Mr. Alija Mujčinagić, dipl.ing.el. Mr. Edin Zametica, dipl.ing.el Almir Imamović, dipl.ing.el. Državna regulatorna komisija za električnu energiju

Tuzla - Bosna i Hercegovina

Sažetak: Elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine se nalazi u tranziciji ka tržišnim principima rada. Procesi deregulacije odnosno prestruktuiranja kao preduslov kreiranja slobodnog tržišta nisu okončani. Aktuelni zakonski okvir u BiH koji ureñuje ovu oblast omogućava trgovanje električnom energijom putem bilateralnih ugovora. Iako je prošlo više od 5 godina od donešenja Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema, tržište električne energije u BiH nije dovoljno razvijeno.

Broj tržišnih učesnika se konstantno povećava meñutim i dalje dominantnu poziciju na tržištu imaju tri elektroprivredne kompanije koje posjeduju proizvodne kapacitete. Ključne riječi: tržište električne energije, prestrukturiranje, tržišne djelatnosti, elektroprivrede

Abstract: Power sector of Bosnia and Herzegovina is in transition to market based principles of work. The processes of deregulation and restructuring as a precondition for creating a free market have not been completed. Current legal framework in BiH, which regulates this area allows the trading of electricity through bilateral contracts. Although it's been more than 5 years of adopting Law on Transmission of Electric Power, Regulator and System Operator, the electricity market in BiH is not sufficiently developed. The number of market participants is constantly increasing, however, three electricity companies remains a dominant market players which have production capacity.

Key words: electricity market, restructuring, market activities, power utilities

UVOD Koncept otvorenog tržišta predstavlja osnov na kojem se zasniva uspješna ekonomija bez obzira o kojem je privrednom sektoru riječ. Zadnjih desetak godina uvoñenje konkurencije u sektor gasa, električne energije, telekomunikacija i drugih djelatnosti koje koriste mrežnu infrastrukuturu, pokazuje svoje prednosti u odnosu na prijašnju čvrsto regulisanu organizaciju ovih sektora. Konkurentnost rezultira povećanjem efikasnosti, kvalitetnijom uslugom i povoljnijom cijenom za krajnjeg kupca. Elektroenergetski sistem zbog kompleksne infrastukture koja ga čini, te električne energije koja je specifična roba, predstavlja sistem na koji nije moguće primjeniti klasičan tržišni koncept.

Bosna i Hercegovina poput drugih zemalja regiona jugoistočne Evrope provodi liberalizaciju tržišta električne energije. Aktuelni zakonski okvir u BiH koji ureñuje ovu oblast omogućava trgovanje električnom energijom putem bilateralnih ugovora. Iako je prošlo više od 5 godina od donešenja Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema, tržište električne energije u BiH nije dovoljno razvijeno.

amujcinagic@derk.ba

2

Razlozi za ovo stanje su mnogobrojni, ali se prvenstveno mogu tražiti u nedovršenom procesu prestrukturiranja elektroprivrednih kompanija, kao i nepostojanju regulative kojom se ureñuje model veleprodajnog tržišta u BiH. Djelatnosti proizvodnje, distribucije i snabdijevanja obavljaju se u okviru tri postojeće elektroprivrede koje su u većinskom državnom vlasništvu. Iako su proizvodnja i snabdijevanje definirane kao tržišne elektroenergetske djelatnosti, u praksi je još uvijek prisutna stroga regulacija ovih djelatnosti. Dodatno, konkurencija u maloprodaji praktično ne postoji jer svi krajnji kupci imaju regulirane tarife prema kojima su prosječne cijene električne energije meñu najnižim u Evropi. 2. ENERGETSKI POKAZATELJI U 2008. GODINI Prema energetskim i finansijskim pokazateljima 2008. godina je bila najuspješnija godina za elektroenergetski sektor u BiH u periodu od 1995. godine. I pored toga što je proizvodnja hidroelektrana bila manja od očekivane, termo kapaciteti su dostigli punu pogonsku spremnost zahvaljujući znatnim ulaganjima u prethodnom periodu. Rudnici uglja su takoñe ostvarili zacrtanu proizvodnju i planirane isporuke prema termoelektranama. Ovo se odrazilo i na finansijske rezultate subjekata u sektoru koji su ukupno gledajući pozitivni.

Proizvodnja je dostigla iznos od blizu 14.000 GWh, od toga je 8.900 GWh proizvedeno u termoelektranama, 4.800 GWh u velikim hidroelektranama i oko 200 GWh u malim hidroelektranama i industrijskim elektranama. Ukupna domaća potrošnja dostigla je historijski maksimum od 12.200 GWh, dok je neto izvoz iznosio cca 1.700 GWh.

Porast potrošnje domaćih kupaca električne energije u 2008. godini rezultirao je rekordnim maksimalnim opterećenjem od 2117 MW na dan 31. decembra 2008. godine u 18-om satu. Dosadašnji historijski maksimum iznosio je 2078 MW, postignut 31. decembra 2007. godine takoñer u 18 sati.

EP HZHB

10%EP BiH 53%ERS 37%

Slika 1. Udio pojedinih proizvoñača u ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH u 2008. godini

Ukupno isporučena električna energija sa mreže prijenosa u 2008. godini iznosila je 11.364 GWh i za 4.4% je veća u odnosu na prethodnu godinu kada je ukupno sa mreže prijenosa kupcima u Bosni i Hercegovini isporučeno 10.883 GWh.

700

750

800

850

900

950

1.000

1.050

1.100

1.150

I II III IV V VI VII VII IX X XI XII

2007 2008

Slika 2. Energija preuzeta u BiH sa prijenosne mreže u 2007. i 2008. godini (GWh)

3

3. TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE U BIH Unutrašnje tržište električne energije u BiH je podjeljeno na dva segmenta od čega najveći dio se odnosi na regulirano (tarifini kupci) i manjim dijelom na slobodno tržište. Dominantnu poziciju na tržištu imaju tri elektroprivrede (EP BiH, EP HZHB i ERS) te se trgovanje uglavnom odvija izmeñu njih sa jedne i nekoliko trgovačkih kompanija sa druge strane. Tokom 2008. godine EP BiH i ERS su u zaključenim transakcijama prodavali bilansne viškove kroz godišnje aranžamane kao i na dnevnom nivou. Najznačajniji dio proizvedenih viškova električne energije elektroprivrede izvoze direktno, a manji dio preuzimaju domaći ali i meñunarodni trgovci.

Kao najveći kupac električne energije na domaćem tržištu pojavljuje se EP HZHB zbog izrazitog bilansnog deficita na proizvodno-kontumnom području ovog subjekta. Od trgovačkih kompanija najveći promet u trgovanju u 2008. godini ostvario je EFT d.o.o Trebinje (slika 3). Broj tržišnih učesnika se povećao za pet novih trgovačkih kompanija koje su od DERK-a dobile licencu za meñunarodnu trgovini (Rudnap, Interenergo, Čez BiH, Korlea i GEN-I). Trenutno u postupku za dobivanje licence za meñunarodnu trgovini je Atel BH d.o.o Sarajevo. Izdavane licence za ovu kompanije očekuje se tokom 2009. godine. Ulaskom na tržište sve većeg broja trgovaca zapaža se porast višestrukih unutrašnjih transakcija, koje u biti nemaju uticaj na cijene električne energije kod krajnjih kupaca u BiH, ali vjerovatno imaju na izvozne aranžmane kojima prethode.

Tokom 2008. godine vladala je ista situacija kao i u prethodnom periodu u pogledu prava kupaca da nabavljaju

energiju na tržištu, odnosno da prihvate status kvalificiranog kupca. Od ukupno 1,3 mil. kupaca električne energije u BiH, na slobodnom tržištu se snabdjeva samo 1 kupac (Aluminij d.d. Mostar) i to u dijelu svoje potrošnje. Aluminij d.d., čija potrošnja čini oko 20% ukupne potrošnje u Bosni i Hercegovini, je kao kvalificirani kupac nabavio 1223 GWh na tržištu, što čini 11,6 % od ukupne potrošnje krajnjih kupaca u BiH, i to je ujedno i procenat stvarne otvorenosti tržišta u BiH, dok deklaritivni procenat otvorenosti tržišta iznosi 59,7% (tabela I).

TABELA I. Potrošnja električne energije u 2008. godini GWh %

Ukupna potrošnja 10572 100,0 Potrošnja kvalifikovanih kupaca 1223 11,6 Potrošnja tarifnih kupaca 9349 88,4 Potrošnja kupaca koji prelaze prag kvalificiranosti 6314 59,7

Potrošnja kupaca koji ne prelaze prag kvalificiranosti (domaćinstva) 4258 40,3

Ostali kupci nisu koristili mogućnost da nabavljaju energiju na tržištu jer su veleprodajne cijene na tržištu

jugoistočne Evrope u 2008. godini bile praktično na nivou tarifnih cijena za krajnje kupce, te zbog toga nemaju nikakav podsticaj da kupuju električnu energiju na tržištu

Potrebno je istaći da od 1. januara 2007. godine krajnji kupci sa godišnjom potrošnjom električne energije većom od 10 GWh stekli mogućnost dobijanja statusa kvalificiranog kupca (nominalni stepen otvorenosti tržišta iznosi 33%). Prema utvrñenoj dinamici otvaranja tržišta ovu mogućnost imaju: � od 1. januara 2008. godine svi kupci, osim kupaca iz kategorije domaćinstva, (nominalno tržište otvoreno 57,5%),

� svi kupci od 1. januara 2015. godine.

U skladu sa odgovarajućim dokumentima entitetskih regulatornih komisija prijelazni period otvaranja tržišta u je toku kojeg svi kupci imaju pravo na izbor načina snabdijevanja (kao tarifni ili kvalificirani), potrajat će do 1. januara 2012. godine.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1.000

EP RS EP BIH EFT Trebinje Korlea Jajce RUDNAPBanja Luka

EP HZHB EzpadaČapljina

AluminijMostar

Kupovina Prodaja Slika 3. Obim trgovine po subjektima na domaćem tržištu u 2008. godini

4

Od ukupne proizvodnje u BiH u prošloj godini (13784 GWh) najveći dio (80,8%) isporučen je po regulisanim cijenama, dok je ostatak prodat na regionalnom i unutrašnjem tržištu u BiH . Kao ilustrativan primjer trgovanja na unutrašnjem tržištu prikazani su tokovi trgovačkih transakcija za august 2008. godine.

Slika 4. Trgovačke transakcije u MWh realizovane u avgustu 2008. godine

Trgovina električnom energiju na maloprodajnom nivou još uvijek ne postoji. Entiteske regulatorne komisije

(FERK i RERS), koje imaju nadležnosti nad djelatnostima proizvodnje, distribucije i snabdijevanja, odredili su tarife za korištenje mrežarine (35, 20, 10 i 0.4 kV) čime se stekao neophodan uslov za stvaranje maloprodajnog tržišta. Meñutim, regulirane cijene za kranje kupce su meñu najnižim u regionu te pravo kupca da se snabdijeva po ovim reguliranim tarifama usporava razvoj tržišta u BiH.

Zadržavanje reguliranih cijena na niskom nivou može trenutno izgledati prihvatljivo sa socijalnog aspekta ali dugoročno gledajući prvenstveno sa aspekta izgradnje novih objekata i privlačenja investicija to predstavlja realnu prepreku. Ovaj problem nije samo prisutan u BiH i u zemljama regije već i Evropskoj uniji. Evopska komisija u svojim smjernicima za kreiranje tržišta naglašava da se konkurencija stvara zbog dobrobiti za kupce te svaka država mora imati adekvatnu legislativu i mjere kojim će da zaštiti socijalno ugrožene kategorije nakon otvaranja tržišta.

Niske tarife i neobaveznost izlaska na otvoreno tržište nisu jedini razlog sporog razvoja tržišta električne energije u praksi. Anlazirajući ovaj problem mogu se uočiti slijedeće prepreke:

o deklarativna opredijeljenost ka otvaranju tržišta električne energije i nepostojanje zakonskog okvira (Zakon o tržištu električne energije) koji bi definisao odnose na tržištu (subjekte i procese) u pojedinostima koje su od bitnog značaja za funkcionisanje tog tržišta

o odsustvo odrednica o veleprodajnom i maloprodajnom tržištu sa svim njihovim osobenostima

o zastoj u procesu prestrukturiranja elektroenergetskog sektora u BiH koji se ogleda u postojanju tri

(polu)vertikalno integrisane elektroprivrede sa strogo omeñenim teritorijama na kojima obavljaju isporuku energije krajnjim kupcima, bez mogućnosti penetracije drugih snabdjevača na ta područja (u najkraćem, radi se o dominaciji inkumbenata)

Tokom 2008. godine nije bilo izmjene tarifa za krajnje kupce niti su pokrenuti novi tarifni postupci. Uzimajući u

obzir sve kategorije potrošnje, prosječna (regulisana) cijena električne energije u BiH u 2008. godini iznosila je 12,52 f/kWh dok je za kategoriju domaćinstava ta cijena iznosila 12,12 f/kWh.

Poseban značaj na razvoj veleprodajnog tržišta ima deregulacija proizvodnje. U BiH je u 2008. godini ukupna

proizvodnja iznosila 13784 GWh. Od toga je 2651 GWh prodato na tržištu (regionalnom i unutrašnjem u BiH), 1608 GWh je bilo potrebno za pokrivanje gubitaka na mreži (prenosni 326 GWh i distributivni 1281 GWh), a 9525 GWh je isporučeno krajnjim kupcima po regulisanim cijenama.

5

TABELA II. Struktura isporučene električne energije u 2008. godini GWh % Ukupna proizvodnja 13784 100,0 Prodaja na regionalnom tržištu (izvoz) 1653 12,0 Prodaja na tržištu u BiH 998 7,2 Prodaja na tržištu ukupno 2651 19,2 Prenosni gubici 327 2,4 Distributivni gubici 1281 9,3 Isporuka krajnjim kupcima 9525 69,1 Isporuka po regulisanim cijenama ukupno 11133 80,8 Ako se uzme u obzir da su i gubici pokrivani po regulisanim cijenama koje u dijelu prenosa propisuje DERK, a u distribuciji RERS i FERK, onda je ukupno 11133 GWh isporučeno po regulisanim cijenama, što predstavlja 80,8% ukupno proizvedene električne energije u 2008. godini.

Može se rezimirati da je za razvoj veleprodajnog tržišta neophodan uvjet deregulacija u djelatnosti proizvodnje, dok je za razvoj maloprodajnog tržišta neophodno pristupiti deregulaciji tarifa za krajnje kupce, odnosno regulisati samo tarife u djelatnostima koje predstavljaju prirodni monopol (npr. prenosna i distributivna mrežarina). Meñutim, da bi tržište moglo funkcionirati potrebno je ispuniti i zahtjeve u pogledu prestrukturiranja sektora koji se prvenstveno odnose na razdvajanje djelatnosti distribucije i snabdijevanja, dakle uspostavljanje operatora distributivnog sistema DSO, potpuno odvojenih od snabdjevača. U dvije od tri elektroprivrede u BiH, zbog zadržavanja tradicionalne vertikalne integracije, još uvijek ne postoje kupoprodajni odnosi izmeñu proizvoñača i snabdjevača što je značajna prepreka za uspostavljanje tržišta. 4. PREKOGRANIČNA TRGOVINA

Tokom 2008. godine meñunarodna trgovina (izvoz i uvoz) električne energije u Bosni i Hercegovini bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno zahvaljujući povećanju proizvodnje. U narednoj tabeli prikazan je ukupni obim prekogranične trgovine na osnovu deklarisanih veličina koje licencirani subjekti prijavljuju NOS-u BiH

Tabela III. Pregled meñunarodne trgovine u 2008. godini (MWh)

licencirani subjekat izvoz uvoz EP BiH 1 900 949 0 ERS 624 646 25 432 EP HZHB 126 026 269 454 ALUMINIJ 909 120 EZPADA 99 596 95 802 EFT 990 919 981 572 RUDNAP 433 900 254 423 Ukupno 4 176 036 2 535 803

Izrazito najveća razmjena energije je ostvarena sa susjednom Hrvatskom čemu su najviše doprinijeli dugoročni aranžmani o isporuci električne energije, a najmanja sa Srbijom koja uspijeva da zatvori svoj bilans iz vlastite proizvodnje. Tokom 2008. godine ostvaren je značajan izvoz u Crnu Goru od 1.700 GWh u kojoj je izražen deficit proizvodnih kapaciteta i porast potrošnje.

Tabela IV. Ostvarena trgovina po granicama u 2008. godini (MWh)

zemlja izvoz uvoz Hrvatska 2 214 010 1 739 283 Srbija 262 520 566 437 Crna Gora 1 699 506 230 083

Ukupno 4 176 036 2 535 803 S obzirom da samo licencirani subjekti mogu obavljati trgovačke transakcije odnosno učestvovati u proceduri dodjele prekograničnih kapaciteta, meñunarodne kompanije preko otvorenih predstavništva u BiH tranzitiraju električnu energiju preko BiH prenosnog sistema. Tranzitna aktivnost se posebno evidentira i kao takva ne podliježe tarifiranju.

6

5. REGIONALNO TRŽIŠTE

Generalno posmatrajući tržišta električne energije u Evropi uočljivo je da su cijene električne energije pratile trendove koje su bilježili primarni energenti, u prvom redu nafta. Cijene su dostigle maksimum od oko 90 €/MWh polovinom godine i od tada se bilježi konstantan silazni trend tako da je u decembru 2008. godine nivo cijena ispod 60 €/MWh. Cijena za električnu energiju koja se ugovara za isporuku u prvih 6 mjeseci 2009 godine na berzi u Lajpcigu iznosi oko 50€/MWh. Pad cijena zahvatio je i regionalne berze u Ljubljani, Pragu i Bukureštu. Na najlikvidnijoj berzi u centralnoj i istočnoj Evropi, berza u Pragu, u decembru prosječna cijena je varirala oko 50 €/MWh.

Novoosnovana regionalna berza u Ljubljani (Southpool) koja je počela sa radom u novembru 2008. godine i koja objedinjava trgovanje u Srbiji i Sloveniji suočava se sa niskom likvidnošću odnosno sa jako malim brojem transakcija. Prosječna cijena po kojoj su se sklapale transakcije u novembru 2008. godine iznosila je 60,67 €/MWh za regionalni nivo (base load), dok je prosječna cijena trgovanja za transakcije u Sloveniji iznosila 44,69 €/MWh.

Slika 5. Cijena za godišnje bazno opterećenje za 2009. godinu od početka trgovine ovim proizvodom do kraja 2008. godine na Evropskoj berzi energije, Leipzig

Takoñe se može primijetiti da su u 2008. godiniveleprodajne cijene električne energije u jugoistočnoj Evropi veće

nego na referentnoj berzi u Leipzigu (EEX – European Energy Exchange), ali su veće i u odnosu na ostale regionalne berze u Evropi. Razlozi se mogu tražiti u izrazitom bilansnom deficitu koji iskazuje većina zemalja u regiji (Hrvatska, Albanija, Crna Gora, Grčka, Makedonija, UNMIK) i u umjerenom deficitu (Slovenija, Srbija). Praktično su jedini neto izvoznici u regiji Bugarska, Rumunija i Bosna i Hercegovina.

Može se konstatovati da je bilansni deficit u regiji dugoročnog karaktera, a može biti ublažen padom potrošnje usljed prisutne ekonomske krize i izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta koji bi povećali ponudu. U tom svjetlu u cijeloj regiji uočava se veliki broj novih proizvodnih objekata sa statusom kandidata, ali je upitan nivo ozbiljnosti njihove izgradnje obzirom na ograničenja prostornog, ekološkog i ekonomskog karaktera. 6. ZAKLJUČAK Obzirom da je BiH regionalni izvoznik električne energije evidentan je interes trgovaca za tržište u BiH. Obim trgovine se permanentno povećava kako na domaćem tržištu izmeñu licenciranih subjekata tako i u prekograničnim transakcijama.

Nastavak prestrukturiranja, prilagoñenje legislative kojom se ureñuje elektroenergetski sektor i tržište električne energije te napuštanje prakse reguliranja cijena u tržišnim djelatnostima, predstavlja sine qua non daljeg razvoja tržišta u BiH i bolju poziciju elektroenergetskog sektora BiH u regionu. 7. LITERATURA [1] Državna regulatorna komisija za električnu energiju, “Godišnji izvještaj o radu 2008. godine”, januar 2009