izložba u knjižnici

Izložba u knjižniciStručno vijeće knjižničara srednjih škola

Elvira Katić

Zadar, 28. studenoga 2006.

Zašto izložba u knjižnici?

Nadgradnja osnovne knjižnične djelatnosti Medij komunikacijeInformacijska vrijednost

Medij komunikacije(komunicirati = priopćiti, učiniti općim, osigurati da se postane dionikom nečega ...)

Informacijska vrijednostIzlaganje s ciljem

– potaknuti posjetitelja na unaprijed osmišljeni i oblikovani način ...

Dok je u MUZEJU izložba TEMELJNI OBLIK komunikacije, u knjižnici je komunikacija uspostavljena na KNJIZI KAO GLAVNOM IZLOŽBENOM PREDMETU, popratnoj građi i gledateljima izloženog

1. Pojam izložbe

2. Prednosti i ograničenja

3. Izložba kao umjetnički oblik

4. Vrste izložaba

5. Vrednovanje izložaba (prethodno, formativno, sumativno)

Sadržaj

6. Postupak pripreme izložbe

7. Glavni elementi izložbe (Orijentacija; Osvjetljenje/Boja; Odnos prema predmetima; Grafički i ostali pomoćni materijal/Legende

8. Izrada plakata/postera

Sadržaj

Pojam izložbe

“Čujem i zaboravljam. Vidim i pamtim. Činim i razumijem.”

1. Omogućava susret između posjetitelja i trodimenzionalnog izloška;

2. Pruža osjećaj prostornosti, kretanja...;3. Potiće korištenje svih osjetila;4. Udružuje različite medije u ostvarenju cilja; 5. Omogućava istovremenu nazočnost

različitih pristupa.

Prednost komuniciranja izložbom

1. Složen postupak, ponekad i skup (rješenje zidova, podova, stropova, izložbenih vitrina, osvjetljenje, fotografije, audiovizualni materijal itd.)

2. Zahtijeva određeno vrijeme i prostor (što je izložba veća, to su posjetitelji umorniji i

zamoreniji (ubrzavanje razgledavanja prema kraju)

3. Fizička ograničenja ljudskog bića (moguće mentalne barijere)

Ograničenja komuniciranja izložbom

1. Izložba predstavlja djelo funkcionalnog dizajna s ciljem obavljanja specifičnog zadatka – prezentiranja određene poruke2. Izložba želi, poput umjetničkog djela, polučiti u posjetitelja emotivni odgovor (uzbuđenje, (ne)zadovoljstvo, ljutnju, šok i sl.)3. Sagledavanje/razgledavanje (pri čemu su važni prostorni odnosi, oblik,

svjetlo, boja...)

Izložba kao umjetnički oblik

Tipologija izložabaTipologija izložaba

VRSTE IZLOŽABA: stalni postav/povremene izložbe ... velike tematske izložbe, putujuće (pokretne) izložbe/virtualne ...

Emotivne

Zabavne

Prema stilu (karakteru) i “odgovoru” publike

Edukativne

Emotivne izložbeEstetske

Cilj: - posjetitelji bi trebali uočiti ljepotu odabranih predmeta,-prateći materijal trebalo bi svesti na najmanju moguću mjeru - izložbu bi trebalo oblikovati u skladu s tipom ...

Evokativne

Cilj: - rekonstruirati ljudsko življenje i djelovanje u pojedinom vremenskom razdoblju- vratiti posjetitelja u određeni (prošli) vremenski trenutak- uspješnost – (re) kreacija totalnog okoliša ...

EvokativneEdukativne

Edukativne izložbe

1. Sve (pomalo) edukativne; 2. Izložbe nezamislive bez psihologa/pedagoga

Poznavati karakteristike

učenja u različitom uzrastu

Moraju poradi izložbenog cilja povezati predmete,

tekst i ostala interpretativna pomagala

V a ž n o

Napomena

K a r a k t e r i s t i k e

Edukativne izložbe

Posjetitelj/učenik

poznavanje PSIHOLOGIJE POSJETITELJA (ne dozvoliti da je uplašen, da se osjeća nesposobnim)

(instrukcija+ugoda pri pamćenju)

Važno: uzeti u obzir glad za novim iskustvom,

Važno:

ali ne pretjerati ...

Kognitivno/racionalno učenje

Afektivno/emocionalno učenje

Psihologija učenja

Činjenice se nikad ne pamte

izolirano, već kad su

stavljene u kontekst.

(Pamćenje počiva na mrežama,

obrascima iasocijacijama)

Jednostavnije učenje iskušavanjem

negoli čitanjem (slušanjem) Ljudi sakupljaju informacije pomoću: riječi, drugih osjetila, SLIKA...

Što je više osjetila uključeno u učenje, informacija će lakše i efikasnije biti zapamćena

Psihologija učenja

- Upotrijebiti jake vizualne slike kako bi se

pobudila pažnja

- Predmete prikazati u kontekstu

(poznati elementi kao osnova)

- Upotrijebiti ostale osjetilne senzore

- Racionalne elemente – tekstove, legende

itd. spojiti s vizualnim informacijama

- Upotrijebiti vizualni jezik i u pisanom materijalu

- Odabrati predmete koji izazivaju radoznalost

Izložba

Poučavajuća izložba

Počiva na GLEDANJU (prirodnije od čitanja)

Naglašeno uključuje i DRUGE OSJETE

Omogućuje ISPROBAVANJE(provjeravanje rezultata)

INTERAKTIVNOST

počiva na dizajnerovu oblikovanju predviđenog aktivnog, fizičkog i intelektualnog sudioništva posjetitelja

?

Pošiljatelj: Školska knjižnica

Primatelj: Posjetitelj=učenik

Kanal: Izložba

Primateljev odgovor: RAZGOVOR, DISKUSIJA, UPITNICI, OPAŽANJA

Poruka: Književnost, Etnologija

Izložba je uvijek zbroj

vrijednosti njene

porukevrijednosti izložbe kao

oblika/proizvoda

Postupak pripreme izložbe

1. Prepoznavanje potrebe za izložbom2. Početni prijedlog3. “Studija” izvedivosti4. Daljnje istraživanje5. Konceptualni plan i početni odabir predmeta6. Konzerviranje/Priprema plana/izvještaja7. Oblikovanje izložbe / prateći materijal (crteži, modeli...)8. Formalno odobravanje9. Dovršavanje prijedloga10.Ugovaranje/dogovaranje11. Izvedba12.Otvaranje, promatranje i održavanje tijekom trajanja

Plan izložbeNaslov i priroda izložbenog projektaSvrha izložbePredviđena publikaKontekst i načela unutar kojih izložba nastajeDizajn... Trajanje ... ProstorZakonske obveze (?)KomunikacijaProgram ... Administrativne potrebeTema i koncept ... Sadržaj izložbeDodatni materijal izložbe (katalog, propagandni materijal, poster)Održavanje ... Vrednovanje

Grafički i ostali pomoćni materijal/legende

Osvjetljenje/Boja

Orijentacija

Glavni elementi izložbe

Odnos prema predmetima

1.

2.

3.

4.

Orijentacija

Orijentacija izrazito utječe na zadovoljstvo posjetom

SREDSTVA: propagandni materijal, tlocrt izložbe, unutrašnji sustav znakovlja

SREDSTVA: pripremni materijal koji će osigurati određeno predznanje o izložbi, katalozi, edukativni paketi, uvodni posteri,

predavanja

Zemljopisna/prostorna

Intelektualna

Orijentacija

Orijentacija izrazito utječe na zadovoljstvo posjetom

SREDSTVA: vodiči o organizaciji izložbe

SREDSTVA: promotivni materijal, radni listovi i

edukacijski paketi

Konceptualna orijentacija

Psihološka

Orijentacija

a) Po prvi put 3-10 min orijentacija

15-40 min gledanje 20-45 min “plovidba”

3-10 min odlazakb)Drugi ili višekratni posjet

Samo dvije faze – gledanje i odlazak

Orijentacija izrazito utječe na zadovoljstvo posjetom

Boja

Boje doprinose atmosferi (tamne/intimne; svijetle/otvorene)

Boja pozadineBoja pozadine utječe na opažanje boje predmeta

- dio mode; - određenog razdoblja(uspješna koliko je u inverznoj proporciji

sa svojom nametljivošću)

Simbolizam boja

Stvara vizualne, psihološke i simboličke efekte

Predmeti

Predmeti

Identitet predmeta

• Predmet vidljiv• Predmetu priključeno

toliko informacija da bi ga posjetitelj

mogao identificirati•Iskustvo realnog

(posjetitelji angažiraju vlastito znanje)

Veličinom

Postavljanjem na različito obojenoj pozadini

Izdvajanjem od drugih posebnim osvjetljenjem

Naglašavanje predmeta na izložbi

Veći predmeti zadržavaju dužu pažnju

Duže se promatraju pokretni predmeti

Manje poznati (posebni) predmetikao i opasni, vrijedni ...

Psihologija učenja pokazuje

Grafički materijal

Pomaže razumijevanju i interpretaciji predmeta; ukazuje na karakteristike koje se teško zapažaju

Fotografije (zamjena za realnost)

Ilustracije (ono što je u prirodi nemoguće vidjeti)

Grafikoni (tendiraju simbolima i apstrakciji)

Tlocrti i karte

Legende

Povijesno najstariji i najtrajniji oblik komuniciranja informacija o predmetima izložbe

Legende u izložbenom okolišuUvodni pano

Pano pojedine dioniceLegenda uz predmet ili grupu predmeta

Legende

Čita se ili sve ili ništa, čita se tek poslije interakcije s

predmetom, u prvih 30 min

čitanje najprisutnije, a potom slijedi odluka o nečitanju, potrebne što eksplicitnije legende,

oblikovni elementi: vrsta slova(kombinacija velikih i malih)

Literatura

• VUJIĆ, Žarka: Izložba (predavanje), Filozofski fakultet Zagreb, Odjel za muzeologiju, Zagreb 2006.• TICA, Milka: Model komunikacije izložbom u knjižnici i njeno dokumentiranje

(sinopsis doktorskog rada), Zagreb 2006.

“Umjetnički oblikovana izložba postaje u pravom smislu riječi kulturna kreacija koja djeluje ne samo kroz svoj znanstveni sadržaj, već i kroz svoj estetski govor...”

J. Swieczimski