kulturni identitet hrvatske syllabus doc
Post on 08-Jan-2016
21 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Detaljni izvedbeni nastavni pl
Detaljni izvedbeni nastavni plan i programKod kolegija
Naziv kolegijaKULTURNI IDENTITET HRVATSKE
Opi podaci
Studijski programInterdisciplinarni studij Kultura i turizam GodinaIII. preddipl.
Nositelj kolegijaDoc. dr. sc. Igor DudaDr. sc. Nataa Uroevi
Status kolegijaObvezatanXIzborni
Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave
Zimski semestarLjetni semestar
ECTS koeficijent optereenja studenta3
Broj sati po semestru30 (1P + 1S)
Ciljevi kolegija, metode i ishodi
Cilj kolegija je studente osposobiti za aktivno promiljanje vrijednosti kulturnog identititeta i kulturne batine u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i meunarodnom kontekstu, te njihovu valorizaciju kroz razne oblike interkulturne komunikacije (turizam, meunarodna suradnja, itd.). Metode: Na predavanjima, seminarima, radionicama i terenskoj nastavi, kroz studije sluaja, analize i istraivanja studenti e se trenirati u prepoznavanju kulturnih osobitosti i vrednota svoje zajednice, te mogunosti njihove zatite i valorizacije u turizmu. Terenskim istraivanjem osposobit e se analizu lokalnih odgovora na globalizacijske procese, te za upravljanje kulturnim identitetom u turizmu, ukljuivanjem kljunih sastavnica i oblika kulturnog identiteta i batine u kulturno-turistiku ponudu.Ishodi: Studenti e nakon odsluanog kolegija i poloenog ispita:
1. moi definirati temeljne koncepte kulture i identiteta u kontekstu globalizacije;
2. aktivno promiljati mogunosti zatite i valorizacije temeljnih vrijednosti kulturnog identiteta i batine;
3. stei kompetencije bitne za kreativno promiljanje kulturnih politika, interkulturne komunikacije i multikulturalizma, kao i vrednovanje kulturne raznolikosti u globalnom kontekstu, s naglaskom na turizmu, razvojnim procesima i EU integracijama;4. znati upravljati kulturnim identitetom u turizmu.
Preduvjeti, korespondentnost i korelativnost
Program kolegija korespondira sa srodnim programima u zemljama Europske unije. Kolegij korelira s ostalim interdisciplinarnim kolegijima na studiju i usklaen je s cjelinom studijskog programa Kultura i turizam, a kao izborni kolegij otvoren je i polaznicima drugih preddiplomskih i diplomskih studija.
Sadraj kolegija
1. Ideja kulture. Definicije i tipovi kulture.2. Pojam identiteta. Kulturni identitet. Nacionalni identitet i globalizacija.3. Kulturna batina. Svjetska kulturna batina. UNESCO-va lista svjetske batine.4. Temeljne odrednice hrvatskog kulturnog identiteta. Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa.5. Upravljanje kulturnim identitetom u turizmu. Identitet, imid i brendiranje.
6. Lokalni i regionalni kulturni identitet i razvoj.
7. Tradicijska kultura, modernizacija i globalizacija.
8. Globalizacija i lokalizacija. Lokalne kulturne politike prema europeizaciji i globalizaciji.
9. Kulturna raznolikost u svijetu. Multikulturalizam. Interkulturalizam. Interkulturna komunikacija. 10. Kultura, turizam, interkulturalizam.11. Kulturne politike (hrvatske i europske).12. Istraivanje kulturnog identiteta.
Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom)
PredavanjaSeminari i radioniceVjebeSamostalni zadatciMultimedija i internet
Obrazovanje na daljinuKonzultacijeLaboratorijMentorski radTerenska nastava
Napomene:Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i terenske nastave. Detaljnije upute o literaturi studenti e dobiti na uvodnom predavanju, a veina tekstova bit e dostupna i na e-learningu.
Studentske obveze
Pohaati i pozorno pratiti nastavu
Samostalno istraivati i pripremati se za nastavu, poloiti kolokvij. Timski istraivati na terenu Napisati seminar uz mentorstvo predmetne nastavnice Poloiti zavrni ispit
Praenje i ocjenjivanje studenata (oznaiti masnim tiskom)
Pohaanje nastaveAktivnost u nastaviSeminarski radEksperimentalni rad
Pisani ispitUsmeni ispitEsejIstraivanje
ProjektKontinuirana provjera znanjaReferatPraktini rad
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (procjena)
ISHODI UENJA
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Pohaanje nastave
30 kolskih sati, mogue je izostati 10% nastave, odnosno 3 sata1-40,25maksimalno 10 %
Prouavanje literature, kontinuirana provjera znanja, kolokvij 201-40,2520%Istraivanje
101-40,520%
Seminarski rad201-4120%Zavrni ispit301-4130%Dodatna objanjenja:
Pohaanje nastave je obvezno, studentu se toleriraju tri izostanka. Student je duan voditi vlastitu evidenciju o eventualnim izostancima, ukoliko izostane vie od tri puta, u dogovoru s predmetnom nastavnicom izvrit e dodatnu obavezu. Tijekom nastave student moe ostvariti 100 % ocjene, i u tom sluaju zavrnom ispitu pristupa radi ispravka postignute ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 90 ( 100%
5 (izvrstan) = 89 ( 100% ocjene
B = 80 ( 89,9%
4 (vrlo dobar) = 76 ( 88% ocjene
C = 70 ( 79,9%
3 (dobar) = 63 ( 75% ocjene
D = 60 ( 69,9%
2 (dovoljan)= 50 ( 62% ocjene
E = 50 ( 59,9%
Popis literature
Obavezna literatura (odabrana poglavlja)
Budak, N., Katunari, V. (ur.): Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu, Zagreb, 2010.
Jelini, Daniela Angelina: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandrarmedia, Zagreb, 2010.
Luki, B., Skoko, B. (ur.): Hrvatski identitet, Matica Hrvatska, Zagreb, 2011.Skoko, Boo: Hrvatska identitet, imid i promocija, kolska knjiga, Zagreb, 2009.Skupina autora: Hrvatska u srcu Europe, Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske, Hrvatska paneuropska unija, Zagreb, 1996.
vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.
Izborna literatura
Akerlof George A., Kranton, Rachel, E.: Ekonomija identiteta, Kako nai identiteti oblikuju na rad, plae i blagostanje, Mate, Zagreb, 2010.
Arai, P. Balaban, J. et al.: U potrazi za identitetom: Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa, Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb, 2005.
Banovac, Boris: Drutvena pripadnost, identitet, teritorij. Socioloko istraivanje regionalne pripadnosti u Istri, Pravni fakultet, Rijeka, 2008.
Bertoa, Miroslav (ur.): Istra: Posebnosti i opehrvatski kontekst, tematski broj, Drutvena istraivanja 6-7/ God. 2 (1993) Br. 4-5.Castells, Manuel: Mo identiteta, Goldenmarketing, Zagreb, 2002.Daun A, Janson S. : Europljani: kultura i identitet, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
Dragojevi, Sanjin: Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprostavljeni ili nadopunjujui konecepti, u: ai-Kumpes, Jadranka: Kultura, etninost, identitet, Zagreb, 1999. Eagleton, Terry: Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.Haralambos, Michael: Kultura i identitet u: Sociologija teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.Hrvatska u 21. stoljeu. Strategija kulturnog razvitka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003.
http://www.culturelink.org/news/publics/2009/strategy.pdfJelini, Daniela Angelina: Abeceda kulturnog turizma, Meandar, Zagreb, 2009.
Kale, Eduard: Hrvatski kulturni i politiki identitet, Osijek Zagreb Split, 1999.Landry, Charles: Hrvatska kulturna politika - od prepreka do mostova: izvjestaj europskih strucnjaka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 1998.
Manin, M., Dobrovek, Lj., rpi G., Blagoni, R. (ur.): Identitet Istre, ishodita i perspektive, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.Mijatovi, Anelko: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Zagreb, 1996.Rapacka, Joana: Leksikon hrvatskih tradicija, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
Sen, Amartya: Identitet i nasilje, Masmedia, Zagreb, 2007.
Sergejev, Dimitrije (ur.): Hrvatska i Europa, Korijeni integracija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
Skoko, Boo: Drava kao brend.- Upravljanje nacionalnim identitetom, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009.
Skupina autora: Hrvatska i Europa, HAZU i kolska knijga, svezak I-V.
Vuki, Fea: Hrvatske posebnosti, Teorija i praksa identitetskih sustava, Privredni vjesnik, Zagreb, 2008.Zlatar, Andrea: Prostor grada, prostor kulture, Eseji iz kulturne politike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. (poglavlje Nacionalna kultura i globalizacija, str. 31).
Dodatne informacije o kolegiju
Nositelj/nositeljica kolegija:Doc. dr. sc. Igor Duda
_________________________________________
Mrene stranice:
E-adresa: igor.duda@ffpu.hrTelefon:
Konzultacije:
Asistent/asistentica:
Dr. sc. Nataa Uroevi_________________________________________
Mrene stranice:
E-adresa: nurosev@unipu.hrTelefon: 377-039Konzultacije: utorkom od 14.30 do 15.30, kabinet 3, Preradovieva 1/1
PRILOG: Kalendar nastave
Br. nast. cjelinaTEME, ISHODI I LITERATURA
Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program.
Definiranje osnovnih pojmova. Ideja kulture. Definicije i tipovi kulture. Pojam identiteta. Kulturni identitet. Nacionalni identitet i globalizacija.
Studenti e moi kritiki analizirati koncepte kulture i identiteta u kontekstu globalizacijskih procesa.
Eagleton, Terry: Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Budak, N., Katunari, V. (ur.): Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu, Zagreb, 2010.
Haralambos, Michael: Kultura i identitet u: Sociologija teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.
Kulturna batina. Svjetska kulturna batina. UNESCO-ova lista svjetske batine.
Studenti e moi ralaniti pojmove kulturne batine i svjetske kulturne batine, te razumjeti i objasniti ulogu meunarodnih organizacija u zatiti i valorizaciji kulturne batine.
Jelini, Daniela A.: Abeceda kulturnog turizma, Meandar, Zagreb, 2009.
Jelini, Daniela A.: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandrarmedia, Zagreb, 2010.
Skoko, Boo: Hrvatska identitet, imid i promocija, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
Temeljne odrednice hrvatskog kulturnog identiteta.
Studenti e moi objasniti i kritiki analizirati temeljne sastavnice hrvatskog kulturnog identiteta u europskom i globalnom kontekstu.
Budak, N., Katunari, V. (ur.): Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu, Zagreb, 2010.
Kale, Eduard: Hrvatski kulturni i politiki identitet, Osijek Zagreb Split, 1999.
Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa.
Studenti e na primjerima konkretnih komparativnih istraivanja stei kompetencije kritike analize i usporedbe temeljnih vrednota hrvatskog i europskog kulturnog identiteta.
Arai, P. Balaban, J. et al.: U potrazi za identitetom: Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa, Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb, 2005.
Upravljanje kulturnim identitetom u turizmu. Identitet, imid i brendiranje.
Studenti e se osposobiti za kreativno promiljanje kljunih vrijednosti kulturnog identititeta i kulturne batine svoje zajednice u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i meunarodnom kontekstu, te njihovu valorizaciju u turizmu.
Skoko, Boo: Hrvatska identitet, imid i promocija, kolska knjiga, Zagreb, 2009.Skoko, Boo: Drava kao brend.- Upravljanje nacionalnim identitetom, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009.
Jelini, Daniela Angelina: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandrarmedia, Zagreb, 2010.
Lokalni i regionalni kulturni identitet i razvoj. Kulturni identitet grada i regije.
Studenti e na konkretnim primjerima moi analizirati lokalne odgovore na globalne kulturne procese kroz istraivanje kulturnog identiteta grada i regije.
Manin, M., Dobrovek, Lj., rpi G., Blagoni, R. (ur.): Identitet Istre, ishodita i perspektive, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.
Zlatar, Andrea: Prostor grada, prostor kulture, Eseji iz kulturne politike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. (poglavlje Nacionalna kultura i globalizacija, str. 31).
Tradicijska kultura, modernizacija i globalizacija.
Studenti e se osposobiti za kritiki uvid i analizu utjecaja procesa modernizacije i globalizacije na tradicijsku kulturu.
vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.Manin, M., Dobrovek, Lj., rpi G., Blagoni, R. (ur.): Identitet Istre, ishodita i perspektive, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.
Globalizacija i lokalizacija. Lokalne kulturne politike prema europeizaciji i globalizaciji.
Studenti e se osposobiti za analizu temeljnih stratekih dokumenata vezanih za kulturni razvitak Hrvatske i odnos lokalnih kulturnih politika prema europeizaciji i globalizaciji.
vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. Hrvatska u 21. stoljeu. Strategija kulturnog razvitka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003.
http://www.culturelink.org/news/publics/2009/strategy.pdfLandry, Charles: Hrvatska kulturna politika - od prepreka do mostova: izvjestaj europskih strucnjaka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 1998.
Kulturna raznolikost. Interkulturalizam i turizam.
Studenti e moi analizirati koncepte kulturne raznolikosti i interkulturalizma, te ih kreativno primijeniti u promiljanju razvoja turizma svoje zajednice.
Jelini, Daniela A.: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandarrmedia, Zagreb, 2010.
vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.
Multikulturalizam. Interkulturalizam. Interkulturni gradovi.
Individualnim i timskim istraivanjem studenti e se osposobiti za kritiko promiljanje koncepta multikulturalizma u vlastitoj zajednici i irem regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.
Dragojevi, Sanjin: Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprostavljeni ili nadopunjujui konecepti, u: ai-Kumpes, Jadranka: Kultura, etninost, identitet, Zagreb, 1999.
Europske kulturne politike. Europski programi u kulturi i turizmu.
Studenti e se osposobiti za samostalno istraivanje i promiljanje europskih kulturnih politika, te za prikupljanje informacija o aktualnim europskim programima u kulturi i turizmu.
vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.
Terenska nastava: studijski posjet instituciji koja se bavi istraivanjem, zatitom i valorizacijom kulturne batine.
Kroz radionice i studijske posjete, studenti e se upoznati s radom institucije koja se bavi zatitom i valorizacijom kulturne batine i identiteta.
Terenska nastava: istraivanje.
Istraivanjem u timu na terenu studenti e se osposobiti za kritiku analizu kljunih pojmova i temeljnih koncepata kolegija.
Jelini, Daniela Angelina: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandrarmedia, Zagreb, 2010.
vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010
Sinteza cjelokupnoga gradiva, provjera steenih kompetencija.
Nakon ponavljanja cjelokupnog gradiva, individualno i na nastavi, uslijedit e provjera znanja i steenih kompetencija.
Literatura s popisa.
top related