kulturni identitet hrvatske syllabus doc

Detaljni izvedbeni nastavni pl

Detaljni izvedbeni nastavni plan i programKod kolegija

Naziv kolegijaKULTURNI IDENTITET HRVATSKE

Opi podaci

Studijski programInterdisciplinarni studij Kultura i turizam GodinaIII. preddipl.

Nositelj kolegijaDoc. dr. sc. Igor DudaDr. sc. Nataa Uroevi

Status kolegijaObvezatanXIzborni

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

Zimski semestarLjetni semestar

ECTS koeficijent optereenja studenta3

Broj sati po semestru30 (1P + 1S)

Ciljevi kolegija, metode i ishodi

Cilj kolegija je studente osposobiti za aktivno promiljanje vrijednosti kulturnog identititeta i kulturne batine u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i meunarodnom kontekstu, te njihovu valorizaciju kroz razne oblike interkulturne komunikacije (turizam, meunarodna suradnja, itd.). Metode: Na predavanjima, seminarima, radionicama i terenskoj nastavi, kroz studije sluaja, analize i istraivanja studenti e se trenirati u prepoznavanju kulturnih osobitosti i vrednota svoje zajednice, te mogunosti njihove zatite i valorizacije u turizmu. Terenskim istraivanjem osposobit e se analizu lokalnih odgovora na globalizacijske procese, te za upravljanje kulturnim identitetom u turizmu, ukljuivanjem kljunih sastavnica i oblika kulturnog identiteta i batine u kulturno-turistiku ponudu.Ishodi: Studenti e nakon odsluanog kolegija i poloenog ispita:

1. moi definirati temeljne koncepte kulture i identiteta u kontekstu globalizacije;

2. aktivno promiljati mogunosti zatite i valorizacije temeljnih vrijednosti kulturnog identiteta i batine;

3. stei kompetencije bitne za kreativno promiljanje kulturnih politika, interkulturne komunikacije i multikulturalizma, kao i vrednovanje kulturne raznolikosti u globalnom kontekstu, s naglaskom na turizmu, razvojnim procesima i EU integracijama;4. znati upravljati kulturnim identitetom u turizmu.

Preduvjeti, korespondentnost i korelativnost

Program kolegija korespondira sa srodnim programima u zemljama Europske unije. Kolegij korelira s ostalim interdisciplinarnim kolegijima na studiju i usklaen je s cjelinom studijskog programa Kultura i turizam, a kao izborni kolegij otvoren je i polaznicima drugih preddiplomskih i diplomskih studija.

Sadraj kolegija

1. Ideja kulture. Definicije i tipovi kulture.2. Pojam identiteta. Kulturni identitet. Nacionalni identitet i globalizacija.3. Kulturna batina. Svjetska kulturna batina. UNESCO-va lista svjetske batine.4. Temeljne odrednice hrvatskog kulturnog identiteta. Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa.5. Upravljanje kulturnim identitetom u turizmu. Identitet, imid i brendiranje.

6. Lokalni i regionalni kulturni identitet i razvoj.

7. Tradicijska kultura, modernizacija i globalizacija.

8. Globalizacija i lokalizacija. Lokalne kulturne politike prema europeizaciji i globalizaciji.

9. Kulturna raznolikost u svijetu. Multikulturalizam. Interkulturalizam. Interkulturna komunikacija. 10. Kultura, turizam, interkulturalizam.11. Kulturne politike (hrvatske i europske).12. Istraivanje kulturnog identiteta.

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom)

PredavanjaSeminari i radioniceVjebeSamostalni zadatciMultimedija i internet

Obrazovanje na daljinuKonzultacijeLaboratorijMentorski radTerenska nastava

Napomene:Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i terenske nastave. Detaljnije upute o literaturi studenti e dobiti na uvodnom predavanju, a veina tekstova bit e dostupna i na e-learningu.

Studentske obveze

Pohaati i pozorno pratiti nastavu

Samostalno istraivati i pripremati se za nastavu, poloiti kolokvij. Timski istraivati na terenu Napisati seminar uz mentorstvo predmetne nastavnice Poloiti zavrni ispit

Praenje i ocjenjivanje studenata (oznaiti masnim tiskom)

Pohaanje nastaveAktivnost u nastaviSeminarski radEksperimentalni rad

Pisani ispitUsmeni ispitEsejIstraivanje

ProjektKontinuirana provjera znanjaReferatPraktini rad

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE

SATI (procjena)

ISHODI UENJA

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohaanje nastave

30 kolskih sati, mogue je izostati 10% nastave, odnosno 3 sata1-40,25maksimalno 10 %

Prouavanje literature, kontinuirana provjera znanja, kolokvij 201-40,2520%Istraivanje

101-40,520%

Seminarski rad201-4120%Zavrni ispit301-4130%Dodatna objanjenja:

Pohaanje nastave je obvezno, studentu se toleriraju tri izostanka. Student je duan voditi vlastitu evidenciju o eventualnim izostancima, ukoliko izostane vie od tri puta, u dogovoru s predmetnom nastavnicom izvrit e dodatnu obavezu. Tijekom nastave student moe ostvariti 100 % ocjene, i u tom sluaju zavrnom ispitu pristupa radi ispravka postignute ocjene. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

A = 90 ( 100%

5 (izvrstan) = 89 ( 100% ocjene

B = 80 ( 89,9%

4 (vrlo dobar) = 76 ( 88% ocjene

C = 70 ( 79,9%

3 (dobar) = 63 ( 75% ocjene

D = 60 ( 69,9%

2 (dovoljan)= 50 ( 62% ocjene

E = 50 ( 59,9%

Popis literature

Obavezna literatura (odabrana poglavlja)

Budak, N., Katunari, V. (ur.): Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu, Zagreb, 2010.

Jelini, Daniela Angelina: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandrarmedia, Zagreb, 2010.

Luki, B., Skoko, B. (ur.): Hrvatski identitet, Matica Hrvatska, Zagreb, 2011.Skoko, Boo: Hrvatska identitet, imid i promocija, kolska knjiga, Zagreb, 2009.Skupina autora: Hrvatska u srcu Europe, Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske, Hrvatska paneuropska unija, Zagreb, 1996.

vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.

Izborna literatura

Akerlof George A., Kranton, Rachel, E.: Ekonomija identiteta, Kako nai identiteti oblikuju na rad, plae i blagostanje, Mate, Zagreb, 2010.

Arai, P. Balaban, J. et al.: U potrazi za identitetom: Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa, Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb, 2005.

Banovac, Boris: Drutvena pripadnost, identitet, teritorij. Socioloko istraivanje regionalne pripadnosti u Istri, Pravni fakultet, Rijeka, 2008.

Bertoa, Miroslav (ur.): Istra: Posebnosti i opehrvatski kontekst, tematski broj, Drutvena istraivanja 6-7/ God. 2 (1993) Br. 4-5.Castells, Manuel: Mo identiteta, Goldenmarketing, Zagreb, 2002.Daun A, Janson S. : Europljani: kultura i identitet, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

Dragojevi, Sanjin: Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprostavljeni ili nadopunjujui konecepti, u: ai-Kumpes, Jadranka: Kultura, etninost, identitet, Zagreb, 1999. Eagleton, Terry: Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.Haralambos, Michael: Kultura i identitet u: Sociologija teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.Hrvatska u 21. stoljeu. Strategija kulturnog razvitka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003.

http://www.culturelink.org/news/publics/2009/strategy.pdfJelini, Daniela Angelina: Abeceda kulturnog turizma, Meandar, Zagreb, 2009.

Kale, Eduard: Hrvatski kulturni i politiki identitet, Osijek Zagreb Split, 1999.Landry, Charles: Hrvatska kulturna politika - od prepreka do mostova: izvjestaj europskih strucnjaka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 1998.

Manin, M., Dobrovek, Lj., rpi G., Blagoni, R. (ur.): Identitet Istre, ishodita i perspektive, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.Mijatovi, Anelko: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Zagreb, 1996.Rapacka, Joana: Leksikon hrvatskih tradicija, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

Sen, Amartya: Identitet i nasilje, Masmedia, Zagreb, 2007.

Sergejev, Dimitrije (ur.): Hrvatska i Europa, Korijeni integracija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.

Skoko, Boo: Drava kao brend.- Upravljanje nacionalnim identitetom, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009.

Skupina autora: Hrvatska i Europa, HAZU i kolska knijga, svezak I-V.

Vuki, Fea: Hrvatske posebnosti, Teorija i praksa identitetskih sustava, Privredni vjesnik, Zagreb, 2008.Zlatar, Andrea: Prostor grada, prostor kulture, Eseji iz kulturne politike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. (poglavlje Nacionalna kultura i globalizacija, str. 31).

Dodatne informacije o kolegiju

Nositelj/nositeljica kolegija:Doc. dr. sc. Igor Duda

_________________________________________

Mrene stranice:

E-adresa: [email protected]:

Konzultacije:

Asistent/asistentica:

Dr. sc. Nataa Uroevi_________________________________________

Mrene stranice:

E-adresa: [email protected]: 377-039Konzultacije: utorkom od 14.30 do 15.30, kabinet 3, Preradovieva 1/1

PRILOG: Kalendar nastave

Br. nast. cjelinaTEME, ISHODI I LITERATURA

Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program.

Definiranje osnovnih pojmova. Ideja kulture. Definicije i tipovi kulture. Pojam identiteta. Kulturni identitet. Nacionalni identitet i globalizacija.

Studenti e moi kritiki analizirati koncepte kulture i identiteta u kontekstu globalizacijskih procesa.

Eagleton, Terry: Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Budak, N., Katunari, V. (ur.): Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu, Zagreb, 2010.

Haralambos, Michael: Kultura i identitet u: Sociologija teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002.

Kulturna batina. Svjetska kulturna batina. UNESCO-ova lista svjetske batine.

Studenti e moi ralaniti pojmove kulturne batine i svjetske kulturne batine, te razumjeti i objasniti ulogu meunarodnih organizacija u zatiti i valorizaciji kulturne batine.

Jelini, Daniela A.: Abeceda kulturnog turizma, Meandar, Zagreb, 2009.

Jelini, Daniela A.: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandrarmedia, Zagreb, 2010.

Skoko, Boo: Hrvatska identitet, imid i promocija, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

Temeljne odrednice hrvatskog kulturnog identiteta.

Studenti e moi objasniti i kritiki analizirati temeljne sastavnice hrvatskog kulturnog identiteta u europskom i globalnom kontekstu.

Budak, N., Katunari, V. (ur.): Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajuem svijetu, Zagreb, 2010.

Kale, Eduard: Hrvatski kulturni i politiki identitet, Osijek Zagreb Split, 1999.

Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa.

Studenti e na primjerima konkretnih komparativnih istraivanja stei kompetencije kritike analize i usporedbe temeljnih vrednota hrvatskog i europskog kulturnog identiteta.

Arai, P. Balaban, J. et al.: U potrazi za identitetom: Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa, Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb, 2005.

Upravljanje kulturnim identitetom u turizmu. Identitet, imid i brendiranje.

Studenti e se osposobiti za kreativno promiljanje kljunih vrijednosti kulturnog identititeta i kulturne batine svoje zajednice u lokalnom, regionalnom, nacionalnom i meunarodnom kontekstu, te njihovu valorizaciju u turizmu.

Skoko, Boo: Hrvatska identitet, imid i promocija, kolska knjiga, Zagreb, 2009.Skoko, Boo: Drava kao brend.- Upravljanje nacionalnim identitetom, Matica Hrvatska, Zagreb, 2009.


Lokalni i regionalni kulturni identitet i razvoj. Kulturni identitet grada i regije.

Studenti e na konkretnim primjerima moi analizirati lokalne odgovore na globalne kulturne procese kroz istraivanje kulturnog identiteta grada i regije.

Manin, M., Dobrovek, Lj., rpi G., Blagoni, R. (ur.): Identitet Istre, ishodita i perspektive, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.

Zlatar, Andrea: Prostor grada, prostor kulture, Eseji iz kulturne politike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. (poglavlje Nacionalna kultura i globalizacija, str. 31).

Tradicijska kultura, modernizacija i globalizacija.

Studenti e se osposobiti za kritiki uvid i analizu utjecaja procesa modernizacije i globalizacije na tradicijsku kulturu.

vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.Manin, M., Dobrovek, Lj., rpi G., Blagoni, R. (ur.): Identitet Istre, ishodita i perspektive, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.

Globalizacija i lokalizacija. Lokalne kulturne politike prema europeizaciji i globalizaciji.

Studenti e se osposobiti za analizu temeljnih stratekih dokumenata vezanih za kulturni razvitak Hrvatske i odnos lokalnih kulturnih politika prema europeizaciji i globalizaciji.

vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010. Hrvatska u 21. stoljeu. Strategija kulturnog razvitka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 2003.

http://www.culturelink.org/news/publics/2009/strategy.pdfLandry, Charles: Hrvatska kulturna politika - od prepreka do mostova: izvjestaj europskih strucnjaka, Ministarstvo kulture, Zagreb, 1998.

Kulturna raznolikost. Interkulturalizam i turizam.

Studenti e moi analizirati koncepte kulturne raznolikosti i interkulturalizma, te ih kreativno primijeniti u promiljanju razvoja turizma svoje zajednice.

Jelini, Daniela A.: Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandarrmedia, Zagreb, 2010.


Multikulturalizam. Interkulturalizam. Interkulturni gradovi.

Individualnim i timskim istraivanjem studenti e se osposobiti za kritiko promiljanje koncepta multikulturalizma u vlastitoj zajednici i irem regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.


Dragojevi, Sanjin: Multikulturalizam, interkulturalizam, transkulturalizam, plurikulturalizam: suprostavljeni ili nadopunjujui konecepti, u: ai-Kumpes, Jadranka: Kultura, etninost, identitet, Zagreb, 1999.

Europske kulturne politike. Europski programi u kulturi i turizmu.

Studenti e se osposobiti za samostalno istraivanje i promiljanje europskih kulturnih politika, te za prikupljanje informacija o aktualnim europskim programima u kulturi i turizmu.


Terenska nastava: studijski posjet instituciji koja se bavi istraivanjem, zatitom i valorizacijom kulturne batine.

Kroz radionice i studijske posjete, studenti e se upoznati s radom institucije koja se bavi zatitom i valorizacijom kulturne batine i identiteta.

Terenska nastava: istraivanje.

Istraivanjem u timu na terenu studenti e se osposobiti za kritiku analizu kljunih pojmova i temeljnih koncepata kolegija.


vob oki, Nada (ur.): Kultura multikultura, Jesenski i Turk, Zagreb, 2010

Sinteza cjelokupnoga gradiva, provjera steenih kompetencija.

Nakon ponavljanja cjelokupnog gradiva, individualno i na nastavi, uslijedit e provjera znanja i steenih kompetencija.

Literatura s popisa.

kulturni identitet hrvatske syllabus doc

Documents