mpp skripta
Post on 25-Jul-2015
75 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1. Pojam i predmet
2. Odnos
3. Izvori
Tamo gde je navedeno npr. Organi, ciljevi, a ne pise nista, jer ih nisu sadrzale prezentacije, to
znaci da je potrebno nauciti I koji su, a ne samo da postoje
Autonomni izvori:
Razlika izmedju formularnih ugovora i OUP (GCT)
Upravna (prethodna) i sudska (naknadna) zastita
Uzanse
Lex mercatoria
Praksa, svest o korisnosti, soft law (meko pravo, nedrzavno)
Stvaraju ga akteri trgovackih poslova, trgovci
EZ/EU '57/'92
Ciljevi:Zajednicko trziste, Unutrasnje trziste, monetarna unija
Organi EK, EP, ES, ESP
Clanstvo 27
Mesto Srbije u EU
*sporazum o saradnji 1980. Izmedju SFRJ i EZ
*jednostrana auton. Trgovinska mera (ATM) EU 1996. Kao poklon zbog Dejtona
*posle 5. Okt
*SSP i Prelazni sporazum
c) Izvori iz prava EU
Iz primarnih izvora
-Osnivacki ugovori
-sporazumi sa trecim stranama
-SSP (izvor obligacija za Srbiju i druge zemlje potpisnice, s tim sto je trenutno Prelazni
trgovinski sporazum izmedju EZ* i Srbije izvor obligacija do konacnog stupanja na snagu
SSP)
Iz sekundarnih izvora
-Uredbe
-Upustva (Direktive) – adresirana na pojedine drzave clanice, ne primenjuju se
neposredno, vec obavezuju drzave clanice da donesu uredbe kojima ce se ostvariti cilj
propisan u uputstvu
-Odluke – pojedinacni pravni akti, direktno se primenjuju
Obaveznost i nacin primene izvora iz prava EU
-Direktna primena
-Direktno dejstvo
-Superiornost
Direktna primena je svojstvo da se izvori kao takvi bez posebne implementacije primene.
Pravno regulisanje medjunarodne trgovine i subjekti
Ugovorne klauzule
KNP
Nacela
Nastanak i vrste ugovornih klauzula
Nastale kao ugovorne odredbe kao sredstvo primene posebnih nacela (zovu se i opciona
nacela i standardi)
Vrste
-KNP
-KNT
-Reciprocitet
-Pravicni tretman
-Minimalni tretman
KNP – Nacelo (Klauzula) najpovlascenije nacije
Drzave ugovornice se obavezuju da daju povlastice jedna drugoj u onoj meri u kojoj te
povlastice daju ili ce dati u nekom trenutku trecim drzavama.
Ogranicenja: -vremenska –zakljucuju se na neodredjeno vreme radi pravne sigurnosti –
moze se ograniciti (99g.) – pro futuro – samo ono sto cu dati trecim stranama
-teritorijalna – u slozenim drzavama, primenjivace se u meri i ukoliko to
prihvate clanice, entiteti (ranije je to bio slucaj kod kolonijalnih drzava)
- stvarna, predmetna – izuzece od neke robe, vazi za sve industrijske, ali ne
i poljoprivredne proizvode
- institucionalna – clanice ekonomske i politicke integracije od kojih se ne
moze traziti davanje povlastica koje oni imaju i daju trecim drzavama koje su clanice te
integracije (pr. Unutar EU deluju preferencijalni odnosi, ali u slucaju da clanica EU poput
Spanije zakljuci trgovinski ugovor koji sadrzi klauzulu KNP sa Cileom, on nema prava da
zahteva tretman u odnosima sa Spanijom kakav ima Nemacka u odnosima sa Spanijom)
primer je moj , radi pojasnjenja
Klauzula nacionalnog tretmana, KNT
-Samo drzave
-Drzave ugovornice jedna drugoj obecavaju da ce njihovi proizvodi uzivati tretman koji
imaju domaci proizvodi
-Klauzula se zakljucuje (svaka) slobodnom voljom drzava – dispozitivnost (samo u
pogledu nacina zakljucivanja, a ne i primenjivanja (primenjivanje ostaje u iskljucivoj
nadleznosti teritorijalne drzave, jer bi se u suprotnom krsilo jedno od nacela iz Povelje
UN o nemesanju u unutrasnje poslove druge drzave) – takodje moje objasnjenje
- Nediskriminacija – bezuslovnost
- Carinske unije (ukidanje carina unutar unije, zajednicka spoljnocarinska politika, EU)
- Zona slobodne trgovine (samo unutrasnje carine, spoljnje ostaju razlicite, CEFTA )
Nacela (sta znace? Koja ogranicenja? Pitanja)
1. Nacelo slobodne trgovine – neograniceno pravo (sloboda) bavljenja svim trgovackim
aktivnostima (Oskar Čin)
Sadržina:-sire znacenje – sve komercijalne aktivnosti
-uze znacenje – samo izvoz i uvoz (razmena robe i usluga)
Smetnje:
1.Carine, dazbine, akcize
2.Necarinske mere – kvote, kontrola kvaliteta
Primena:
1.Liberalizam
2.Protekcionizam
Kako obezbediti: organizovanom medjunarodnom akcijom
2. Nacelo slobodnog saobracaja
-Pariska konvencija o slobodnoj plovidbi (verovatno misli na Pariski ugovor iz 1856. Kojim
je regulisana slobodna plovidba rekama?) i Cikaske konvencije iz 1944. o civilnom
vazduhoplovstvu i slobodi tranzita
- pr. Slobode saobracaja je da u SR Nemackoj nema placanja putarine na autoputevima
3. Nacelo slobode transfera novca i novcanih vrednosti
-Sloboda tekucih placanja
-bilateralni i multilateralni sporazum
-pravila MMF
-najmanje slobode
-nema slobodnog investiranja (razna ogranicenja)
4. Nacelo slobode konkurencije ( o njemu verovatno ne treba nista jer ga nije predavao i
nije ga bilo na prezentacijama)
SUBJEKTI MPP
*MO
*Drzave
*Privredna drustva i pojedinci/trgovci
*Kako stvaraju pravila MPP (i prema ovoj podeli)
Podela: prema univerzalnosti delovanja
-MO opsteg znacaja
-STO, GATT (trgovina)
-MMF, IBRD, MFK, IDA, MIGA, ICSID (finansije)
-Formulating agencies
UNCITRAL; UNIDROIT (komisija za kodif. MPP); UNCTAD, ICC (medj. Trg. Komora u
Parizu)
-Regionalne organizacije
-EU, NAFTA, LAFTA, CEFTA, ASEAN...
*Mogu li da ucestvuju u privrednim delatnostima?
Podela: prema predmetu (ovo treba iz knjige izvuci jer nemam dovrseno)
1. STO
GATT
ITO – Havanska povelja o stvaranju MO za trgovinu 1948.
UN Konferencija o trgovini i zaposljavanju
-pravila o zaposljavanju
-robni sporazumi
-restriktivna poslovna praksa
Zenevski pregovori o Opstem sporazumu o carinama i trgovini kao IV delu Povelje (misli se
na ITO) – 1947. Usvojen GATT (23 drzave)
Ciljevi i principi
Cilj: sloboda trgovine zasnovana na tri principa: KNP, zabrana kvantitativnih ogranicenja i
ukidanju preferencija
Sadrzina: osnovni tekst, amandmani, interpretativne odredbe, protokol o privremenoj
primeni aneksa ugovora
I deo:
KNP
Popis koncesija
II deo:
KNT, sloboda tranzita, antidampinske i kompenzatorske carine, odredjivanje carinske
osnovice
III deo:
Teritorijalna primena, zajednicke akcije ugovornih strana, prihvatanje, opoziv i izmena
koncesija, carinski pregovori, nacin izmene sporazuma
IV deo:
Trgovina i razvoj, principi i ciljevi, obaveze i akcije
I deo:
KNP
Lista ugovornih koncesija
-popis konkretnih privilegija i pogodnosti koje drzave jedna drugoj odobravaju
Dozvoljene uvozne dazbine
-carine
-druge dazbine – ekvivalentne unutrasnjim porezima
- antidamp i kompenzat mere
- takse i druge dazbine
II deo:
KNT
Klauzula slobodnog tranzita
Klauzula nediskriminacije
Polozaj drzavnih trgovinskih preduzeca (kontrolisana je mera uticaja drzave)
Drzavne mere pomoci privrednom razvoju
Vanredne mere na uvoz posebnih proizvoda
Antidampinske i kompenzatorne obaveze
-zabrana prodaje robe po dampinskim cenama
-odredjivanje vrednosti robe za carinske (ne znam sta )
III i IV deo:
Primena Sporazuma u pojedinim oblicima ekonomskih integracija
Runde pregovora, Kenedi, Tokijska (mozda posebno vazne) – sporazumevanje o industrijskim
proizvodima je bilo manje-vise uspesno, kamen spoticanja su bile subvencije na
poljoprivredne proizvode, Sukob SAD – EU, Japan
STO – WTO
Nastanak
Urugvajska runda 1986-1992
Finalnim aktom formirana kao naslednik GATT-a, Marakes 1994.
Sadrzina finalnog akta:
Sporazum o STO, o GATT-u ( ovaj sporazum o GATTu se odnosi samo na industrijske
proizvode, doslo je do ogranicenja funkcije GATTa samo na industriju, koji je potpao pod
regulaciju STO )
Protokol Urugvajske runde, o poljoprivredi, i fitosanitarnim merama, o tekstilu i odeci, o
pravilima porekla robe, o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine, o tehnickim
barijerama u trgovini, o subvencijama i kompenzatornim merama (ujedno i nazivi
Sporazuma koji cine danas deo STO)
Podela ostalih MO:
Medjunarodne finansijske: MMF; IBRD; IFC; IDA; MGA; ICSID; EBRD (formirane radi
pospesivanja medjunarodne trgovine) Postavljanje pravila koja bi vazila svugde kako bi
pospesila trgovinu
Sve sto treba o njima da se zna i za kolokvijum i za ispit je sta su, pod kojim uslovima i
kome daju kredite i to je to.
Formulating agencies: UNCITRAL, UNIDROIT, UNCTAD; ICC
Regionalne:
MMF
-Razvijanje medj. Monetarne saradnje
-pospesivanje i ravnomerni razvoj medj. Trgovine
- stabilnost valutnih kurseva
-pomaganje uvodjenja multilateralnog sistema placanja i tekucih transakcija
-ravnoteza platnih bilansa preko pozajmica (tranše)
*standby aranzmani
*produzeni aranzmani
-Clanstvo
-Krediti po komercijalnim uslovima, kratkorocne pozajmice, pre svega drzavama radi:
1.resavanja platnobilansnih teskoca
2.odrzavanja valutnih kurseva
Svetska banka
Clanice:
1. Medj. Banka za obnovu i razvoj
2. Medj. Finansijska korporacija
3. IDA
4. ICSID
5. IBRD
1. Medj. Banka za O i R
Organi: Savet guvernera, bord direktora, i predsednik Banke
Izvori prihoda: ulozi clanica, garancijski kapital, kapital pribavljen na svetskom trzistu
(ulaganja na berzi, investicioni prihodi)
Poslovi:-daje garancije
-mobilise kreditore
- pomaze obnovu i razvoj podsticanjem investicija
Kriterijumi za zajmove
-komercijalni uslovi
-kontrola koriscenja sredstava
-delimicno finansiranje
2.IFC – medj. Finansijska korporacija
-Privatna preduzeca (dodeljuje kredite)
-Tehnicka pomoc vladama
3.IDA – medj udruzenje za razvoj
Krediti i zajmovi
Fond, srednjorocni i dugorocni krediti (10-50god, grejs period 5-10g.)
Za profitabilne projekte, za podizanje opsteg drustvenog standarda
4.MIGA- Agencija za multilater. Osiguranje investicija
DA podstice investicije i da osigura investitore od nekomercijalnih rizika (ratovi, pol. Krize i
previranja, prir. Nepogode)
Specijalizovana agencija IBRD-a
Delatnost:
-Poslovi osiguranja i reosiguranja (reosiguranje – kada npr. Osiguravajuca kuca DDOR, zeli da
reosigura neki posao osiguranja koji u slucaju da dodje do isplate ne bi mogla samostalno da
pokrije, pa samim tim ona sebe osigurava u MIGA-i)
-komplemetarni poslovi
-prateci poslovi
U Srbiji – Fond za osiguranje izvoznih poslova (nekada Jubmes banka)
Pojam investicija: Svaki transfer strane valute ucinjen u cilju modernizacije produzenja ili
razvoja postojecih investicija
Koriscenje zarada od postojecih investicija
Osigurani rizici:
-Rizik valutnog transfera
-Od eksproprijacije i slicnih mera
-Povrede pravno preuzetih obaveza koji se mogu pripisati vladi domace drzave ako su:
*nesporna *bezuspesno osporena
-rizici rata i prirodnih katastrofa
5. ICSID –medj centar za resavanje investicionih sporova
Investicione sporove resava pomiritelj ili arbitar koje imenuju stranke u sporu
Nadleznost centra da resava sve sporove koji direktno poticu iz investicija izmedju drzave
ugovornice i drzavljana druge drzave ugovornice
Zasnivanje nadleznosti:
*saglasnost stranaka
*da su drzave porekla i drzave investitora ratifikovale Konveciju
*da spor potice iz investicija
Sporovi se resavaju po principu delokalizacije
6. IBRD
EBRD 1991. London
Ciljevi
Organi
Nacin poslovanja
Formulating agencies
UNCITRAL je najvaznija
Bec, 1966.
Sastav: predstavnici 60 drzava svrstanih u 5 grupa, mandat 6 god
Zadaci:harmonizacija i unifikacija prava medj. trgovine
Rezultati:Konvencija o zastarelosti 1974. (1980), K UN, Ugovori o medj prodaji robe, medj.
Placanjima, elektronska trgovina i potpis, prekogranicni stecaj, razvoj infrastrukture
*Donosi Konvencije, modele i vodice (guides)
*O prodaji, transportu (1980), arbitraze
UNCITRAL arbitrazna pravila 1976. I pravila o mirenju 1980.
Modeli zakona o medj. Trgovackoj arbitrazi 1986.
UNCITRAL Model zakona o medj. Trgovackom mirenju 2002.
UNIDROIT
1926. Rim
Harmonizacija i koordinacija privatnog prava
Konvencija o zastupanju, o medj lizingu, medj garancijama, o faktoringu
UNCTAD
1964.
Ciljevi
Rezultati – robni sporazumi
MTK
Snovana u Parizu 1919.
Organi:Kongres, Savet, Sekretarijat
Delatnost: unapredjenje medj trgovine, jacanje konkurencije, promovisanje standarda
Rezultati:INCOTERMS, poslednji iz 2006.
top related