poboljŠanje kvaliteta vazduha i prevencija …¡anje kvaliteta vazduha i... · aerozagađenje i...
Post on 10-Sep-2019
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
POBOLJŠANJE KVALITETA VAZDUHA I
PREVENCIJA OBOLJEVANJA U SRBIJI U SKLADU SA PREPORUKAMA SZO
mr sc.med. Branislava Matić Savićević
Radionica, Zaječar 05.11.2015
Parma Declaration (2010), WHO: preuzete obaveze
- zdravlje opšte populacije-
4 oblasti delovanja – Regionalni prioritetni ciljevi
• RPG1: prevencija nastanka bolesti povezanih sa
zdravstvenom neispravnošću vode za piće i površinskih
voda koje se koriste za rekreaciju;
• RPG2: regulisanje pojave gojaznosti i traumatizma, pre
svega, kod dece, kroz obezbeđivanje zdravije školske i i
životne sredine, fizičke aktivnosti i ishrane;
• RPG3: prevencija nastanka bolesti i egzacerbacije
hroničnih oboljenja, kroz poboljšanje, kako
ambijentalnog, tako i vazduha zatvorenog prostora;
• RPG4: prevencija bolesti nastalih kao posledica
izlaganja hemijskim, biološkim i fizičkim agensima (3).
Commitment to act (posvećenost činjenju) u oblasti RPG3
a) zdravlje opšte populacije
“... Nastavićemo i dalje da ulažemo napore u
smanjenju incidence akutnih i hroničnih respiratornih
oboljenja kroz redukciju izloženosti ultrafinim česticama i
drugim čestičnim materijama, naročito onima poreklom
od industrije, saobraćaja i sagorevanja goriva u
domaćinstvu, kao i prizemnom ozonu, u skladu sa
preporukama SZO...“
Commitment to act /zdravlje dece
• “Cilj nam je prevencija nastanka bolesti
poboljšanjem kvaliteta, kako ambijentalnog, tako i
vazduha zatvorenog prostora. Naročito, želimo
postići da svakom detetu bude omogućen boravak
zatvorenom prostoru vrtića, škola i javnih zona za
rekreaciju, u skladu sa preporukama WHO za
kvalitet vazduha zatvorenog prostora, kao i sa
Okvirnom Konvencijom o kontroli duvana,
obezbeđujući da pomenuti prostori budu bez
prisustva duvana do 2015.godine“
Činjenice i brojke (WHO)- ambijentalni vazduh
• prevremena smrt usled zagađenja ambijentalnog vazduha – procentualna
zastupljenost (prema WHO):
- 80% - ishemijska bolest srca, moždani udar
- 14% - COPD hronična opstruktivna bolest pluća/ akutne infekcije donjeg
respiratornog trakta;
- 6% - karcinom pluća
• 2013 - International Agency for Research on Cancer (IARC/WHO)
procenjuje da ambijentalni vazduh ima kancerogeno dejstvo na ljude,
• PM frakcija zagađenog vazduha – najznačajnije povezana sa porastom
incidence kancera – naročito kancera pluća.
• Pozitivna korelacija: ambijentalni vazduh – karcinom urinarnog trakta
/bešike.
• Ambient (outdoor) air pollution - 3.7 million slučaja prevremene smrti na
globalnom planu/2012;
• Primarni razlog: izloženost PM10, PM2,5
• Posledice izloženosti: kardiovaskularna i respiratorna oboljenja, karcinomi
Izvori aerozagađenja od značaja za javno
zdravlje
• Pogoni termo – energetskog sektora:
- termoelektrane, deponije pepela, rafinerije nafte,
• Borski rudarsko-metalurški kompleks
• Kućna ložišta na tečna i čvrsta fosilna goriva;
• Saobraćaj (sve više, zbog zastoja industrije);
• Loša putna infrastruktura (indirektno)
• Nesanitarne deponije čvrstog otpada
• Građevinska delatnost
Aerozagađenje i zdravlje - fokusiranost
Pogoršanje zdravlja usled aerozagađenja moguće je
pratiti sa više aspekata, od interesa za SZO:
• Klimatske promene: pogoršanje AQ u toku toplotnog
talasa; peščanih oluja; požara
• Nepropisna insineracija otpada: prisustvo opasnih
materija u vazduhu
• Pogoni teške industrije (topionice, železare, rafinerije)
• The PEP: Paneuropean Programme on Transport,
Health and Environment – smanjenje saobraćajnog
zagađenja
• Emisije od sagorevanja lignita (energetika)i drveta
(domaćinstva)
Mapa stacionarnih izvora zagađenja:
- Železara Smederevo
- RTB Bor,
- Trougao: Obrenovac, Kostolac,
Kolubara
- Pančevo: petrohemija
Faktor rizika zajednički za sve:
Emisija PM – nosioci agresivnih
hemijskih supstanci
• Teški metali: Pb, As, Cd
• Organska jedinjenja: C6H6
• Neorganska jed.: NH3
a. Ambijentalni vazduh - rizici
Saobraćajno zagađenje vazduha:
- NO2; CO
- Formaldehid, benzen,
- benzo(a)piren
Postojeće baze podataka u Srbiji
Zdravstveni informacioni sistem Podaci o kvalitetu vazduha
Podaci se dobijaju iz primarne i
sekundarne zdravstvene zaštite za:
- Asthma bronchiale
- Bronchitis/bronchiolitis acuta
- COPD
- Infarctus myocardii
- Državna mreža AMS (SEPA)
- Merne stanice mreže ZJZ/IJZ
Podaci se ukrštaju korišćenjem GIS – po metodologiji WHO (ENHIS)
Odnos respiratornih oboljenja po gradovima i koncentracija čađi
Odnos respiratornih oboljenja po
gradovima i koncentracija PM10
Analiza prikazanih rezultata
Uporednom analizom rezultata zagađenja urbanog vazduha česticama (PM10, čađ) i broja prijavljenih pogoršanja respiratornog zdravlja u gradovima u kojima se ti parametri prate, za Bronchitis acuta, Bronchiolitis acuta, hroničnu opstruktivnu bolest pluća (COPD) i Asthma bronchiale, može se reći sledeće:
• Bronchitis acuta i Bronchiolitis acuta su najčešća oboljenja registrovana u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u 2013. godini ( Senta, Kikinda, Novi Sad,
Obrenovac, Grabovac, Šabac, Pančevo, Čačak i Niš);
• Na drugom mestu po zastupljenosti obolevanja (u 9/11 gradova) je
hronična opstruktivna bolest pluća. Gradovi gde nije evidentiran takav
redosled su Beograd, Bor i Užice, u kojima to mesto zauzima Asthma
bronchiale;
• u Nišu, Pirotu, Šapcu, Ivanjici se zapaža podjednak trend obolevanja od
Asthmae i Bronchitis acuta / Bronchiolitis acuta.
2. Kvalitet vazduha zatvorenog prostora
• Merenja u nerezidencijalnim objektima/institucijama obavljaju se ad hoc, na zahtev
• Ne postoji legalni osnov za pračenje IAQ u predškolskim i školskim ustanovama, ni drugim prostorima gde deca i mladi provode vreme (teretane, sale, kafići)
• IAQ – kao profesionalna izloženost – DA
• Preporuke WHO (2011.) – merenje parametara termalnog komfora u drugih zagađujućih materija u učionicama:
• Temperatura i relativna vlažnost vazduha,CO2,
• CO, NO2, HCHO, benzen,
• Proračunavanje stepena ventiliranosti prostora (ventilation rate)
IAQ – deca : uspostavljanje veze
• Deca provode više od 90% svog vremena u
zatvorenom prostoru
• Nedovršen fiziološki razvoj respiratornih organa,
intenzivnija apsorpcija od odraslih
• Rizici zatvorenog prostora:
- Multiple hemijske ekspozicije: nameštaj, sredstva za
čišćenje
- PM – resuspenzijom, poreklom od obližnjeg
saobraćaja, neadekvatno čišćenje
- CO2 > 1000 ppm: utvrđeno da dolazi do opadanja
kognitivnih sposobnosti
Tipičnosti školskog prostora - aerozagađenje
• Gustina zauzetosti zatvorenog prostora veća u
školama nego u drugim nerezidencijalnim
objektima,
• Dotok svežeg ambijentalnog vazduha u unutrašnji
prostor ograničen (tradicionalno zatvoreni prozori)
• Pogoršano lošim građevinskim standardima zgrade,
koja se, pri tome, nedovoljno održava,
Stoga,
• Zagađenost vazduha u školama predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem (Pegas et al., 2010).
Korak po korak – ka poboljšanju/1
I. Uloga sektora zdravstva: - Kvantifikovanje uticaja zgađenja vazduha na zdravlje u
sistemskom pristupu, kroz mrežu zjz/ijz, po metodologiji WHO:
a) Izračunavanje opterećenja bolestima nastalih uticajem faktora rizika iz životne sredine (Environmental burden of disease)
b) Sistemski humani biomonitoring na lokalitetima sa dokazanom dugotrajnom kontaminacijom
- Fokus promocije zdravlja i daljeg monitoringa na posebno osetljivim populacionim grupama
- Multisektorski pristup – kao jedino moguće rešenje, jer zdravstvo ne može samo
Korak po korak – drugi sektori/2
• Industrija: čiste tehnologije koje smanjuju emisije iz dimnjaka
Bolje upravljanje urbanim i poljoprivrednim otpadom: na pr. Sprečavanje emisije metana sa deponija (svojstva biogasa);
• Saobraćaj : prelaz na čistiji vid pogona za vozila;
• prioritizacija brzog urbanog transporta, urbanih mreža za pešačenje i biciklizam, kao i međugradskog železničkog saobraćaja;
• Prelaz na goriva sa nižim sadržajem sumpora;
• Urbanističke mere: poboljšanje energetske efikasnosti zgrada; urbane celine činiti kompaktnijima, radi bolje ENERGETSKE EFIKASNOSTI
• Energetski kompleksi: povećati korišćenje goriva sa niskom emisijom i obnovljive izvore energije (solarni paneli, vetrogeneratori ili hidroelektrane);
• ko-generisanje toplote i struje;
Zajednički zadaci – do 2017.
(VI Ministarska konferencija EH)
Izrada strateških i planskih dokumenata i verifikovanje
sinergije zahtevane od strane WHO, EU...
• Nacionalni profila za azbest
• Nacionalni Plan akcije za prevenciju i postupanje u
toku toplotnog talasa (Heat Health Action Plan)
• NEHAP (Nacionalni plan akcije za životnu sredinu i
zdravlje; National Environment and Health Action
Plan)
• saradnja sa sektorom zdravstva u implementaciji
Minamata konvencije (Hg) i SAICM platforme
Hvala na pažnji!
top related