'V

ARHEOLOSKI LEKSIKON BOSNE I HERCEGOVINE

TOM 2.

'V ~

ARHEOLOSKA NALAZIST A REGIJA 1 - 13.

SARAJEVO 1988.

I

Redakci

SADRZAJ

PREDGOVOR 5

REGIJA 1. 7-27

REGIJA 2. 29-39

REGIJA 3. 41-55

REGIJA 4. 57-69

REGIJA 5. 71-80

REGIJA 6. 81-99

REGIJA 7. 101-109

REGIJA B. 111-122

REGIJA 9. 123-133

REGIJA 10. 135-151

REGIJA 11. 153-166

REGIJA 12. 167-187

REGIJA 13. 189-206

TABLE 1-14.

..1.

PREDGOVOR

Kako je u uvodu toma 1. Arheolokog leksikona Bosne i Hercegovine ve detaljno objanjeno, leksikografske jedinice iz grupe Arheoloka nalazi-ta podijeljene su po regijama, a unutar regija po abecednom redu. 'Teritorij SR Bosne i Hercegovine podijel,ien je na 25 regija, od kojih svaka obuhvata po nekoliko optina. Tom 2. Arheolokog leksikona sadri 13 regija sjeverne, sjeverozapadne i, djelimino, centralne Bosne i to: Regija 1. optine: Velika Kladua, Cazin, Biha i Bosanska Krupa Regija 2. optine: Bosanski Novi, Bosanska Dubica i Prijedor Regija 3. optine: Bosanska Gradika, Srbac, Laktai i Prnjavor Regija 4. optine: Bosanski Brod, Derventa i Doboj Regija 5. optine: Odak, Bosanski amac, Oraje, Modria i Gradaac Regija 6. optine: Brko, Bijeljina, Lopare, Ugljevik i Zvornik Regija '7. optine: Graanica, Srebrenik, Lukavac, Tuzla, Banovii, Zivi-

nice i Kalesija Regija 8. optine: Tesli, Teanj, Magla.i, Zepe i Zavidovii Regija 9. optine: Banjaluka, elinac, Skender Vakuf i Kotar Varo Regija 10. optine: Sanski Most, Klju i Mrkonji Grad Regija 11. optine: Bosanski Petrovac, Titov Drvar i Bosanska Grahovo Regija 12. optine: Sipovo, Jajce, Donji Vakuf, Kupres, Bugojno i Gornji

Vakuf Regija 13. optine: Travnik, Zenica, Pucarevo, Vitez i Busovaa Arheoloka karta ~osne i Hercegovine koja je sastavni dio ovog Leksiko-na ureena je po istom principu po kojem i leksikografske jedinice iz grupe Arheoloka nalazita, Teritorij Bosne i Hercegovine prikazan je po gore navedenim regijama na kartama razmjera 1 : 100.000. Za svaku regiju izraene su po 3 karte: za praistoriju, za rimsko doba i za srednji vijek. Broj arheolokog nalazita na karti odgovara broju koji u okviru iste regije nosi to nalazite kao leksikografska jedinica. Radi lakeg ma-nipulisanja karte su sloene u etiri mape, od kojih ovom tomu odgova-r.aju mape 1. i 2. Mapa 1. sadri 21 arheoloku kartu, za regjije 1-7, a Mapa 2. 18 arheolokih karata, za regije 8-13.

Za pronalaenje mheolokog nalazita na karti slue uobiajene oz-nake pozicije nalazita u okviru koordinatnog sistema, date u spiskovima nalazita po periodima uz svaki lokalitet, u zagradi, npr: 1. BALJEVAC, Gornja Grmua, Biha (D 5).

Skraenice za literaturu upotrijebljene u leksikografskim jedinicama deifrovane su u odgovarajuoj bibliografiji, objavljenoj u Tomu 1. ovog leksikona.

Redakcioni odbor

5

I

REGIJA 1.

9

REGIJA 1: OPTI POPIS NALAZITA 1. BALJEVAC, Gornja Grmua, Biha 2. BASAGICA GREDA, Golubi., Biha 3. BATRA, Bosanska K.1rupa 4. BIHAC, Biha 5. BISOVAC, Brekovica, Biha 6. BOSANSKA KRUPA, Bosanska Krupa 7. BRANDZA, Pritoka, Biha 8. BREKOVICA, Brekovica, Biha 9. BUBREG, Arapua, Bosanska Krupa

10. BUGAR-GRAD (Gradina), Gornja Gata--Bugar, Biha

11. BUKVA, Lohovo, Biha 12. BUZIM 1, Bosanska Krupa 13. BUZIM 2, Bosanska Kxupa 14. CAZIN 1, Cazin 15. CAZIN 2, Cazin 16. CRKVINA (Malia Otoka, Ozidina), Bosanska

Otoka, Bosanska Krupa 17. c:aKVINA 1 (Mejhana), Brekovica, Biha 18. CRKVINA 2, Brekovica, Bajrii, Biha 19. CRKVINA, Buni, Biha 20. CRKVINA, Caglica, Bosanska Krupa 21. CRKVINA, Coralii, Cazin 22. CRKVINA 1, Dobro Selo, Bosanska Krupa 23. CRKVINA 2, (Crkvina kod Zimonja), Dobro

Selo, Bosanska Krupa 24. CRKVINA, Doljani, Biha 25. CRKNINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupa 2'0. CRKVINA, Glavica, Bosanska I{rupa 27. CRKVINA, Glinica, Velika Kladua 28. CRKVINA, Glogovac, Cazin 29. CRKVINA, Golubi, Biha 30. CRKVINA, Gorinja, Bosanska I\'xupa 31. CRKVINA, Gornja Gata, Cavnik, Biha 32. CRKVINA (Grka crkva), Gornja Gata-Bugar

-Cerkezovac, Biha 33. CRKVINA, Gornji Petrovii, Bosanska Krupa 34. CRKVINA, Haani, Bosanska !{rupa 35. CRKVINA (Zapoljak), Hrgar-Tihotina, Biha 36. CRKVINA, Jezero, Biha 37. CRKVINA, Johovica, Velika Kladua 38. CRKVINA, Kovaevii, Cazin 39. CRKVINA, Krakaa, Cazin 40. CRKFVINA, Kudii, Cazin 41. CRKVIN~, Lipa-Brusovac, Biha 42. CRKVINA, Liskovac, Cazin 43. CRKVINA, Ljusina, Bosa11ska Krupa 44. CRiKVINA, Mahmi Selo, Bosanska Krttpa 45. CRKVINA, Majetii, Cazin 46. CRK!VINA, Mala Pe, Biha 47. CRKVINA, Menii, Bosanska Krupa 48. CRKVINA, Miostrah, Cazin 49. CRKVINA, Mrazovac, Bosanska Krupa 50. CRJKVINA, Oraac, Biha 51. CRKVINA (Grka crkva), Papari, Biha 52. CRKVINA (Voda Jarnija i crkva Marija),

Pitaline, Cazin 53. CRKVINA, Podzvizd, Velika Kladua 54. CRKVINA, Polje, Cazin 55. CRKVINA, Rujnica, Cazin

2 -- Arheoloki leksikon

56. CRKVINA, Srednji Buevi, Bosanska Krupa 57. CRKVINA, Stabanda, Velika KJadua 58. CRKVINA 1, Velika Gata-Ilida, Biha 59. CRKVINA 2, Velika Gata-Krnja, Biha 60. CRKVINA, Velika Kladua 61. CRKVINA, Veliki Badi6, Bosanska Krupa 62. CRKVINA, Veliki Stijenjani, Biha 63. CRKVINA, Zaloje-Cehii, Biha 64. CRKJVINA POD, Oraac, Biha 65. CRKVINA SV. LUCIJE, Bosanska otoka-

-Crkvina, Bosanska Krupa 66. CRKVINA-VRLET, Vrno.gra, Velika Kladua 67. CRKVINA, Doljani, Biha 68. CRNXICA GRADINA, Lipa, Biha 69. CRNO POLJE, Ljusina, Bosanska Krupa 70. CARDAK, Doljan1, Biha 71. CA VNIK, Dobro Selo, Bosanska Krupa 72. CUNGAR, Osredak, Cazin 73. DOLOVI, Golubi, Biha 74. DRENOVAA, Lohovo, Biha 75. DUBROVNIK (Mareova ili Pilipovia glavica),

Grmua-Srbljani, Biha 76. UKIN BUNAR, Miostrah, Cazin 77. FRANCIKA, Jezerski, Bosanska. Krupa 78. GATA ILIDZA, Velika Gata, Biha '79. GLAVICA, Banjani, Bosanska Krupa 80. GLAVICA (Crkvina sv. Iva.na, Iva), Pritoka-

-Bijelo polje, Biha . 81. GLAVICA, Vedro Polje, Biha 82. GLAVICA, Veliki Dubovik, Bosanska !{rupa 83. GLAVICA (Gradina, Kosa), Veliki Radi,

Bosanska. I.irupa 84. GRACANICA, Barska, Cazin 85. GRAD, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa 86. GRAD, Gudavac~Podgradina, Bosanska Krupa 87. GRADINA, Bojna, Velika Kladua 88. GRADINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupa 89. GRADINA (Cardaina), Donja Suvaja,

Bosanska Krupa 90. GRADINA, Gorinja, Bosanska Krupa 91. GRADINA, Grmua, Biha 92. GRADINA, Haani:, Bosanska K:rupa 93. GRADINA, Hrgar, Biha . 94. GRADINA, Izai, Biha 95. GRADINA (Mala i Velika), Klievi, Biha 96. GRADINA, Lohovo, Biha 97. GRADINA, Lohovska Brda, Biha 98. GRADINA (Grad), Mala Kladua,

Velika Kladua 99. GRADINA, Meugorje, Biha

100. GRADINA (ukin bunar), Miostrah, Cazin 101. GRADINA, Ora.ac, Biha 102. GRADINA, Ripa, Biha 103. GRADINA (Zapatak), Spahii, Biha 104. GRADINA (Vilenjaa), Stijena, Cazin 105. GRADINA, Teoak, Biha lOo. GRADINA, Velika Jasenica-Zalin,

Bosanska !{rupa 107. GRADINA, Veliki Badi-Drenova Glavica,

Bosanska Krupa

I i I I ! I I I I I I I i l

10

108. GRADINA, Veliki Stijenjani, Biha 109. GRADINA LUKE, Klievi, Biha 110. GRCKA CRKiVINA (Dinica), Izai, Biha 111. GRCKA (Os.trovika), CRKVINA, Ostrovica,

Biha 112. GREDA VISE KOTLA, Veliki Stije11jani,

Biha 113. GREDINA, Stijena-P-0dgredina, Cazin 114. GROBLJE, Cavkii, Biha 115. GROMILE, Cavkii, Biha 116. GROMILE, Ljusina, Bosanska Krupa 117. HRESNO (Gradina), Trnovi, Velika Kladua 118. HUDUR~, Golubi, Biha 119. HUMAOKE GLAVICE (Ifapitul), Biha 120. IVANJSKA 1, Bosanska Krupa 121. IVANJSKA 2, Ivanjska, Bosanska Krupa 122. IZACIC, Izai, Biha 123. JAPAR-GRAD (Gradina), Haani,

Bosanska Krupa 124. JEZERINE, Prit-0ka, Biha 125. JEZERSKI, Jezerski, Bosanska K:rupa 126. KALIN-GRAD, Benakovac, Bosanska Krupa 127. KEKICA GLAVICA, Gornji Petrovii,

Bosanska I\:rupa 128. KLADUSA, Velika Kladua 129. KLISA, Buim, Bosanska Krupa 130. KLISA, Cazin 131. KLISA, Mutnik, Cazin 132. KLISA, Stijena-Podgredina, Cazin 133. KLISA, Varoka Rijeka-Parii

Bosanska Krupa 134. KLISA (Vrlet, Prisjeka), Vrnogra,

Velika Kladua 135. KLISINA, Veliki Dubovik, Bosanska Krupa 136 .KLOKOTSKA GLAVICA, Klokot, Biha 137. KLOTAR, Ivanjska, Bosanska Krupa 138. KONACI, Ostroac-Kuduzovii, Cazin 139. KOSTEL, Brekovica, Biha 140. KRAKAA, Krakaa, Cazin 141. KRALJE, !\:ralje, Biha 142. KUCERINE, Veliki Stijenjani, Biha 143. KULA (Arapagina kula), Arapua,

Bosanska Kp:upa 144. KULA, Golubi, Biha 145. KULA (Izai-kula, Grad), Izai, Biha 146. KULEN VAKUF, Kulen Vakuf, Biha 147. KU~ISTE 1, Brekovica-Bajrii, Biha 148. KULISTE 2, Brekovica, Biha 149. LJUTICA GRADINA, Ostrovica, Biha 150. MAJDAN (CrJ(vina), Zlopoljac, Biha 151. MALI LJUTO, Rai, Biha 152. MEDICA BRDO, Varoka Rijeka-Varo.3ine,

Bosanska K:rupa 153. MRACAJ, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa J.54. MRTVO JEZERO (Lavrnje), Pritoka, Biha 155. MUTNIK, Mutnilc, Cazin . 156. OBLJAJ., Mali Radi, Bosanska Krupa 157. OBROVAC, Grmua, Brkii, Biha 153, OGRADA, Cavkii, Biha 159. OHASAC, Oraac, Biha

160. OSREDACKA KULA (Sv. Juraj u Ostroakom polju), Osredak, Cazin

161. OSREDAK, Osredak, Cazin 162. OSREDAK (Zekanov grob), Osredak,

Bosanska K1rupa 163. OSTROVICKI GRAD, Ostrovica, Biha 164. OSTROAC, Ostroac, Cazln 165. OTOKE, Golubi, Biha 166. OTOKE, Pritoka, Biha 167. PALANCiTE, Haani, Bosanska Krupa 168. PECIKOVICA GLAVICA, Klokot, Biha 169. PECIGRAD (Pei), Peigrad, Cazin 170. POD, Cavkii, Biha 171. POD, (Crkvenica, Hadijino Brdo), Ostroac-

-K'uduzo.vii, Caziri 172. PODIC, GorJevac, Biha 173. PODi-GRADIC (Mala Gradina, Pod),

Slatina-Sernail'ii, Cazin 17'1. PODZVIZD (Grad), Podzvizd, Velika Kladua 175. POPOV JELIK, Rujnica, Cazin 176. PRITOKA, Biha 177. PRIVILICA, Biha 178. RADOTINA KULA, Coralii-Duratovii,

Cazin 179. RAJINOVAC, Trac, Cazin 180. RAJINOVACA, Donja Ivanjska,

Bosanska Krupa 181. RIBIC, Ribi, Biha 182. RIPAC (Otoke), Ripa, Biha 183. SMRDAN, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa 184. SOKOLAC, Sokolac, Biha . 185. SPAHIA GLAVICA (Pale), Spahii, Biha 180. SRBLJANSK!A GLAVICA, Srbljani-Jezero,

Biha 187. STARA GOVEDARNICA, ~azin 188. STARI GRAD (Krupa), Bosanska Krupa 189. STIJENA (Grad), Stijena, Cazin 190. STRABENICA, Podzvizd, Velika Kladua 191. TURLi, Sturli, Cazin 192. SUMATAC 1, Donji Swnatac, Velika Kladua 193. UMATAC 2, umatac, Velika Kladua 194. SUMATICA, umatac, Velika Kladua 195. TODOROVO, Todorovo, Velika Kladua 196. TRAC .(Grad), Trac, Cazin 197. TRACKiA RATELA, Traka Ratela, Cazin 198. VELIKA GRADINA CUNGAR, Slatina-

-Semanii, Cazin 199. VELIKA KLADUSA 1, Velika Kladua 200. VELIKA KLADUSA 2, Velika Kladua 201. VELIKlA KLADUSA 3, Velika Kladua 202. VIDAKOVO BRDO (Vidakov Grob), Donja

Suvaja, Bosanska Krupa 203. VISOKA GLAVICA, Vejnac, Velika Kladua 204. VRANKAMEN 1, Bosanska Krupa 205. VRANKAMEN 2, Bosanska !(!rupa 206. VRNOGRA, Cukovi-Lipa, Biha 207. VRNOGRAC, Vrnogra, Velika ICladua 208. VRSCIC, Gorinja, Bosanska Krupa 209. ZASPA, Benakovac, Bosanska Krupa 210. ZEGAR, egar, Biha

REGIJA i: POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA 1. BALJEV AC, Gornja Grmua, Biha (D 5) 4. BIHAC, Biha (B 5) . 6. BOSANSIKA KRUPA, Bosanska Krupa (E 4) 8. BHEKIOVICA, Biha (C 4) . . . 9. BUBREG, Arapua; Bosanska Krupa (E 4)

11. BUKVA, Lohovo, Biha (C 6) . . .

12. BUZIM 1, Bosanska Krupa (D 3) 14. CAZIN, Cazin (C 3) 29. CRKVINA, Golubi, Biha (C 5) 35. CRKVINA (Zapoljak), Hrgar.,-Tihotina,

Biha (C 6) ... . . . . .. .. 59. CRKVINA 2, Velika Gata.....:.Krnja, Biha (B 4)

62. CRK

12

122. IZACIC, Izai, Biha (B 4) 124. JEZERINE, Pritoka, Biha (C 5) 127. KEKICA GLAVICA, Gornji Petrovii,

Bosanska Krupa (E 5) 139. KOSTEL, Brekovica, Biha (C 4) 144. KULA, Go!ubi, Biha (C 5) 148. KULITE, Brekovica-Bajrii, Biha (B 4)

166. OTOKE, Pritoka, Biha (C 5) 167. PALANCISTE, Haani, Bosanska Krupa (F 5) 177. PRIVILICA, Biha (C 5) 179. RAJINOVAC, Trac, Cazin (B 3) 180. RAJINOVACA, Donja Ivanjska,

Bosanska Krupa (E 3) 181. RIBIC, Ribi, Biha (C 5) 182. RIP AC (Otoke), Ripa, Biha (C 6)

REGIJA 1: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA 3. BASTRA, Bosanska Krupa (E 3) 4. BIHAC, Biha (B 5) 5. BISOVAC, Brekovica, Biha (B 4) 8. BREKOVICA, Brekovica, Biha (C 4) 9. BUBREG, Arapua, Bosanska Krupa (E 4)

13. BUZIM 2, Buim, Bosanska Krupa (D 3) 15. CAZIN 2, Cazin (C 3) 16. CRKVINA (Malia Otoka, Ozidina), Bosanska

Otoka, Bosanska ICrupa (E 3) 18. CRKIVINA 1, Brekovica, Bajrii, Biha (C 4) 19. CRKVINA, Buni, Biha (B 4) 20. CRKVINA, Caglica, Bosanska Krupa (C 2) 21. CRKVINA, Coralii, Cazin (C 3) 22. CRKVINA 1, Dobro Selo, Bosanska Krupa (D 2) 23. CRKVINA 2, Dobro Selo, Bosanska ICrupa (D 2) 25. CRKVINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupf! (E 5) 26. CRKVINA, Glavica, Bosanska Krupa (E 3) 27. CRKVINA, Glinica, Velika Kladua {C 1) 28. CRKVINA, Glogovac, Cazin (C 4) 29. CRKVINA, Golubi, Biha (C 5) 30. CRKVINA, Gorinja, Bosanska Krupa (E 5) 31. CRKVINA, Gornja Gata, Cavnik, Biha (A 4) 32. CRKVINA (Grka crkva), Gornja Gata-

-Bugar-Cerkezo.vac, Biha (A 4) 33. CRKVINA, Gornji Petrovii,

Bosanska ICrupa (E 5) 34. CRWVINA, Haani, Bosanska Krupa (F 5) 35. CRKVINA (Zapoljak), Hrgar-Tihotina,

Biha (C 6) 36. CRKVINA, Jezero, Biha (C 4) 37. CRKVINA, Johovica, Velika Kladua (B 2) 33. CktKVn;.;:c, Kcvaevii, Cazin (B 3) 39. CRKVINA, Kirakaa, Cazin (C 2) 40. CRKVINA, Kudii, Cazin (B 2) 41. CRKVINA, Lipa-Brusovac, Biha6 (D 7) 42. CRKVINA, Liskovac, Cazin (B 3) 43. CRKVINA, Ljusina, Bosanska Krupa (E 4) 44. CR:Kt'VINA, Mahmi Selo, Bosanska Krupa (D 3) 45. CRKVINA, Majetii, Cazin (C 4) 46. CRKVINA, Mala Pe, Biha (B 4) 47. CRKVINA, Menii, Bosanska Krupa (D 3) 48. CRKVINA, Miostrah, Cazin (C 4) 49. CRKVINA, Mrazovac, Bosanska Krupa (D 3) 50. CRK!VINA, Oraac, Biha (D 7) 51. CRKVINA (Grka crkva), Papari, Biha (B 5) 52. CRKVINA (Voda. Jarnija i crkva Marija),

Pitaline, Cazin (D 4) 53. CRKVINA, Podzvizd, Velika Kladua (B 1) 54. CRKVINA, Polje, Cazin (C 4) 55. CRKVINA, Rujnica, Cazin (B 4) 56. CRKVINA, Srednji Buevi,

Bosanska Kirup.a (E 4) 57. CRKVINA, Stabanda, Velika Kladua (D 1) 58. CRKVINA 1, Velika Gata-Ilida, Biha (B 4) 59. CRKVINA2; Velika Gata-Krnja, Biha (B 4) 60. CRKVINA, Velika Kladua (B 1)

61. CRKVINA, Veliki Badi, Bosanska Krupa (E 4) 62. CRKVINA, Veliki Stijenjani, Biha (E 8)

l3. CRKVINA, Zaloje, Biha (C 5) 64. CRKVINA, Doljani, Biha (C 7) 65. CRKVINA SV. LUCIJE, Bosanska Otoka-

-Crkvina, Bosanska Krupa (E 3) 71. CA VNIK;, Dobro Selo, Bosanska Krupa (D 3) 77. FRANCIKA, Jezerski, Bosanska Krupa (D 3) BO. GLAVICA (Crkvina sv. Ivana, Iva), Pritoka-

-Bijelo Polje, Biha (C 5) 81. GLAVICA, Vedro Polje, Biha (B 5) 82. GLAVICA, Veliki Dubovik,

Bosanska !Crupa (F 5) 84. GRACANICA, Barska, Cazin (B 3) 85. GRAD, Bosanska Otoka, Bosanska Krupa (E 3) 8'7. GRADINA, Bojna, Velika Kladua (D 1) 98. GRADINA (Grad), Mala Kladua,

Velika Kladua (B 2) 106. GRADINA, Velika Jasenica-Zalin,

Bosanska Kjrupa (E 5) 110. GRCKA CRKVINA (Dionica), Izai,

Biha (B 4) 111. GRCKA (Ostrovika) CRKVINA, Ostrovica,

Biha (D 8) 115. GROMILE, Cavkii, Biha (C 5) 117. HRESNO (Gradina), Hresno,

Velika Kladua (B 1) 119. HUMACKE GLAVICE (Kapitul), Biha (B 5) 123. JAPAR-GRAD (Gradina), Haani,

Bosanska Ktrupa (F 5) 125. JEZERSKI, Jezerski, Bosanska Krupa (D 3) 126. KALIN-GRAD, Benakovac,

Bosanska Krupa (F 5) 127. KEKICA GLAVICA, Gornji Petrovii,

Bosanska Krupa (E 5) 129. KLISA, Buim, Bosanska Krupa {D 3) 130. KLISA, Cazin (C 3) 131. KLISA, Mutnik, Cazin (B 3) 132. KLISA, Stijena-Podgredina, Cazin {D 4) 133. KLISA, Varoka Rijeka-Parii,

Bosanska Krupa {D 2) 134. KLISA (Vrlet, Prisjeka), Vrnogra,

Velika Kladua (C 1) 135. KLISINA, Veliki Dubov.ik,

Bosanska Krupa (F 5) 137. KLOSTAR, Ivanjska, Bosanska Krupa (E 3) 141. KRALJE, Kralje, Biha (B 5) 144, KULA, Golubi, Biha (C 5) 145. KULA (Izaikula, Grad), Izai, Biha (B 5) 147. KULiTE 1, Br-ekovica-,..Bajrii, Biha (C 4) 150. MAJDAN (Crkvina), Zlopoljac, Biha (B 4) 152. MEDICA BRDO, Varoka Rijeka-Varoine,

Bosanska Krupa (C 2) 153. MRACAJ, Bosanska otoka,

Bosanska Klrupa (E 4) 155. MUTNIK, Mutnik, Cazin (B 3)

157. OBROVAC, Grmua-Brkii, Biha (C 4) 159. ORASAC Oraac, Biha (D 7) 160. OSREDACKA KULA (Sv. Juraj u Ostroakom

polju), Osredak, Cazin (C 4) 163. OSTROVICKI GRAD, Ostrovica, Biha (D 8) 164. OSTROZAC, Ostroac, Cazin (C 4). 169. PECIGRAD (Pei), Peigrad, Cazin (C 2) 171. POD (Crkvenica, Hadijino Brdo), Ostroac-

-Kuduzovii, Cazin (C 4) 174. PODZVIZD: (Grad), Podzvizd,

Velika Kladua (B 1) 175. POPOV JELIK, Rujnica, Cazin (B 4) 178. RADOTINA KlULA, oralii-Duratovii,

Cazin (C 3)

182. RIPAC (Otoke), Ripa, Biha (C 6) 184. SOKOLAC, Sokolac, Biha (C 5)

13

188. STARI GRAD (I{rupa), Bosanska Krupa (E 4) 189. STIJENA (Grad), Stijena, Cazin (D 4) ll:JU. STRAZBENICA, Podzvfu:d, Velika Kladua, C lJ 191. TURLIC, turli, Cazin (B 2) 195. TODOROVO, Todorovo, Velika Kladua (C 2) 196. TRZAC (Grad), Trac, Cazin (B 3) 199. VELIKA KLADUA 1, Velika Kladua (B 1) 201. VELIKA KLADUA 3, Velika Kladua (B 1) 206. VRNOGRAC, Cuk-0vi-Lipa, Biha (D 7) 207. VRNOGRAC, Vrnogra, Velika Kladua (C 1)

Wiiiil H MWWl!t.. W em

'14

REGIJA 1: NALAZITA

01.1 BALJEVAC, Gornja Grmua, Biha. Praisto-rijska gradina. Locirana je n~ vrhu oni~~ brijega7 Plato oblika nepravilnog kruga (cca 130 ,, 110 m), branjen je kamenim bedemom ouvane visine do 2 m. Pouzdano naseljena u kasnom bronzanom i u mlaem eljeznom dobu. LIT.: V. Raimsky 1894 d, 700-701. B. Covi

01.2 BASAGICA GREDA, Golubi, Biha. Sluajni nalaz: dva srednjovjekovna koplja od eljeza i bron-zano zvono. Kasni srednji vijek. LIT.: V. RcLdimslcy 1694 n, 429-431. P. Aneli

01.3 RASTRA; Bosanska Krupa. Srednjovjekovna crkva i sluajni nalazi. Na kosi iznad ua Kara-novog potoka u rijeku Batru naziru se temelji crkve usred groblja. Objekat je, vjerovatno, kasnosrednjo-vjekovni. Iz Batre potiu i dva eljezna koplja i e-ljezne strelice u obliku . lastinog repa, datirani u 9-10 v. N. Mllet;

01.4 BIHAC. Sluajni nalazi iz ranog bronzanog do-ba, kasnosrednjovjekovni i turski grad, kasno~rednjovjekovne crkve i grobovi. U kvartu Harmam na-

ene su sluajno 4 keramike posude, datirane u rano ili srednje bronzano doba. Od grada je sauva_n dio bedema, opkop (ponovo podzidan oko 1920), dm podzemnog hodnika izmeu vanjskih i unutranjih bedema s 2 pukarnice. Grad se pominje od 1260, a naziva se: Wyhigh, Buch, Vyhych, Bywhegh. Turci ga zauzimaju 1592. Djelimino je sauvana crkva sv. Antuna (danas ci2mija Fethija), s gotikim prozori-ma, rozetom i profiliranim portalom, pomenuta uz dominikanski samostan 1266. Od crkve sv. Lucije postoje temelji. Smatra se da Kapetanova kula, kva-dratne osnove i s 4 sprata i prizemljem potie iz 16. v. Pojedinani vaniji nalazi: nadgrobne ploe s gr-bovima, 2 gotika kapitela, nakit. LIT.: R. Lopa!it 1943, passim; I. Cremonik 1951 n, 241-270; M. Vego 1954 a, 255-272; B. Rauing 1973 n, 197-201.

B. Raunig 01.5 BISOVAC, Brekovica, Biha. Kasnosrednjovje-kovna kula. Kruna osnova prenika oko 8 m, sauvana je jo samo u obliku gomile kamena visine oko 4 m. Vjerovatno straarska kula, po Lopaiu grad Blauj, pomenut u 16. v. LIT.: R. Lopai 1943, 25, 67. B. Raunig

01.6 BOSANSKA KRUPA, Bosanska Krupa. Ostava eneolitskih bakrenih sjekira-klinova. Ouvano je 5 primjeraka. B. Marijanovi 01.7 BRANDZA, Pritoka, Biha. Rimski kameni spo-menici, sluajno naeni. Lokalitet je uz desnu obalu Une, JI od ostrva izmeu Pritoke i Golubia. Na dva spomenika prikazane su u reljefu scene iz lova: na jednom figura zarobljenika, na drugom glava Medu-ze: dva su samo profilisana, a jedan je rtvenik s posvetom Jupitru. LIT.: D. Sr.n-gejevski 1940, 9-10; D. Sergejevski 1951 n, 302---303. B. Raunig 01.8 BREKOVICA, Brekovica, Biha. Gradina sta-rijeg eljeznog doba, rimski natpis i srednjovjekovni grad. Sondiranje izvela B. Raunig 1978. Praistorijska

gradina na izbreku iznad lijeve obale Une. Prilaz sa SZ branjen limitnim tumulom, prenika osnove 15 m, visine 4 m, nedatiranim .. Ostaci praistorijskih bedema uniteni kasnijom gradnjom, slojevi poreme-eni. Srednjovjekovni grad nepravilnog pravougao-nog oblika (cca 75X65 m), zidovi ouvani spolja do visine 2-3 m, iznutra urueni. Osim praistorijskih i srednjovjekovnih objekata naen i rimski nadgrob-ni natpis s grafito crteima. LIT.: K. Riiimann lBOO, 308; V. Radimsky 1893 a, 39--40; . Baslcr 1954 a, 90; E. Jusi 1983, 242. B. Raun,ig

01.9 BUBREG, Arapua, Bosanska Krupa. Moda manje naselje bronzanog doba i srednjovjekovna ko-

vanica. Niski zaobljeni breuljak u jugozapadnom dijelu sela. Povrinski nalazi: sitni ulomci praistorij-ske keramike, kamen s malterom, ulomci cigle, e-ljezna troska i ruda. Navodno, 1967. su iskopani te-melji pravougaone zgrade, dimenzije cca 20 X 6 m,

vea koliina eljeznih sjekira, krampova i klinova, te gomila eljezne troske unutar temelja. B. Raun.ig 01.10 BUGAR-GRAD, (G1adina), Gornja Gata-Bu-gar, Biha. Rimsko utvrenje. Sjeverozapadno od sela, uz desnu obalu Korane, nalaze se ruevine utvr-

enja, izduenog oblika, razmjera oko 158X50 m. Ulaz u grad, na zapadnoj strani, bio je zatien sa dva okrugla tornja. Ograeni prostor bio je poprenim zidom podijeljen u nie poloeni, zapadni obor i ist'oni, unutranji grad u uem smislu, u kojem su se nalazile zgrade i crkva priblino kvadratinog tlocrta s apsidom prema istoku. Na prostoru utvr-enja ulomci graeviriskog materijala; nekoliko ope-ka sa igom (H)ERACLI. Zateene graevine, ini se da, potiu iz kasnoantikog doba (4-6 st.). LIT.: V. Radtmslcy 1893 a, 50-51; C. Patsch 1898, 345-347.

. Ba:.sle1

01.11 BUKVA, Lohovo, Biha. Sojeniko naselje starijeg eljeznog doba. Sondiranje izvela B. Raunig 1976. Uz ivice nekoliko manjih ostrva i na dijelu li-jeve obale Une zapaaju se brojni ostaci drvenih stubaca i greda, te brojni ulomci keramike. Praisto-rijski kulturni sloj poinje na nivou Une pri niskom vodostaju. B. Ramrlg 01.12 BUZIM 1, Bosanska Krupa. Tri bronzane u-plje sjekire (kelta), pojedinani nalazi ili ostatak ostave. Kasno bronzano doba, vjerovatno stupanj HaB. LIT.: V. Curi 1907 a, 205. B. Cova 01.13 BUZIM 2, Bosanska Krupa. Kasnosrednjovje-kovni grad. Podignut je na breuljku. Unutranji grad ima trapezoidan oblik (veliine cca 30 X 30 m) s etvrtastom kapi-kulom na istonom zidu i sa 4 okrugle kule na uglovima. JI i JZ kula su s kami-nom, na dva sprata i s podzemnom tamnicom. Spo-ljanji grad je tr.apeznog oblika (veliine cca 80 X 55 m), sa 4 vieugaone tabije i ulazom u SZ uglu. Nad ulazom je bila uzidana kamena ploa s

glagoljikim natpisom Jurja Mikulia (prije 1495) i tri steka. Unutranji grad je neto stariji. Buim se pominje od 14. v. pod imenom Cava i Buim. LIT.: C. Tmhellca 1904 a, 33-40; R. Lopai 1943, 115-127; R. Kmevljalcovi 1953, 35; B. Fui 1982, 112, sl. 159,

B. Raunig

01.14 CAZIN 1, Cazin. Sluajni nalaz iz eneolita ~ ranog bronzanog, doba. Probuena sjekii:a ... eki, dimenzija 9X4,8 cm,od'sivog.kamena; LIT.: B. Raunig .J.983 a, 72, TbL: I, :-s. : . . B . Raurng.

01.15 CAZIN 2, cazin. K:asncis~~dnjovjekoyni i tur-ski grad. Zatitno sori(Ifr1:1nj~ izyriJ,a E. Jusi 1975. Na uzvienju u centru .cazina'. je kvadratni grad (cca 50X45 m), orijentisari uglovima prema strana-ma svijeta. :r{a SI strani .l;lalaze se 3 okrugle kule, od kojih d"iije,tite ulaz.

,ll steaka u obliku ploa djelimiry.o deformisanih, i utonulih u zemlju. LIT.:. V. Radims7cy 1892, 222. N. Miletl~ Ol.5a CRKVINA, Podzvizd, Velika Kladua. Sred-njovjekovna crkva sv. Martina u Kreiima pome-nuta 1334. t1501. Ostaci crkve nalaze se na samom brdu u blizini grada Pod~vizda; .zarasli u. ikaru. LIT.: C. Truhe!1ca 1904 a; 50; R, .J1opai 1943, 202, 207.

I. BoJanovski

01.54 CRKVINA, Polje, Caziil .. Kasnosreclnjovjeko-vna crkva, Lokalitet se nalazi .na SI padini brda

ulinac u zaseoku Redii i Selimovii. Temelji od kamena (cca 15X8 m) orijentisani u pravcu I-Z, ap-sida. vjerovatno na istoku. Navodno, u SZ uglu, ra-skopan grob od kamenih ploa (veUil:ie 50 X 50 cm), sa skeletom. B. Tu.urog 01.55 CRKVINA, Rujnica, Cazin. Kasnosrednjovje-kovna crkva. Kod Rastovake peine se nalaze tra-govi temelja od kamena (cca 11X9 m), orijentisani u pravcu I-Z. . .B. RaunJg Ol.56 . c~u:y~NA,. Srednji Buevic), :J3.osan.slrn K~upa. Srec4ijqvjekovna crkva i groqoyi, .Ostaci ziciova ma-nje crkve iju cisnovu ini uzduna laa sa.polukru-nom apsidom na istoku. Prilikom vaenja kamena iz .sjevernog zida, naen je grob sa paljevinom i je-dan eljezni klm. Uz apsidu je leao jedan steak u vidu jednostavne ploe. N. Mileti 01.57 CRI{VINA, Stabanda, Velika :kladua. Ka-snosrednjovjekovna crkva. Na kosi, iznad potoka Crkvine, postoje tragovi temelja na prostoru cca 12X9 m. Vjerovatno crkva sv. Martina u Stabandi koja se pominje 1334. i 1501. LIT.: R. Lopa!li 1943, 20-21 B. Raunig 01.58 C:.RKYINA 1, Velika Gata-Ilida, Biha, Sred-njovjekovna crkva i nekropola sa stecima. Ostaci temeljnih zidova graevine uz koje je, graevinskim radoviina, razoreno mnotvo grobova. Sauvan 1 ste-

ak s heraldikim motivom, dislociran. Vjerovatno 14-15. v. L!T.: V. Radimsky 1893 a, 50, 59. ; N. Mileti

;, 01.59 CRKVINA 2, Velika Gata-Krnja, Biha. Pra-istorijska gradina, rimski burgus i srednjovjekovna utvrda. Dominantan breuljak sa platoom vel. cca 120 X 80 m. Na junom rubu dio praistorijske forti-fikacije (limitni tumulus). Na sjeverozapadnom uglu (Crkvina u uem smislu) ostaci rimskog burgusa, s ostacima kule (osnove cca 10X7 m) i obora. M. Ka-

ranovi locira ovdje srednjovjekovni Topliki Turanj (poruen 1563). LIT.: V. Radims7cy 1893 a, 50; M. Karanovi 1925, 514.

. . I. Bojanovski 01.60 CRKVINA, Velika .Kladua. Rimska naseobi-na i srednjovjekovna crkva. Uz lijevu obalu Klil.du-nice otkopani su temelji duguljaste zgrade i gra-

evinski materijal. Po Lopaiu crkva sv. Martina de Cladusa (1334), a po Radimskom rimska (vojna) zgrada. Nalazi: zidovi od opeke, ulomci rimskog crijepa i opeka u veim koliinama, naroito pod kuom Grao. Ulomak opeke. sa igom L(egio) XIII g(emina) (od po. 2. st. u sastavu vojske Pann. Sup., Siscia). Osim navedenog nalaze se: kosti, rake s ka-menom ploom, 1961. navodno i zlatni prsten. Po tradiciji bila je to ... grka crkva. LIT.: V. Radlmslcy 1093, 492; c. Patsch 1093 a, 681; CIL, 2275; R . Lopai 1943, 149. I. Boamovski 01.61 CRKVINA, Veliki Badi, Bosanska Krupa. Kasnosrednjovjekovna crkva. Na lokalitetu postoje tragovi temelja graevine od kamena, neodreenih dimenzija. Navodno je nalaena i eljezo.a troska.

B. Raunig

3 - Arhoololikl leksikon

17

01.62 C:RKVINA, Veliki . Stijenjani; Biha. Ostaci srednjoVjekovnog .groba .. (?).. ukopani u praistorijski tliniulus, cisnQ.ve cca 18.X 12 m. U sredini tumulusa ozidana je pravougaona .kamera veliine 2Xl m, orijentisana I-Z, pokrivena kamenim ploama. Bez nalaza. B. Raunig Ol.63. CRKVINA/ Zaloje-Cehii, Biha. Kasno-srednjovjekovna crkva. Iskopavanje izvrili J. Grau-ner 1896. i I. Cremonik 1957: Otkriveni su t.ome-lji crkve veliine 13X7 m s etvrtastom apsidom, orijentisane priblino SI-JZ, apsida na SI; izgra-

ene od antikih spolija. Oko crkve je postojaJ.a srednjovjekovna nekropola. LIT.: V. Radimsky 1893 a, 60; c. Patsch 1895 a, 573; C. Patsch 1898, 352-354; I. Cremonllc 1958, 128-130.

B. Raun~g

01.64. CRKVIN.A POD, Oraac, Biha. Praistorijska gradina. Na platou brda locirana je gradina izuzet-no malih dimenzija. Ovalni kameni bedem okru-uje prostor od cca 10Xl5 m. Lokalitet nosi i na-ziv Crkvina, ali tragova graevine nema. Vjerovat-no je u pitanju utvrda iz eljeznog doba. LIT.: V. Cur! 1902, 248. Sl. 33. B. ovi 01.65 CRKVINA SV. LUCIJE, Bosanska Otoka-Cr-kvina, Bosanska Krupa. Kasnosrednjovjekovna cr-kva. Lokalitet je kraj seoskog puta Bosanska Oto-

ka-Buevi. Zauzima prostor 14X9 m, orijentisan u pravcu S-J, apsida na sjeveru; sada u obliku go-mile kamena i maltera s neto ouvanih 1:emelj8..

. B. Raurug

01.66 C:RI~VINA-VRLET, Vrnogra, Velika Kladu-a. Sluajni nalaz ranog bronzanog doba: probuena kamena sjekira-eki. LIT.: B. Raunig 1983 a, 72, Tbl. I, 7. E. Raunjg 01.67 CRKVINE, Doljani, Biha. Srednjovjekovna nekropola sa stecima. Sauvano 6 spomenika u obliku ploa; jedna ukraena; 14-15. v. LIT.: S. Belagi, Stecl, Sarajevo 1971, 97. N. Miietl 01.68 CRNKICA GRADINA, Lipa, Biha. Praisto-rijsl~a gradina. Smjetena je na rubu terase, pri-rodno branjena padom terena s JZ strane, prema I i SI razvijena u obliku sistema polukrunih ka-menih bedema, ukupne povrine cca 280X170 m. Nalazi keramike i kunog lijepa ukazuju na utvr-

eno naselje, vjerovatno iz kasnog bronzanog i e-ljeznog doba. LIT.: V. Radims1cy 1894 d, 704-705. B. Covi 01.69 CRNO POLJE, Ljusina, Bosanska Krupa. Na-selje bronzanog doba. Lokalitet neodreenih gra-nica nalazi se u selu, sjeverno od kue porodice

Sulji, na blago uzdignutom terenu, udaljenom cca 200-300 m od potoka Ljusina. Nalazi: ulomci ke-ramike s kraja ranog i iz srednjeg bronzanog doba. LIT.: B. Raunlg 19!13 a, 73-74; Tbl. H, 1-15. B. Raunig 01.70 CARDAK, Doljani, Biha. Praistorijska gra-dina, smjetena na izduenom hrbatu jednog oni-eg brijega. Na SI strani plato je odvojen od osta-log dijela brda snanim poprenim bedemom, a ni-i bedem opasuje plato sa svih strana. Gradina je dosta uska, veoma duga (cca 370 m). Na sredini

poprenog bedema temelji ardaka iz turskog do ba. Vjerovatno kasno bronzano i eljezno doba. LIT.: V. Radims7cy 1894 d, 706-707. B. Covj 01.71 CAVNIK, Dobro Selo,Bosanska Krupa. Ka-snosrednjovjekovni grad. Grad jajastog oblika s o-trim uglom na jugu (cca 26 X 20 ~!'i), oitr.i;glom b~-a-ni-Imlom, promjera 8 m, debljine zida 1,2 m, s bu-narom-cisternom promjera 4,5 m, ulazom na sje-veru. Grad se pominje u 15. i 16. v. LIT.: R. Lopaiii 1943, 22, 115-126, 204-208. B. Raunim

18

01.72 CUNGAR, Osredak, Cazin. Gradinsko 1ase-lje osnovano lcrajem kasnog bron:zanog doba (HaB2/ B3), a trajalo tokom starijeg i mlaeg eljeznog doba. Istraivanje zatitnog bedema . izvrili ing. H. Jedlika i G. Szirmay 1891. Gradina se nalazi na jeziastom platou (cca 100X75 m), orijentisanom u pravcu JI--SZ, blago nagnutom prema SZ. Sve pa-dine izrazito strme s tragovima zatitnih bedema, osim jugoistone strane gdje se nalazi snaan kame-no-zemljani tumuloidni bedem, duine cca 77 m, visine cca 7 m, irine u osnovici cca 45 m. Nalazi

potjeu iz slojeva u zatitnom bedemu. Kraju ks-snog bronzanog i starijem eljeznom dobu pripa-daju: dijelovi ljevakog pribora, ulomci facetiranih oboda i drki, otro bikonine zdjele, bronzana igla, fibula s 3 dugmeta na luku i dr. Mlaem eljeznom dobu pripadaju zaobljeni oblici posuda izvijenog o-boda, veina uloma)ra s lanim vrpastim ornamen-tom, snopovima urezanih linija i dr. Naena je ne-to eljeznih i brojni kotani objekti. U zatitnom bed: . LIT . :.F,Fiala 1896 a,.349. .;:', ,.:.

obrasli umom, nejasnog oblika i. yeliine, nal?ze se na.. lokalitetu Gradina. Imanje Bojna pominje .se 1388. a grad Bojna naroito tokom 16, v. . LIT.: R. Lopai 1!143, 25, 26, 113--::-114, 126, 131,. 154, 18!!, 204, 206. . .. .-. . . . . : . . . B. RaUJ!l.ig,

01.88 GRADINA, Donja Suvaja, Bosanska Krupa. Praistorijska. gradina. Locirana je na_ jednom izbre-ku Grmea. Plato veliine cca 150X80 m, branjen je masivnim kamenim bedemom. Vjerovatno pri-pada kasnom bronzanom i eljeznom dobu. . LIT.: F. F..tala 1896. a,. 349-351. B. Covi 01.89 GRA{)INA (Cardaina), Donja Suvaja, Bo-sanska Krupa; Praistorijska gradina. Izgraena je na dosta niskom, ali u odnosu .na Suvajsko polje, dominantnom breuljku. Plato nepravilno-krunog oblika, prenika cca 140 m, branjen je samo s isto-

ne strane polukrunim bedemom, dok su ostale strane tiene nizom dubokih krakih vrtaa. Pri-pada kasnom bronzanom i eljeznom dobu.

B;CoVi 01~90 .. GRADINA, Goririja, Bosanska .Krupa. Pr:iis-torijska grac:J,ina .. .u o~yiru .. ireg Ii:ompleksa zyanog Kneevia giadiria, zauzima plato:jedi:i.og. briiaga i..:-

meu Gorinje i Jasenice. Na I .strani iidu~enog pla-toa (veliine cca lOOX.80 m) ouvani os~nci kame-nog bedema. Kasno bronzano i eljezno doba.

B. Covi 01.91 GRADINA, Grmua, Biha. Praistorijska gra-dina. Locirana je na Loninoj Kosi, jednom od obro-naka Grmea. Sa svih strana, osim SI, plato branjen kamenim bedemom koji je na JI udvostruen. Na S strani se visina bedema penje do 6 m, pa se moe pretpostaviti postojanje kule ili osmatranice. Pri-pada kasnom bronzanom i eljeznom dobu. LIT.: V. Radimslcy 1894 d, 700. B. Covi 01.92 GRADINA, Haani, Bosanska Krupa. Prais-torijska gradina. Nalazi se na breuljku nad Japar--gradom, orijentisana je S-J, ima duinu cca 40 m, irinu cca 13 m, a jednom terasom irine cca 8 m du

istone strane. Na sjevernoj ivici platoa ostaci obru-enog bedema. Nalazi: sitni ulomci praistol'ijske ke-ramike i kunog lijepa. Vjerovatno eljezno doba.

B. Ra.Wli!t

01.93 GRADINA, Hrgar, Biha. Praistor1jska gra-dina. Smjetena je na platou jednog breuljka. Ka-meni bedem sa svih strana titi eliptini plato di-menzija cca 170 X 90 m. Sauvan je djelimino i kul-turni sloj naselja. Vjerovatno pripada kasnom bron-zanom i starijem eljeznom dobu. LIT.: V. RadimsTcy 1894 d, 702. B. Covi 01.94 GRADINA, Izai, Biha. Praistorijska gra-dina. Na sredini brda Prtilen, ostaci izduenog naselja (cca 450X120 m), orijentisani SZ-JI. Na

kraim stranama zatieni kamenim bedemima. Kvadratna gomila u JI uglu potpuno raskopana. eljezno doba. LIT.: V. Rctdims1cy 1893 a, 39, Sl. 2. B. Raunig

01.95 GRADINA (Mala i Velika), Klievi, Biha. Praistorijska gradina. Nalazi se na zaravanku po-

lumjeseastog oblika iznad desne. opale Une, podi-jeljenom jarkom i zatitnim bedemom na Malu Gra-dinu (cca 165X95 m) i Veliku Gradinu (cca 260X245

:m) Kasno bronzano i eljezno doba. LI'.l\;:li\.,RadtritsTcy 1894. d, 707-708, Sl. 13. B. Rauni!;'.1

oi.96::;~:G&ADiNA,,r,.0hovci; Biha. Praistorijska gra-dina~;';Smjetena je na platou veliine cca 180X125 m, izn~d11trine, hridi koja' prani:.pristup sa sjevera i iStok~ .. 811 'iai;>adiie .~arie branjena trostrukim, a

19

s JUzne dvostruldm .kamenim bedemom. Vjerovat-no kasno bronzano. ili starije eljezno doba. LIT.: v; Radtmsky 1093 a. 48-49. . .. B. Cov.i 01.97 GRADINA, Loho.vska Brda, Biha. Praisto-rijska gradina. Naselje se nalazi na vrhu brda G~adina. Radimski je ovaj lokalitet nazvao pogresno Ripaka gradina. Kameni bedem vis~:ie do 2 1:: ~atvara nepravilno ovalan prostor duzme 170, s1rm~ 90 m, orijentisan u pravcu JZ-:SI. J.'!.a SZ str~m bedem je dvostruk. Ulaz je na JZ d1Jelu a nesto

istono od ulaza nalazi se zatitni tumulus od kame-na visine 4 m, promjera 6 m. Vjerovatno eljezno doba. LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 48, Sl. 20. B. Raunig

01.98 GRADINA (Grad), Mala Kladua, Velika Kladua. Kasnosrednjovjekovni grad. Raskopani te-melji grada ovalnog oblika, duine cca 25 m i tra-govi okrugle kule promjera cca 8 m. Mala Kladu-a se pominje od 13. v. pod imenom Gaj, a kasnije Gornja Kladua. LIT.: R. LC)[lai 1943, 25, 31, 150-156; H. Kreevljalcou,~ 1953, 33. . B. Rarunig

01.99 GRADINA, Meugorje, Biha. Praistorijska gradina. Locirana je na platou jedne lingule koja s juga zadire u dolinu kraj rijeke Une. S pristupa-ne, sjeverne strane, plato je branjen poprenim kamenim bedemom, duine 86, a visine do 6 m. Ka-sno bronzano do mlae eljezno doba. LIT.: V. Ra.dims1Gy 1894 d, 706. , . . r;

20

01.105 GRADINA, Teo~k, Biha. Praistorijska gra-dina !'la platou brda Teoaka. Plato veliine 105X62

m branjenje kamenim bedemom, sazapadne i june strane udvostruenim. Pripada, vjerovatno, kasnom bronzanom ili eljeznom dobu. LIT.: V. Radimsky 1894 d, 708-709. B. Covi 01.106 GRADINA, Velika Jasenica-Zalin, Bosan-ska Krupa. Kasnoantiko i, vjerovatno, srednjovje-kovno utvrenje. Na platou brda, uz sjeverni i is-

toni rub, jasni ostaci zidova, po tehnici graenja najvjerovatnije kasnoantiki. Uz -ove, mjestimino su ouvani ostaci drugog fortifikacionog sistema, po svoj prilici, znatno mlaeg, koji se sastoji od dije-lova zida i triju kula, dimenzija cca 1 O X 7, 9 X 9 i 6X6 m. LIT.: M. Karanovi 1925, 445; H. Kreevljalcovi 1953, 31.

B. Covi 01.107 GRADINA, Veliki Badi-Drenova Glavica, Bosanska Krupa. Praistorijska gradina. Zauzima vrh breuljka istalmutog prema desnoj obali Une, izdu-eno-ovalnog oblika {cca 150 X 50 m), orijentisan I-Z, bez zatitnih bedema. Nalazi: kremena stru-galica, facetirani obodi i drke, lani vrpasti orna.,-ment. Kasno bronzano i eljezno doba. B. Rau'llig 01.108 GRADINA, Velild Stijenjani, Biha. Prais-torijska gradina. Locirana je na vrhu brijega Osoja. Dosta slabo ouvan kameni bedem opasuje platn

veliine cca 80 X40 m. Na najpristupanijoj, sje-veroistonoj strani, tzv. limitni tumulus, ojaanje bedema, a moda i ostaci kule ili osmatranice. Ka-sno bronzano i eljezno doba. B. Covi 01.109 GRADINA LUKE, Klievi, Biha. Naselje kasnog bronzanog i eljeznog doba. Nalazi se na zaobljenom izbreku brda Stoparua (duine cca 100 m, irine cca 80 m), uz samu desnu obalu Une iznad Strbakog buka. B. Raunig 01.110 . GRCI{A CRKVINA (Dionica), Izai, Biha. Kasnosrednjovjekovna crkva. U selu, na junom di-jelu brda Dionica, s obje strane seoskog. puta, na povrini od cca 15 X 8 m, nalaze se gomile kamena i maltera. Kod izgradnje puta navodno su raskopa-na 3 poprena zida debljine 0,30-0,50 m. LIT.: V. RadimsTcy 1893 a, 59, B. l:taunig

01.111 GRCKA (Ostrovika) CRKVINA, Ostrovica, Biha. Vjerovatno kasnosrednjovjekovna crkva za-padno od srednjovjekovnog grada Ostrovice. Pod go-milom kamena nepravilno pravougaonog oblika, ,e-

liine cca 10X8 m, temelji zgrade od lomljenog ka-mena i vrlo tvrdog maltera, vjerovatno ostaci cr-kve. B. Raunig

01.112 GREDA VIE KOTLA, Veliki Stijenjani, Bi-ha. Praistorijska gradina. Locirana je na rubu kli-sure vie Une. Polukruni kameni bedem naslanja se svojim zavrecima na rub klisure, zatvarajui prostor od oko 80X30 m. Pripada, vjerovatno, ka-snom bronzanom i eljeznom dobu. B. Covi 01.113 f:Hmm'.NA . Stijena--.,.-Podgredina, Cazin. Grob iz rimskog doba. Nainjen od 6 otesanih kamenih ploa. Nalazi: staklene posudice, keramika posu-dica, perle, bronzana pojasna kopa i dr., uz skelet djeteta. Druga polovina 3. . v. LIT.: B. Ra.unig 1976, 295-300, Tbl. I. B. l:tau!Ilig

01.114 GROBLJE, Cavkii, Biha. Praistorijska gradina. Smjetena je na platou jednog breuljka koji se za oko 20 m die iznad okolnog terena. Pri-pada bronzanom ili. eljeznom dobu. LIT.: V. Radimslcy 1894 d, 699. B. Covi

01.115 GROMILE, Cavkii, Biha. Rimsko naselje; ranokranska i srednjovjekoVlla crkvii, dio prais'-torijskog sarkofaga. Istraivanja 'Vrila r.< Creni.o"' nik. Lokalitet je bio poznat ranije pod nazivom Gro-mile u Cavkiima. Objekti se nalaze na samom ru-bu niskog breuljka koji je krajnji -izdanak pla-ninsltog masiva Grmea. Od rimskog naselja naeni su i tragovi rimskih ruevina pod podnicom sred-njovjekovne crkve; zapadno od crkve zgrada sa 3 prostorije i hipokaustom; tipa vile sa koridorom; nie vile nalaze se fragmenti zidova jedne druge zgrade, a istono .. ,od srednjovjekovne, crkve ostaci ppdnice jedne zgrade .. Bio je to, svakako, manji vi-cus. Zidovi zgrada su od manjih tesanih blokova i po svom vrstom bijelom malteru razlikuju se od zidova sa slabim. utim malterom mlaih objekata. U rimskom utu je naena keramika 3. i .4. v. i no-vac cara Konstantina. Zapadno od rimske zgrade otkrivena je starokranska crkva sa 3 apside (21X11 m). Zidovi su od nepravilnih lomlj enih ko-mada muljike. U utu crkve naeni su dosta brojni arhitekturni fragmenti, a rekonstrukcije nekih plo-

a p1uteja, dale su do sada jedinstvene motive. Cr-kva se priblino' moe i datirati u 52:.5; v. Na rubu breuljka otkriveni. su terilelji srednjovjekovne jed-nobrodne crkve sa pripratom (20,5Xl2,5 m). Za da-tiranje nema podataka jer je od namjetaja naena samo postolje menze. Zidovi su bili izgrael)i od rin1Skih spolija, votivnih i nadgrobnih spomenika iz 3. vijeka sa karakteristinim simbolima. Od vo-tivnih spomenika je znaajan reljef Silwnai 3 Nim-fe sa naglaenim autohtonim crtama, rad domaeg majstora. Drugi znaajan nalaz je ploa sa . redom konjanika koji jau na desno. Umjetnika obrada,

slina urni iz Ribla, je pod uticajem arhajske gr-ke umjetnosti i venetskih situla, a detalji opreme odgovaraju ka.snom latenu kojem dobu ploa vjero-vatno i pripada. L!T.: V. Ra.dimsky 1893 a, 53; C. Patsch 1895 a., 573; I. Cre-monik 1956 a; 111; I. Cremonik 1957 c, 165; I. Cremontlc 1957 c, 217; I. remonifo 1958, 117; D. Sergejevsld 1958 a, 137; I. remonilc 1959 b, 103. I. Crernonik 01.116 GROMILE, Ljusina, Bosanska Krupa. Ar-hitektura kasnoantikog doba. Istraivala I. Cremo-nik 1957. i B. Raunig 1974. Otkrivena je priblino treina vee graevine (cca 40X20 m), orijentisane priblino u pravcu S-J, s dva krila povezana dvo-struldm nizom prostorija-koridorom: ukupno 24 prostorije {2 s . polul~runom apsidom), od kojih su neke imale hipokauste. Smatra se, da je sjeverno krilo sluilo za stanovanje, juno kao banja, dok su prostorije koridora sluile za domainstvo. Nala-zi: ulomci keramike, stakla, eljezni objekti, ulo-mak kapitela i ulomci kamenih stubova. Na udalj -nosti od cca 500 do 600 m JI od antike zgrade otkri-veno je loite ciglarske pei (dimenzija 3,10 X 2,95 X Xl,30 m). LIT.: V. Radims1cy 1892, 221; C. Patsch 1898 a, 49.6; J. Cre-monik 1959, 137-147; B. Ra.unig 1974, 203-214 . B. RauniQ' 0.117 HRESNO (Gradina), Trnovi, Velika Kladua. Sr~dnjovjekovni utvreni_ dv_OJ:'.., Ipciran je pored Glme. Pokriva prostor od oko 35X20 m. Spominje se. vie puta izmeu .1~09. i.1564. u posjedu Kcia~ nia i, kasnije, ubia .. Peranskih. LIT.: ~'. L01mi 1943, _ 134-:-:-139. I. Bojanovski 01.118 HUDURI, Golubi, Biha. Graevinski os-taci iz :rimskog .. doba. Du lijeve obale Une nalaeni su ulorrici opeka i el9=zne troske. LIT.: Vo" itadims1ty "1893 a, 53; I. remonik 1958; iao.

B. Raurui;J 01.119 HUMACKE GLAVICE (Kapitul), Biha. An-tika zgrada, antiki i srednjovjekovni kameni na-

.' .. :., .....

lazi..Istraivao J. Grauner 1896. i 1898.Zgrada.po~ krivena. crijepom, sa zidnim freskama, imala: je hi-pokaust Na junoj Glavici .postoje raskopani tra-govi graevine. Kameni nalazi: rtvenik. Dijani, u-lomci natpisa, ulomci urne jap6dskog tipa, ulomak srednjovjekovnog kapitela .. : . LIT.: C. Patsch 1898, 347; D. Sergejevslci 1950 64.

. . . . . . ' B. Raunjg, ''.ot.120 IVANJSKA 1,. Bosan~ka Krupa. Sluajni na-

laz iz eneolit~ ili .. ranog bronzanog doba. Ulomak kamene sjekire~ekia. LIT.: B.,.Raunig 1983 a, 71-72, Tbl. I, o. B. Raurug

0~.121,,JYA,NJSKA 2, Ivanjska,, Bosanska Krupa. E1\!lska nekropola. Na podnoju brda Rajnovae na-

:eni su grobovi iz kasne antike. Grobovi su. prili-kom vaenja pijeska uniteni, ouvan je samo je-dan, u kome su naeni prsten, . bode i novac iz 4. V. I. Cremolllik 01.122 IZAC!C, Izai, Biha. Naselje iz rimskog doba. Ne~~oliko stotina metara istono od starog gra-da, na nJlVama se povremeno izoravaju ulomci rim-skih opek.;i. Granice i karakter lokaliteta ne mogu se odrediti bez iskopavanja. LIT.: C. Patsch 1898, 347. B. Raunigi 01.123 .TAPAR-GRAD (Gradina), Haani, Bosanska K:rupa. Srednjovjekovni grad na sjevernom obron-

kt~ ~apar brda u. velikoj okuci Japre. To je manji, ali ci.:~sto graeni grad na preglednom poloaju (di-menz1Ja 22X16 m). Sastoji se od jake okrugle kule {R. oko 9 m) i duguljastog dvorita (16X9 m}, s be-demom visine 5-6 m. Juna (ulazna) strana bede-n:a je ojaana (do 3 m). Spominje se 1490. kao po-SJed knezova Blagajskih, odnosno Ivania Korvina. Turci su ga zauzeli 1514. LIT.: L. Thall6czy-S. Barabcis 1897, 37, 231, 293, 332, 337, 390, I. BO'jarno'Vski 01.124 JEZERINE, Pritoka, Biha. Japodska nekro-pola od 8. v. prije n. e. do poetka 2. v. n. e rtve-nik i reljef Mitre Tauroktona iz 3. v. n. e kasno-srednjovjekovna crkva. Nekropolu iskopavali K.

Kovaevi i P. Mirkovi 1890, P. Mirkovi po in-strukcijama V. Ra

22

01.132 KLISA, Stijena-Podgredina, Cazin. Kasno-srednjovjekovna crkva. Postoje ,ostaci temelja gra-

evine (cca 12X9 m), orijentisani u pravcu I-Z, sauvani do visine od 0,30 m. B. Raurag

01.133 KLISA, Varoka, Rijeka-Parii, 'Bosanska Krupa. Kasnosrednjovjekovna crkva sv. Martina. Temelji dine 15 m, .irine 10 m, visine do 0,80 m,

,9rijentisani upravcu SI~JZ, apsida vjerovatno na SI. Meu kamenjem ima .odlomaka sedre. LIT.: R . Lopal 1943, 20-21. B. Ra.un.ig 01.134 KLISA (Vrlet, Prisjeka), Vrnogra, Velika Kladua. Kasnosrednojvjekovna crkva sv. Kria s nekropolom. Nekropolu sa skeletima istraivafa B. Raunig 1976. i 1977. Ostacf crkve (cca 40Xl3 m), orijentisani I-Z (ulaz na zapadu, raskopana apsida na istoku), irina zidova 90 cm. Nalaz iz nekropole: hronz,mi prsten s hristogramom. LIT.: R. Lopui 1943, 202; B. Raunig 1976 a, 138-139.

B. Raurug

01.135 KLISINA, Veliki Dubovik, Bosanska Krupa. Ostaci srednjovjekovne crkve i groblja. Na vrlo is-taknutom brdu, u savremenom seoskom groblju, na-laze se sasvim raznovrsne ruevine stare crkve, iji prvobitni oblik i dimenzije nije mogue odrediti. Na grobove, kao i na zajednike grobnice, nailazi se svuda oko ruevina crkve~ Kopa, sluajno naena 1944, nije sauvana. Na njivi ispod crkve nailazi se na fragmente srednjovjekovne keramike i troske.

N. Mileti 01.136 KLOKOTSKA GLAVICA, Klokot, Biha. Vjerovatuo naselje kasnog bronzanog i eljeznog doba. Na jugoistonoj i istonoj padini brda Glavica nalaze se sitni, atipini ulomci praistorijske kerami-ke i kunog lijepa. B. Raunig 01.137 KLOSTAR, Ivanjska, Bosanska Krupa. Vje-rovatno ostaci kasnosrednjovjekovnog utvrenog

franjevakog samostana, koji se pominje 1514. Os-taci zidova od kamena i maltera, kvadratnog obli-ka (cca 30X30 m), orijer.itisani stranama u pravcu strana svijeta. LIT.: R. Lopai 1943, 195. B. RaU!Iljg

01.138 KONACI, Ostroac-Kuduzovii, Cazin. Pra-istorijski grob. Sluajno otkriven, sadravao je skelet ene starosti, oko 25 godina, sa bronzanim nakitom: igla za kosu, 4 sljepoona koluta, 4 saltaleona, 5 tor-kvesa, naoarasta fibula, 2 spiralne narukvice, 15 privjesaka i 10 grivni za noge. Nakit je kardkteri-stian za kulturu J apoda. Grob pripada kraju 9. ili

poetku 8. v. st. e. LIT.: B. Raunig 1982, 1-14. B. Raunii:t

01.139 KOSTEL, Brekovica, Biha. Depo i sluajni nalazi oruja eljeznog doba, utvrenje i grobovi

~mtik:Jg doba. Depo, (4 bronzana, 15 eljeznih ko-palja i ulomci 2 maa) iz vremena oko 600. prije n. e otkriven je 1956. I)a lijevoj obali Une; bron-zani ma mounjsk6g tipa iz Ha B perioda naen je 1958; 2 koplja i ulomci kelta s drvenim drkama, dlijeto i sjeivo, sve od eljeza, iz 7-8. v. st. e. na-

eni su 1983. na desnoj obali Une. Na vrhu bre-uljka Kulite na lijevoj obali Une nalaze se os-taci temelja utvrenja. Na junom obronku Ku-lita naena su dva antika groba, iz jednog potie nadgrobni kamen L. Lentidia Saturnina. Trei grob sa skeletom otkriven je blie obali Une. U Kostelu je u praistoriji, tokom antike i u srednjem vijeku, vjerovatno postajao prelaz preko Une. LIT.: V. Radimsky 1893 a, 52-53; C. Patsch 1896 b, 132-133; B. Razmig 1962 a,51-'-65, Tbl. I-III; B, Raunig 1969, 23-26; B. Raunig 1980, 107. B. Ra\m,lig

01.140 KRAKACA, Krakaa, Cazin. Sluajninalaz bronane sjekire-ltelta. Kasno bronano doba .. ' LIT.: V. Curi 1907 a, 206; . Basler 01.141 . KRALJE, Kralje, Biha. Moda praistorij-sko sojeniko naselje i srednjovjekovni posjed. U-sljed naplavljenog pijeska, na lijevoj obali Une, vie mirna nalaza praistorijske keramike, a ne vide se ni koevi u koritu . Une. Srednjovjekovni posjed Kralje pominje se oko 1260. pa i dalje, pod imenom Krala. Materijalnih tragova nema, a nestala je i le-genda o Tintor-varoi. LIT.: V. Raimsky 1893 a, 38. . B. ll.aunig; 01.142 KUCERINE, Veliki Stijeri.jlrii;.. :Siha. Ne-kropola s tumulima. Na prostoru oko :pravoslavnog groblja, do jugoistonih padina brda Misinovac, ko-je stanovnitvo naziva Gradina.(tragovi praisto-rijskog naselja nisu konstatovani), nalazi se cca 200-300 kamenih tumula prosjene visine 0,5-1 m, promjera 6-12 m. B. Raunig 01.143 KULA (Arapagina kula), danas damija, A-rapua, Bosanska Krupa. Neolitska ili eneolitsko na-selje. Nalazi: kamene alatke, ulomci keramike. LIT.: M. Ka.ranovi. 1925, 402. . I. Bojanavski 01.144 KULA, Golubi, Biha. Vjerovatno kasno-srednjovjekovna kula, moda i nekropola. Pojedi-

nani rimski nalazi: kameni nadgrobni spomenici, vjerovatno spolija. LIT.: V. RaimsTcy 1093 a, 55-56; D. Sergejevski 1940 u, 135-138; R. Lopat 1943, 59, 92, 219-220; l. remonik) 1956, 131-132. B. Ra.umg

01.145 KULA (Izai-kula, . Grad), Izai, Biha. Srednjovjekovni grad, mjestimino sauvani ostaci temelja i podzida sjeverozapadno od damije. Kra-jem 19. st. postojala brani kula i dvorite sa 2 tor-nja, ukupne veliine 30 X 25 m. Pripadao je plemiima Izaiima (1501). Turci. su ga osvojili 1592; Mje-sto se zvalo Berii, zatim Dol, a kasnije Izai. Po-minje se najee tokom 16. v. LIT.:v. Radimslcy 1093.a, 58; R. Lopiz.i 1943, 139; H. Kre. evljalcovi 1953, 31. B. Raunig 01.146 KULEN VAKUF, Kulen Vakuf, Biha. Bron-zani ma tipa kocjan-Kulen Vakuf, te bronzani srp. Sluajni nalazi. Pripadaju mlaoj fazi kasnog bronzanog doba {Ha BI.:.B2; 10 i 9. stoljea st. e.). LIT.: V, uri 1907 a, 206, 208. B. Oovi 01.147 KULISTE 1, Brekovica-Bajrii, Biha. Vje-rovatno kula kasnog. srednjeg vijeka. Srednji dio Kulita s tragom zida od kamena vezanog malte-rom, vjerovatno od okrugle kule, promjera cca 10 m, zatien je na istoku jednim, a na zapadu s dva

vjetakajarka. Nalazi: vrlo sitni ulomci srednjo-vjekovne keramike i mali ulomak majolike. LIT.: V. Radimsky 1093 a, 41, Sl. 4. B. l'laWldig

01.148 KULISTE 2, Brekovica, Biha. Utvrenje i grobovi iz rimskog doba. U kanjonu Une istono od sela, na hridu izboenom prema lijevoj obali, nala-ze se ostaci od vie graevina, tesano '.kamenje i drugi rimski graevinski materijal . kao i keramika. Pri stijeni junog obronka otkrivena si.i dva groba od kojih je jedan bio. usjeen u stijenu, a drugi zidan, Sa zidanog groba potie nadgrobna ploa s natpisom koji spominje Lucija Leritidija Saturnina, veterana I legije i njegovu enu Ulpiju Krispinu. LIT.: K. Hormann 1890, 308; V. Ratm.slcy 1893 n, 5i:....:.53. C. Patsch 1896 b, 132-=-133. ; Basl.,; 01.149 LJUTICA GRADINA, Ostrovica, Biha. Pra-istorijska gradina. Locirana je na vrhu izdvojenog brda. Kameni bedem titi ovalni plato, najvee i-

rine 118 m. Vjerovatno pripada kasnom hronzanom ili eljeznom dobu. LIT.: v. ur! 1902, 250. B . CDVil 01.150 MAJD.Dr . (Crkvina), ziopoljac, Biha. Ka~ snosrednjovjekovna .. crkva. OstE\i potpuno raskopa-ni, moda postoje ostacitragova temelja pod zem-ljom, na prostoru yeliine cca 15X10 m. Navodno nalaeni i grqJ:iovL .. . . . a: Ran.mig 01.151 MALI LJUTOC, Rai, Biha. Vjerovatno naselje eljeznog do_ba. Na kosi iz1lleu vrha plani-ne Mali. Ljutci . (}tota !)41 rn) .i kote 708 m, na sje-vernoj padini Meugorja ima ulomaka praistorijske keramike. Tane granice lokaliteta nisu utvrene.

. .. B. Rauni.g

Ol.152 MEDICA BRDO, Varoka Rijeka-Varoine, Bosanska Krupa. Kasnosrednjoyjekovni grad. Potpu-no. raskopani ostac;i grada u obliku manjeg_ uzvie-nja obraslog ikarom (cca 5_0X25 m) nalaze se na vrhu Media Brda. Grad se spominje u 15. i 16. v. LIT.: R. Lopai 1943, 22, 119, .121-122, 163, 183, 223.

. . . .. B. Ranmig

01.153 ~aCAJ, BO.sanska Otoka/ Bdsan~ka Kru~ pa'. Kasncisredrijovj ekovrii .grad. Mraaj vj erovatno je bio lociran na istoimenom brdu ili na susjednom brdu Strabenici. Vidljivih tragova nema. LIT.: R. Lopai 1943, 25, 113-115. B. Raunig

01.154 MRTVO JEZERO (Lavrnje), selo Pritoka, Biha. Sojeniko naselje eljeznog doba. Na desnoj obali, izmeu sadanjeg i starog korita Une, na dubi~ ni ocl.cca 2 m, na nivou niSkog vodostaja, nalaze se ulomci praistorijske keramike, a vide se i ostaci drvenih stubaca. LIT.: V. Radims1ey 1893 b, 129. B. Ra.Ulllig

01.155 MUTNIK, Mutnik, Cazin. Kasnosrednjovje-kovni grad. Grad (cca 20X20 m) zauzima vrh domi-nantnog breuljka iznad potoka Mutnice. Sauvano je samo 2/3 o.bima okrugle kule promjera 6 m, sada visine 6 m. Mutnik se pominje poev od 14. v. u po-sjedu Guia-Kurjakovia, Ivana Karlovia i Zrin-skih, LIT.: R. Lopai 1943, 181; H. Kreevl;Ja1covi 1953, 33; M.' Vego 1957 a, 79. B. Raull'lg

01.156 OBLJAJ, Mali Radi, Bosanska Krupa. Pra-istorijska gradina. Zauzima plato i gornji dio padina blago zaobljenog brijega Obljaja. Osim unutranjeg bedema, koji opasuje plato, vidljivi su na padinama ostaci sloenog sistema polukrunih bedema koji ti-te vanjske dijelove naselja, locirane na padinama. LIT.: F, Fiala 1896 a, 347-349. B. CoVil

01.157 OBROVAC, Grmua, Brkii Biha. Gradina kasnog bronzanog i eljeznog doba, srednjovjekovni grad. Nejasni tragovi zatitnih kamenih bedema pra-istorijske gradine. Nalazi: bronzani kelt, ulomci fa-cetiranih oboda i drki posuda, brusevi od kamena. Temelji izdueno-pravougaonog grada, orijentisanog 8-J, sa skretanjem od 20 prema I, duine 40 m, irine 15 m. Sauvani ostaci cisterne ili okrugle ku-le {?), manje kvadratne prostorije i vieugaone ma-le kule ili tabije. LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 41-42, Sl. 5-6; R. Lopai 1943, 104-186. B. Ra,unig

01.158 OGRADA, avkii, Biha. Praistorijska gra-dina Loeirana je na platou brda. Bedem, kameno-ze-mljane< konstrukcije, titi prostor veliine cca 165X107. m . .Na junom dijelu bedem se die do vi-sine 5-6 m; (vjerovatno ostaci kule ili osmatraniee). LIT.: V. Radims1cy 1894 d, 699. B. Covi

23

01.159 ORASAC, Oraac, Biha. Kasnosrednjovje-kovni grad. Na itaknutom brdu iznad desne obale

Oraakog potoka sauvana je okrugla kula, neto oteena, , visine oko '12 .i:n. i dio zidova gradskog obora, orijentisanog B~I; nepravilnog izduenog oblika, prilagoenog terenu, duine oko 80 m. Kula je srednjovjekovna, ostali objekti iz turskog doba. LIT.: V. uri 1902, 246; H. ICreevlja1:ovi 1953, 30.

B. Raunig

OU60 OSREDACKA KULA (Sv~ Juraj u Ostroa-kom polju), Osredak, Cazin. Kasnosrednjovjekovna

utvrena crkva i tursko utvrenje. Tragovi potpu-no raskopanih temelja utvrenja, vjerovatno tur-skog, u obliku pravougaonika (cca 30 X 25 m), s ok-ruglom kulom na JZ uglu, prenika cca 10 m, sauvani jo samo u obliku rovova (nastalih vaenjem kamena). Crkva sv. Jurja u Ostrokom polju pominje se 1374, te vie puta u 16 v. LIT.: R. Lopai 1943, 60, 170, 186, 190-193: B. Raunjg, 01.161 OSREDAK 1, Osredak, Cazin. Sluajni na-laz. Bronzimi. srp starijeg tipa. Kasno bronzano do-ba (Ha A). LIT.; V. Ni1col! 1962 a, 72, sl. 23. B. Co.Vil 01.162 OSREDAK 2, (Zekanov grob), Osredak, Bo-sanska Krupa. Praistorijska ostava bronzanih pred-meta, naena sluajno 1956. U dvije keramike po-sude (koje su nalazai unitili), razdijeljen u dvije grupe. U prvoj posudi 17 sjekira-keltova (4 unite-ne), vrh koplja, 2 ukrasne igle i fibula Golinjevo tipa, kasne varijante. U drugoj 12 grumenova siro-ve bronze. Posebno je karakteristian visok proce-nat eljeza u leguri. Pripada kraju kasnog bronza-nog ili poetku eljeznog doba (Ha B-3, 8. v. st. e.). LIT.: T. Knez 1958, 255-259, B, Rauni.g

01.163 OSTROVICKI GRAD, Ostrovica, Biha. Pra-istorijska gradina i srednjovjekovni grad. Lokalitet se nalazi na istaknutom breuljku iznad lijeve oba-le Une. Od praistorijske gradine ouvani su mjesti-

mino ostaci zatitnog bedema. Srednjovjekovni grad se sastoji od okrugle brani-kule, visine cca 8-10 m i neto gradskih zidina. Uz srednjovjekovni d_io dozidani su, u tursko doba, kvadratni gradski be-demi i vieugaona kula na sjeveru. Ostrovica se po-minje u 15. i 16. v. LIT.: V. uri 1902, 248-249; R. Lopai 1943,

24

01.166 OTOKE, Pritoka, Biha. Kameni spomenici iz rimskog doba. Istraivali dr S. Sielski i M. Man-

di 1937. i 1938, Lokalitet lei na desnoj obali Une, sjeverno od ostrva na Uni, izmeu Pritoke i Golu-bia. Naeni su: skulptura lava bez glave, velika obraena kamena ploa1 reljef .Mitre Tauroktona, rtvenik od bihacita sa posvetom Mitri. LIT.: C, Patsch 1898, 355-356; D. Sergejevs7ct 1940, 7-9.

B. Raunig

01.167 PALANCISTE, Haani, Bosanska Krupa. Na-selje, vjerovatno rimskog doba. U ravnici gdje se sastaju Japra i potok Kalin, nalazi se dosta: maltera, kamena, eljezne troske. Navodno su nalaena i e". ljezna koplja. B. Raunig 01.168 PECIKOVICA GLAVICA, Klokot, Biha.

Sluajni nalaz iz eneolita ili ranog brozanog doba. Oteena, probuena sjekira-eki. Na lokalitetu ne-ma drugih praistorijskih nalaza. LIT.: B. Raunig 1983 a, 72, Tbl. I, 2. B. Raundg

01.169 PECIGRAD (Pei), Peigrad, Cazin. Kasno-srednjovjekovni i turski grad. Od srednjovjekovnog grada postoje ostaci kule, promjera cca 6 m i neto zidova. Bolje je sauvan turski grad nepravilnog oblika sa 4 vieugaone tabije. Pei se spominju od 14. v. LIT.: . Tmhellca 1904 a, 57~ R. Lopa.i 1943, 197; H. Kre-

evljalcovi 1953, 33 i 20; M. Vego 1957 a, 90. B. Raunig 01.170 POD, Cavkii, Biha. Praistorijska gradina. Zauzima izdueni plato brda, dimenzija cca 150 X 55 m. Popreni bedem dijeli plato na 2 dijela, vii i nii. Ostaci bedema uz rub slabo su sauvani. :Ze-ljezno doba. LIT.: V. Radimslcy 1394 d, 698-699. B. Covici 01.171 POD (Crkvenica, Hadijino Brdo), Ostroac - Kuduzovii, Cazin. Naselje bronzanog i starijeg eljeznog doba, ostaci kasnosrednjovjekovne crkve. Naselje se nalazi na sjeverozapadnom dijelu platoa istaknutog breuljka iznad lijeve obale Une. Nema vidljivih fortifikacija. Povrinski nalazi: kremena strelica i strugalica, ulomak probuene sjekire-e

kia od kamena, ulomci facetiranih oboda i drki. Na jugozapadnoj ivici platoa raskopani tragovi ka-mena i maltera (cca 14X9 m), vjerovatno ostaci nekadanje crkve sv. Marije u Ostrocu, razruene 1559. LIT.: R. Lopai 1943, 25; B. Rciunig 1983 a, 72-73, Tbl. I, 8-23. B. Raunjg 01.172 PODIC, Gorjevac, Biha. Praistorijska gra-dina. Smjetena je na nepravilnom, izduenom pla-

. tou brda, duine oko 170, a najvee irine do 100 m. Prostor je djelimino tien kamenim bedemom, a

djelimino krakim vrtaama uz rub platoa. Pripa-da, vjerovatno, kasnom bronzanom i eljeznom do-bu. LIT.: V. Radimslcy 1894 d, 702-703. B. !C>vi 01.173 PODIC-GRADIC . (Mala Gradina, Pod), . Sla-tina - Semanii, Cazin. Praistorijska gradina. U sa-mom zaseoku Semanii, cca 2 km sjeverno od Ve-like gradine ungar, na niskom breuljku, nalazi se plato naselja, dimenzija cca 135 X 90 m, orijentisan JI-SZ, zatien samo na JI strani izduena-oval-nim zatitnim bedemom (duina cca 45 m, visina do 2 m). Postoje kulturni slojevi debljine preko 1 m; Na SZ padini nalazi' se mnotvo povrinskih nala-za: ulomci keramike; grumenje ktinog lijepa, ivo:c tinjske kosti. Razvijeno eljezno doba; B. Ratinig 01.174 PODZVIZD (Grad), Podzvizd, Velika Kladu-a. Srednjovjekovni i turski. grad. Nalazi se na tje-menu zailjenog brda. Najstariji objekat je brani-

-kula, oblog presjelra (donon), visoka oko .12 m. Dvorite zatvara plato elipsastog tlocrta. Na sjever-noj, najpristupanijoj strani, na bedemu. stoji po-ligonalna kula (Paia kula~), . a nad.' wazo~ u. grad drvena damija. Grad se kao cjelina. sauvao, ali jako oteen. Spominje se 1389. i .1456. Zajedno s Vranograom pripadao je plemenu Kreia, Tur-ci su ga definitivno osvojili 1670. LIT.: C. Truhel1cci 1904 a, 49; R. Lopai 1943, 200; H. Kre-

iievljcikovt 1953,. 34. .. I. :Boja.novski. 01.175 POPOV JELIK, Rtijnica, Cazin. Kasnosred-njovjekovna crkva. Iznad iZvora potoka Rasta, kod Zjale peine, postoji crkvina Pcipov J elik s trago-vima temelja (cca 11X9 m), cirijentisanih u pravcu I-Z. B. Raunig Ol.176 PRITOKA., I3iha. Sluajni n~iaz. Luna jed-nopetljasta fibula, tordiranog luka, visoke trouga:one noge ukraene uz ivicu motivom urezane jelove

granice, duine 10,5 cm. Kasno bronzano doba (Ha B). LIT.: V. Nilcoli 1962 a, 75, Sl. 34. B. Rau.nig

01.177 PRIVILICA, .Biha. Japodsko kultno mjesto, nalazi .iz 1. i 2 .. v. Shi8,jrio .. citkriverioJ895, iskopa-vao C. Patsch 1896. U podnoju brda Debeljaa, oko izvora potoka Privilice, udaljenog cca 1,5 km od centra Bihaa, na povrini. od cca 85 m1, otkriveno je 7 bolje sauvanih rtvenika (ara) s votivnim nat-pisima, 1 bez natpisa i brojni vei ili manji odlomci natpisa. rtvenike su, prema. sauvanim tekstovima, postavljali princepsi i prepoziti Japoda, te jedan ja-podski prefekt, a posveeni su epihorskom boan-stvu Bindu, izjednaenom s rii.nskim Neptunom. Po-red urezanih ornamenata na nekim rtvenicima, na. jednom su urezani likovi Binda-Neptuna i tritona,. a n11 drugom 3 figure koza ili. jaraca. Na . .prostoru svetilita otkriven je kv.adra:tni temeljni zid povri-ne 1,2 m2, sa upljinom u sredini, veliine 0,50X0,5(} m, ispunjenom kostima koza i goveda i_ odlomcima

keramikih. posuda. Takoe su naeni: bronzana fi-bula i riovci Domicijana i Agripe. LIT.: C. Patsch 1896 b, 113-139; C. Patsch 1898, 335-345; E. lmamovi 1977, 95-100. B. Ra.uniei 01.178 RADOTINA KULA, oralii-Duratovii, Ca-zin. Srednjovjekovni grad s visokim okruglim tor-njem na stijeni vie Peine, iz koje izvire potok Radotina (zapadno od Coralia). Ulaz u kulu je kroz

Peinu. Teko je pristupana. Spominje se kao po-sjed Kobasia, gospodara Brekovice (i483, 1546). LIT.: M. Karanovil925, 048; R. LopcUii 1943, 105, 108.

I. Boja:novslm . 01.179 RA.JINOVAC, Trac, Cazin. Vjerovatno ci-glana iz rimskog doba. Lokalitet Rajinovac je mali izvor desno od puta Trac-Crnaja. Na prostoru cca 100X80 m rasuto je grumenje crveno izgorene ze-mlje; na dva mjesta deblji .sloj grumenja crveno izgorene zemlje. Ostaci ciglarskih pei. . B . Ra'Wl.1g 01.180 RAJINOVACA., Donja Ivanjska, Bosanska Krupa. Rimsko naselje i grobnica .. Tragovi temelja zgrada nalaze se na. padini . breuljka Rajinovaa. Na istom prostoru naen je i grob s .prilozima (na-kit, orue, novac) .. datira1:i.. u 4. st. I. MarijanovJ odst. k1BIC, Ribi, ~iha. Praistorijska nekropo-la :raynih grobova. .Iskopavali: J. Grauner 1896, F. Fiala 1897, S. Sielski 1936, I. remonik 1954. i B. Raunig 1982. Otkriveno je ukupno 308 grobova: fi. sa skeletom, 285 s paljevinom u zemljanoJ .urni, 1 spaljeni.bez urne, 5 s kamenim urnama:i 11 bez po~ dataka. Od kamenih urni 3 su s urezanim japodskim crteima (2 propale za vrijeme . 2. svjetskog rata)~

jedna. bez ukrasa ostavljena u zemlji, i posljednja, naena 1982. s Iafi.nskim natpisom, Prema nalazima, grobovi su rasporeeni u 5 vremenskih faza od cca 500. g. st. e. do 2. v. n. e. Keramike postide poka-zuju kontinuirani razvoj. na.tradiCijama .kulture po-lja s urnama. Nakit od .bronze; srebra, jantara i sta-kla pripada j~podskim ili japci!:lizirariim oblicima

tipinim za podruje sre.d11j~g .toka Une, sve do rim-skih provincijalnih objelt:ata. Tek pri kraju st. e. pojavljuje se i oruje u nekim grobovima. LIT.: V. Curi 1891l, 027-656; D. Sergejeuslci 1950, 45-94; I. Cremonilc 1956, 133:.:...134; z. Mait 1968, 5-79.

B. Raunjg 01.182 RtPAC (Otoke), Ripa, Biha. Praistorijsko sojeriiko naselje, ostaci antike arhitekture, kasno-srednjovjekovni grad: Iskopavali: V. Radimski, F. Fiala i V. uri izmeu 1892. i 1897 .. i B. Raunig 1975-1976. Lokalitet zauzima nekoliko ostrva i tok Une u centru sela. Iskopana je oko 900 m2 Deblji-na i sastav slojeva varir.aju. Na najveem ostrvu gornji kulturni sloj pripada srednjem vijeku, anti-

ki materijal je dijelom izmijean sa srednjovjekov-nim, a najbrojniji je u sloju sedre, Sojeniki sloj poinje na prosjenom vodostaju Une (dubina cca 2,5 m). Revizionim iskopavanjem dosegnuta je du-bina od 6,30 .m od povrine ostrva (cca 3 m ispod niskog vodostaja Une) gdje su nalaeni pojedinani naplavljeni ulomci praistorijske keramike. Uz verti-kalnu postoji i horizontalna stratigrafija. Ostaci so-

jenikog naselja sastoje se od relativno dobro ouvanih drvenih dijelova: cca 2500 stubaca, nekoliko platformi- na kojima su stajale kue, podovi, dije-lovi zidova. Meu keramikom istiu se crne, sjajno

glaane zdjele, olje i pehari s lanim vrpastim or-namentom, rjee s urezanim ukrasima, zatim grubi lonci s jednom ili dvije drke. Posebno su znaajni antropomorfni zemljani idoli. Brojan je alat od ko-sti i kameni kalupi za livenje. Od bronze su karak-teristine krive igle i gusjeniaste fibule. Osteolo-ki materijal i ostaci biljaka dali su sliku ekonom-ske osnove naselja na bazi poljoprivrede i stoarstva, malo lovnih ivotinja, uz neto prerade metala za potrebe naselja. Sojenino naselje je osnovano krajem kasnog bronzanog doba {Ha B2-B3), a raz-vijalo se, uglavnom, tokom starijeg eljeznog doba.

Velika koliina rimskog crijepa i opeke uz objekte od bronze i eljeza, te ulomci stakla i rimske pro-vincijalne keramike dokazuju da je na ostrvu posto-jala bar jedna zgrada u antiko doba. Uz ostatke zida, nekog, vjerovatno antikog objekta, naen je ulomak japodske kamene urne s urezanim nogama

trkaa. Kvadratna zgrada Kula vjerovatno je sred-

njovjekovni objekat. Srednjovjekovni grad je obu-hvatao najvee ostrvo, bio je nepravilno trougaonog oblika (cca 190Xl20 m), s 4 polukrune kule, ori-jentisan SZ-JI. Po V. Radimskom nazivan je For-kolan-grad, po R. Lopaiu zvao se i Bjelaj, ali po-velje spominju samo Ripa od 1408. pa dalje. Nala-zi: ulomci stakla, majolike, grube i finije keramike. Neki ulomci keramike pripadaju moda jo 10. v., a veina kasnosrednjovjekovnoj keramici. LIT.: V. Radimslcy 1893 a, 57, 60-61, Sl. 42; V. Rctdimsky 1893 b, 129-138; V. Radimslcy 1895 c, 309-403; M. H'drnes 1897, 337-338; V. Curi 1907 a, 207; V. Curi 1908, 149--179; R. Lopa.i 1943, 211-215; J, Koroec 1952, 231-239; D. Sergejeuslci 1950, 45-93; R. Drechsler-Bii 1953, 103-110; B. Raunig 1975 a, 47-49; B. Raunig 1976 b, 31-33,

B. Raunig

01.183 SMRDAN, Bosanska otoka, Bosanska Kru-pa. Nekropola sa skeletima, vjerovatno iz eljeznog doba. Lokalitet se nalazi cca 2 km sjeverno od Oto-ke. Vlasnik zemljita je raskopao nekoliko grobova

4 - Arheoloki loksl!:on

25

sa skeletima i posudicom .u blizini glave. Sauvan mali bronzani naoarasti privjesak.. B. Raunig 01.184 . SOKOLAC, Sokolac, Biha. Praistorijska gradina i grob sa paljevinom u urni; eljezno do-ba i kasnosrednjovjeli:ovni grad. Sondirali P. Mirko-vi 1892. i B. Raunig 1978. Na JI obronku brda De-

beljaa lei izduena-ovalna. Gradina, orijentisana SZ-JI, zatiena na SZ obruenim kamenim bede-mom i tumulom. Nalazi: facetirani. obodi i drke posuda, kalupi za livenje privjesaka, bronzana fibu-la 1. v. Na prostoru gradine otkriven jedan grob.

Na JI dijelu Gradine je trougaoni srednjovjekovni grad (cca 80 X 40 m), sa kapikulom i manji unutra-nji grad s okruglom brani-kulom pr. H.J m, s pri-zemljem - tamnicom i 2 sprata s prozorima i kami-nima. Sokolac se prvi put pominje 1395. LIT.: V. Radims1cy 1893 a, 44-47, 61-62; C. Ti-uhelka 190

26

lja vee graevine (cca 15X10 m), orijentisani I-Z, vjerovatno ostaci crkve sv. Martina u Kreiima, koja se pominje 1334. i 1501. LI'l'.: R. Lopai 1943, 202. B. Raunig 01.191 STURLIC, Sturli, Cazin. Srednjovjekovni i turski grad. Podignut je na istaknutom brijegu na desnoj obali Korane. Po obliku je nepravilni etvorokut (dimenzija cca 50X26 m), sa 2 kule (jedna je unitena). Sauvana kula je oblog presjeka i pu-ne osnove, prenika oko 8 m. Vlasnici plemii Stur-lii (1459, 1493). Turci su ga definitivno zaposjeli 1670. LIT.: R. Lopai 1943, 221; H. Kreevlja1covi 1953, 33.

I. Bojanovski 01.192 SUMATAC 1, Donji umatac, Velika Kla-dua. Praistorijska ostava bronzanih predmeta koju

sainjava: 11 srpova, 4 sjekire, 1 igla, 1 bode i vie ulomaka razliitog bronzanog orua, oruja i na-kita, grumenovi sirove bronze i grumen oksidne bakrene rude. Ostava pripada jednoj od ranijih fa-za kasnog bronzanog doba (Ha A-1, kraj 13-12 v. st. e.). Nalaz je C. Truhelka bio pogreno locirao u selo Podzvizd, to je V. Radimski ispravio. LIT.: . Truhelka 1890 c, 64-67; V. Radimslcy 1892, 120--121. B. Cova

01.193 SUMATAC 2, umatac, Velika Kladua. Vje-rovatno manja praistorijska ostava bronzanih pred-meta (4 sjekire i 2 srpa). Mlaa faza kasnog bron-zanog doba (Ha B, 10-9 v. st. e.). LIT.: V. Curi 1907 a, 206. B. Covj 01.194 SUMATICA, umatac, Velika Kladua. Pra-istorijsko naselje Na ravnom terenu, kod ua po-toka umatice u rjeicu Peinu-Kladunicu, naeni su fragmenti keramike iz bronzanog doba. LIT.: B. Rcnmig 1903 a, 74, Tbl. II, 10-22. B. Raunig

01.195 TODOROVO, Todorovo, VeHka Kladua. Moda praistorijska gradina (eljeznog doba) i ka-snosrednjovjekovni grad. Povrinski nalazi uloma-ka rukom raene glaane keramike. od srednjovje-kovnog grada djelimino sauvana okrugla brani-kula, promjera cca 9 m, polukrune tabije i dije-lovi gradskog zida. Prvobitno se grad zvao Novi-grad, a kasnije Novo. Todorovo. Turci su ga osvojili 1560. . . LIT.: R. Lopai 1943, 223-225; H. KreevLjalcovi 1953, 34.

B. Raunig

01.196 TRZAC (Grad), Trac, Cazin. Srednjovjeko-vni i turski grad, podignut na visokoj stijeni iznad sastavaka Mutnice i Korane. To je bio prostran grad (cca 90 X 55 m), nepravilni kvadrat prilagoen plastici terena. Na najvioj koti je stajao jaki donon {potpuno iskren). Platna su se uglavnom sauvala kao podzid, ali ima i zidova do 4 m. visokih. Imao je i 3 tornja na platnu. Vlasnici su mu bili Fran-kopani Traki. Turci su ga zauzeli 1584. LIT.: R. Lopai 1943, 225-231; H. Kreiievljalcovi 1953, 33; IVT. Vego 1957 a, 119. . I. Bojanovm 01.197 TRACKA RATELA, Traka Ratela, Ca-zin. Sluajni nalaz iz e11eolita ili ranog bronzanog doba: ulomak probuene sjekire-ekia. LIT.: B. Raunig 1903 n, 72, Tbl. I, 5. B. Raunig

Ol.fa8 . VELIKA GRADINA CUNGAR, Slatina-Se-, manii, .. Cazin. Praistorijska gradina. Sondirala B. Raunig .1976 .. Naselje je na platou veliine oko 100X50 m, orijentisanom S-J. Na jugu je dubok vjetaki jarak i kameno-zemljani bedem. Sjeverno, odvojen jarugom, nalazi se nii breuljak, Mala gradina (cca 150Xl00 m), na kome ima ulomaka

keramike, pa se moda radi o dijelu istog naselja. Kas110 bronzano i rano eljezno doba. LIT.: B. Raunig 1976 c, 20-31; B. Raunlg 1903 a, 74..:...77, Tbl. III-,-IV. . B. RaUJnig

01.l99 VELIKA. KLADUA 1, Velika I(iadua, Mo-da praistorijska gradina (eljeznog doba) i kasno-srednjovjekoV!li .grad. Istraivala B. Raunig i975. i 1981. KultUrrii skij praistorijskog naselja nije na-en, ali su. nalaeni ulomei praistorijske keramike. Od srednjovjekovncig gl'.ada ouvana je okrugla bra-

ni-kula s jednim uglom,. kr,uni gornji gradski zid, a otkriven je buriar-cisterria. Nalazi: ulomci kera-mike, majolike, stakla, . topovske. ,kugle .od kamena i eljeza, eljezna U7;engija. Grad je podignut u 13. st., pripadao je knezovima Blagajskim, kasnije Fran-kopanima i drugim. LIT.: . Truhel1ca. 1904 a, 52-55; R. Loptil6 1043, 145-160 H. ~reevljakovlC 1953, 34; B. Rcmnlg 1975 b, 145-148; -e'. Jus!c 1983, 241. B. Raunig,

01.200 VELIKA KLADUSA 2, Velika Kladua. Slu-ajni nalaz: kamena sjekira.,-eki od serpentina. Vje-rovatno eneolit. . LIT.: V .. Curi 1907 a, _203~ . B. Covi 01.201 VELIKA KLADUSA 3; Velika Kladua. Ra-nosrednjovjeko\>na naunica. Tri. kilometra sjeverno od ovog grada 1940, sluajno .je naena zlatna nau-nica tipa okreimte 'piramide; bogato ukraena u te-hnici granulacije. Pripada produktima putujuih bi-zantijskih zlatara u avarskom Podunavlju i Panoni-ji; poetak 7. v. LIT.: Z. Vinski 1956, 63-84, Tbl. I, la, b. . N. MUeti

01.20~ VIDAKOVO BRDO (Vidakov Grob), Donja SuvaJa, Bosanska Krupa. Moda naselje eneolita ili bronzanog doba. Lei na niem breuljku zaobljenih p~dir:a, ~?je je 1960. naena glaana, probuena s]e-kira-cek1c od kamena i sitni ulomci praistorijske keramike. LIT.: B. Raunig 1983 a, 71-72, Tbl. I, 4. B. Raurug

01.203 VISOKA GLAVICA, Vejnac, Velika Kladu-a. Gradina, vjerovatno eljeznog doba. Naselje zau-zima dosta strm plato na vrhu brda. Nema tragova zatitnih bedema. B. Raurng.

01.204 VRANKAMEN 1, Bosanska Krupa. Pojedi-nani nalaz: bronzani ljem, etrurskog tipa, otkri-veri u pukotini stijene. Pripada mlaem eljeznom dobu (3-1. stoljee st. e.). .. LIT.: C. Truhelka. 1894, 491-494. B. Covi 01.205 VRANKAMEN 2, Bosanska Krupa. Ostava no:vca, sastavljena preterio od afrikog (kartakog

~g~p~t~kog, _numidijsk9g) bakrenog novca, a pripada JOJ JOS 1 h1spanski (provincija Tarconensis) sii:aku-ki (Hiero II) i 3 rimska republikanska (as Rimiarti.i.s i 2 triensa). Raspon emisija izmeu cca 300. i li8. god. st. e. LIT.: . Truhellca. 1809, 30-43; C. Patsch 1894 ii, 167.

.V. Pakvalin

01.206 VRNOGRAC, Cukovi-Lipa, . Bihac. Kasno-srednjovjekovni grad. Nalazi se ria strmoj litici Kr, izmeu .Cukova i Lipe, 1znad dolii:J.e Oraakog _potoka zvane, Duliba. Grad ima okruglu bra-

ni-kulu, promjera cca 8 m, visine cca 15 m i ma-njeg zaobljeno;.ti"apezoidnog obora duine zidova 14 i 15 m i visine 5-7 Ii:i. Na jugoistonom zidu se nalazi ulaz visine 3,2 m i dvije vee pukarnice. LIT.: B. Raunig 1903 b, 147-158. '''.a. i'ta.tin.ig 01.207 VRNOGRAC, Vrnogra, Velika !~]~dua. Ka-snosrednjovjekovni grad. Poetno iskopavanje izvr-

ila B. Raunig 1977. Grad se sastoji od veeg vieu-gaonog podgraa (visine zida cca 4 m) i palate (37X32 m, visine cca 8 m), sa 7 prostorija i dvora-na, u prizemlju, ostacima prvog sprata i 2 kule. U unutranjem dvoritu palate otkriven je gornji dio bunara-cisterne. Nalazi: ulomci keramike i sta-kla, eljezni predmeti turskog perioda. Grad je po-dignut 1456, a pominje se i u 16. v. LIT.: C. Truhellca. 1904 a, 44-49; R. Lopai 1943, 200-210 H. Kreevlja1covi 1953, 34. B. Raunig 01.208 VRCIC, Gorinja, Bosanska Krupa. Prais-torijska gracilna. Zauzima gornji dio jednog kre

njakog brda u irem kompleksu zvanom Kneevia gradina. Nepravilni plato, dimenzija cca 120X80 m, prirodno je zatien dosta strmim padinama. Nema

27

vidljivih ostataka fortifikacija. Pripada kasnom bronzanom i starijem eljeznom dobu. B. ovi 01.209 ZASPA, Benakovac, Bosanska Krupa. Pra-istorijski tumulus, vjerovatno s funkcijom kultnog mjesta. Izgraen je od zemlje sa neto kamena, k1i-ne osnove prenika oko 25 m, v:ihie oko 6fn. Pd-pada bronzanom ili eljeznom dobu. LIT.: F. Fiala. 1896 a, 352. B. Cov,i

01.210 ZEGAR, egar, Biha. Td bronzane naruk-vice ili none grivne, lunog presjeka (starije e-ljezno doba) i jedna bronzana narukvica sa zavre-cima u obliku zmijskih glava, vjerovatno jz unite-nih grobova. LIT.: V. Curi 1907 a, 212. B. ov1

: ~ ' ' ~ ' : ~

R EG !JA 2.

31

REGIJA 2: OPTI POPIS NALAZITA 1. ALILBASICAJIRDO, .Bosanska Dubica 2. BALTINE BARE, Gomjenica, Prijedor .3. BAEE, Blagaj-Japra, Bosanski Novi 4. BLATNA, Blatna, Bosanski Novi 5. BOSANSKA KOSTAJNICA, .Bosanska

Kostajnica, Bosanski Novi . 6. BOSNJICA VOCE, Rakovani, Prijedor 7. BRDO, Ljubija, Prijedor 8. BRISEVICI, Mrakodol, :Bosanski Novi 9. CINTOR, Bavani, Bosanska. Dubica

10. ORKVENA (Hodia kesten), Kozarac-Brani, Prijedor

11. CRJ

32

REGIJA 2= POPIS NALAZITA PRAISTORIJSKOG DOBA

4. BLATNA, Blatna, Bosanski Novi (A 4) 57. KNEZEVICI, Gornja Gomjenica, Prijedor (E 4} 5. BOSANSKA KOSTAJNICA, Bosanska 58. IKOSENICA (Kobila), Johovica,

Kostajnica, Bosanski Novi (C 2) Bosansld Novi (B 5) 10. CRKVENA (Hodia kesten), Kozarac-Brani, 59. KOZARAC, Kozarac, Prijedor (E 4)

Prijedor (F 4) 60. KOZARACKI KAMEN, Dera, Prijedor (E 4) 11. CRKVENA, Kamiani, Prijedor (F 4) M. LOKVE, Dera, Prijedor (F 4) 13. CRKVINA, Begogaani, Prijedor (D 5) 65. LONCANIK, Svodna, Bosanski Novi (C 3) 21. CRKVINA (Vignjevia zaspa), Johovica, 68. MEKOTA, Gornji Rakani, Bosanski Novi (A 4)

Bosanski Novi (B 5) 69. MLIN SEDRAS,' Malo Palanite, 26. CRNA RIJEKA, Crna Rijeka, Bosanski Prijedor E 4)

Novi (B 4) 70. MODRINAC, Brani-Kozarac; Prijedor (F 4) 27. CARAKOVO, Carakovo, Prijedor (B 4) 71. OKRUTI, Gomjenica-Baltine Bare, 28. CICEV DO, Breziani, Prijedor (D 4) Prijedor (D 5) 30. DAMJANICA GRADINA, Danlda Rakani, 73. OSTRA GLAVICA, Mrakodol, Bosanski

Bosanski Novi (A 4) Novi (C 2) 33. DVORINA, Bastasi, Prijedor (E 5) 74. OVAN-GRAD, Cele, Bosanski Novi (B 5) 35. GLAVICA (Todoranova glavica), Begogaani, 75. PASPALJEVA GRAD!,.NA, Bistrica-Mamii,

Prijedor (D 5) Prijedor (F 5) 36. GRABOVCI, Grabovci, Prijedor (D 5) 76. PEJICA GRADINA, Svodna-Surlani, 37. GRAD, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (C 4) Bosanski Novi (C 3) 38. GRADINA, Babii-Coprke i Panii, 78. RAJKOVICA GROBLJE, Dera, Prijedor (F 4)

Prijedor (F 4) 79. REDZICA SLJIVIK, Alii-Kozarac, 39. GRADINA, Boii, Prijedor (E 4) Prijedor (F 4) 41. GRADINA, Gornji Rakani, Bosanski Novi (A 4) 83. SEVICA GLAVICA, Blagaj-Rijeka, 42. GRADINA, Grabovci_..:_Cerii, Prijedor (D 5) Bosanski Novi (C 3) 43. GRADINA, Grdanovac, Bosanski Novi (C 2) 84. TOPICA GLAVICA; Begogaani, Prijedor (D 5) 44. GRADINA (Puriia gradina), Jelika, 86. UMKE, Donja Slabinja, Bosanska Dubica (D 2)

Prijedor (F 6) 87. USCE SANE, Bosanski Novi (B 3) 45. GRADINA, Krlje, Bosanski Novi (B 5) )38. VELIKA GRADINA, Donja Slabinja, 46. GRADINA, Ljubija, Prijedor (D 5) I Bosanska Dubica (D 2) 47. GRADINA, Malo Dvorite-Citluk, I 91. VOJSKOV A, Vojskova, Bosanska Dubica (F 3) Bosanska Duibica (D 3) 92. VRACAREVO (Vracar grad), Brievo, 50. GRADINA (Crkvina), Velika Rujika,

Bosanski Novi (A 5) : 93.

Prijedor (C 5) 52. JANKOVICA GRADINA, Dera, Prijedor (F 4) ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor (D 5) 55. KLENOVAC, Babii-Panii, Prijedor (F 4) 94. ZIDINA, Gornja Gradina, Bosanska Dubica (D 3)

REGIJA 2: POPIS NALAZITA IZ DOBA RIMSKE VLADAVINE

1. ALILBASICA BRDO, Bosanska Dubica (E 2) 56. IKLISINA, Aliii, Prijedor (D 5) 3. BARE, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (B 4) 60. KOZARACKI KAMEN, Dera, Prijedor (E 4) 7. BRDO, Ljubija, Prijedor (C 5) 66. LJUBIJA, Ljubija, Prijedor (C 5) 8. BRISEVICI, Mrakodol, Bosanski Novi (C 2) 67. MAJDANISTE, Maslovare, Bosanski Novi (B 4}

11. CRKVENA, Kamiani, Prijedor (F 4) 70. MODRINAC, Brani-Kozarac, Prijedor (F 4) 12. CRKVINA, Agii Gornji, Bosanski Novi (B 5) 72. OKRUTOVI (Begluci), Rizvanovii, 13. CRKVINA, Begogaani, Prijedor (D 5) Prijedor (D 4) 14. CRKVINA, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (B 4) 74. OVAN-GRAD, Cele, Bosanski Novi (B 5) 15. CRKVINA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi (B 3) 75. PASPALJEVA GRADINA, Bistrica-Mamii, 16. CRKVINA, Prijedor, Prijedor (D 5) Prijedor (F 5) 17. CRKVINA, Cirkin Polje, Prijedor (E 4) 77. PRIJEDOR, Prijedor (D 4) 19. CRKVINA, . Dvorite, Bosanska Dubica . (D 3) 80. ROSULJE. Strigova, Bosanska Dubica (C 3) 20. CRKVINA, Gornja Gradina, Bosanska 82, STRAZA, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (B 4)

Dubica (D 3) 88. VELIKA GRADINA, Donja Slabinja, 29. CELE, Cele, Bosanski Novi (B 5) Bosanska Dubica (D 2) 31. DONJA TROSKA, Blagaj-Japra, 89. VELIKA GRADINA, Gornja Mljeanica,

Bosanski Novi (B 4) Bosanska Dubica (E 3) 37. GRAD, Blagaj-Japra, Bosanski Novi (C 4) 90. VINOGRADINA, Cikote, Prijedor {D 4) 47. GRADINA, Malo Dvorite-Citluk, 92. VRACAREVO (Vracar grad}, Brievo,

Bosanska Dubica (D 3) Prijedor (C 5} 51. GROMILE, Danki Rakani-Rakanske Barice, 93. ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor (D 5)

Bosanski Novi (A 4) 94, ZIDINA, Gornja Gradina, Bosanska 54. KAMENIK, Suvaja, Bosanska Dubica (D 2) Dubica (D 3)

33

REGIJA 2: POPIS NALAZITA IZ SREDNJEG VIJEKA

2. BALTINE BARE, Gomjenica, Prijedor (D 5) 49. GRADINA, Tavija-Marinkovii, 6. BOSNJIA VOCE, Rakovani, Prijedor (D 4) Bosanski Novi {C 2) 9. CINTOR, Bavani, Bosanska Dubica (D 2) 50. GRADINA (Crkvina), Velika Rujika,

11. CRKVENA, Kamiani, Prijedor {F 4) Bosanski Novi (A 5) 15. CRKVINA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi (C 3) G3. JELOVAC, Dvorite, Bosanska Dubica (D 3) 16. CRKVINA, C!irakovo, Prijedor (D 5) 56. KLISINA, Aliii, Prijedor (D 5) 18. CRKVINA, Donje Vodievo, Bosanski Novi (C 3) 61. KULA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi (B 3) 22. CRKVINA; Kalenderi, Bosanski Novi (C 2) 62. KULA, Donje Vodievo-urii, 23. CRKVINA, Marini, Prijedor {D 3) Bosanski Novi (C 2) 24. CRKVINA, Svodna, Bosanski Novi (C 3) 63 . KULSKQ BRDO, Prekosanje, 25. . CRKVINA-KRCEVINE, Svodna, Bosanski 'N::ovi {B 3)

Bosanski Novi (C 3) 73. OSTRA GL:A VICA, Mrakodol, 32. DUBICA, Bosanska Dubica (E 2) Bosanski Novi (C 2) 34. DZAMiTE (Crkvina), Devetaci, 80. ROSULJE, Strigova, Bosanska Dubica (C 3)

Bosanski Novi (C 3) 81. STARI GRAD (Prikovrh), Gornja Gradina, 40. GRADINA, Donja Slabinja-Capaja, Bosan8ka Dubica (D 3)

Bosanska Dubica (D 2) 85. TOPRKALA, Carakovo, Prijedor (D 5) 48. GRADINA, Svodna, Bosanski Novi (C 3) 93. ZECOVI (Grad), Zecovi, Prijedor (D 5)

5 - Atl1eolokl leksikon

34

' '

REGIJA 2: NALAZITA

02.1 ALILBAICA BRDO, . Bosanska Dubica. Rim-sko naseije. Sitnili ulonici keramikih posuda. i ko-mad narukvice od tamnori1cifuog stakla. Nala.zite je

mogue okvirna datirati u 1_:_2 st. . B. Mar!~an . . . . .. . . . : . . .

02.2 BALTINE Bl\.RE, qoll}iefr1iCa; Prijedor. Sred-njovjekovna nekropola. Istraivanje izvreno. 1963. (Z. Mari) i i964. (N. Mileti). Nekropola ravnih grobova na. rei:love,prostirala: se na aluvijalnoj tera-si na desnoj obafrSane i obi.Ihvatala 246 grobova uko-panih u zenilju i orijentisanih u pravcu sz_:...:JI, na dubini koja varifa.>Od' 0,40 do 0;90 rri. Poloaj glave i ruku ispruenih"skelefa je razliit: Prebogate ha-laze otkrivene u 126 grobova ini najveim dijelom nakit (naunice, prstenje, torkvesi, ogrlice od dvo-dijelnih privjesaka, praporci, lunule), koji pripada ketlakoj, dalmatinsko-hrvatskoj i bjelobrdskoj kul-turnoj grnpi, uz rijetke primjerke dijelova odjee,

oruja-orua, upotrebnih predmeta i probuenih rimskih novia. Nekropola pripada ranoslavenskom periodu, sa datacijom u 10-11. v. Antropoloka analiza utvrdila je da populacija sa Baltinih Bara pripada, po rasnotipolokom sastavu, tipu nordida i da se mijeanje sa stranim elementima ovdje ne reflektira. LIT.: N, Mileti 1967, 81-154, Tbl, I-XXXU; G. Pilari 1969, 1185-211, Tbl. I-VI. N. Mileti

02.3 BARE, Blagaj-Japra, Bosanski Novi. Rimska talionica eljeza. Ostaci nekoliko talionikih pei i

vea koliina troske. 2. i 3. st. LIT.: . Basler 1977, 121-126, TbL I-XIII. . Baslel"

02.04 BLATNA, Blatna, Bosanski Novi. Praistorij-sko naselje na obali Une. Kulturni sloj, debljine oko 0,2 m. lei 3,3 m. ispod povrine. Vuedolska kultura, kasni e11eolit. E. Mulabdi 02.5 BOSANSKA KOSTAJNICA, Bosanska Kostaj-nica, Bosanski Novi. Praistorijsko naselje. Sluajni nalazi keramike sa znaajkama vuedolske kulture. Pripada kasnom eneolitu. LIT.: A. Benac 1979, lll. B. Man:ljanov~

02!7. BRDO, Ljubija~ ... Prijt:dol'.;Rim~ko kultno mje-sto i . rudnik. C~tiri ,~rtvenik!'I:, posvee~a. Te1:rae Ma-tri. Natpisi spominju. careve i pr{)~r~tpre, .. talto Sep-timija Severa, .. Karakalu i Juliju Dcimnu; a. od up-ravitelja rudnika 'spominjtic se :VerecundtiSi :-Macri-nus, Calimorphus i Hcliodol.us. :spc:im~niCi datiraju iz kasnog 2. i ranog 3 .. st.. :-- . . . . LIT.: D. seroejevsTct 1957, i10..:...i12; n~ s~ro~ievsT~i 1963, 85-102. :: ' ' V. l?alt.-vilJin 02.s BRISJJ;VICI, Mrakodol, Bosanski' _Novi. Rim-ske talionice eljeza. U sloju ,troske debe1om .. do 1 m, ustanovljeni su fI'.agmenti 'opeka :r keramikih po-suda. Nalazite datira iz 2. dci 4. st. B. M:ar;i~an 02.9 CINTOR, Bavani, Bosanska Dubica. Srednjo-vjekovna crkva i nekropola. Na putu Bosanska Du-bica - Bosanska Kostajnica, kod rask1snice za Sla-binju, nalaze se tragovi zidova i grobovi, kasni sred-nji vijek. I. Bojanovski 02.10 CRI\:VENA (Hodia kesten), Kozarac, Brani, Prijedor. Praistorijska gradina. Na brdu iznad

ua Male i Velike Brusnice, nalazi se zaravanak cca 90 X40 m, na junoj strani zatien plitkim usjekom i niskim nasipom. Vjerovatno kasno bron-zano ili eljezno doba. B. Cov-i 02.11 CRKVENA, Kamiani, Prijedor. Praistorij-ska gradina s antikim i srednjovjekovnim graevins!dm objektima. Lokalitet je smjeten na platou br-da iznad ua potoka u Kulinu. Ostaci praistorij-skih bedema uz sjeveroistoni i zapadni rub, a na junoj strani odbrambeni tumulus. Praistorijsko na-selje pripada kasnom bronzanom i eljeznom do-bu. Na sjevernom dijelu platoa dosta rimskog gra-

evinskog uta (tragovi zidova s malterom, tubuli, tegule), te srednjovjekovni graevinski materijal (sedra) i keramika. B. Covi

02.12 CRKVINA, Agii Gornji, Bosanski Novi. An-tiki hram. Ruevine zgrada i dva natpisa koji spo-minju obnovu hrama u doba cara Gordijana. Kao obnovitelj spominje se osloboeni rob Philocirius. Nalaz datira iz 3. st. LIT.: C. Patsch 1898 a, 496-499 D. Seroajevs1ci 1902.6 BOSNJICA VOE, Rakovani, Prijedor. Sred-njovjekovna nekropola. Istraivanja vrila N. Mile- 02.13 CRKVINA, Begogaani, Prijedor. Praistorij-

ti 1959-1964. Nekropola ravnih grobova na redo- sko naselje i rimska postaja. Na uzvienju uz Sa-ve smjetena na fluvijalnoj terasi na lijevoj obali nu, ostaci rasutog graevinskog materijala, a na ju-Sane, obuhvatala je oko 70 grobova ukopanih u goistonoj padini sitni fragmenti grube keramike prostu zemlju, na dubini koja varira od 0,55 do javna graevina od opeke, kamena i komada tro-1,36 m. Orijentacija JZ-SI prevalira nad pravcem ~ t:oske uz fragment tere sigilate. Starije eljezno z I t Tt 'h 1 k t 'ih I nmsko doba.

- . es a Je poJava zas i 111 o cv1ra ons ru1san ._ LIT . v R d' 1 1891 443 N M'l ti -od drvenih ploa, u tri sluaja i u vidu izdubljenog'-.. , ' a imscy a, 1 e c debla. Vie od polovine grobova sadravalo je na- ',~?.14_ CRKVI.~A, .Bla~aj-Japra, Bosan~i Novi. Vi-laze, uglavnom nakit i dijelove odjee, uz dvije boj- ~es~OJ110 nalaz1ste. iz_ ;:1mskog _doba. ~loJ kompaktne ne sjekire, noeve ila i probuene rimske novi- zelJezne troske 1Jub1caste boJe u kOJem su na ne-e. Nalazi pripadaju prvim decenijama 6. vijeka, s koliko mjesta otkriveni novii sa prikazom Nep-preteno kasnoantikim obiljejima, uz uticaje isto- tuna na aversu i delfina na reversu (nummi metal-

nogotsko-gepidskog kulturnog kruga. Antropolo- lorum). Sloj rastresite troske i ostaci talionikih kim ispitivanjima konstatirana je i pojava ar~ifici- pei iz 1. st. n. e. Tamni kulturni sloj povie troske jelno deformirane lobanje, pripisane istonogotskom sadi;i mnog~ fragmenata keramikih posuda. Mije-

etnikom sloju. am kulturni sloj sa nalazima predmeta iz 2. i 3-LIT.: N. Mi!eti 1970, 119-177, Tbl. I-XVI; o. Pilari 1970, st. U 3. st. ovdje se podiu stambene zgrade i jedna 179-107, Tbl. I-V. N. Mileti javna graevina od opeke, kamena i komada tro-

ske. Podovi se poploavaju he)tsagona1rlim, tesela.,-ma ,Od peene ilovae, a zidovi ukraavaju slikari-:-jama. Potjignuto je oko 10 zgrada u l1iZU,; a tem.elji im poivaju, na sloju troslce .iz L ,st. Nakon nasilnog ruenja zg1.'ada, u 6. st. se podie novo, naselje sa stambenim zgradama izmeu kojih je podignuta bazilika s atrijem, 3 lae; polukrunom apsidom, ba-ptisterijem ,s ukopanom piseinom i prostorijom koja lii konsignatoriju ili memoriju. Za gradnju se osim opeka koriste i spolija starijih rimskih spomenika.

L!T.:. Basler 1972/1973, 261-271; . Basler 1977, 121-171, Tbl. I-XXII. , . Basler

02.15 CRKVINA, Blagaj-Rijeka, Bosanski Novi. Rimska naseobina, srednjovjekovna crkva i groblje. Na,: zaravanku,, sjeverno od starog ,grada Blagaja (Kula), nailazi se na poveem prostoru, na frag-mente rimskog graevinskog materijala, osobito ope-ka. Mjesto nije posebno istraivana.

Ruevine crkve srednje veliine na sedlu kojim se prilazilo gradu Blagaju. Zidovi su sauvani oko 1 m iznad temelja a dobro se primjeuju polukru-na apsida prema istoku. Oko crkve se nalaze gro-bovi pokriveni ploama. , , ,, LIT.: P. S. Ivanevt 1891, 320-321; V. Radimsky 1891 a, 443; C. Patsch 1098 a,'499. , . Bas1er

02.16 CRKVINA, Prijedor, Prijedor. Rimska zgra-da, srednjovjekovna crkva i grobovi. Istraivala I. Cremonik 1954. Na malom uzvienju zapadno od puta Prijedor-Sanski Most, ostaci srednjovjekovne crkve, izgraene na temeljima rimske zgrade. Crkva je jednobrodna i zavrava se apsidom u cijeloj iri-ni, a u nju su ukopani grobovi sa prilozima kera-mike 12. do 13. st. LIT.: V. Radimslcy 1891 a, 442; I. CremoniTc 1955a,_ 141-147.

I. Cremonik

02.17 CRKVINA, Cirkin Polje, Prijedor. Rimsko na-selje. Blizu puta Prijedor-Urije-Cirkin Polje, na-lazi se seosko groblje poloeno na rimskoj ruevini.

I. Cremollik 02.18 CRKVINA, Donje Vodievo, Bosanski Novi. Srednjovjekovna (?) crkva. Na padini brda Otrice naziru se ostaci zidova crkve, dimenzija 15 X 8 m, orijentirane I-Z. Uz juni zid dva velika kamena i fragment treeg, moda od nekadanjih grobova. Vjerovatno 14-15. v. N. M,ileti 02.19 CRKVINA, Dvorite, Bosanska Dubica. Rim-ska graevina. Po povrini rastresena rimska ope-Irn. LIT.: C. Patsch 11398 a, 500. I. C1emonik

02.20 CRKVINA, Gornja Gradina, Bosanska Dubi-ca. Rimska graevina. Ostaci temeljnih zidova i frag-menti opeka. LIT.: C. Patsch 1898 a, 500. I. Cremonik

02.21 CRKVINA, (Vignjevia zaspa), Johovica, Bo-sanski Novi. Praistorijski tumulus, zemljani, krune osnove, prenika oko 20 m, a visine oko 4 m. U slo-ju humusa mnotvo ulomaka, praistorijske keramike. Pripada tipu nalazita kultnih mjesta poznatih pod nazivom zaspa, a u hronolokom pogledu bronza-nom ili eljeznom dobu. B. Cow 02.22 CRKVINA, Kalenderi, Bosanski Novi. Sred-njovjekovna crkva (?). Uz aktualno i neto starije groblje s amorftlim ploama, nalaze se ostaci zido-va koji se ne mogu jasnije definisati. Moda crkva 14-15. V. N. lVIileti 02.23 CRKVINA, Marini, Prijedor. Srednjovjekov-na, (?) graevina. Na vrhu Lupljeg brda ostaci gra-

evine i sitni fragmenti grube keramike. N. Mileti

35

02.24 CRKVINA, Svodna, Bosanski Novi. Srednjo-vjekovna crl{Va; Na oniem hrptu nad potokom Kan-tari,, predio Surlani, nalaze se ostaci zidova crkve duine 18 m, a oko nje prof>trano groblje, sa koga je kamenje raz'\ltteno. Mo,da 14-15. v. N. Mileti 02.25 CRKVINA-l{RCE