bbiilltteenn - genubih · pomaže metabolizam tumorskih ćelija sekrecijom aminokiselina,...
TRANSCRIPT
ISSN 2566-2899
BBiilltteenn UUddrruužžeennjjaa ggeenneettiiččaarraa uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii
Br. 3 | Januar 2018.
Tema broja:
Autofagija
Str. 5 i 7
Kalendar:
Prvih 30 godina Ingeba
Str. 10
Izdvajamo:
Predstavljanje GENuBiH-a na Noći istraživača
Sarajevo, Banja Luka 29.9.2017.
Str. 11 i 13
2018 Bilten, 3
2 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Izdavač
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini (GENuBiH)
Urednik
Doc. dr. Sanin Haverić, viši naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Urednički odbor
Prof. emeritus dr. Rifat Hadžiselimović, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Stojko Vidović, Medicinski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci
Prof. dr. Kasim Bajrović, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Naris Pojskić, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Lejla Pojskić, naučni savjetnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Adaleta Durmić Pašić, viši naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Jasmina Čakar, viši naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Anja Haverić, naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Dr. Naida Lojo Kadrić, naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Dr. Amra Kazić, naučni saradnik, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Semina Hadžiabulić, Agromediteranski fakultet, Univerzitet Džemal Bijedić
Prof. dr. Izet Eminović, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Slavka Ibrulj, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Emina Kiseljaković, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Doc. dr. Mirela Mačkić Đurović, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Dunja Rukavina, Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Prof. dr. Azra Skender, Biotehnički fakultet, Univerzitet u Bihaću
Mr. Radmila Malešević, Klinički centar, Banja Luka
Naslovna stranica: Detekcija autofagije epifluorescentnim mikroskopom - Nikolina Elez-Burnjaković, MA
URL: http://www.genubih.ba/Bilten.html
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 3
SADRŽAJ
3. Sjednica Skupštine Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini ................................................. 4
TEMA BROJA ..................................................................................................................................... 5
Autofagija .................................................................................................................................... 5
Uloga autofagije kod tumora ...................................................................................................... 7
KALENDAR ...................................................................................................................................... 10
Prvih 30 godina Ingeba .............................................................................................................. 10
IZDVAJAMO .................................................................................................................................... 11
Noć istraživača - Sarajevo, 29. 09. 2017. ................................................................................... 11
Noć istraživača - Banja Luka, 29. 09. 2017. ............................................................................... 13
Da li smo na pragu potpunog izlječenja tumora? ..................................................................... 15
NAJAVE KONFERENCIJA .................................................................................................................. 17
2018 Bilten, 3
4 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
3. Sjednica Skupštine Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini
Prof. dr. Kasim Bajrović, naučni savjetnik
Treća redovna sjednica Skupštine
Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini,
održana je u seminar sali UNSA - Instituta za
genetičko inženjerstvo i biotehnologiju,
Sarajevo, dana 14.12.2017. godine.
Skupštinu je vodilo radno predsjedništvo u
sastavu: prof. dr. Rifat Hadžiselimović, prof.
dr. Izet Eminović i prof. dr. Lejla Pojskić.
Na Skupštini su razmatrana važna
pitanja za djelovanje Udruženja kao što su
finansijski izvještaj i izvještaj o radu
Udruženja, međutim, najznačajniji segment
ove sjednice bilo je imenovanje novog
rukovodstva Udruženja: predsjednika i
potpredsjednika Udruženja, predsjednika i
potpredsjednika Skupštine te Upravnog
odbora Udruženja.
Predsjedništvo Udruženja je
promijenjeno s obzirom da je prethodnom
istekao četvorogodišnji mandat. Iako je
prethodni saziv imao pravo na još jedan
mandatni period od 4 godine, na prijedlog
prof. dr. Stojka Vidovića, za novog
predsjednika je imenovan prof. dr. Kasim
Bajrović, a za potpredsjednika prof. dr.
Stojko Vidović.
Novoimenovani predsjednik Skupštine
Udruženja je prof. dr. Izet Eminović dok je za
potpredsjednicu imenovana doc. dr. Mirela
Mačkić-Đurović.
Prema, na ovoj sjednici Skupštine
predloženim, izmjenama i dopunama
Statuta Udruženja, Upravni odbor čini pet
članova i u novom sazivu to su: prof. dr.
Lejla Pojskić, prof. dr. Dunja Rukavina, dr.
med. spec. med. genetike Mensuda
Hasanhodžić, prof. dr. Azra Skender i spec.
med. genetike Radmila Malešević.
Novoizabranim čestitamo i želimo
uspješan rad.
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 5
TEMA BROJA
Autofagija
Doc. dr. Sanin Haverić, viši naučni saradnik
Autofagija je samodigestirajući proces
koji podrazumijeva lizosomsku degradaciju
nepotrebnih ili oštećenih organela, velikih
makromolekulskih kompleksa i pogrešno
uvijenih proteina (koji formiraju netopive
agregate toksične za ćeliju). Autofagiju je
opisao Christian de Duve 1963. godine,
nakon što je otkrio ćelijske strukture koje
imaju kapacitet za digestiju dijelova
unutarćelijskog sadržaja. Uočio je do tada
nepoznate membranske strukture u kojima
su zatvoreni proteolitički enzimi i nazvao ih
lizosomima. Zbog ovih otkrića strukturne i
funkcijske organizacije ćelije, Christian de
Duve, Albert Claude i George Palade, dobili
su 1974. godine Nobelovu nagradu za
fiziologiju i medicinu. Nakon prvog otkrića
fenomena autofagije, prošle su godine
tokom kojih nisu napravljeni značajniji
pomaci u razumijevanju uloge i procesa
autofagije. Tek je 1990-ih Yoshinori Ohsumi
opisao mehanizme autofagije, a 2016.
godine zbog ovih otkrića je dobio Nobelovu
nagradu za fiziologiju i medicinu.
Proces autofagije započinje
formiranjem fagofora (dvostruko-
membranske strukture), koji širenjem
zahvataju okolnu citoplazmu te se formiraju
autofagosomi (zatvorene vezikule bez
hidrolitskih enzima). Autofagosomi se zatim
spajaju s lizosomima, formirajući
autolizosome u kojima se vrši digestija
njihovih sadržaja.
Autofagijom se uklanjaju dugovječni
proteini, veliki makromolekulski kompleksi i
oštećene ili ostarjele organele. Digestija i
recikliranje procesom autofagije događa se
tokom ćelijskog gladovanja i u različitim
fiziološkim procesima, kojima se uklanjaju
neesencijalne ćelijske komponente te se
oslobađa prostor za nove. Također,
autofagija je jedan od ključnih ćelijskih
procesa kojim se uklanjaju mikroorganizmi
(ksenofagija) i njihovi toksični proteinski
agregati nakon infekcija. Upravo ove
funkcije autofagije naglašavaju njenu
citoprotektivnu ulogu u odbrani ćelija od
stresa i infekcija. Također, autofagija ima
ulogu u starenju i patogenezi mnogih
ljudskih bolesti.
Iako je u regulaciju procesa autofagije
uključeno mnogo gena i metaboličkih
puteva, 15 gena se smatra esencijalnim za
aktivaciju autofagije u eukariotskim
ćelijama. Ti geni su označeni kao autofagni
geni 1-15 (APG1-15).
2018 Bilten, 3
6 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Zavisno od vrste ćelijskog sadržaja
zahvaćenog digestijom, razlikuje se nekoliko
tipova autofagije: makroautofagija,
neselektivna autofagija, selektivna
autofagija, mikroautofagija, šaperon-
posredovana autofagija.
Prvobitno je autofagija opisana kao
ćelijski odgovor na stres, ali danas znamo da
postoji kontinuirano nizak nivo bazalne
autofagije i bez izazivanja stresa u ćelijama.
Autofagija ima esencijalnu ulogu u
održavanju ćelijske homeostaze i predstavlja
jedini ćelijski proces koji ima kapacitet za
degradaciju čitavih oštećenih organela kao
što su mitohondrije, peroksisomi i
endoplazmatski retikulum. Također,
autofagija učestvuje i u različitim fiziološkim
procesima, kao što su ćelijska diferencijacija
i embriogeneza, koji zahtijevaju
odstranjivanje velikih dijelova citoplazme.
S obzirom da je deregulacija autofagnog
procesa direktno ili indirektno povezana sa
mnogim bolestima čovjeka (kancer,
neurodegenerativne bolesti, bakterijske i
virusne infekcije), posljednjih godina
značajna istraživanja su posvećena autofagiji
kao specifičnoj meti terapijskih intervencija.
Deficijencija autofagije uzrokuje akumulaciju
oštećenih makromolekula i organela
(naročito mitohondrija), što uzrokuje
oksidacijski stres, oštećenja DNK i
nestabilnost genoma, što je povezano sa
akumulacijom onkogenih mutacija i
povećanim rizikom za razvoj kancera.
Određenim studijama dokazano je da
održiva aktivacija autofagije može ubiti neke
tumorske ćelije sa visokim apoptoznim
pragom, čime se pojačava efikasnost
tretmana kancera.
Literatura
Barth, S., Glick, D., Macleod, KF. (2010) Autophagy: assays and artifacts. Journal of Pathology,
221(2):117-124.
Haverić, S., Haverić, A., Hadžić, M. (2018) Genotoksikologija, Univerzitet u Sarajevu – Institut za
genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.
Sook Choi, K. (2012) Autophagy and cancer. Experimental and Molecular Medicine, 44(2):109-
120.
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 7
Uloga autofagije kod tumora
Nikolina Elez-Burnjaković, MA
Autofagija je povezana sa mnogim
humanim bolestima, uključujući neurološke,
autoimune, infektivne bolesti, metaboličke
poremećaje i kancer. Najveći broj kliničkih
testiranja vezanih za autofagiju su klinička
testiranja kancera, koja podrazumjievaju
inhibiranje autofagije. Autofagija ima
kontradiktornu ulogu kod tumora.
Istraživanja su pokazala da autofagija ima
ključnu ulogu u supresiji inicijacije tumora,
ali isto tako da pomaže progresiju i
metastazu tumorskih ćelija. S toga
autofagija i promoviše i inhibira rast tumora
i uloga autofagije u terapiji kancera zavisi od
konteksta i ne smije se generalizovati. S
druge strane, autofagija ima protektivnu
ulogu u normalnim tkivima i njen
nedostatak ima za posljedicu
neurodegenerativne i metaboličke
poremećaje, odnosno toksično je po
normalna tkiva.
Autofagija ima anti-inflamatornu ulogu,
uklanja inflamazome, oštećene
mitohondrije, povezana je sa inhibiranjem
brojnih pro-inflamatornih signala.
Nedostatak autofagije izaziva oksidativni
stres i genomsku nestabilnost, formira se
inflamatorno mikrookruženje, odnosno
povoljni uslovi za malignu transformaciju.
Hronična inflamacija kao rezultat
nedostatka autofagije, je prisutna kod
Hronove bolesti. Pacijenti sa Hronovom
bolešću imaju povećan rizik za oboljevanje
od kancera u područjima inflamacije, jer su
ćelije osjetljivije na intracelularnu
bakterijsku infekciju, koja vodi ka oštećenju
tkiva i povećanju rizika za tumorgenezu.
Gubitak autofagije u jetri je toksičan,
uzrokuje hroničnu smrt hepatocita i
inflamaciju, procese koji vode ka razvoju
tumora jetre. Uključena je u održanje
metaboličke homeostaze, uklanjajući
nefunkcionalne mitohondrije koje su
uključene u metabolizam tumorskih ćelija.
Autofagija supresira tumorgenezu
sprečavajući viralne i bakterijske infekcije.
Karcinogeni patogeni, kao što su hepatitis B
virus, humani herpes virus, humani
papiloma virus tip 16 i 18, Epstein-Barrov
virus, Helicobacter pylori, Streptococcus
bovis, Salmonella enterica kao i Chlamydia
pneumoniae, po infekciji aktiviraju
ksenofagiju koja uklanja patogene i pokreće
specifični imuni odgovor.
2018 Bilten, 3
8 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Navedene činjenice ukazuju da
autofagija očuvanjem homeostaze pomaže
u prevenciji maligne transformacije.
Iako suzbija promociju tumora i
određene aspekte tumorgeneze, autofagija
doprinosi preživljavanju uspostavljenih
tumora u odgovoru na stres. Ćelije tumora
zavise od autofagije znatno više od
normalnih ćelija. Zbog povećane potrošnje
nutrijenata i povećane stope proliferacije
ćelije tumora trpe metabolički stres i
hipoksiju, a povećana bazalna autofagija štiti
ih od apoptoze i nekroze. Pomaže i u kasnim
fazama progresije tumora, diseminaciji i
metastazi. Odvajanje ćelija od
ekstracelularnog matriksa inducira
autofagiju u epitelnim ćelijama, što ih štiti
od ćelijske smrti koja se naziva anoikis, i
omogućava metastazu. Autofagija pomaže
metastazu i sekrecijom citokina,
neophodnih za invaziju. Autofagnom
degradacijom proteina u stelatnim ćelijama
pomaže metabolizam tumorskih ćelija
sekrecijom aminokiselina, prvenstveno
alanina, čiji ugljenik tumorske ćelije koriste
za Krebsov ciklus. A drugi izvori ugljenika,
kao što je glukoza se koriste za sintezu
serina, koji kod mnogih tipova tumorskih
ćelija služi za produkciju nukleotida.
Inhibiranje autofagije blokira migraciju i
invaziju ćelija in vitro i redukuje metastazu
in vivo, što su pokazala istraživanja na
GEMM (genetski modifkovani modeli miša,
engl. genetically engineered mouse model)
za nasljedni karcinom dojke. Defekti u
autofagnom signalnom putu obično
ograničavaju proliferaciju, invaziju i
metastazu malignih ćelija. Kod K-ras
karcinoma pluća i pankreasa, gubitak
autofagije, progresiju tumora usmjerava u
benignu neoplaziju, posredstvom povećane
aktivnosti p53 gena. Kod GEMM kancera
pluća, supresija autofagije preusmjerava
patološki put sa karcinoma na benigne
onkocitome, odnosno tumore koji
akumuliraju oštećene mitohondrije. S
obzirom da su oštećene mitohondrije glavni
suptrat autofagije to ukazuje na činjenicu da
mnogi benigni tumori zapravo imaju defekte
u autofagiji.
U sadašnjim kliničkim studijama za
inhibiranje autofagije se koriste
farmakološki inhibitori kao što su 3-
metiladenin (3-MA), bafilomicin A1 (BafA) i
hlorokin (CQ). 3-MA inhibira autofagiju u
ranim fazama formiranja autofagozoma.
BafA spriječava funkcionisanje lizozoma, te
blokira kasnu fazu autofagije, degradaciju
autofagozoma. CQ kao slaba baza povećava
lizozomalnu pH vrijednost, takođe
blokirajući degradaciju sadržaja. Iako su
navedeni inhibitori efikasni, niti jedan nije
specifičan za autofagiju, učestvuju i u
drugim ćelijskim procesima kao što su
endocitoza, unutrarćelijski transport i
produkcija lizozoma.
Do sada se pokazalo da je upotreba
inhibitora autofagije zajedno sa drugim
hemoterapeuticima efikasna u eliminaciji
tumorskih ćelija. Za liječenje hronične
mijeloidne leukemije (CML) se
konvencionalno koristi imatinib (Gleevac).
Međutim, njegova upotreba dovodi do
rezistencije matičnih ćelija CML i relapsa kod
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 9
pacijenata. Kombinovana upotreba
imatiniba sa CQ, signifikantno dovodi do
smrti tumorskih ćelije kod čak tri različite
faze bolesti, kod tek dijagnostifikovanih
pacijenata, pacijenata koji koriste samo
imatinib i kod pacijenata sa rezistencijom na
imatinib. Slični rezultati su postignuti i kod
RNK interferencije atg gena dovodeći u
direktnu vezu inhibiciju autofagije sa smrću
tumorskih ćelija. Studije kombinovane
upotrebe CQ sa hemoterapeuticima, rađene
na drugim modelima tumora su pokazale da
inhibicija autofagije izaziva p53-
posredovanu apoptozu i regresiju tumora.
Nedavne studije su pokazale da Δ9-
tetrahidrokanabinol (THC) izaziva autofagiju
u ćelijama glioma, koja indirektno izaziva
njihovu smrt promovišući apoptozu. THC
izaziva stres endoplazmatskog retikuluma i
inhibira AKT/mTOR put. Inhibiranje
autofagije ili apoptoze spriječava ćelijsku
smrt, što govori o međuzavisnosti dva
proscesa. Koordinacija autofagije i apoptoze
se pokazala neophodnom za efikasnu smrt
ćelija melanoma u in vitro i in vivo studiji.
S obzirom na kontradiktornu ulogu
autofagije tokom inicijacije i progresije
tumora, upotreba inhibitora autofagije u
terapiji zavisi od konteksta i mora joj se
individualno pristupati.
Literatura
Glick, D., Barth, S., Macleod, K.F. (2010) Autophagy: cellular and molecular mechanisms. Journal
of Pathology, 221(1):3-12.
Karantza-Wadsworth, V., White, E. (2007) Role of autophagy in breast cancer. Autophagy,
3:610-613.
Levine, B. & Yuan, J. (2005) Autophagy in cell death: an innocent convict? Journal of Clinical
Investigation, 115:2679-2688.
Lum, J.J., Bauer, D.E., Kong, M., Harris, M.H., Li, C., Lindsten, T., Thompson, C.B. (2005) Growth
factor regulation of autophagy and cell survival in the absence of apoptosis. Cell, 120:237-248.
Mathew, R., Kongara, S., Beaudoin, B., Karp, C.M., Bray, K., Degenhardt, K., Chen, G., Jin, S.,
White, E. (2007) Autophagy suppresses tumor progression by limiting chromosomal instability.
Genes & Development, 21:1367-1381.
2018 Bilten, 3
10 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
KALENDAR
Prvih 30 godina Ingeba
Jasna Hanjalić, MA
U februaru 2018. godine Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u
Sarajevu (INGEB) obilježava Jubilej od 30 godina postojanja i kontinuiranog rada. Tim povodom,
pripremljeno je nekoliko sadržaja.
Ponedjeljak, 26.02. Predavanje Profesora Zorana Galića
(Hemijski amfiteatar, Prirodno-matematički fakultet UNSA, 13h)
Dr. sc. Zoran Galić je diplomirao na Univerzitetu u Sarajevu 1988. godine i bio među prvim uposlenicima INGEB-a. Nakon toga odlazi u Ameriku gdje doktorira u oblasti molekularne imunologije na Kalifornijskom Univerzitetu u Los Angelesu (UCLA). Istraživanja kojima se bavi usmjerena su na modeliranje hematopoeze iz ljudskih pluripotentnih i hematopoetskih matičnih ćelija metodama genetičkog inženjerstva. Trenutno je vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta David Geffen iz UCLA, na odjelu Hematologije i Onkologije. Dobitnik je brojnih priznanja uključujući UCLA Luckman nagradu za podučavanje (1998) i UCLA Outstanding Tutor (2011-2013).
Utorak, 27.02.
Promocija knjiga/odabranih naslova u izdanju Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju
(Velika sala Rektorata UNSA, 11h)
1. „Bioantropologija - Rod Homo u prostoru i vremenu“, autor: Rifat Hadžiselimović;
2. „Laboratorijske tehnologije u molekularnoj biologiji“, autori: Naida Lojo-Kadrić, Naris Pojskić, Lejla Pojskić;
3. „Primjenjena bioinformatika – Praktikum“ autori: Belma Kalamujić Stroil, Semir Dorić, Naris Pojskić, Lada Lukić Bilela;
4. „Genotoksikologija“, autori: Sanin Haverić, Anja Haverić, Maida Hadžić;
5. „Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. Izdanje”, grupa autora (urednica: Lejla Kapur Pojskić);
6. „Prvih 30 godina Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu“. Monografija.
Srijeda, 28.02. Svečana akademija povodom obilježavanja 30 godina kontinuiranog rada
(Kongresna sala hotela Holiday Sarajevo, 19h)
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 11
IZDVAJAMO
Noć istraživača - Sarajevo, 29. 09. 2017.
Doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić, viši naučni saradnik
Anesa Ahatović, MA
Već šestu godinu zaredom u Bosni i
Hercegovini se s ciljem promovisanja nauke i
istraživačkog rada održava manifestacija
Evropska noć istraživača. Ovaj događaj
održat će se 29. septembra u više od 300
gradova svijeta uključujući i Banja Luku,
Mostar, Goražde, Bijeljinu, Travnik i
Sarajevo. Ovogodišnji slogan je – „Kreiramo
bolje sutra“.
Dio ove manifestacije, kao i prethodnih
godina, biće i Udruženje genetičara u BiH
(GENuBiH) koje će se ove godine predstaviti
sa temom – „Kto je taj, šta je taj GMO
rekti?“. Obzirom da su genetički
modifikovani organizmi predmet intenzivne
javne rasprave, još od kada su 1994. godine
ušli u lanac ishrane, opravdani su razlozi za
ovakav vid približavanja nauke javnosti. Na
ovoj svojevrsnoj promociji nauke posjetioci
će zajedno sa istraživačima i članovima
Udruženja moći aktivno da sudjeluju kroz
različite kvizove putem kojih će moći
testirati i svoje znanje iz ove oblasti. Svi koji
odluče da ovaj petak provedu sa nama na
neposredan način moći će se informisati i
dobiti odgovore na niz pitanja koje do sada
nisu znali koga pitati. Tim naših stručnjaka u
prijateljskoj i opuštenoj atmosferi, rado će
posjetioce informisati i prenijeti svoje
znanje iz ove oblasti koja je njihov
svakodnevni posao. Neka od pitanja koja
mogu biti predmet interesovanja, a koja su
usko povezana sa svakodnevnim životom
običnih ljudi su i:
Šta su GMO?
Koji su GMO dozvoljeni u Evropskoj
Uniji?
Kako se obilježavaju proizvodi koji
sadrže GMO?
Kako GMO dospijeva na tržište?
Kako se vrši procjena rizika uticaja GMO
na zdravlje ljudi i životinja, kao i uticaj
na okoliš?
Kako prepoznati GMO i koje su metode
kontrole?
Obzirom da su često predrasude kamen
spoticanja u pravilnom razumijevanju nauke
i naučnih dostignuća ovakve manifestacije
su odličan način približavanja naučnih
činjenica javnosti. Zato budite dio nauke
danas kako bismo zajedno kreirali bolje
sutra.
2018 Bilten, 3
12 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Predstavljanje
Udruženja genetičara
u Bosni i Hercegovini
na manifestaciji Noć
istraživača u Sarajevu
29. 9. 2017.
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 13
Noć istraživača - Banja Luka, 29. 09. 2017.
Marija Vuković,
dipl. molekularni biolog i fiziolog,
spec. genetike
Na Evropskoj noći istraživača održanoj u
Banja Luci 29. 09. 2017. Udruženje
genetičara BiH – GENuBiH je bilo
predstavljeno od strane radnika Odjeljenja
za medicinsku genetiku Univerzitetskog
kliničkog centra Republike Srpske. Učešće u
ovoj aktivnosti su uzeli: Marija Vuković,
molekularni biolog-spec. genetike, Mirjana
Berić, biolog-spec. genetike, Branislava
Ivanković, biolog i Svjetlana Stojanović,
biolog.
Za Noć istraživača pripremili smo dva
zanimljiva i informativna postera: Genetika
od postanka do danas – šakom graška do
tajni života i Metode izučavanja u genetici
čovjeka. Zatim imali smo dvije interaktivne
ppt prezentacije: Humana genetika i Mendel
i njegov rad.
Takođe na pultu smo imali mikroskop
na kojem su zainteresovani posjetioci mogli
da posmatraju metafazne hromozome, a
najveće interesovanje je pokazano za
izolaciju DNK iz bukalne sluzokože koju smo
eksperimentalno izvodili. Za posjetioce su
bili pripremljeni i flajeri sa osnovnim
informacijama iz genetike – kao znanje za
ponijeti.
Pult GENuBiH je bio izuzetno posjećen.
Posjetioci su pokazali veliko interesovanje,
kao i dobru informisanost. Struktura
posjetilaca je bila šarolika: od osnovne i
srednje škole, do studenata i odraslih iz
različitih profesija.
Moto našeg tima Forget princess I want
to be a scientist koji smo odštampali na
majice dao je notu duhovitosti i privukao je
pažnju posjetilaca.
2018 Bilten, 3
14 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Noć istraživača u Banja Luci 29. 9. 2017.
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 15
Da li smo na pragu potpunog izlječenja tumora?
Sabina Vinković
Od tumora godišnje u svijetu oboli 11, a
umre blizu 8 miliona, dok sa rakom živi oko
25 miliona ljudi, što ga na skali smrtnosti, po
SZO-u, stavlja na 2. mjesto. U BIH 21% svih
smrti otpada na tumore. Najčešći tumori
kod muškaraca su tumori pluća i bronha,
prostate, debelog crijeva i mokraćnog
mjehura, dok su kod žena najčešći tumori
dojke, debelog crijeva, pluća i bronha. Sa
starenjem se općenito povećava broj
oboljelih, pa kod muškaraca tada prednjače
tumori prostate i pluća, a kod žena najčešći
tumori dojke i jajnika, pluća, debelog crijeva
i želuca.
Poznato je u teoriji, da maligni tumor
nastaje kada barem jedna stanica u
organizmu izgubi sposobnost adekvatnog
odgovora na signale koji kontroliraju njezin
rast, diobu i smrt. Tada nastupa
nekontrolisana dioba, a ulaskom u krvotok
samo manjeg broja takvih ćelija i njihovom
daljom diobom, nastupa faza
metastaziranja. Dok ne dosegne veličinu
preko 2 mm, svaki tumor se hrani difuzijom
iz okoline, a ako ne stvori svoj vlastiti
krvotok ostaje u tzv. „mirujućem
stanju“ i ne širi se. Neke dosadašnje
antimetastatske onkološke terapije bazirane
su na sprečavanju stvaranja vlastitog
krvotoka tumora. Druge, npr.
galvanoterapija primjenom istosmjerne
struje ciljano na tumor, djeluju na principu
promjene pH vrijednosti u ćeliji raka uz
razaranje ćelijske membrane, te poticanje
imunološkog sistema da se bori. Nažalost,
ona je djelotvorna samo kod određenih
vrsta tumora.
U nedavno objavljenom članku u
časopisu Nature Biotechnology, tim
genetičara sa Univerziteta u Pittsburghu,
predstavio je rezultate svog istraživanja koje
će značajno doprinijeti poboljšanju terapije
pacijenata oboljelih od malignih bolesti. Ona
će tako postati efikasnija, ciljano usmjerena
na sam uzrok nastanka raka, bez neželjenih
efekata na zdravom tkivu, što će samo
liječenje učiniti podnošljivijim, komfornijim i
uspješnijim.
Istraživanja su vršena na modelima
miševa koji su imali ljudske tumore
prostate, ili jetre, a metoda koja je
primjenjivana, djelovala je isključivo na tzv.
fuzijske gene, i to na TMEM135–CCDC67
i MAN2A1–FER. Oni nastaju kada se dva
gena nakon procesa translokacije dijelova
hromosoma povežu u kontinuiranu
sekvencu. Takva novonastala DNK sekvenca
2018 Bilten, 3
16 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
služi kao matrica za sintezu abnormalnog ili
tzv. fuzijskog proteina, a ovaj za nastanak ili
stimulaciju razvoja tumora. Fuzijski geni
imaju prepoznatljivu sekvencu koji je
moguće lako detektirati. Metodom
CRISPR/Cas9, a pomoću posebno
dizajniranog adenovirusa, tim
Univerziteta u Pittsburghu je spojene gene,
pomoću molekularnih metoda, „detektirao“
i „zamijenio“ genima zaduženima za
eliminaciju tumorskih stanica aktivacijom
apoptoze.
Svi tretirani miševi iz njihovog
istraživanja preživjeli su do kraja studije, a
tumori su se vrlo brzo smanjili. Nakon toga
više nije zabilježen njihov rast. S druge
strane tumori kod miševa u kontrolnoj
(netretiranoj) skupini povećali su se 40 puta,
uglavnom su metastazirali, a životinje su
uginule prije kraja studije.
Isti tim naučnika s Univerziteta u
Pittsburghu dokazao da navedeni fuzijski
geni postoje u nekim tipovima tumora
prostate, pluća, jetre i jajnika. Ovom
inovativnom metodom za sada nisu u
potpunosti uklonjene sve stanice raka. No
postoji mogućnost da bi se to određenim
procesima njezina rafiniranja moglo postići.
Što je najvažnije, budući da se spojeni geni
javljaju samo u stanicama raka, napad na
njih nije naškodio zdravom tkivu, pa to ovoj
tehnici daje prednost nad hemoterapijom.
Ako se zna da se sa starenjem povećava
učestalost obolijevanja od malignih bolesti,
postavlja se pitanje jesu li ti hibridni geni
karakteristika normalnog starenja i jesmo li
ovim otkrićem na pragu nove ere u kojoj će
se starost smatrati (izlječivom) bolešću, a ne
fiziološkim stanjem?
Literatura
1. Chen Z et all. Targeting genomic rearrangements in tumor cells through Cas9-mediated insertion of a suicide gene. Nat Biotechnol. 2017 Jun;35(6):543-550.
2. Dostupno na: https://imunoterapija.net/op%C4%87enito-o-tumorima.html
(pristupila dana 18. 11. 2017.)
3. Dostupno na: https://hyperthermia-centre-hannover.com/hr/nase-terapije/galvanoterapija/
(pristupila dana 18. 11. 2017.)
4. Dostupno na: http://www.index.hr/black/clanak/revolucija-izmjenom-gena-prvi-put-uspjesno-napadnut-sam-centar-za-razvoj-raka/967681.aspx
(pristupila dana 18. 11. 2017.)
5. Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=5zHyUI13NDg
(pristupila dana 18. 11. 2017.)
6. Pregled malignih neoplazmi, Registar raka FBIH, ZZJ FBIH, 2010.
7. Shen S, Loh T, Shen H, Zheng X, Shen H. CRISPR as a strong gene editing tool. BMB Rep. 2017 Jan;50(1):20-24.
8. Registar za rak Republike Hrvatske, Bilten br 38, HZZJ, 2015.
9. Shen S, Loh T, Shen H, Zheng X, Shen H. CRISPR as a strong gene editing tool. BMB Rep. 2017 Jan;50(1):20-24.
Bilten, 3 2018
Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH 17
NAJAVE KONFERENCIJA
Pripremila: Maida Hadžić, MA
First International Conference on Advances in Plant Sciences ICAPS 18
April 25-27, 2018 Sarajevo, Bosnia & Herzegovina
Web: http://inast.org/conftool/index.php
10th Edition of International Conference on Structural Biology
March 15-16, 2018 Barcelona, Spain
Web: https://structuralbiology.euroscicon.com/
22nd Edition of International Conference on BIOTECHNOLOGY
April 16-17, 2018 Amsterdam, Netherlands
Web: https://biotechnology.euroscicon.com/
EuroSciCon Conference on Stem Cell
April 16-17, 2018 Amsterdam, Netherlands
Web: https://stemcell.euroscicon.com/
2018 Bilten, 3
18 Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini – GENuBiH
Applied Bioinformatics in Life Sciences (2nd edition) A VIB Science Conference
8-9 March 2018, Leuven, Belgium
Web: https://vibconferences.be/event/applied-bioinformatics-in-life-sciences-2nd-edition
7th International Conference and Exhibition on Cell and Gene Therapy
March 15-16, 2018 London,UK
Web: https://cellgenetherapy.conferenceseries.com/
3rd Annual Meeting in Conservation Genetics 2018
February 26-27, 2018 Vienna, Austria
Web: https://consgen18.nhm-wien.ac.at/
60th Annual Maize Genetics Conference
March 22-25, 2018 Saint-Malo, France
Web: https://www.maizegdb.org/maize_meeting/2018/