bonsai

7/21/2019 Bonsai

http://slidepdf.com/reader/full/bonsai-56d976a190b4e 1/15

BONSAI

Praktikum

7/21/2019 Bonsai


1. Uvod

Dok se zapitamo, što je to bonsai? Stojimo u prirodi ispred starog stabla, izbrazdane kore, granaizvijanih i kvrgavih, sa gustom krošnjom.Takovu ljepotu samo moţe podariti starost - kolika, ne

znamo. Uzimamo čarobni štapić, smanjujemo to stablo na nekih 20 do 30 cm, vadimo ga iz zemlje i

sadimo u plitku posudu. Upravo - to je bonsai. Naravno, takovo brzo smanjenje je nemoguće, zatosamo stpljivi i smireni ljudi mogu činiti čuda, uz dugotrajno učenje od prirode i promatranje kako to iona sama radi.

Bavljenjem biljkama - naročito patuljastim drvećem - smiruje uţurbani svakodnevni ţivot, ačovjekovu psihičku opterećenost pretvara u duševni mir. Razvoj samog bonsaija tokom njegovogţivota, postaje pravi doţivljaj, jer sve ostalo u ţivotu je trenu tno i prolazno. Mi samim stvaranjem

patuljastog drveća, stvaramo nešto što se svakoga dana mijenja, u biti stvaramo umjetničko djelo, kojeostavljamo slijedećim naraštajima, ukoliko se pridrţavamo pravila uzgoja.

Cilj bonsaija je u malom prikazati i odrţati ljepotu starih stabala, koja su desetljećima itisućljećima odoljevala vremenskim promjenama. Kod uzgoja bonsaija, put je vaţniji od cilja. Pod putom ovdje mislim na dnevno promatranje, razmišljanje i tihi rad s biljkama, na odmor, radost i povećanje znanja i iskustva koje donosi malo drveće.

Pojam punsai, prvi put se spominje u Kini u vrijeme dinstije Tsin (265 - 420. god. Naše ere). U japanskom jeziku ta se riječ pretvorila u bonsai, što se prihvatilo u cijelom svijetu.

Riječ je sloţena iz bon - plitka posuda, i sai - uzgajati biljku. Slobodno prevedeno bonsai znači -

biljka u plitkoj posudi. Nekada je bavljenje bonsaiem bila privilegija samo careva i samuraja (čak

nekoliko stoljeća ), dok je danas to postalo narodna svojina. Bavljenje bonsaiem najviše se razvijalo uistočno Azijskoj kulturi, zbog toga što ti narodi smatraju da čovjek nije središte svijeta. Smatraju da ječovjek ravnopravan sudionik ţivota na Zemlji, uz ţivotinje i biljke. Zbog svega toga kod tih naroda postoji uzajamna veza čovjeka i bilja, te samim time je produbila odnos kod samog uzgoja, što se nemoţe reći za Europske narode. U istočnoj Aziji su npr. omiljeni darovi za Novu godinu upravo drvca bonsaia, što ujedno simboliziraju dug ţivot, sreću, proljeće i sl. Iz Kine se bonsai proširio tako, što je potkraj dinastije Ming, jedan kineski vladin činovnik odbio poslušnost, pobjegavši u Japan. Osimkineske literature sa sobom je donio i veliko znanje iz umjetnosti uzgoja patuljastog drveća. Majstori bonsaia su iz generacije u generaciju zapisivali u knjige svoja iskustva, koja su svakim danom bila sve

bogatija. Sva ta iskustva dugo su čuvana u tajnosti. Za vrijeme vladavine cara Daiga (898 - 930)

bonsai je bio poznat u cijelom Japanu. I upravo i sam car je poticao razvoj kulture i bonsaia kao

sastavni dio njihove kulture, te je i on najzasluţniji za širenje ove umjetnosti.

Zatim se iz Japana postepeno širi po čitavom svijetu, naročito nakon 2. svj. rata. Najstariji bonsaina svijetu (1100 godina) nalazi se i čuva u carskoj palači u Japanu, dok se najstariji u Europi (700godina) nalazi u Heidelbergu (Europskoj Meki za bonsaie).

Ova umjetnost osvaja mnoge ljude širom svijeta. Iz dana u dan stiče brojne poklonike, različitihkultura, starosti i spola.

Bonsai nas uči skromnosti, jer priroda ne ispunjava sve naše ţelje. Zato - dobrodošli u svijet bonsaia.

7/21/2019 Bonsai


2. Bonskai stilovi

chokkan stablo je uspravno i ravno, grane su rasporeĎene jednakomjerno na sve s trane oko stabla

kengai stablo visi povijeno preko ruba vaze prema dolje, grane su nepravilno rasporeĎene, a rastu

vodoravno ili u smjeru nagiba stablamoyogi stablo u osnovici lagano nagnuto, najviše dvos truko povijeno, raste prema gore, povijenos t

u gornjem dijelu je manja, grane ravnomjerno rasporeĎene na stablu

ishitsuki drvo je izraslo iznad st ijene a njegovo korijenje preko stijene prodire u zemlju

han kengai kao kaskadni ili viseći oblik, ali stablo ne visi nego st rši vodoravno preko ruba vaze

shakan stablo je nagnuto, vrhom pokazuje na drugu s tranu

sokan dva s tabla različite visine rastu iz istog korijena

fukinagashi stablo nagnuto, naročito njegov vrh, grane više ili manje jednakomjerno rasporeĎene nastablu, ali sve u smjeru nagiba stabla

hokidachi stablo uspravno, ravno, grane rastu više, manje iz jednog mjesta, slično lepezi ili brezovojmetli

sankan stabla različite debljine rastu iz jednog korijena

kabudachi više stabala raste iz jednog korijena ikadabuki iz stabla koje ravno leţi na zemlji, grane rastu uspravno pa tako stvaraju dojam

pojedinačnih stabala

yose-uye više malih stabala različite debljine, zbog toga najčešće i različite starosti, posaĎeno jezajedno kako bi se dobio utisak da se radi o šumi

bunjin-gi stablo se lagano povija ukoso i raste visoko prema gore, a grane ima samo u sv ojoj gornjojčetvrtini ili trećini

Chokkan Kengai Moyogi Ishitsuki Han-kengai

Shakan Bunjin-gi Fukinagashi Hokidachi Ikadabuki

Kabudachi Sankan Yose-ue Sokan

7/21/2019 Bonsai


3. Jin i Shari

Drveće u prirodi je izloţeno vremenskim i atmosferskim utjecajima, kao i utjecajima insekata i

ostalih ţivotinja. Moţemo vidjeti stabla sa oštećenom korom, slomljenim granama ili rupama nastalim

od insekata i ţivotinja. Da bismo to dočarali u bonsai oblikovanju, postoji posebna tehnika postaravanja stabla, jin i shari. Pojednostavljeno, jin tehnika je obrada samo grana a shari tehnika je

obrada cijeloga drveta. Poslije obrade, bilo grane ili cijeloga drveta, rane premazujemo sa posebnom

otopinom sumpora i ţivoga vapna. Premazivanje rana ponavljamo svakih 3-6 mjeseci.

Jin Shari Premazivanje

Otopina sumpora i živoga vapna za Jin i Shari:

25 g ţivoga vapna

50 g sumpora u prahu200 ml vode

Ţivo vapno i sumpor u prahu svako posebno izmješamo sa 100 ml vode. Poslije toga svezajedno kuhamo u posudi na laganoj vatri, uz neprestano miješanje. OPREZ: Kuhati u

prozračnoj prostoriji, zbog neugodnoga mirisa.

* ţivo vapno se moţe kupiti u trgovinama graĎevinskim materijalom i sl.* sumpor se moţe kupiti u ljekarnama

7/21/2019 Bonsai


4. Presađivanje bonsai drveća

Bonsai drveće se presaĎuje kada je u fazi mirovanja, tj. od kasne jeseni do ranog proljeća prije kretanja vegetacije. Kod listopadnog drveća vrijeme za presaĎivanje je bolje uočljivo,zbog opadanja lišća, dok je kod crnogorice teţe uočljivo. MlaĎe biljke presaĎujemo svakedvije godine, a starije svake tri ili četiri.

Kod presaĎivanja pridrţavamo se slijedećih pravila: - presaĎivati biljku u hladovini, nikako ne na otvorenom suncu- biljku u što kraćem vremenu presaditi - poslije presadnje biljku obilno zaliti- ne prihranjivati biljku dok se ne utvrdi da je biljka podnijela presaĎivanje - poslije presadnje svakodnevno obilno zalijevati- biljku poslije presaĎivanja drţati na sjenovitom mjesu, nikako ne na izravnom suncu

Odabir posude za presađivanje

Na donjoj slici je vidljivo kako moţemo izabrati posudu za odreĎeni stil bonsai drveta:

Kvalitetna mješavina zemlje za presađivanje bonsai drveća sadrži:

- treset 30%- glina 20%- pijesak 20%- crnica 30%-- ph vrijednost zemlje: 6,0 - 7,0

Priprema bonsai posude:

Na dno posude, tj. na rupicuza odvodnju vod e

postavljamo ţičanu mreţicu,

toliku da prekrije čitavurupicu.

1. krupniji pijesak ili komadićicigle

2. mješavina zemlje za bonsai 3. mahovina

Ako posuda nema nogice,dobro je ispod nje postaviti

potpornje, da višak vodeslobodno otječe.

7/21/2019 Bonsai


Napomena

- Ako je tlo u posudi, ukojoj uzgajamo primjerke drvenastih vrsta , vlaţno i bogato organskimtvarima, moţe se očekivati da će prirast korijena biti malen jer u tlu nedostaje zraka (koji je potrebanza optimalno iskorištavanje vode i minerala iz tla). - Ako je tlo previše siromašno hranjivim materijalima, ubrzo korijenje gubi vitalnost, a stopanjegovog prirasta se naglo smanjuje.- Ako je tlo preteţno suho, tada se korijenje izduţuje i postaje vretenasto zbog potrage za vodom imineralima.- U veoma bogatom tlu izbojna snaga korijenja je velika i ţile rastu neposr edno uz stijenke posude,odozgo prema dolje, tako da središnji dio posude ostaje neiskorišten. - Ako je stopa potrošnje tla u posudi mnogo manja od stope prirasta korijena, tada zbog zbijanjačestica tla supstrat u posudi moţe postati tvrd i nepropustan za vodu i za daljnji prirast korijena.- Aktivnosti korijena koje su vezane za uzimanje vode i minerala iz tla znatno su oteţane ili potpunozaustavljene ako je temperatura u posudi niţa od 2 C ili viša od 30 C.

Primjer obrade korijena prije presađivanja

Paţljivo vadimo bonsai drvo iz posude

Primjer dobro

izvaĎenog bonsaidrveta

Odstranjujemo višakzemlje sa korijena. Za

to nam mogu posluţitimale grabljice ili

slično.

Sa škarama skraćujemokorijen za jednu trećinu

(uvjetno), takoĎerodstranimo i svaki jako

zadebljani korijen.

7/21/2019 Bonsai


5. Oblikovanje bonsai drveća

Kod oblikovanja bonsai drveća trebali bi se pridržavati slijedećih pravila:

- Od dvije grane na istoj visini koje na deblu stoje jedna nasuprot drugoj, jednu treba ukloniti.- Dovoljno je, ovisno o visini biljke, ostaviti 3 do 5 glavnih grana.- Grane na deblu moraju stajati naizmjenično. - Od dvije grane koje stoje jedna iznad druge, jednu treba ukloniti.- Od dvije grane koje rastu blizu, jedna pored druge, jednu treba ukloniti.- Grane ili postrane grane koje se kriţaju s deblom ili nelijepo rastu prema gore ili prema dolje

treba ukloniti.- Grane koje se moraju potpuno ukloniti, treba odrezati uza samo deblo.- Ako grane treba samo prikratiti, rez treba napraviti dijagonalno, tako da je površina reza

okrenuta prema gore.

Alat za oblikovanje bonsai drveća:

1. Kliješta za sječu grana 2. Kliješta za sječu ţice 3. Škare za sječu korijena4. Škare za sječu tanjih grana koje su nedostupne 5. Pinceta za defolijaciju, tj. ods tranjivanje lišća

Pravilno odstranjivanje grana

Odstranjivanje grane koja

stoji točno iznad druge i timenarušava izgled. Na drvetu

uvijek ostavljamo pomogućnost i neparan broj

grana.

Odstranjivanje suvišnegrane. U potrebljavamo što

oš trije škare ili kliješta.

Odstranjivanje suvišnegrane. Obratiti pozornost

da rez bude što pravilniji.

Uklanjanje suvišnihizbojaka na juniperusu

(borovici). Vršimo tozakidanjem sa rukom ili

škarama.

7/21/2019 Bonsai


Primjer uklanjanja izbojaka

na thuji.

Primjer uklanjanja grane

na boru.

Rezanje tkz. svijeća na boru.

Primjeri kako iz sadnice kupljene u rasadniku oblikovati bonsai

Kod kupovine biljke iz rasadnika moramo obratiti pozornost da je biljka zdravog izgleda ( kod

četinjača boja iglica mora biti tamno-zelene ili svijetlo-zelene boje ), korijen biljke mora biti dobrorazvijen, a ako ţelimo oblikovati bonsai na stijeni, korijen mora biti što duţi ( za bonsai na stijeni pogodnije su biljke koje su rasle na otvorenom, a ne u posudi).

Pinus nigra (Crni bor)

Picea pungens Glauca (Srebrna smreka)

Picea pungens (Smreka)

Picea pungens Glauca (Srebrna smreka)

7/21/2019 Bonsai


6. Bolesti i nametnici

Da bismo izbjegli napad bolesti i štetnika na bonsai drveće, obraćamo pozornost na slijedeće:

- Bolestima i štetnicima više podlijeţu slabašne i premekane biljke. - Previsoka vlaţnost zraka podstiče napade gljivičnih bolesti. - Stalno suhi zrak pogoduje napadu crvenog pauka.

Da bismo preventivno djelovali na pojave bolesti i štetnika, bitne su slijedeće stvari:

- Biljke treba redovito i paţljivo pregledavati. - Pridrţavati se uputa prizvoĎača zaštitnih sredstava. - Prskanje lišća i krošnje drveta vršiti sa što finijim mlazom. - Prskati sa zaštitnim sredstvima sve biljke. - Upotreba zdrave, nezaraţene zemlje. - Postaviti biljke na dobro osvijetljeno, zračno mjesto. - Upotreba čiste vode. - Uništavanje svih biljnih ostataka (lišća, grana i ostaloga). - Obratiti pozornost kod kupovine biljkaka.- Obratiti pozornost na prihranu biljaka.- Biljke ne zalijevati preobilno i nedopustiti da se isuše.

Štetnici k oji najčešće napadaju bonsai drveće: Mravi Uglavnom se javljaju u toplije doba godine. Sami po sebi nisu toliko štetni za bilj ke, ali su

znak uzbune da su se na biljci najvjerojatnije pojavile lisne uši, štitaste uši ili bijele mušice, jer se mravi hrane sa njihovim izmetinama (medna rosa). Mravi takoĎer i raspros tranjujuove štetnike.

Debeloglava

pipa

Otprilike je 10 mm duga, širok crni kukac koji noću čini štetu na nadzemnim dijelovima biljaka. Mjesta njenog ugriza na lišću izgledaju poput uvala. Ličinke su opasnije ododraslog kukca. Ličinke su bijele sa smeĎom glavom, otprilike 12 mm duge i ţive u tlu.Jedu mlado korijenje, nagrizaju starije korijenje i jedu koru na korijenovom vratu.

Napadnute biljke krţljave i nakraju ugibaju. Lisne uši Javljaju se u toplo godišnje doba. Njihovom širenju odgovara suša. Postoje zelene, ţućkaste

i crne lisne uši koje u jesen imaju krila. Sišu lišće na kojem se javljaju ruţne mrlje. Lišćezakrţlja , a često uginu i mladi izboji. Na njihovim izmetinama često se razviju crne gljivice

Gusjenicesovica

Nalaze se u tlu i s tvaraju rane na korijenovom vratu i na korijenu. Gusjenice drugih leptira

uništavaju lišće, peteljke, pupove i cvjetove.

Štitasta,vunasta ikrvava uš

Štetu čine sisajući na granama, grančicama, izbojima, lišću i korijenu. Mlade štitaste uši su

pokretne, dok su starije nepomične ispod čvrstog št ita. Krvave i vunaste uš i su čitavog ţivota pokretne. Njih obavija, više ili manje, pahuljasti voštani ovoj nastao od njihovihizmetina.

Puţ golać i puţstaklenika

Čine štetu struganjem i proţdiranjem pa prave rupe na mladim biljkama. Za vrijeme vlaţnai hladna vremena prepoznat ćemo ih po sjajnim tragovima sluzi. Vlaţno vrijeme podstičenjihovo razmnoţavanje. Oni se hrane noću a danju se skrivaju u tlu ili ispod biljnih pos uda.

Grinja (crveni

pauk)

Prostim okom se gotovo ne moţe uočiti. Dug je svega 0,5 mm. Boje su mu: zelenoţuta,ţuta, narandţasta ili crvena. Štetu čini sisanjem, najčešće sa donje strane lista. Oštećenolišće, odnosno iglice prepoznaju se po mnogim sićušnim pjegicama, lišće zatim mijenja

boju, pos taje mutnozeleno, sivozeleno, onda poţuti, pos meĎi i otpadne. Niska vlaţnostzraka pogodna je za širenje crvenoga pauka. Posebno napada smreku, borove i borovicu.Brzo se š iri na susjedne biljke. Ako se štetn ik istrese na č isti bijeli papir izgleda poput praha

Bijela muha

(štitastimoljac)

Ovo je srodnik lisnih i štitastih uši. Izvana je nalik na male bijele moljce. Imaju 4 bijela

krila, a tijelo im je pokriveno bijelim voštanim izlučinama. Štetu čine sisanjem sa donjestrane lista. Pogoduje im suho, toplo vrijeme. Vrlo brzo se razmnoţavaju.

7/21/2019 Bonsai


7. Prihrana bonsai drveća

Pravila u svezi prihrane bonsai drveća

- Mlade biljke trebaju više prihrane nego stare. - Najviše prihrane treba dati u vrijeme rasta biljke. - U proljeće i rano ljeto daje se više prihrane nego u ljeto. - Listopadne vrste prihranjuju se samo do početka kolovoza, zimzelene vrste nešto dulje, do početka rujna. - Zimi se prestaje sa prihranjivanjem.- Prije prihrane, biljke se moraju dobro zaliti sa vodom.- U jesen je prihrana potrebna za sazrijevanje pupova.

Za dobro održavanje bonsai drveća bitno je da prihrana sadržava: Fosfor Kod nedostatka, lišće mijenja boju i suši se. Na biljci je vidljiv krţljavi rast. Fosfor je

takoĎer vaţan za zdrav rast korijena. Ţeljezo Kod nedostatka, lišće je ţućkasto. eljezo je napotrebnije za zdravo lišće. Ako voda

sadrţava veće količine kamenca, kod biljke se pojavljuje nedostatak ţeljeza. Kalij Kod nedostatka, čitava biljka izgleda mlitavo. Rubovi lista su smeĎe boje i lagano se

suše. Azot Dodaje se u proljeće i rano ljeto, u jesen ga treba dodavati u minimalnim količinama.

Magnezij Kod nedostatka su listovi ţućkaste boje, jasnije je izraţeno kod starijih listova.Magnezij je bitan za zdravo i zeleno lišće.

Dobar sastav gnojiva za crnogorično drveće je: NPK 4+9+16+3% MgO.

Napomena:

- Primjerak bonsai-a moţe biti prihran jivan tek nakon 6-8 tjedana poslije presaĎivanja u novu posudu ili poslije orezivanja korijena (suprotno, prihrana moţe djelovati jako nepovoljno).

- Optimum iskorištenosti upotrebljivog sredstva za prihranu stabalce postiţe uz temperaturu oko20 C i uz stanje 25 % vlaţnosti tla neposredno prije prihranjivanja.

- Intenzitet prihranjivanja preporučljivo je smanjiti za 50 % ili čak 70 % od intenziteta koji

preporučuje proizvoĎač gnojiva.

- Optimalno vrijeme za prihranjivanje je proljeće te druga polovica l jeta i jesen.

- Prihranjivanje tokom kišnih dana nije svrsishodno jer kiša lako ispire gnojivo iz tla u posudama.

7/21/2019 Bonsai


8. Margotiranje

Jedan od načina kako da od starije biljke dobijemo bonsai je margotiranje. Dio biljke koji ţelimo odijeliti ne smije biti ni previše star ni previše mlad. Najpogodnijevrijeme za margotiranje je rano proljeće, u početku kretanja vegetacije.

Na donjom slikovnom prikazu je objašnjen sam postupak margotiranja:

Na slici br. 1 je vidljivo kako moramo obraditi grančicu. Na grančici napravimo prsten i na tommjestu ogulimo koru. Na slici br. 2 je pokazan drugi način obrade grančice. Slika br. 3 prikazuje načinkako omatamo mahovinu oko mjesta kojega smo obradili. Na slici br. 4 prikazano je na koji načinomatamo foliju oko mahovine. Umjesto folije takoĎer moţemo upotrijebiti i plastičnu vazu, kojurazreţemo i nataknemo na mahovinu, sve to učvrstimo sa ţicom. Ako se upotrebljava folija, pazimona to da je folija neprozirna.

Slika br. 1 prikazuje pravilan način postavljene folije. Redovito moramo pregledavati da li jemahovina dovoljno vlaţna. Nakon odreĎenoga vremena pojaviće se korijen, slika br. 2. Kada jekorijen dovoljno razvijen, biljku odreţemo na način prikazan na slici br. 3. Našu odrezanu biljkusadimo u posudu, i prekrivamo sa najlonom, da bi novopresaĎena biljka imala što više zračne vlage,slika br 4.

7/21/2019 Bonsai


Primjer margotiranja juniperusa (borovice):

slika 1 slika 2 slika 3 slika 4



Slika 1 - Juniperus (borovica) prije margotiranja.

Slika 2 - Na deblu radimo prsten, širine 2-3 cm, sa oštrim noţićem, zasijecamo koru do debla. Slika 3 - Pošto se radi o dosta deblom deblu, ostavljamo dva "mosta" da bi gornji dio biljke dobijao

hranjiva potrebna za daljnji rast.Slika 4 - Uzimamo dosta veliku vazu, rasiječemo je uzduţ i nataknemo na deblo, sa komadima ţice

učvrstimo rasječeni dio vaze. Slika 5 - Izgled postavljene vaze na deblo.Slika 6 - Sa dvije ili više ţica učvrstimo vazu za gornji dio biljke, tako da se vaza ne bi pomicala. U

vazu nasipamo mahovinu (u ovom slučaju je upotrijebljena zemlja sa dodatkom kokosovihvlakana). Vazu nasipamo sa mahovinom do vrha. Dobro zalijemo.

Slika 7 - Omatamo dobro sa najlonom. Najlon učvrstimo sa ţicom. Slika 8 - Izgled margotiranoga debla. Redovito provjeravamo da li je mahovina dovoljno vlaţna. Slika 9 - Nakon svega 3 mjeseca, na mjestu margotiranja se pojavljuje gusti sklop ţilica. Slika 10 - Zemlju sa ţilica ne otresamo. Deblo sječemo ispod mjesta margotiranja. Slika 11 - Gornji dio margotirane borovice.Slika 12 - Donji dio margotirane borovice.

7/21/2019 Bonsai


Primjer margotiranja Japanskog javora (Acer palmatum)

Ovdje je prikazan način margotiranja japanskog javora (Acer palmatum), starosti 8 godina. Visinamargotiranog dijela stabla je 1 m, sa presjekom debla 5 cm.

slika 1 slika 2 slika 3



Slika 1 - Javor pripremljen za margotiranje, 10.04.2007. god.Slika 2 - Obavljena defolijacija, 27.05.2007. god.Slika 3 - Izgled javora nakon defolijacije, 29.06.2007. god.Slika 4 - Margotirani dio javora odvojen od matičnog stabla, 17.07.2007. god. Slika 5 - Izgled korijena nakon 3 mjeseca margotiranjaSlika 6 - Javor posaĎen u veliku i dovoljno duboku posudu. Stavlja se u hladovinu uz redovito

zalijevanje i zemlje i lišća, tako da do zime pusti što više korijena. Slika 7 - Skraćivanje grana u siječnju 2008. godine. Slika 8 - Javor 19.06.2008. godine. Visina javora 45 cm.Slika 9 - Javor 01.11.2010.godine, visina javora 40 cm.

7/21/2019 Bonsai


9. Razmnožavanje reznicama

Jedan od načina razmnoţavanja drveća i grmlja je razmnoţavanje reznicama. Najpogodnijevrijeme za razmnoţavanje reznicama je rano proljeće. Moţemo takoĎer razmnoţavati tokom čitave

vegetacije ali je onda manji postotak zakorjenjivanja. Točno vrijeme zakorjenjivanja zavisi od vrste(pogledati tablicu).

Postupak zakorjenjivanja prikazan slikovno:

Uzimamo reznicu dugu 20-

25 cm, donji kraj reznice

mora biti drvenast.

Donji kraj reznice mora bitiods ječen u koso. Reznicu

očistimo od suvišnih iglicaili lišća.

Donji kraj reznice, oko 1 cmumačemo u hormon zazakorjenjivanje. Višakhormona otresemo sa

reznice.

Reznicu ubadamo u posuduispunjenu sa mješavinom

pijeska i humusne zemlje.

Slika prikazuje pravilnoubodenu reznicu u

mješavinu pijeska ihumusne zemlje.

Sa dvije strane posude

ubodemo dva štapića oddrveta ili ţice.

Navlačimo najlonsku prozirnu vrećicu. Svaki dan

pazimo na provjetravanje i

zalijevanje.

Dijeljenje bonsai drveća po veličini:

Oomono Veliki od 60 do 90 cm

Chuhin Srednje veliki od 30 do 60 cm

Kifu Srednji od 25 do 30 cm

Gafu Srednje mali od 13 do 25 cm

Shohin Mali do 13 cm

Mini Mini od 7 do 10 cm

Mame Minijaturni do 7 cm

7/21/2019 Bonsai


10. Defolijacija (Odstranjivanje lišća)

Jedna od naprednih tehnika u uzgoju bonsai drveća je i defolijacija ili odstranjivanje lišća.Tehnika se izvodi samo na listopadnom drveću. Sa ovom tehnikom postiţemo da bonsai tokom

završetka pravoga proljeća dobije još jedno "laţno" proljeće. Poslije odstranjivanja lišća na bonsaidrvetu se pojavljuje u roku 2-3 tjedna novo lišće, puno sitnije i sa kraćim peteljkama. TakoĎer na ovajnačin dobivamo i puno gušći sklop grana. Razmak izmeĎu pupova se smanjuje. Odstranjivanje lišća provodimo samo na starijem drveću. Prije samoga odstranjivanja lišća, tjedan ili dva, prestajemo sa prignojavanjem. Poslije odstranjivanja lišća drvo stavljamo na što sunčani je mjesto uz redovitozalijevanje, ne preobilno je će novo lišće biti opet veliko. Tek poslije pojave svih novih listovanastavljamo sa redovitim prignojavanjem.

Na gornje tri slike prikazan je primjer uklanjanja lišća kod Japanskoga javora (Acer palmatum).

Na gornje dvije slike prikazan je primjer pravilnoga odstranjivanja lišća. Ostavljaju se peteljke,koje nakon nekoliko dana otpadaju. Samo odstranjivanje lišća radimo sa što oštrijim škarama iliskalpelom.

Tablica vremena uklanjanja lišća pojedine vrste:

Maj Jun

Glog (Crataegus) Javor (Acer)

Bukva (Fagus) Grab (Carpinus)

Kalina (Ligustrum) Jabuka (Malus)

Brijest (Ulmus) Zelkova (Zelkova)

Lipa (Tilia)

bonsai

Documents