SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

ĐURĐICA JANKOVIĆ

TSUNAMI

Diplomski rad

Osijek, 2015.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

ĐURĐICA JANKOVIĆ

TSUNAMI

Diplomski rad

Predložen Odjelu za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku radi stjecanja zvanja

profesora fizike i tehničke kulture s informatikom

Osijek, 2015.

Ovaj diplomski rad je izrađen u Osijeku pod vodstvom doc. dr. sc. Snježane

Markušić u sklopu Sveučilišnog preddiplomskog studija fizike i tehničke

kulture s informatikom na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku.

Sadržaj

SAŽETAK…………………………………………………………………………………………………iv

Abstract……………………………………………………………………………………………………..v

1. UVOD……………………………………………………………………………………………...1

2. POTRESI…………………………………………………………………………………………..2

2.1 Vrste potresa i njihove karakteristike…………………….…………………..……………....2

2.2 Tektonski potresi i njihova obilježja………………………………………………………....3

2.3 Posljedice potresa…………………………………….………………………………...….....8

3. SEIZMIČKI VALOVI I NJIHOV UZROK……………………………………………………...11

4. TSUNAMI………………………………………………………………………………………..15

4.1 Valovi u moru………………………………………………………………………………15

4.2 Uzroci tsunamija………………………………….………………………………………...17

4.3 Značajke tsunamija…………………………………………………………………………22

4.4 Nastanak tsunamija…………………………………………………………………………24

4.5 Tsunamiji danas…………………………………………………………………………….28

4.6 Najrazorniji tsunamiji………………………………………………………………………29

4.7 Tsunami u Jadranu ……………………………………...…………………………………32

4.8 Obrana od tsunamija………………………………………………………………………..34

5. STATISTIČKI PREGLED TSUNAMIJA………………………………………………………..40

6. ZAKLJUČAK……….....…………………………………………………………………......…..42

7. LITERATURA…….……………………………………………………………………………...44

8. ŽIVOTOPIS…………………………………………………………………………………...….48

iii

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Diplomski rad

Odjel za fiziku

TSUNAMI

ĐURĐICA JANKOVIĆ

Sažetak

Diplomski rad opisuje nastajanje najrazornijeg i najmoćnijeg morskog vala tsunami. Tsunami su

po fizikalnim karakteristikama dugi valovi, a uzrokovani su tektonskim pomicanjem ploča

morskog dna, odnosno podmorskim potresima. Naziv potječe iz Japana gdje su tsunamiji česti.

(48 stranica, 59 slika, 5 tablica)

Rad je pohranjen u knjižnici Odjela za fiziku

Ključne riječi: potres / tsunami / valovi

Mentor: doc. dr. sc. Snježana Markušić

Ocjenjivači: doc. dr. sc. Zvonko Glumac, mr. sc. Slavko Petrinšak, prof.

Rad prihvaćen: 13.03.2015.

iv

J. J. Strossmayer University in Osijek B.Sc. Thesis

Department of Physics

TSUNAMI

ĐURĐICA JANKOVIĆ

Abstract

This graduate thesis describes the formation of the most destructive and most powerful sea and

ocean wave, tsunami. Tsunami are long waves caused by tectonic plates shifting seabed, or under

sea earthquakes. The name derives from Japan, where the tsunamis are common.

(48 pages, 59 figures, 5 tables)

Thesis deposited in Department of Physics library

Keywords: earthquake / tsunami / waves

Supervisor: doc. dr. sc. Snježana Markušić

Reviewers: doc. dr. sc. Zvonko Glumac, mr. sc. Slavko Petrinšak, prof.

Thesis accepted: 13.03.2015.

v

1

1. UVOD

Čovjek se iz dana u dan suočava s raznoraznim opasnostima. Svaki njegov korak nosi neku novu

opasnost. Suprotstavlja im se u granicama svojih mogućnosti, u granicama u kojima mu to

dopušta njegova umna sposobnost, kao i tehnička dostignuća. Unatoč tome što je znanost

napredovala i neovisno o tome što znanstvenici iz dana u dan dolaze do novih spoznaja i dalje

postoje opasnosti koje čovjek nije u mogućnosti spriječiti niti kontrolirati, a isto tako niti

predvidjeti. Spomenom riječi tsunami u ljudima se stvara misaona slika nalik slici 1., morski val

jako velike amplitude, a koja je djelo japanskog slikara i gravera imena Katsushika Hokusai.

Općenito ga se uspoređuje sa surferskim valom kojemu je gornji dio uvrnut i koji poklapa sve što

susretne.

Sika 1. Predodžba tsunamija (http://www.jkgaleb.hr/NewsDetails/419/lang/HR/Tsunami---razorni-plimni-

val.wshtml)

Tsunami dolazi od japanske riječi tsu", (津)-što znači val i "nami",(波)-što znači luka. Vraćajući

se kući u luku, japanski ribari znali su je naći poharanu valovima koje nisu primijetili na

otvorenom moru prilikom plovidbe, pa su mislili kako su to uzrokovali valovi koji se pojavljuju

samo u luci, blizu obale. Od tada taj razorni morski val nosi ime "val u luci".

Tsunamiji su po fizikalnim karakteristikama dugi valovi čiji su uzroci podvodni potresi, odroni,

vulkanske erupcije, eksplozije i udari meteorita. U više od 80% slučajeva uzrok su podvodni

potresi na rasjedima na kojima se dodiruju različite litosferne ploče. Potresi su oduvijek izazivali

2

zanimanje ljudi, ali i strah zbog razornih posljedica. Čuveni Aristotel1 smatrao je da su potresi

posljedica ljutnje bogova. To je stoljećima bilo uzor tumačenja pojave potresa. Međutim, ono je

moralo ustupiti mjesto Newtonovim2 zakonima mehanike i prirodnoznanstvenom tumačenju.

Pojava potresa počinje se tumačiti kao prirodna pojava u vezi s geološkim razvojem, koja ima

ishodište u Zemljinoj kori. Tamo gdje je taj razvoj burniji, veća je seizmička aktivnost.

2. POTRESI

Potres je za čovjeka jedna od najneugodnijih prirodnih pojava, a koja uzrokuje nelagodu budući

da čovjeku nestaje stabilnost uporišta. Možemo ga prepoznati u snažnim trzajima Zemljine kore.

Znanost koja se bavi proučavanjem potresa i njegovim posljedicama naziva se seizmologija (grč.

seismos: potres i logos: znanost). Sprava koja se koristi za mjerenje i bilježenje potresa naziva se

seizmograf, a zapis seizmogram. Isti predstavlja zapis gibanja tla ovisno o vremenu.

2.1. Vrste potresa i njihove karakteristike

Za vrijeme potresa u unutrašnjosti Zemlje dolazi do naglog oslobađanja energije i pri tome

nastaju seizmički valovi koji se rasprostiru na sve strane od izvora. Potrese dijelimo prema

uzroku nastajanja i izvoru energije na tektonske, vulkanske, urušne i umjetne.

Tektonski potresi obuhvaćaju oko 90% svih prirodnih potresa. Izvor su im elastične napetosti u

Zemljinoj kori. Kada elastične napetosti prijeđu granicu elastičnosti materije dolazi do naglog

oslobađanja akumulirane elastične energije te nastaje potres.

Vulkanski potresi obuhvaćaju 7% svih potresa. Izvori su im naglo oslobađanje termokemijske

energije iz magme i to prilikom njenog prodiranja na površinu, no u tom trenutku se samo mali

dio ukupne energije pretvori u mehaničku energiju elastičnih valova. Glavni dio energije služi za

1Aristotel - Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac. 2Isaac Newton, (Lincolnshire, 4. siječnja1643. (25. 12. 1642.) - London, 31. ožujka1728.), engleski fizičar, matematičar i astronom, jedan od najvećih prirodnih znanstvenika u povijesti.

3

podizanje masa iz unutrašnjosti ili pređe u atmosferu, pa po tome možemo zaključiti kako su

vulkanski potresi slabi, a pomaci tla su kao kod velikih eksplozija.

Urušni potresi su potresi koji nastaju prilikom urušavanja šupljina u Zemljinoj kori i obuhvaćaju

oko 3% svih potresa. Šupljine nastaju djelovanjem vode na materije topive u vodi. Izvor energije

potječe od polja sile teže, pa prilikom urušavanja dolazi do naglog opadanja potencijalne

energije postojeće raspodjele masa. Energija urušnih potresa je jako mala.

Uzrok umjetno izazvanih potresa su eksplozije, obrušavanja ili slijeganja zbog kopanja (gorski

udari), brzo punjenje ili pražnjenje velikih akumulacijskih jezera i crpljenje nafte.

2.2. Tektonski potresi i njihova obilježja

Tektonski potres uzrokuje pomicanje tektonskih ploča čija je posljedica podrhtavanje Zemljine

kore zbog oslobađanja velike količine energije. Ubrajamo ga u endogeni proces odnosno u

proces koji utječe na oblikovanje reljefa Zemlje. Nastaje u Zemljinoj unutrašnjosti u točki koju

nazivamo žarište potresa ili hipocentar (slika 2).

Slika 2. Shematski prikaz epicentra i hipocentra (http://www.znanje.org/i/i21/01iv08/01iv0801/)

U odnosu na mjesto nastajanja, odnosno dubinu, razlikujemo tri vrste tektonskih potresa:

a) Plitki, do dubine od 70 km ispod površine Zemlje,

Seizmički valovi

4

b) Srednji, 70 do 300 km ispod površine Zemlje

c) Duboki, koji su najčešće u zonama subdukcije, tj. na mjestima gdje jedna litosferna ploča

uranja pod drugu.

Hipocentar ili žarište je točka na rasjedu gdje pucanje otpočne, a njegova horizontalna projekcija

na površini je epicentar. Epicentar je mjesto na Zemljinoj površini koje predstavlja točku na

kojoj je intezitet potresa najveći i mjesto gdje napravi najveću štetu. Dužina pucnja rasjeda ovisi

o jačini potresa. Udaljenost između hipocentra i epicentra nazivamo hipocentralnom ili žarišnom

dubinom (h), a udaljenost između epicentra i nekog stajališta epicentralnom udaljenosti. Potresna

energija se rasprostire seizmičkim valovima. Jačinu samog potresa definira veličina magnitude

potresa, koja se prema svom autoru (C. F. Richter)3 naziva i Richterovom magnitudom (ML).

Magnituda je funkcija oslobođene energije u žarištu potresa, a određuje se na osnovi zapisa

potresa, jer je magnituda logaritamska funkcija epicentralne udaljenosti i maksimalne zabilježene

amplitude pomaka tla. U tablici 1. je dana okvirna veza između iznosa magnitude te učinaka

potresa.

3 Charles Francis Richter (26. travnja 1900.–30. rujna 1985.), američki seizmolog i fizičar

5

Richterove magnitude

Opis potresa

Učinci djelovanja potresa Učestalost pojave

Ispod 2,0 Mikro Mikropotresi, ne osjećaju se. Oko 8.000 po danu

2,0 – 2,9

Manji

Općenito se ne osjete, ali bilježe ih seizmografi.

Oko 1.000 po danu

3,0 – 3,9 Često se osjete, no rijetko uzrokuju

štetu. 49.000 godišnje

(procjena)

4,0 – 4,9 Lagani Osjetna drmanja pokućanstva,

zvukovi trešnje. Značajnija oštećenja rijetka.

6.200 godišnje (procjena)

5,0 – 5,9 Umjereni

Uzrokuje štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama, moguća manja šteta kod modernih

zgrada.

800 godišnje

6,0 – 6,9 Jaki Može izazvati štete u naseljenim područjima 160 km od epicentra.

120 godišnje

7,0 – 7,9 Veliki Uzrokuje ozbiljnu štetu na velikom

području. 18 godišnje

8,0 – 8,9

Razarajući

Može prouzrokovati golemu štetu i po tisuću kilometara od epicentra.

1 godišnje

9,0 – 9,9 Katastrofalni potres koji uništava

većinu objekata u krugu od nekoliko tisuća kilometara.

1 u 20 godina

10,0+ Epski Nikada nisu zabilježeni. Ekstremno rijetki

(nepoznati)

Tablica 1. Usporedba iznosa magnitude potresa te učinka koje potres izazove i njihove učestalosti

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Richterova_ljestvica)

6

Seizmičku aktivnost (seizmičnost) opisujemo na osnovi prostorne razdiobe potresa na nekom

području u ovisnosti o njihovoj jakosti. Pogledamo li globalnu razdiobu potresa, prikazanu na

slici 3., možemo zaključiti kako Zemlja nije svuda jednako seizmički aktivna, te da se potresi

događaju duž točno određenih linija koje se poklapaju s granicama tektonskih ploča, prikazane

na slici 4.

Slika 3. Glavne tektonske ploče

Seizmičkim ili seizmički aktivnim područjima nazivamo područja gdje se potresi često događaju

dok područja u kojima se potresi ne događaju, ili su vrlo rijetki, aseizmičkim.

Pogledamo li globalnu razdiobu potresa možemo zaključiti da je najveći dio kontinenata i oceana

aseizmičan te kako su najjači potresi i najveći broj potresa vezani za dva vrlo uska seizmička

područja. Prvo područje je cirkumpacifički seizmički pojas nazvan još i „The Ring of Fire“ koji

se proteže uz obale Tihog oceana i obuhvaća 77% ukupne svjetske seizmičnosti. Drugi je

mediteransko-azijski seizmički pojas koji se proteže od Kanarskih otoka preko Sredozemlja

prema Himalaji gdje zavija prema jugu preko Sumatre i Jave do Tihog oceana. Obuhvaća oko

18 % svjetske seizmičnosti. (slika 5)

Slika 5. „The Ring of Fire“(http://www.enchantedlearning.com/subjects/volcano/ringoffire/)

Slika 4. Globalna razdioba potresa

7

Globalna statistika potresa izražena je brojem potresa unutar određenog intervala magnituda koji

se dogode tijekom jedne godine u svijetu. (Tablica 2.)

Tablica 2. Globalna čestina potresa od 1900. godine.

Statistiku potresa unutar manjih područja možemo promatrati na isti način te na osnovu toga

iznijeti zaključke o eventualnoj prognozi potresa i procjenu seizmičke ugroženosti promatranog

područja. Iz popisa potresa magnituda većih ili jednakih 8.0 nakon 1990., prikazanih u Tablici 3.,

te njihove prostorne raspodjele prikazane na slici 3., evidentno je kako su se ti potresi događali

unutar cirkumpacifičkog seizmičkog pojasa.

Opis Magnituda Godišnji

prosjek

Ogroman >8 1

Velik 7–7.9 18

Jak 6–6.9 120

Umjeren 5–5.9 800

Slab 4–4.9 6,200

Malen 3–3.9 49,000

Vrlo slab 2–3 1,000

Vrlo malen 1–2 8,000

8

Potresi magnituda 8.0 i većih od 1990.

Godina Mjesec Dan Vrijeme UTC

Dubina (km)

Magnituda Područje Broj poginulih

1 1994 06 09 00:33:16.2 631 8.2 Sjeverna Bolivija 10

2 1994 10 04 13:22:55.8 14 8.3 Kurilsko otočje 11

3 1995 07 30 05:11:23.6 46 8.0 Blizu obale sjevernog Čilea 3

4 1995 10 09 15:35:53.9 33 8.0 Blizu obale Meksika 49

5 1996 02 17 05:59:30.5 33 8.2 Područje IrianJaya, Indonezija 166

6 1998 03 25 03:12:25.0 10 8.1 Područje otočja Balleny 0

7 2000 11 16 04:54:56.7 33 8.0 Područje Nove Irske, P.N.G. 2

8 2001 06 23 20:33:14.1 33 8.4 Blizu obale Perua 138

9 2003 09 25 19:50:06.3 27 8.3 Hokkaido, Japan 0

10 2004 12 23 14:59:04.3 10 8.1 Sjeverno od otoka Macquarie 0

11 2004 12 26 00:58:53.4 10 9.1 Zapadna obala sjeverne Sumatre

227898

12 2005 03 28 16:09:36.2 30 8.6 Sjeverna Sumatra, Indonezija 1313

13 2006 5 3 15:26:39 55 8.0 Tonga, Tihi ocean 0

14 2006 11 15 11:14:16 30,3 8.3 Kurilski otoci, Rusija 0

15 2007 1 13 04:23.20 10 8.1 Istočno od Kurilskih otoka 0

16 2007 4 1 20:39:56 10 8.1 Salomonski otoci 40

17 2007 8 15 23:40:57 39 8.0 U blizini obale središnjeg Perua 514

18 2007 09 12 11:10:26 34 8.5 Sumatra 25

19 2010 02 27 06:34:11 35 8.8 Čile 507

20 2011 3 11 05:46:24 30 9.0 Pokraj istočne obale Honshu, Japan

20896

21 2012 4 11 08:38:37 22,9 8,6 Zapadna obala sjeverne Sumatre

10

22 2013 2 6 01:12:27 28,7 8.0 Sjeverno od Late, Salomonski otoci

0

Tablica 3. Popis potresa magnituda većih od 8 nakon 1990. godine.

2.3. Posljedice potresa

Pojavu potresa i njegove posljedice teško je predvidjeti, unatoč napretku i novim saznanjima

seizmologije. Potres se iznenada događa tako da ga nismo u mogućnosti spriječiti. Posljedice

koje ostavlja za sobom vidljive su i golim okom. Porušene građevine, odroni, klizišta, tsunami te

veliki broj ljudskih žrtava. Navedene tragedije podsjećaju na činjenicu kako je čovjek i dalje

9

malen i nemoćan pred razornom moći prirode. Najjači instrumentalno zabilježen potres bio je

onaj u Valdiviji, u Čileu, 22. svibnja 1960. godine čija je magnituda iznosila 9.5 prema Richteru

(slika 6).

Slika 6. Posljedica potresa u Valdiviji, u Čileu, 22. svibnja 1960. godine.

(http://www.slobodnaevropa.org/content/posljedice_zemljotresa_zemlja_se_okrece_brze_dan_postao_kraci/233773

3.html)

Drugi najjači instrumentalno zabilježen potres svih vremena bio je onaj iz 28. ožujka 1964. u

mjestu Portage na Aljasci, u Sjedinjenim Američkim Državama, a magnituda mu je iznosila 9.2

po Richteru (slika 7).

Slika 7. Posljedica potresa u mjestu Portage, Aljaska. (http://www.weatherstock.com/natural-disasters-

gallery/slides/AEQ-10.html)

10

Treći potres po jačini dogodio se 26. prosinca 2004. godine, a epicentar mu je bio pod morem, uz

zapadnu obalu Sumatre u Indoneziji. Magnituda je iznosila 9.1 prema Richteru (slika 8).

Slika 8. Posljedica potresa u Indoneziji, 26. prosinca 2004. (http://www.ezadar.hr/clanak/devet-godina-od-razornog-tsunamija)

Dana 11. ožujka 2011., dogodio se razorni potres u Japanu, koji je iznosio 9.0 po Richteru, koji

je četvrti najjači instrumentalno zabilježen potres i najjači u Japanu (slika 9).

Slika 9. Posljedica potresa u Japanu, 11. ožujka 2011. (http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-japanu-517-tisuca-ljudi-

sudjelovalo-u-vjezbi-kojom-je-simuliran-razoran-potres/569512.aspx)

Peti najjači potres bio je onaj u istočnoj Rusiji, na poluotoku Kamčatka, 04. studenoga 1952., a

magnituda mu je bila 9.0 po Richteru (slika 10).

11

.

Slika 10. Potres na otoku Kamčatka 1952. godine.

(http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/world/events/1952_11_04.php)

3. SEIZMIČKI VALOVI I NJIHOVA OBILJEŽJA

Pod pojmom seizmički val podrazumijevamo elastični poremećaj koji se širi iz žarišta pri čemu

se impuls sile prenosi sa čestice na česticu i širi kroz medij u obliku sinusoidalnog vala.

Pomak neke čestice iz ravnotežnog položaja uzrokuje pomak susjednih čestica koje se počinju

gibati. Gibajući se prenose titraje od jedne do druge čestice odnosno prenose energiju

oslobođenu u žarištu potresa na sve strane i na taj način uzrokuju formiranje seizmičkog vala.

Rasprostiranje valova potresa se prvobitno očituje u koncentričnom širenju oko mjesta nastanka

kao što je prikazano na slici 11. Duljina seizmičkog vala ovisi o periodu vala ili frekvenciji i

brzini širenja vala kroz promatranu sredinu.

12

Slika 11. Kružna valna fronta ( http://fizika-osnove.blogspot.com/2013/11/valovi.html)

Osnovni tipovi seizmičkih valova su prostorni i površinski valovi.

Pod prostornim valovima podrazumijevamo elastične valove koji se iz žarišta šire na sve strane u

unutrašnjosti Zemlje, dok pod površinskim valovima podrazumijevamo valove koji se šire duž

površine Zemlje. Prostorne valove karakteriziraju kratke valne duljine i visoke frekvencije, a

osnovne klase prostornih valova su P-valovi i S-valovi.

P-valovi ili primarni valovi su longitudinalni valovi kod kojih čestice vibriraju u smjeru širenja

vala uzrokujući pojavu dilatacije (rastezanja) i kompresije (sabijanja) i predstavljaju najbrže

seizmičke valove (slike 12 i 13). Rasprostiru se kroz sredstva u svim agregatnim stanjima i

možemo ih poistovjetiti sa zvučnim valovima.

Slika 12. Rasprostiranje longitudinalnog vala (/http://www.getting-in.com/guide/a-level-physics-longitudinal-and-

transverse-waves/)

Sabijanje Širenje

13

Slika 13. Rasprostiranje P-vala i smjer titranja čestica. (http://geoclass.wordpress.com/2009/08/31/seizmicki-valovi/)

S-valovi ili sekundarni valovi su transverzalni valovi kod kojih čestice sredstva vibriraju

okomito na smjer širenja vala i ne šire se kroz fluide (slike 14 i 15). Putuju sporije od P-valova.

Slika 14. Rasprostiranje transverzalnog vala (http://www.getting-in.com/guide/a-level-physics-longitudinal-and-

transverse-waves/)

Slika 15. Rasprostiranje S-vala i smjer titranja čestica(http://geoclass.wordpress.com/2009/08/31/seizmicki-valovi/)

Površinske valove karakteriziraju velike valne duljine i male frekvencije. Osnovne klase su

Love-ovi površinski valovi i Rayleigh-evi površinski valovi.

Rasprostiranje P vala

Smjer vala

Valna duljina

Transverzalni val

Rasprostiranje S vala

Smjer vala

Smjer gibanja čestica

Smjer gibanja čestica

14

Love-ovi valovi dobili su ime po britanskom matematičaru Augustus Edward Hough Love-u,

budući da je razvio takav matematički model valova, a za što je 1911., dobio Adamsovu

nagradu4. Kod Love-ovih valova čestice se gibaju u horizontalnoj ravnini, okomito na smjer

širenja vala. (slika 16).

Slika 16. Prikaz titranja čestica prilikom prolaza Love-ova vala. (http://en.wikipedia.org/wiki/Love_wave)

Rayleigh-evi valovi su dobili ime po engleskom fizičaru John William Strutt Rayleigh–u,

poznatom kao Lord Rayleigh, koji je 1885. teorijski predvidio takvu vrstu valova. Rayleigh-evi

valovi su kombinacija transverzalnih i longitudinalnih valova čija amplituda eksponencijalno

opada dubinom, a čestice prilikom njegova prolaska izvode gibanje po elipsi. Manja os elipse je

u smjeru širenja vala dok je velika os okomita na površinu Zemlje i smjer širenja. (slika 17).

Slika 17. Prikaz titranja čestica prilikom prolaza Rayleigh-eva vala. (http://en.wikipedia.org)/wiki/Rayleigh_wave)

4 Adamsova nagrada - dodjeljuje svake godine na Fakultetu za matematiku Sveučilišta u Cambridgeu i St John 's College u Velikoj Britaniji

temeljen matematičara je za uglednog istraživanja u matematičkih znanosti.

Love-ov val

Rayleigh-ev val

15

4. TSUNAMI

4.1. Valovi u moru

Valovi u moru predstavljaju periodičku deformaciju granične površine. Dijelimo ih na

površinske valove i unutarnje valove. Površinski valovi se javljaju na granici atmosfera-more

dok unutarnji nastaju na granicama različitih slojeva u moru. Ukoliko se površinski i unutarnji

valovi javljaju na otvorenom oceanu i radi postojanja prostornih promjena u topografiji mora,

tada ih zovemo rubni valovi.

Valovi se gibaju određenom valnom brzinom, koju označavamo grčim slovom λ, dok čestice u

moru opisuju periodičko gibanje te se vraćaju na početni položaj tijekom jednog ciklusa. Valnu

visinu opisujemo kao promjenu u visini između dola i brijega vala i ona iznosi dvije valne

amplitude, dok valna duljina predstavlja udaljenost između dva susjedna brijega ili dola vala.

Vrijeme potrebno da dva susjedna brijega ili dola vala prođu neku čvrstu točku određuje period

vala dok broj bregova ili dolova vala koji prođu pokraj čvrste točke u jedinici vremena

predstavlja frekvenciju vala (f) (slika 18). Val jednake valne duljine i dva puta veće frekvencije

sredstvom će se proširiti za dva puta kraće vrijeme. Brzina širenja vala v razmjerna je frekvenciji

vala f, odnosno v = λ * f, odnosno što je duljina vala manja, brzina vala je veća.

Slika 18. Shematizirani prikaz vala u moru. (http://skola.gfz.hr/d2_1.htm)

Valovi mogu biti progresivni, što znači da se njihova energija giba u određenom smjeru, ili stojni

valovi koji predstavljaju dva progresivna vala koji se gibaju u suprotnim smjerovima. Primjer

16

progresivnog vala su plimni valovi, dok su slobodne oscilacije - seši primjeri stojnih valova u

moru. Sila uzročnica nastanka valova u moru može biti periodička i ne periodička, pa stoga

razlikujemo valove uzrokovane plimotvornom silom - plimni valovi, valove uzrokovane

vremenskim promjenama topografije dna - tsunamiji, te valove uzrokovane atmosferskim

djelovanjem na površini mora – površinski valovi uzrokovani vjetrom, seši i drugi. Na kraćim

valnim duljinama (manjim od 1.7 cm) javljaju se kapilarni valovi, koji su pokretani (relaksirani)

silom napetošću površine mora. Zemlja je rotirajući elipsoid te uzrokuje i pojavu inercijalnih

oscilacija i Rossbyjevih valova, koji se mogu manifestirati kao površinski ili unutarnji valovi.

Superpozicija više valnih poremećaja koji se gibaju u istom smjeru predstavlja valnu grupu ili

valni paket. Pojedinačni valovi u valnoj grupi gibaju se valnom brzinom c, dok valna grupa cg

putuje brzinom cg:

gdje je λ valna duljina, ω kružna frekvencija, k valni broj te T period vala. U moru je za većinu

valova valna brzina proporcionalna valnoj duljini, odnosno dulji valovi se brže gibaju i obrnuto.

Stoga je grupna brzina manja od pojedinačne brzine valova koji sačinjavaju grupu. Energija

valnog poremećaja se giba grupnom brzinom, a skupina valova kod kojih se razlikuju valna i

grupna brzina nazivaju se disperzivni valovi (slika 19). Kod disperzivnih valova fazna brzina

ovisi o valnoj duljini vf = f(λ) što znači da valovi različitih perioda putuju različitim brzinama.

Duži periodi stižu prije jer se radi o valovima velikih valnih duljina koji zadiru duboko u Zemlju,

gdje je njihova brzina rasprostiranja općenito veća.

Slika 19. Superpozicija dvaju valova slične valne duljine ima za posljedicu gibanje njihove ovojnice grupnom

brzinom. (http://skola.gfz.hr/d2_1.htm)

17

U pogledu dubine mora, valove dijelimo na valove dubokog mora, za koje vrijedi da je valna

duljina mnogo manja od dubine mora i oni su uglavnom posljedica puhanja vjetra nad nekim

područjem, te na valove plitkog mora, za koje je dubina mora bitno manja od valne duljine

valnog poremećaja i koji se brže šire u dubokom moru. Primjeri valova dubokog mora su

površinski valovi uzrokovani vjetrom, dok su tsunamiji predstavnici valova plitkog mora (slika

20).

Slika 20. Gibanje čestica mora kod kratkoperiodičkih (lijevo) i dugoperiodičkih (desno) valova.

4.2. Uzroci tsunamija

Tsunami su dugi valovi uzrokovani tektonskim pomicanjem ploča morskog dna (podmorskim

potresima). Uzroci nastajanja tsunamija su:

1) potresi (više od 80% slučajeva)

Ovdje su navedeni neki od potresa koji su uzrokovali tsunami:

18

• Potres 1. travnja 1964. godine, sa epicentrom u blizini otoka Unimak u Aleutskom otočju.

U početku mu je dodijeljena magnituda od 7,2 po Richteru, no kasnije je ustanovljeno

kako je ista iznosila 8,6. Uništen je potpuno novo izgrađen, Scotch Cap svjetionik čija je

baza bila na oko 30 metara iznad razine mora. (slika 21. i 22.). Poginulo je svih pet

članova posade.

Slika 21. i 22. Scotch Cap svjetionik na otoku Unimak, Aljaska, prije i poslije tsunamija

(http://www.noaanews.noaa.gov/stories2006/s2598.htm)

• Tsunami u mjestu Hilo, Havaji 23. svibnja 1960., magnitude 9.5. (slika 23)

Šezdeset i jedna osoba je izgubila život, a oko 540 domova i poslovnih prostora je

uništeno ili teško oštećeno. Val je dosegao visinu do 35 m.

Slika 23. Pristanište u luci Hilo (http://celebrating200years.noaa.gov/transformations/tsunami/image1.html)

19

• Tsunami u Valdiviji odnosno veliki čileanski potres, 22. svibnja 1960. godine, sa

epicentrom u subdukcijskoj zoni uz Južnu Ameriku, uzrokovan potresom magnitude

9,5 (slika 24. i 25.)

Slika 24. i 25. Učinci potresom izazvanog tsunamija u Čileu, prije i poslije

(http://www.srh.noaa.gov/jetstream/tsunami/survive.htm)

• potres sa epicentrom u Aljasci, 28. ožujka 1964., magnitude 8,4 (slika 26)

Slika 26. Osnovna škola u mjestu Anchorage, Aljaska

(http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/states/events/1964_03_28_pics.php)

20

• potres sa epicentrom pored obale Nikaragve , 2. rujna 1992., magnitude 7,7(slika 27)

Slika 27. Posljedice potresa u Nikaragvi (http://www.ngdc.noaa.gov/ngdc.html)

2) odroni

• Kao primjer često se navodi odron u zaljevu Lituya na Aljasci iz 1958. godine, gdje je

isti uzrokovao tsunami procijenjene maksimalne visine vala od oko 500 m (slika 28)

Slika 28. Odron u zaljevu Lituya na Aljasci 1958. godine

(http://en.wikipedia.org/wiki/1958_Lituya_Bay_megatsunami)

21

3) vulkanske erupcije

• Godine 1883. je erupcija vulkana Krakatau, između Jave i Sumatre (slika 29),

uzrokovala tsunami koji je doslovno razorio velike dijelove otoka Krakatoa. Oblak

prašine koji je prekrio nebo do Norveške, inspirirao je slikara Edvard Munka5, koji je

naslikao svoje slavno djelo „Krik“6.

Slika 29. Krakatau i susjedni otoci prije i poslije tsunamija.

(http://nephicode.blogspot.com/2011/02/island-of-south-america-part-iii.html)

4) eksplozije

• Godine 1917. eksplozija broda koji je prevozio oružje i municiju u luci Halifax,

Kanada (slika 30. i 31), uzrokovala je također razorni tsunami.

Slika 30. Eksplozija broda u luci Halifax Slika 31. Posljedica tsunamija u luci Halifax

1917. godine 1917. godine

5 Edvard Munk (1863-1944) – norveški slikar i grafičar 6 Krik – umjetničko djelo (slika)

PRIJE POSLJE

22

5) udari meteorita

• Prije oko 65 milijuna godina, pretpostavlja se da je Zemlju pogodio veliki meteorit

promjera oko 180 km na području današnjeg poluotoka Yucatan (Meksiko). (slika

32) Osim što je taj udar izazvao ogromni tsunami smatra se da je odgovoran za

izumiranje dinosaura te nestanak više od 70% tadašnjih živih bića.

Slika 32.Udar meteorita na Zemlju (http://www.index.hr/xmag/clanak/meteoriti-zasuli-zemlju-nakon-

raspada-asteroida/136903.aspx)

4.3. Značajke tsunamija

Za razliku od "običnih" morskih valova, najčešće uzrokovanih vjetrom, tsunami obuhvaća cijelu

masu morske vode od dna do površine mora. Valna duljina mu je velika te udaljenost između

bregova može biti i do 500 km. Brodovi ga na pučini ne uočavaju budući da na otvorenom moru

ne predstavlja veliku opasnost jer mu visina nije veća od 2 m, dok u pogledu brzine može prijeći

i 800 km/h. Poznato je da se prilikom približavanja obali dubina mora smanjuje, a samim tim se

smanjuje i brzina vala. Na obali se skupljaju vodene mase i mogu se uzdignuti i do nekoliko

desetaka metara.

Brzinu kojom putuju dugi valovi možemo prikazati formulom :

23

gdje je g ubrzanje sile teže, a H dubina mora. Navedena formula pokazuje kako brzina širenja

tsunamija ovisi samo o dubini oceana. Budući da period tsunamija (T) ovisi o prostorno-

vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra i u prosjeku iznosi od 10

do 100 min, možemo reći kako je uobičajena valna duljina (λ=cT) u rasponu od 100 do 1000 km.

Općenito vrijedi da je brzina opadanja energije vala obrnuto proporcionalna njegovoj valnoj

duljini. Iz navedenog možemo zaključiti kako tsunami može jako dugo putovati, a da pri tom

izgubi malo energije, što pridonosi njegovoj razornosti.

Legenda kaže kako je 479. godine prije Krista, kada su Perzijski vojnici došli do grčkog grada

Potidaea-e kako bi ga osvojili, voda otežavala prolazak do grada, no u jednom trenutku voda se

povukla puno više nego što je uobičajeno ostavljajući im slobodan

prolaz na tvrdom tlu. Vojnici su mislili da ih prati sreća, no zapravo

nije bilo tako. Prije nego što su došli do pola puta, voda se vratila u

obliku vala koji je bio viši nego bilo koji val do sada. To je bilo prvi

puta da su se susreli s tako ogromnim valom koji je potopio sve

napadače Perzijske vojske pa su Potidaeajci vjerovali da ih je spasio

Posejdon, grčki bog mora i potresa, no vjerojatnije je da ih je spasio

fenomen kojeg danas poznajemo pod nazivom tsunami (slika 33).

Tsunami valovi imaju brijeg i dol i ne sastoje se od pokretnih voda,

već od prolaska energije kroz vodu. Razliku predstavlja mjesto odakle dolazi energija. Valove na

površini oceana uzrokuje vjetar i budući da obuhvaća površinu valovi imaju ograničenu veličinu

i brzinu, dok su tsunamiji uzrokovani energijom nastalom ispod vode koja je najčešće

uzrokovana vulkanskim erupcijama, odronima, udarima meteorita, i potresima koji su najčešći

uzrok (u više od 80% slučajeva).

Prosječno, 4 od 5 tsunamija se događa u području znanom kao „The ring of fire“, odnosno

pacifičkom vatrenom prstenu, pojasu vulkana i izražene seizmičke aktivnosti koji okružuje Tihi

ocean. To je područje s oko 40% aktivnih vulkana i najjačih potresa. Duž granica

cirkumpacifičke zone („The ring of fire“), sudaraju se tektonske ploče te uslijed porasta napetosti

dolazi do pucanja dijelova ploča što uzrokuje potres. Ukoliko se isti dogodi na dnu mora, potiče

gibanje mase vode koja inicira tsunami.

Visina potresnih valova u blizini epicentra može biti relativno velika radi oslobađanja velike

količine energije, no amplituda vrlo brzo opadne. Približavajući se obali smanjuje im se brzina

Slika 33. Posejdon

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Po

sejdon)

24

radi očuvanja mase, te dolazi do uzdizanja valova odnosno do povećanja amplitude vala ovisno o

dubini mora. (slika 34). Prije nego što tsunami dođe do obale, a kako je prethodno i navedeno u

legendi dolazi do povlačenja razine mora više nego što je uobičajeno, a što ljude može dovesti u

zabludu. Tsunami neće samo potopiti područje koje je uz more nego i objekte u unutrašnjosti u

rasponu udaljenosti od nekoliko kilometara, osobito u nizinskom području. Nakon toga voda se

povlači i sa sobom odnosi sve što dohvati.

Slika 34. Grafički prikaz rasprostiranja tsunamija (http://www.intechopen.com/books/advanced-geoscience-remote-

sensing/simulation-of-tsunami-impact-on-sea-surface-salinity-along-banda-aceh-coastal-waters-indonesia)

4.4. Nastanak tsunamija

Proces nastanka razornog vala možemo podijeliti u četiri faze: fazu nastajanja, fazu podjele, fazu

pojačanja i fazu porasta razine. U nastavku su detaljno pojašnjene navedene faze.

Faza 1. – Nastajanje

Na granicama ploča dolazi do konstantnog podvlačenja jedne ploče pod drugu, a što dovodi do

sabijanja podvučene ploče. U jednom trenutku dolazi do dijela kada se sabijena ploča više ne

može sabijati te dolazi do njenog pucanja, a što kao rezultat daje podvodni potres. (slika 35)

Morsko dno

Vodeni stupac potisnut prema gore

Plitko more

Gibanje prelomnog bloka

25

Slika 35. Prikaz nastanka uzroka tsunamija (http://en.wikipedia.org/wiki/Tsunami)

Svaki potres uzrokuje dva tipa seizmičkog vala P-val (longitudinali), koji pomiče zemlju

uzdužno i S-val (transverzalni), koji pomiče zemlju poprečno. S-valov su valovi koji na mjestu

potresa uzrokuju vertikalno pomicanje vode iznad područja potresa. Energija prenesena na taj

način kao rezultat daje podizanje vode u horizontalnom smjeru te pokretanje tsunami vala. (slika

36)

Slika 36. Nastajanje vala (http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/pisanje-mora-mainmenu-26/eseji-

o-oceanu-mainmenu-38/1225-tsunami-razorni-plimni-val)

Faza 2. – Podjela

Nakon podizanja vode u horizontalnom smjeru odnosno nekoliko minuta nakon potresa dolazi

do formiranja dvaju valova od kojih jedan, lokalni, putuje prema obali i drugi, daleki, putuje

prema dubljem djelu oceana. Visina tih dvaju valova jednaka je polovici visine osnovno nastalog

vala. (slika 37)

Širenje Tsunami počinje tijekom potresa

Nadvučena ploča

Podvučena ploča

Sloj izobličenja

Područje gdje dolazi do puknuća, ispuštajući energiju u obliku potresnih valova.

26

Slika 37. Podjela vala. (http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/pisanje-mora-mainmenu-26/eseji-o-

oceanu-mainmenu-38/1225-tsunami-razorni-plimni-val)

Faza 3. – Pojačanje

Po dolasku u plitko more dolazi do smanjenja brzine vala te do naglog povećanja amplitude, dok

se period (razmak između dva vala) smanjuje. Daleki tsunami, prilikom približavanja obali

ponaša se kao i lokalni tsunami. (slika 38)

Slika 38. Pojačanje tsunamija (http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/pisanje-mora-mainmenu-26/eseji-o-

oceanu-mainmenu-38/1225-tsunami-razorni-plimni-val)

Faza 4. – Porast razine

Morska razina naraste puno više od razine plime i oseke, a što se na posljetku može prezentirati

kao gigantski val jako velike amplitude, koji pri udaru u kopno kao posljedicu ostavlja

poplavljena područja, prodirući na kopno puno dublje nego obični val (slika 39 i 40).

27

Slika 39. Porast razine (plavljenje). (http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/pisanje-mora-mainmenu-

26/eseji-o-oceanu-mainmenu-38/1225-tsunami-razorni-plimni-val)

Slika. 40. Vodeni zid dolazi do obale. (http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/pisanje-mora-mainmenu-

26/eseji-o-oceanu-mainmenu-38/1225-tsunami-razorni-plimni-val)

28

4.5. Tsunamiji danas

Tsunamiji danas uzrokuju sve veće zanimanje kod ljudi, prvenstveno zbog urbanizacije, turizma

i gustoće naseljenosti. U nastavku su tsunamiji koji su se dogodili unazad četiri godine, odnosno

u razdoblju od 2010. godine do danas.

2010.

Dana 27. veljače 2010., dogodio se potres u Čileu magnitude 8,8 koji je uzrokovao tsunami.

Poginulo je 507 ljudi. Par mjeseci poslije, 27.srpnja 2010., ponovno se dogodio potres

magnitude 6,8, koji je uzrokovao tsunami i usmrtio 124 ljudi.

Dana 25. listopada 2010., potres magnitude 7.7 uzrokovao je štetu na Mentawai otocima uz

zapadnu obalu Sumatre, Indonezija, i prouzročio više od 450 smrtnih slučajeva.

2011.

11.ožujka 2011, potres magnitude 9.0 sa epicentrom u Tihom oceanu, 400 km od Tokija, Japan,

prouzročio je tsunami koji je opažen u cijeloj pacifičkoj regiji i koji je prouzročio veliku štetu na

lokalnoj razini. Uzrokovao je 20896 ljudskih žrtava.

2012.

Potres magnitude 8.6 dogodio se 11. travnja 2012., uz obalu sjeverne Sumatre u Indoneziji, a

nakon njega potres magnitude 8.2. Prouzročili su male lokalne tsunamije visinom oko 1,06

metara, dok su u Indijskom oceanu zabilježeni valovi visine oko 0,4 m.

2013.

Dana 6. veljače 2013., potres magnitude 8,0 kod Solomonski otoka , prouzročio je tsunami koji

je opažen u cijeloj pacifičkoj regiji i koji je prouzročio smrt i oštećenje na lokalnoj razini. Prema

29

novinskim izvješćima, najveća šteta zabilježena je oko 75 km od epicentra na zapadnom dijelu

Ndeni (Ndeno) otoka, gdje su 1,5 metarski valovi usmrtili devetero ljudi, uništili 460 domova

diljem 5 sela, a oštećena je i zračna luka na Lata-u. (slika 41)

2014.

Dana 01. travnja 2014., potres u Čileu magnitude 8.2 uzrokovao je tsunami koji je prouzročio

štetu na lokalnoj razini. Novinska izvješća su ukazala kako je bilo 7 mrtvih i 200 ozlijeđenih.

Šteta učinjena tsunamijem evidentirana je u gradu Iquique, Čile, te duž obale Pisaguaand Arica.

Slika 41. Šteta prouzročena tsunamijem na Solomonovim otocima. (http://itic.ioc-

unesco.org/index.php?option=com_content&view=category&id=1160&Itemid=1077)

4.6. Najrazorniji tsunamiji

1. Sumatra, Indonezija – 26. prosinca 2004.

Potres magnitude 9.1 s epicentrom u podmorju ispred otoka Sumatre najsnažniji je u zadnjih 40-

ak godina. Uzrokovao je tsunami koji je odnio više od 220.000 života i opustošio obale desetak

zemalja u jugoistočnoj Aziji. Potres je uzrokovan subdukcijom Indijske ploče Burmanskom

pločom i pokrenuo je niz razornih tsunamija uzduž obala koje graniče sa Indijskim oceanom.

30

Prema podacima Američkog geofizičkog instituta, snaga mu je bila jednaka snazi 23.000

atomskih bombi, poput one u Hirošimi (slika 42 i 43).

Slika 42. i 43. Posljedice tsunamija u Indoneziji (http://www.chuchotezvous.ru/gallery/samye-siltnye-cunami-v-

istorii-gallery/biggest-thsumani-ever13-1576.html)

2. Obala sjevernog Pacifika, Japan – 11. ožujka 2011.

Tsunami visine 10 m, a koji je putovao brzinom od 800 km/h razlio se duž Japanske obale,

ubivši pri tom više od 20 000 ljudi. Uzrokovan je potresom magnitude 9.0, a što je po jačini

četvrti po redu potres koji je ikad zabilježen. Približno 452 000 ljudi je smješteno u prihvatilišta.

(slika 44 i 45). Iako je potres bio tako snažan da je uzrokovao slobodne oscilacije koje su

uzrokovale pomak osi rotacije, praktički nije uzrokovao štetu, osim oštećenja nuklearnog

reaktora. Svu štetu je prouzročio tsunami.

Slika 44. Šteta nastala tjedan dana nakon potresa i tsunamija u Japanu. (http://www.livescience.com/39110-japan-

2011-earthquake-tsunami-facts.html)

31

Slika 45. Goruće kuće nakon tsunamija u Japanu (http://www.abc.net.au/news/2011-03-11/burning-houses-swept-

away-in-tsunami/2661756)

3. Lisabon, Portugal – 1 studenog 1755.

Potres u Lisabonu 1755., dogodio se 1. studenog u 9:40 sati. Bio je to tada jedan od najrazornijih

i na smrtonosnijih potresa u povijesti magnitude 8.5, s procijenjenim brojem poginulih između

10.000 i 100.000 osoba. Sam potres je pratio tsunami, visine do 30 m i požar, doprinoseći gotovo

potpunom uništenju grada (slika 46). Sam potres smatra se okidačem razvoja seizmometrije i

seizmologije.

Slika 46. Posljedice tsunamija u Lisabonu (http://www.drgeorgepc.com/Tsunami1755Lisbon.html)

32

4. Krakatau, Indonezija – 27.kolovoza 1883.

Ovaj tsunami je povezan s eksplozijom vulkana na otoku Krakatau. Valovi visine oko 37 m

propagirani nasilnom erupcijom razrušili su gradove Anjer i Merak. Poginulo je oko 40 000

ljudi, iako se oko 2 000 smrtnih slučajeva može pripisati vulkanskoj erupciji, prije nego što je

uslijedio tsunami. (slika 47)

Slika 47. Erupcija vulkana na otoku Krakatoa (http://en.wikipedia.org/wiki/1883_eruption_of_Krakatoa)

4.7. Tsunami u Jadranu

Područje u Jadranskom moru u kojemu su potresi češći i većeg intenziteta je crnogorsko

primorje. Najjači potres na toj lokaciji dogodio se 15. travnja 1979. godine, magnitude 6,8 po

Richteru. S obzirom da je epicentar bio u blizini obale, a žarište na dubini od 13 km, taj je

potres ispunio osnovne uvjete za nastanak vala. Njegova visina iznosila je 20 do 25 cm.

Nekoliko cm je zabilježeno i u Dubrovniku dok se u Splitu više nije mogao utvrditi nikakav

poremećaj te možemo reći kakao je srednji i sjeverni dio Jadrana zaštićeniji radi podmorskog

praga na potezu Pelješac-Gargano, koji reflektira dio vala u južni Jadran i tako štiti sjeverni i

srednji dio bazena od valova nastalih u južnojadranskoj kotlini. U Jadranu je tokom zadnja

četiri tisućljeća zabilježeno dvadesetak slučajeva uzrokovanih potresom. Polovica ih se

dogodila duž albanske obale dok je učinak takvih valova najbolje opisan u starom tekstu iz

33

1667., što je koincidiralo s velikim potresom u Dubrovniku. Voda iz dubrovačke luke tri puta

se povukla tako da je brod pao na tlo, a vratila se svaki put takvom jačinom kao da će prevaliti

brod. Poznato je da je i visoki val pogodio talijansku obalu Jadrana 1627. godine. Ono čega bi

se oni koji žive uz obalu morali pribojavati ipak nije klasični tsunami već jedna njegova

varijacija koja se stručno naziva "meteotsunami" i koja redovito pogađa gradove i naselja uz

Jadransku obalu. Meteotsunami nastaje radi razlike u tlakovima. Veličina vala u pravilu ne

prelazi desetak centimetara ali se isti vrlo brzo rasprostire i do dvadesetak kilometara po

površini mora. Tolika količina vode kada dođe do obale u stanju je stvoriti valove visine i do

tri metra posebice ugrožavajući dugačke zatvorene uvale kod kojih se more može valjati

satima prije nego se smiri. Prvi signal takvog razvoja događaja, baš kao i kod klasičnog

tsunamija jest neuobičajeno veliko i naglo povlačenje mora nakon čega slijedi razorni plimni

val7. Ono što stvara problem u detekciji nadolazeće nevolje jest činjenica da vremenske prilike

laicima to uopće ne nagovještavaju budući da meteorološki tsunamiji, u pravilu dolaze uz

mirno vrijeme, bez vjetra.

Slika 48 i 49 Posljedice meteotsunamija u Veloj Luci, 21. lipnja 1978. i Malom Lošinju 15. kolovoza

2008.

Ovakvi meteotsunamiji zabilježeni su na Jadranu u više navrata. Najpoznatiji primjer

meteotsunamija je onaj koji se dogodio u Veloj Luci 21. Lipnja 1978. godine. (slika 48) More se

tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte, dok

je raspon oscilacije dosegao šest metara. Zabilježeni su još u Vrbovskoj u travnju 2008., Starom

Gradu 25. lipnja 2003. i veljači 2009., Malom Lošinju 15. kolovoza 2008. (slika 49) te na otoku

Istu i to u dva navrata 5. listopada 1984. i 22 kolovoza 2007. godine.

7 Plimni val - vodeni val koji se formira u fenomenu plime, a nastaje kao razlika između razine vode oseke i vodene mase koja joj se suprotstavlja strujanjem u suprotnom smjeru pa je zbog toga plimni val najčešći u uskim, dugim zaljevima, rijekama i zaljevima gdje veća količina vodene mase utječe kroz pritoke.

34

4.8. Obrana od tsunamija

U svrhu sprečavanja gubitka života i štete uzrokovane tsunamijem, osmišljen je tsunami sustav

upozorenja TWS (Tsunami Warning System), smješten u Tihom oceanu. Osnovan je od strane

međuvladine oceanografske komisije UNESCO-a8. Svrha mu je detektirati tsunami prije nego

što dođe do obale. Sastoji se od mreže senzora koja služi za detektiranje tsunamija i

komunikacijske infrastrukture za izdavanje alarma kako bi se izvršila evakuacija obalnih

područja kojima prijeti opasnost. Tsunami sustav upozorenja možemo svrstati i u lokani i u

globalni sustav. Globalni sustavi prate cijelu zemaljsku kuglu dok su lokalni usmjereni prema

obalnom području pojedine zemlje. Tsunami sustav upozorenja aktivira se pomoću seizmičkih

upozorenja u moru. Jednom kad se aktivira, sustav odašilje alarme stanicama za promatranje.

Tada stručnjaci povjeravaju trenutno stanje mora pomoću DART9 plutača, prikazane na slici 50.

One služe kako bi se utvrdilo postojanje tsunamija na određenim mjestima.

Slika 50. Sustav upozorenja instaliran u Indijskom oceanu DART® II. (http://en.wikipedia.org/wiki/Tsunami)

8 UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) - Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu utemeljena 1945. godine. 9 DART - Uređaj za duboko oceansku procjenu i izvješćivanje o tsunamiju, sustav za upozorenje od tsunamija.

35

Svaka DART stanica sastoji se od površinske plutače i paketa za snimanje donjeg tlaka morskog

dna (BPR)10, koji detektira promjene tlaka uzrokovane tsunamijem. Površinska plutača prenosi

informacije dobivene iz BPR-a putem akustične veze, a zatim preusmjerava te podatke prema

satelitu, koji prenosi podatke do zemaljskih postaja za hitno širenje upozorenja. Kada softver

identificira mogući tsunami, stanica sa standardnog načina rada prelazi na drugi način rada

odnosno na prijenos događaja iz mora, gdje u početku izvješćuje svakih 15 sekundi prvih

nekoliko minuta, a nakon toga prosječno svake minute u naredna četiri sata

Internacionalni sustav upozorenja koristi se općenito u Tihom oceanu, Indijskom oceanu,

Sjeveroistočnom Atlantiku, Sredozemnom moru, Karipskom moru i svim drugim povezanim

morima, dok se regionalni sustavi upozorenja koriste kako bi se utvrdile obližnje seizmičke

aktivnosti te eventualne lokalne prijetnje od tsunamija. Sjedište tihooceanskog tsunami sustava

nalazi se u mjestu Honolulu, na Havajima. Navedeni sustav motri seizmičku aktivnost, a aktivira

se u slučaju potresa dovoljno velike magnitude.

Prvi pokušaj upozorenja nadolazećeg tsunamija putem sustava za upozorenje pokušan je na

Havajima 1920. godine. Tsunami se ne može precizno predvidjeti, čak ni ako je poznata

magnituda potresa i lokacija. Geolozi, oceanografi i seizmolozi analiziraju svaki potres i

bazirajući se na različitim činjenicama mogu, ali i ne moraju izdati upozorenje.

Područja s visokim rizikom od tsunamija obično koriste tsunami sustav upozorenja kako bi

upozorili stanovništvo prije nego što val dođe do njih. Stanovništvo je u Japanu dobro educirano

o potresima i tsunamijima, a uz obalu su znakovi koji upozoravaju na tsunami, te ujedno

podsjećaju na prirodne opasnosti zajedno s upozoravajućim sirenama, koje općenito budu na

vrhu litice. Također su od velike pomoći i računala koja pomažu u analiziranju rizika od

nastanka tsunamija i potresa u Tihom oceanu. Računalni modeli mogu predvidjeti dolazak

tsunamija u roku od nekoliko minuta prije dolaska vala. Donji senzori mogu prenijeti informacije

u stvarnom vremenu. Na temelju tih mjerenja tlaka i ostalih seizmičkih podataka, oblika

morskog dna i topografije obale modeli procjenjuju amplitudu i visinu nadolazećeg tsunamija.

Osim spomenutog sustava jako veliku ulogu ima edukacija pučanstva. Ljudi koji promatraju

povlačenje mora mogu preživjeti samo ukoliko smjesta potrče na neko više područje ili dođu do

najviših katova zgrada. Na taj način, 2004., promatrajući i uočavajući povlačenje razine vode,

desetogodišnji dječak, budući da je prethodno u školi učio o tsunamiju, spasio je svoju obitelj i

mnoge ljude oko sebe upozorivši ih na nadolazeći tsunami. 10 BPR (bottom pressure recording) – snimanje tlaka dna

36

Zemlje i regije koje graniče s Tihim oceanom međusobno surađuju i vježbaju evakuaciju i druge

procedure. U Japanu je izvođenje vježbi jednako obavezno za sve, za vladu, lokalne vlasti, hitne

službe i stanovništvo.

Na zapadnoj obali SAD-a upozorava se istovremeno s oglašavanjem sirena, automatski šalju i

putem televizije i radija preko narodnog vremenskog servisa, koristeći hitne znakove za uzbunu.

U zemljama kojima prijeti opasnost od tsunamija, postavljeni su znakovi upozorenja, a neki od

njih navedeni su u nastavku (slike 51, 52 i 53)

Slika 51. Japanski znak upozorenja za tsunami. (http://en.wikipedia.org/wiki/Tsunami_warning_system)

Slika 52.Tsunami znak opasnosti u Bamfield-u, British Columbia (http://en.wikipedia.org/wiki/Tsunami)

37

Slika 53. Tsunami znak evakuacijske rute u mjestu, Washington, SAD. (http://en.wikipedia.org/wiki/Tsunami)

Japanska vlada je uložila milijarde američkih dolara11 u obranu obale od tsunamija. Izgradila je

betonske zidove, zakrivljene obalne prepreke koji blokiraju valove kako ne bi preplavili obalna

područja i ujedno ih preusmjeravaju s ciljem da se oslabi utjecaj valova, vrata koja služe za

zaštitu luka (slika 54), te povišene platforme (slika 55). Morski zid na otoku Okushiri (slika 56)

visok je oko 15 m, a napravljen je od armiranog betona. Iako on smanjuje valove, većina

stručnjaka se slaže kako je nemoguće nazidati dovoljno visok ili dovoljno jak zid koji bi zadržao

vodu. Unatoč svojoj visini, morski zid na otoku Okushiri nije uspio spriječiti tsunami koji je

1993., usmrtio više od 185 ljudi. U Kaliforniji su uz morske zidove postavljeni i tetrapodi. (slika

57)

Ne postoji sustav koji može zaštiti od iznenadnog tsunamija, ukoliko je obala u blizini epicentra.

Potresa u blizini obale Hokkaido u Japanu koji se dogodio dana 12. srpnja 1993., prouzročio je

tsunami koji je u vrlo kratkom roku, tri do pet minuta pogodio otok Okushiri. Većina žrtava je

bila uhvaćena dok su bježali na viši teren i sigurnija mjesta. Upozorenje može biti učinkovito

ukoliko je epicentar dosta udaljen od obalnog područja budući da je tada potrebno više vremena

prije nego dođe tsunami. U tom slučaju će biti više vremena za evakuaciju područja koja bi

mogla biti pogođena.

11 Američki dolar - valuta koja se koristi u Sjedinjenim Američkim Državama, sredstvo plaćanja.

38

Slika 54. Vodena vrata za zaštitu od tsunamija koja se automatski zatvaraju u roku sekunde nakon potresa

aktivirajući svoje seizmičke senzore na Okushiri otoku.

(http://www.aktsunami.com/lessons/58/unit8/atep_58_StructuralCountermeasures_VA.pdf)

Slika 55. Povišena platforma na otoku Okushiri koja služi kao evakuacijsko mjesto, doku vrijeme kada nema

tsunamija može poslužiti kao vidikovac.

(http://www.aktsunami.com/lessons/58/unit8/atep_58_StructuralCountermeasures_VA.pdf)

Slika 56. Morski zid na otoku Okushiri. (http://www.nytimes.com/2012/01/10/world/asia/okushiri-japan-rebuilt-

after-a-quake-is-a-cautionary-tale.html?_r=0)

39

Slika 57.Tetrapodi i morski zid u mjestu Mumbai

(http://en.wikipedia.org/wiki/Tetrapod_(structure)#mediaviewer/File:MumbaiCaltroplikeSeashoreDefence.JPG)

Ukoliko je izdano upozorenje za tsunami, a pojedinci se nalaze na brodu, potrebno je, ukoliko za

to ima vremena uputit se prema otvorenom moru (dubine 100 – 500 m), nikako prema luci.

Potres koji je 2004., uzrokovao tragičan tsunami u Indijskom oceanu dogodio se iznenada,

budući da tada u Indijskom oceanu nije postojao tsunami sustav upozorenja koji bi detektirao

tsunami, odnosno koji bi upozorio populaciju koja živi u blizini oceana. Nakon katastrofe

izgrađen je tsunami sustav upozorenja koji je počeo s radom 2006. godine.

40

5. STATISIČKI PREGLED TSUNAMIJA

Prema NOAA (National Geophysical Data Center) utvrđeno je kako se 260 potvrđenih tsunamija

dogodilo u blizini Japana dok su njih 71 (27%) uzrokovali gubitak života. Većina japanskih

tsunamija posljedica su potresa, njih 94%, a ostatak su uzrokovale vulkanske erupcije, njih 6%.

Najstrašniji japanski tsunamiji su navedeni u nastavku:

� 1498. Enshunada, morski potres uzrokovao je tsunami koji je odnio 31,000 života

� 1586. IseBay, potres i tsunami odnijeli su 8,000 života

� 1707. Nankaidopotres i tsunami odnijeli su 30,000 života

� 1771. Ryukyu Islands, potres je uzrokovao tsunami koji je odnio 13,000 života

� 1896. Sanriku, potres i tsunami odnijeli su 27,000 života

� 2011. otok Honshu, poginulo više od 10.035 osoba, dok se više tisuća smatra nestalima

Tsunamiji su odnijeli iznimno velik broj žrtava, a za sobom ostavili veliku štetu. U tablici 4.,

prikazani su 9 najsmrtonosnijih tsunamija koji su se dogodili u povijesti postojanja.

unamis (notincludingthe 2011 Japan tsunami) b

Tablica 4., Najsmrtonosniji tsunamiji u povijesti, Random history and world origins for the curious mind

(http://facts.randomhistory.com/tsunami-facts.html)

U tablici 5., prikazani su gubitci koje je uzrokovao tsunami koji se dogodio u Indijskom oceanu

2004 godine. Evidentno je kako je tsunami odnio najviše života u Indoneziji, gdje se ujedno

Lokacija Datum Smrtnost

1. Indian Ocean 2004 225,000+

2. Crete-Santorini, AncientGreece 1410 B.C. 100,000

3. Portugal-Morocco 1755 60,000

4. SouthSea China 1782 40,000

5. Krakatau, Indonesia 1883 36,5000

6. Tokaido-Nankaido, Japan 1707 30,000

7. Sanriku, Japan 1896 26,360

8. Northern Chile 1868 25,674

9. Pokraj istočne obale Honshu, Japan 2011 20,896

41

najviše ljudi i smatra nestalima. No po pitanju raseljenih područja, nije utvrđen točan broj ljudi,

dok je najviše ljudi raseljeno iz Indije. Pogledamo li konačne brojke, možemo samo reći da su

ogromne kao i snaga gigantskog vala.

CasualtiesfromtheDecem 26, 2004, Indian Ocean Tsunami

Tablica 5. Gubitci uzrokovani tsunamijem iz 2004 godine, Random history and world origins for the curious mind

(http://facts.randomhistory.com/tsunami-facts.html)

Kako bi povijest na tragične događaje bila sačuvana, na Havajima je osnovan muzej imena

„Pacific Tsunami Museum“ (slika 58), koji predstavlja uspomenu na one koji su izgubili svoje

živote. Na taj način nadolazeće generacije moći će se poistovjetiti sa tragičnim događajima kroz

koje su prolazili i koje su preživjeli njihovi preci.

Neki od predaka možda neće doživjeti taj trenutak

prenošenja usmenom predajom, no ono što mogu

vidjeti u navedenom muzeju predstavljat će sliku

koju će stvoriti u svojim mislima i koja će im reći

mnogo više od tisuću riječi.

Slika 58. „Pacific Tsunami Museum“ (http://www.tsunami.org/index/index.html)

Država Preminuli Nestali Ozlijeđeni Evakuirani

Indonesia 167,736 37,063 -- > 500,000

Sri Lanka 35,322 6,700 21,411 516,150

India 18,045 5,640 -- 647,599

Thailand 8,212 2,817 8,457 7,000

Somalia 289 211 -- 5,000

Myanmar 500 500 45 3,200

Maldives 108 26 -- 15,000

Malaysia 75 6 299 --

Tanzania 13 -- -- --

Seychelles 3 -- 57 200

Bangladesh 2 -- -- --

SouthAfrica 2 -- -- --

Kenya 1 -- 2 --

Madagascar > 200 -- -- 1,000

Total 230,00 45,752 125,000 1,690,000

42

6. ZAKLJUČAK

Cilj ovog rada bio je približiti njegovim čitateljima pojavu tsunamija i njegove posljedice.

Budući da se isti pojavljuje na velikoj udaljenosti od područja gdje živimo, te pretpostavljajući

kako su rijetki imali priliku doživjeti stvarnu sliku vala, mišljenja sam da će ovdašnjem

stanovništvu pridonijeti u shvaćanju nastanka vala, njegove razorne moći i posljedica koje

tsunami sa sobom nosi.

Poseban značaj pridodajem uzrastu školske dobi, a čija je pretpostavka o navedenom valu ista

kao i kod većine stanovništva, da se radi o surferskom valu. Ovaj rad bi im trebao pomoći u

shvaćanju pojave tsunamija i njegovih posljedica, a možda će nekome u budućnosti pomoći u

spašavanju kako tuđih života, tako i svog.

Iako današnja znanost pokušava spriječiti katastrofe koje su se događale kroz povijest,

sprečavanje tsunamija je nemoguće. Veliki problem i dalje predstavlja pravovremeno otkrivanje

tsunamija. Znanstvenici su došli do velikog napretka u istraživanju tsunamija. Ispitivanja koja se

obavljaju nakon tsunamija pružaju detaljne podatke koji su unaprijedili razumijevanje tsunamija,

a samim tim i sposobnost kako bi se ublažili gubitci od tsunamija, no način kako spriječiti

gigantski val, i dalje ostaje velika nepoznanica. Pohvalna je suradnja između područja

pogođenim tsunamijem te područjima sa velikim rizikom od tsunamija, gdje stanovništvo

međusobno surađuje u razvijanju svijesti o tsunamiju i obučavanju kako bi se na što bolji način

zaštitili i obranili od tsunamija, a samim tim smanjili štetu i gubitke. Građevine i objekti koji su

uništeni, biti će ponovno sagrađeni, možda ne u potpunosti isti, no kao spomen na najmilije

ostaje samo sjećanje. Njih više nitko ne može vratiti, isto kao što nitko ne može izbrisati sjećanje

i strah preživjelih. Na područjima obuhvaćenima tsunamijem svake se godine obilježava

godišnjica u znak sjećanja na katastrofalne događaje te se na taj način odaje počast preminulima,

ali i preživjelima (slika 61).

43

Slika 59. Obilježavanje devete godišnjice tsunamija u Indijskom oceanu (26.12.2013.) (http://www.info-

ks.net/clanak.php?id=38718)

44

7. LITERATURA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Seizmologija

http://www.jutarnji.hr/najsnazniji-potresi-u-posljednjih-pola-stoljeca--cile-1960--uzdrmao-

potres-od-9-5-stupnjeva/595799/

http://www.fizzit.net/vijesti-i-politika/svijet/1052-potres-u-japanu-peti-najjaci-ikada

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55208

https://www.google.hr/search?q=longitudinalni+poreme%C4%8Daj&espv=2&source=lnms&tb

m=isch&sa=X&ei=zSL-

U_mRKMuB7QbukoCgAw&ved=0CAYQ_AUoAQ&biw=1400&bih=906#facrc=_&imgdii=_

&imgrc=m8ZqtVqKOS2T1M%253A%3B1zs22FywOlSGBM%3Bhttp%253A%252F%252Fdc4

89.4shared.com%252Fimg%252FZvPgfmh7%252Fpreview_html_4c10fb61.png%3Bhttp%253

A%252F%252Fdc229.4shared.com%252Fimg%252FZvPgfmh7%252Fpreview.html%3B529%3

B315

https://www.google.hr/search?q=dilatacija+kompresija+valova&espv=2&source=lnms&tbm=isc

h&sa=X&ei=HyX-U6beK-X07AbIr4DICg&ved=0CAYQ_AUoAQ&biw=1400&bih=906#q=P-

valovi&tbm=isch&facrc=_&imgdii=_&imgrc=81XcEHvznhLLpM%253A%3BvizlnOanR3n7b

M%3Bhttp%253A%252F%252Fgeoclass.files.wordpress.com%252F2009%252F08%252Fseizv

alovi.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fgeoclass.wordpress.com%252F2009%252F08%252F31

%252Fseizmicki-valovi%252F%3B310%3B562

http://en.wikipedia.org/wiki/Augustus_Edward_Hough_Love

http://en.wikipedia.org/wiki/Love_wave

http://en.wikipedia.org/wiki/Adams_prize

http://hr.wikipedia.org/wiki/John_William_Strutt_Rayleigh

http://facts.randomhistory.com/tsunami-facts.html

http://itic.iocunesco.org/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=1443

&Itemid=1443

45

http://en.wikipedia.org/wiki/Rayleigh_wave

https://www.youtube.com/watch?v=Wx9vPv-T51I

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pacifi%C4%8Dki_vatreni_prsten

http://www.jkgaleb.hr/NewsDetails/419/lang/HR/Tsunami---razorni-plimni-val.wshtml

http://www.pbslearningmedia.org/resource/nvkq.vid.earth.tsunami/birth-of-a-tsunami/

http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/pisanje-mora-mainmenu-26/eseji-o-oceanu-

mainmenu-38/1225-tsunami-razorni-plimni-val

http://itic.ioc-

unesco.org/images/stories/awareness_and_education/great_waves/great_waves_en_small.pdf

http://hr.wikipedia.org/wiki/Aristotel

http://kult.com.hr/rubrike/zabava/935-tsunami--golemi-valovi-smrti.html

http://www.znanje.org/i/i21/01iv08/01iv0801/

https://bojanambrozic.wordpress.com/page/16/)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Richterova_ljestvica

http://www.enchantedlearning.com/subjects/volcano/ringoffire/

http://www.slobodnaevropa.org/content/posljedice_zemljotresa_zemlja_se_okrece_brze_dan_po

stao_kraci/2337733.html

http://www.weatherstock.com/natural-disasters-gallery/slides/AEQ-10.html

http://www.ezadar.hr/clanak/devet-godina-od-razornog-tsunamija

http://earthweb.ess.washington.edu/tsunami/general/historic/kamchatka52.html

http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-japanu-517-tisuca-ljudi-sudjelovalo-u-vjezbi-kojom-je-

simuliran-razoran-potres/569512.aspx

http://www.getting-in.com/guide/a-level-physics-longitudinal-and-transverse-waves

://geoclass.wordpress.com/2009/08/31/seizmicki-valovi

46

http://geoclass.wordpress.com/2009/08/31/seizmicki-valovi/

http://en.wikipedia.org)/wiki/Rayleigh_wave

http://hr.wikipedia.org/wiki/Posejdon

http://www.intechopen.com/books/advanced-geoscience-remote-sensing/simulation-of-tsunami-

impact-on-sea-surface-salinity-along-banda-aceh-coastal-waters-indonesia

http://beforeitsnews.com/awesome-time-wasters/2012/12/tsunami-just-hit-new-york-doomsday-

2012-the-ultimate-end-of-the-world-prank-2445760.html

http://www.24sata.info/vijesti/svijet/22850-talas-smrti-peta-godisnjica-razornog-cunamija-koji-

je-pogodio-zemlje-jugoistocne-azije.html)

http://en.wikipedia.org/wiki/Tsunami

http://itic.iocunesco.org/index.php?option=com_content&view=category&id=1160&Itemid=107

7

http://www.chuchotezvous.ru/gallery/samye-siltnye-cunami-v-istorii-gallery/biggest-thsumani-

ever13-1576.html

http://www.livescience.com/39110-japan-2011-earthquake-tsunami-facts.html)

http://www.abc.net.au/news/2011-03-11/burning-houses-swept-away-in-tsunami/2661756

http://www.drgeorgepc.com/Tsunami1755Lisbon.html

http://en.wikipedia.org/wiki/1883_eruption_of_Krakatoa

http://en.wikipedia.org/wiki/1896_Sanriku_earthquake#mediaviewer/File:Sanriku_Great_Tsuna

mi.JPG

http://didigalvao.com/forte-terremoto-atinge-costa-do-chile-e-provoca-tsunami/

http://dc369.4shared.com/doc/Of9MJ8ra/preview.html

http://en.wikipedia.org/wiki/NOAA_Center_for_Tsunami_Research

http://www.aktsunami.com/lessons/58/unit8/atep_58_StructuralCountermeasures_VA.pdf

http://daikoube.blogspot.com/2014/03/3113.html

47

http://giant-seawall.org/2013/12/20/719/

http://www.soi.wide.ad.jp/class/20070026/slides/03/73.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Tetrapod_(structure)#mediaviewer/File:MumbaiCaltroplikeSeashor

eDefence.JPG

http://www.tsunami.org/index/index.html

://www.info-ks.net/clanak.php?id=38718

http://www.collegelib.com/t-tsunami-warning-systems-seminar-report-abstract.html

http://skola.gfz.hr/d1_4.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/1958_Lituya_Bay_megatsunami

http://nephicode.blogspot.com/2011/02/island-of-south-america-part-iii.html

http://www.usgs.gov/

http://fizika-osnove.blogspot.com/2013/11/valovi.

http://www.drgeorgepc.com/Tsunami1946.html

http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-slucaju-tsunamija-na-jadranu-ne-bi-bilo-vremena-za-

evakuaciju-263734

http://www.braconline.com.hr/bracke-vijesti/12557-tsunami-na-jadranu.html

48

8. ŽIVOTOPIS

Rođena sam 03. veljače 1984. godine u Osijeku. Odrasla sam u obiteljskoj kući u Vladislavcima

gdje i dan danas živim sa svojim sinom i roditeljima. U lipnju 1998., završavam Osnovnu školu

Mate Lovraka u Vladislavcima, te upisujem Jezičnu gimnaziju u Osijeku. Po završetku srednje

škole upisujem preddiplomski studij matematike i informatike na Odjelu za matematiku u

Osijeku, a koji napuštam u listopadu 2003. godine. Naredne godine, 2004., upisujem

preddiplomski studij fizike i tehničke kulture s informatikom na Odjelu za fiziku u Osijeku. U

pogledu stranih jezika, služim se engleskim jezikom u govoru i pismu. Posjedujem vozačku

dozvolu „B“ kategorije. Trenutno sam zaposlena u tvrtci Optima Telekom d.d..