Download - 2009 Esej Maja Mitrovic Frigonais
UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
ESEJ
D.O.O.”D.O.O.FRIGONAIS”
MENTOR STUDENT
Prof. dr Dragana Kragulj Maja Mitrović 4/09/M
mr Sandra Jednak Beograd, decembar, 2009.
2
APSTRAKT
U predstojećem možete se upoznati sa poslovanjem društva sa ograničenom
odgovornošću (D.O.O.) ˝FRIGONAIS˝ u sadašnnjosti. Obradiću analizu preduzeća i
povezati ih sa osnovnim ekonomskim pojmovima, koje ću istovremeno i objašnjavati.
Kako je osnovna delatnost preduzeća proizvodnja i plasiranje proizvoda, zadržaću se na
onim oblastima koje se povezane sa tim.
UVOD – osnovni podaci – preduzeće u tržišnoj privredi – tržišno stanje – delatnost
preduzeća i privredni sector kome pripada
RADNIK – radna mesta – plata zaposlenog – lična potrošnja radnika
OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVA – osnovna sredstva – obrtna sredstva
PROIZVOD I USLUGA – tržište i konkurencija – osobine proizvoda – tražnja za
proizvodom – cena proizvoda
PROIZVOD I USLUGA PREDUZEĆA – tržište i konkurencija – osobine proizvoda –
tražnja za proizvodom – cena proizvoda
NOVAC – funkcije novca – kapital preduzeća
EKONOMSKA ANALIZA PREDUZEĆA – likvidnost – rentabilnost – efikasnost –
produktivnost – dobit – preduzeće i makroekonomija – zakonska regulative
POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME KRIZE
POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME INFLACIJE
ZAKLJUČAK
LITERATURA
3
SADRŽAJ STRANA
UVOD ..................................................................................................................4
RADNIK ..............................................................................................................6
OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVA ...................................................................9
PROIZVOD I USLUGA PREDUZEĆA ...............................................................10
NOVAC ................................................................................................................ 13
EKONOMSKA ANALIZA PREDUZEĆA ............................................................16
POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME KRIZE ..............................................20
POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME INFLACIJE ........................................22
ZAKLJUČAK ........................................................................................................23
LITERATURA ......................................................................................................24
4
UVOD
1. Osnovni podaci
D.O.O.FRIGONAIS D.O.O. je privredno društveno preduzeće osnovano 1996. godine
kao jednočlano deoničarsko drustvo s ograničenom odgovornošču. Nalazi se u ulici
Orlovića Pavla 26, u Nišu.
Preduzeće je pravni poslovni subjekat u kojem se obavlja određena delatnost u cilju
sticanja dobiti. Privredno preduzeće je posebna organizacija ljudi u privredi, koja je
formirana radi obavljanja određenih delatnosti u proizvodnji, razmeni i potrošnji.
2. Preduzeće u tržisnoj privredi
D.O.O.FRIGONAIS je inokosno preduzeće, sto znači privatno vlasništvo 100%. Inokosna
preduzeća su inače poznata kao sektori male privrede. Za njih je karakteristično da se
brzo osnivaju i da se kao vlasnik pojavljuje pojedinac, što pokazuje i naš primer.
Preduzetnik samostalno obavlja privrednu delatnost u cilju sticanja profita, koji ostvaruje
razlikom između prodaje roba i usluga i plaćanja troškova proizvodnje. Takođe i profitom
raspolaže samostalno. Za ovo preduzeće je karakteristična neograničena odgovornost, što
bi značilo da u slučaju da preduzeće propadne može mu se oduzeti sva lična imovina. Na
osnovu finansijskih rezultata i broja radnika, D.O.O.FRIGONAIS predstavlja srednje
preduzeće.
3. Tržišno stanje
Na osnovu ponude i tražnje, tj.tržišnog stanja, ovo preduzeće spada u oligopoliste. Njih
karakteriše nekoliko učesnika na strani ponude i mnogo njih na strani tražnje.
D.O.O.FRIGONAIS nije jedino preduzeće koje se bavi ovom delatnošću. Oligopolisti
proizvode homogene proizvode i međusobno su zavisni. To bi značilo da donošenje
odluka od strane jednog prodavca utiče na poslovanje ostalih, sto se najviše primećuje u
formiranju cena na tržistu. Naime, preduzeća nisu u stanju da sama formiraju cene, već
cene određuju na osnovu datih cena.
5
4. Delatnost preduzeća i privredni sektor kome pripada
Osnovna delatnost preduzeća je otkup voća i povrća i prerada istih. Pripada sekundarnom
sektoru privrede, jer se ovaj sektor odnosi na privredne aktivnosti koje prerađuju sirovine
stvarajući gotove, finalne proizvode, ali delom pripada i tercijarnom sektoru jer se pored
glavne delatnosti bavi i drugim delatnostima, kao što je trgovina na domaćem i stranom
tržištu. tj. delom obavlja proizvodne i neproizvodne usluge.
6
RADNIK
1. Radna mesta
U ovom preduzeću je zaposleno 80 radnika na različitim funkcijama. U proizvodnji rade
radnici sa nižom kvalifikacionom strukom (probir voća, pranje, pakovanje smrznutog
voća u pripremljenju ambalažu). Kvalifikovani radnici održavaju mašine, uređaje i
instalacije u fabrici.. Komercijalni radnici organizuju otkup poljoprivrednih proizvoda
(voće i povrće), nabavku repromaterijala i rezervnih delova, kao i prodaju svojih
proizvoda na domaćem i stranom tržištu, fakturisanje prodate robe i naplatu, isto kao i
radnici finansijskog sektora , koji prate odvijanje procesa dokumentacijom, vrše plaćanja
stvorenih obaveza, pripremaju informacije direktoru kako bi on mogao da donosi pravilne
odluke. Sastavljaju godišnje finansijske izveštaje , kontaktiraju sa Poreskom upravom i
vrše obračun i plaćanje svih zakonskih obaveza.
Rad se definiše kao svrsishodna ljudska delatnost. Može biti proizvodan/neproizvodan,
tekući/minuli, rad u ekonomskom/neekonomnskom smislu.
Proizvodan rad je rad koji je uložen u proizvodnji materijalnih dobara i proizvodnih
usluga, tj rad kojim se stvara upotrebna vrednost ili proizvodna usluga. Proizvodnom
uslugom se ne stvara neko novo materijalno dobro, već se rad troši na održavanje
postojećih dobara).U D.O.O.FRIGONAISu proizvodan rad vrše radnici sa nižom
kvalifikacionom strukom, tj. radnici koji vrše probir voća, koji pakuju voće i povrće... U
proizvodan rad se mogu svrstati zanatski radovi, pa takodje tu onda spadaju i
kvalifikovani radnici sa višom stručnom spremom (održavanje mašina...).
Neproizvodan rad je onaj rad kojim se stvaraju neproizvodne usluge. Neproizvodna
usluga je ona usluga koja se tiče ljudi. Ovde je primer za takav rad npr.rad radnika u
trgovini ili komercijalnih radnika.
Tekući rad je onaj rad u kome se radna snaga troši u procesu materijalne proizvodnje, npr.
U D.O.O.FRIGONAISu je to probir i pranje voća. Tekućim radom se stvara nova
vrednost.
Minuli rad predstavlja rad koji je opredmećen dobrima namenjenim daljoj proizvodnji.
Ako se nadovežemo na prethodan primer, onda bi minuli rad predstavljao pakovanje već
probranog i opranog voća. Minulim radom dobijamo prenesenu vrednost.
7
Zbir nove i prenesene vrednosti proizvoda je konačna vrednost proizvoda.
Rad u ekonomskom smislu predstavlja onaj rad kojim se stvaraju sredstva za život, tj.
Omogućuje se da taj neko živi, radi, zarađuje... Tako da se u ovom preduzeću pod radom
u ekonomskom smislu može ubrojiti: nadgledanje rukovodioca, pružanje različitih usluga
i informacija kupcima ili zainteresovanim osobama.
Rad u neekonomskom smislu podrazumeva npr. kafenisanje radnika, priču, čitanje
novina...
2. Plata zaposlenog
Plata predstavlja vrednost uloženog rada. Ona treba da bude srazmerna ulozenom radu.
Platu možemo da posmatramo sa više gledišta. Za radnike plata predstavlja izvor prihoda,
medjutim za vlasnike plata predstavlja deo troškova. I njihovi interesi su u obrnutoj
srazmeri, tj. za vlasnika je bolje da ima što manje troškove, pa samim tim i da daje manje
plate radnicima, dok je za radnike bolje da imaju veće izvore koji mu obezbedjuju životnu
egzistenciju, a samim tim i veće plate. Plata je određena Ustavom i Zakonom, pa se na
nju ne može uticati slobodnom voljom. Ona predstavlja nadoknadu za uložen rad. Plata se
obračunava tako što se obračunavaju zarade, dodaci na zaradu, naknada zarade, porezi i
doprinosi (obaveze radnika). Postoji najniža cena koja je propisana zakonom i ne može
zarada ići ispod najniže plate. Koeficijent rada predstavlja veličinu koja je unapred
odredjena ( a takodje zavisi od različitih faktora kao što su delatnost, poslovanje
preduzeća...), pa se tim koeficijentom množi vrednost najniže plate. Dodaci na zaradu
predstavljaju aktivnosti radnika van radnog vremena,npr. prekovremeni rad, terenski rad,
topli obrok,itd.
Postoje nominalna i realna plata. Nominalna plata predstavlja onaj iznos koji radnik
stekne radom, dok realna plata pokazuje koliko je primalac plate u stanju da kupuje sa tim
iznosom.
Na osnovu Zakona o radu, Pravilnika o radu i pojedinačnog Ugovora sa radnikom, vrši se
obračun zarada. U zavisnosti od radnog mesta, utvrđena je i cena rada, koja se mesečnim
obračunom uvečava za minuli rad 0.5% za svaku godinu rada, uvećava za topli obrok i
regres. Od obračunate bruto zarade isplačuje se doprinos za PTO 11%, doprinos za
zdravstveno osiguranje 6,15%, doprinos za nezaposlene 0,75% ( i to na teret radnika i na
teret preduzeća) i porez na zarade 12%. Isplata zarade se vrši jednom mesečno i svaki
8
radnik dobija obračunski list zarade. Odgovarajući obrasci se podnose do 5-og u mesecu
za prednosti o isplaćenim zaradama (OPJ,OD,IT).
3. Lična potrošnja radnika
Potrošnja predtsvlja upotrebu proizvedenih materijalnih dobara i usluga u cilju
podmirenja raznovrsnih potreba, pojedinaca i društva.. Potrošnja je odredjena potrebama
ljudi, kao i dobrima s kojima se te potrebe mogu podmiriti. Po mikroekonomskom
aspektu, potrošnja u tržišnoj privredi predstavlja metod za ostvarivanje nekog
ekonomskog interesa. Potrošnja predtsavlja preduslov proizvodnje, jer ako ne bi bilo
potrošnje, ni proizvodnja ne bi imala smisla.
Razlikujemo proizvodnu i neproizvodnu potrošnju. Pod proizvodnom podrazumevgamo
upotrebu materijalnih dobara i usluga u cilju proizvodnje neke nove upotrebne vrednosti.
U oikviru postojeće razlikujemo reprodukcionu potrošnju potrošnja predmeta rada,
tj.obrtnih sredstava) i investicionu potrošnju (potrošnja sredstava za rad,tj.osnovnih
sredstava). Neproizvodna potrošnja je ona koja za rezultat ima samo trošenje. Ukoliko
radnik D.O.O.FRIGONAISa platu troši samo na kupovinu i plaćanje nekih troškova, to će
njegova potrošnja biti neproizvodna, u suprotnom, ukoliko platu troši za npr. investiranje
u neki objekat, onda će biti proizvodna.
Lična potrošnja je takva potrošnja gde gde neko materijalno dobro služi neposredno
zadovoljenju neke čovekove potrebe.
Potrošnja zaposlenog zavisi od visine njegove zarade i zarade drugih članova svoje
porodice. U zavisnosti od visine zarada jednog domaćinstva i mesta na kome živi to
domaćinstvo (razvijeniji ili nerazvijeniji delovi Srbije,tj više ili niže cene proizvoda i
usluga) i da li ima dodatni prihod (tj. da li mu država isplaćuje neki dohodak). Ukoliko
plata poraste, poprašće i tražnja za određenim dobrima, sto dovodi i do povećanja
potrošnje na strani radnika, a sto za uzvrat ima porast prodaje na strani prodavača.
9
OSNOVNA i OBRTNA SREDSTVA
1. Osnovna sredstva
Svako preduzeće da bi poslovalo mora da raspolaže odgovarajučim količinama osnovnih i
obrtnih sredstava. Osnovna sredstva, iliti kapitalni resursi, predstavljaju sredstva za rad
koja se postepeno troše. U ovom preduzeću to su:
Građevinski objekti (hladnjača, pogon topple prerade, proizvodna hala,
magačinski pročtor i pomočne prostorije, kančelarije i kolska vaga)
Mašine za obradu voća (izbijačice kostiju), linije za prebir i pakovanje
voća, linija za toplu preradu, transportna sredstva (viljuškar, traktor, kombi
i automobili).
Pored masina i uređaja u kančelarijama postoji i kančelarijska oprema i
računarska oprema (stolovi, stolice, ormari, kompjuteri i dr.)
Glavna karakteristika osnovnih sredstava je da one delom prenose svoju vrednost na
gotove proizvode, a smanjivanje te vrednosti se naziva amortizacija. Novčani fond koji se
tim putem uvećava je fond amortizacije. Kod ovih sredstava razlikujemo fizičko i
moralno rabaćenje.
U D.O.O.FRIGONAISu je aktiviranje osnovnih sredstava je sledećeg meseca od dana
njegove nabavke.
2. Obrtna sredstva
Za razliku od osnovnih, obrtna sredstva, ili predmeti rada, mogu se samo jednom
iskoristiti i prenose celokupnu vrednost na gotove proizvode. Na osnovu toga, obrtna
sredstva u D.O.O.FRIGONAISu su: sirovine (voće i povrće), repromaterijali (plastične
kese, kartonske kutije, gajbe, palete idr.) i novac.
10
PROIZVOD I USLUGA PREDUZEĆA
1. Tržiste i konkurencija
Tržište predstavlja međusobni odnos ponude i tražnje, tj. sučeljavanje ponude i tražnje.
To je skup svih robno-novčanih veza izmedju ekonomskih subjekata u okviru jednog
društva., u kome je izvršena neka podela rada. Tri ključna elementa koja uslovljavaju
kretanje cena na tržištu su: tražnja, ponuda i cena. Kako je osnovni smisao tržišta da se
putem cena efikasno ostvaruju četiri ključne funkcije, koje su međusobno povezane, to
ćemo na tržištu saznati: putem informativne funkcije: kretanje tržišnih cena, neku opštu
sliku o stanju ponude i tražnje, kao i cena neke robe ili usluga. Ukoliko kažemo da je
D.O.O.FRIGONAIS preduzeće koje je efikasnije i produktivnije u odnosu na druga
preduzeća, i da ostvaruje veće prihode po jedinici proizvoda, tržište vrši selektivnu
funkciju. Putem cena tržište će vršiti raspored faktora proizvodnje, sredstava i rada u
odgovarajuće oblasti, time će vršiti alokativnu funkciju. Distributivna funkcija pokazuje
kako se stvoreni dohodak deli između subjekata.
Konkurencija je takvo tržišno stanje koje podrazumeva neku vrstu takmičenja izmedju
prodavaca, kupaca ili prodavaca i kupaca.
Več smo rekli da preduzeće pripada oligopolistima. Kako su osnovni proizvodi
preduzeća: smrznuta višnja, šljiva, malina i kupina, koncentrati. Od voa-šljiva, jabuka
(tzv. topla prerada) i sušeno voće. Pored proizvodnje svih tih proizvoda, radi se i uslužno
zamrzavanje i pravljenje kaša raznim partnerima po porudžbini za svoje proizvode.
Konkurencija na domaćem i stranom tržistu postoji, jer je u Evropi najveći proizvođač
višanja Poljska, a pojavljuje se i Kineska visnja i malina koje obaraju nase cene, koje su
ranije bile veće.
Pošto pripada oligopolistima, D.O.O.FRIGONAIS nije u stanju da sam određuje cene
proizvoda, već se cene na tržištu formiraju u zavisnosti od ponude i tražnje za robom. U
tome se ogleda atomiziranost ponude i tražnje, što je jedna od pretpostavki savršene
konkurencije. Homogenost robe označava da je supstituivnost među proizvodima velika.
Postoje neke prepreke, koje mogu biti prirodne,ili administrativne ili ekonomske
prirodeza proširivanje proizvodnje, kao i što postoji državno mešanje putem zakona, pa
Frigonaios karakteriše ograničenu konkurenciju.
11
2. Osobine proizvoda
Za ove proizvode na tržistu postoji veliki broj supstituita, naime, bilo koja hrana može
doći kao supstituit. Ali da izdvojimo pre svega proizvode istih osobina ali drugačijih
ukusa. Supstituit predstavlja takav proizvod koji svojim osobinama zadovoljava želje i
potreba kupca za nekim drugim proizvodom. Pored supstituta postoje i original i
komplementar kao proizvodi. Original je proizvod koji
Komplementari su proizvodi koji su zavisni jedni od drugih i moraju se koristiti zajedno.
Komplementar u D.O.O.FRIGONAISu može biti plastična kesa i proizvedena roba, jer
prerađeno voće i povrće moramo upakovati u kesu da bismo ga dalje plasirali.
3. Tražnja za proizvodom
Tražnja predstavlja određena količina i vrsta materijalnih dobara i usluga koju su kupci
spremni da kupe po odgovarajućoj ceni. Krajnji cilj tražnje je upotreba dobara radi
zadovoljenje odredjenih ljudskih potreba.
Tražnja supstituita je vrlo elastična, sto znači da tražnja raste/opada brže od cena.
Elastičnost tražnje predstavlja osetljivost jedne pojave na promenu neke druge pojave.
Može biti cenovna (direktna i unakrsna) i dohodovna.
Direktna elastičnost tražnje pokazuje odnos između promene količine tražnje neke robe i
promene visine cena te iste robe. Odredjuje se koeficijentom elastičnosti. Kod elastične
tražnje, koeficijent direktne elastičnosti tražnje u odnosu na cene je veći od 1.
U vreme krize je opada tražnja za proizvodima, ali ipak tražnja za postojećim
asortimanom proizvoda D.O.O.FRIGONAIS-a postoji.
12
4. Cena proizvoda
Cena je vrednost robe izrazena u novcu. Cena je merilo vrednosti jedne robe. Cena se
formira na osnovu direktnih i indirektnih troskova. Utvrđena cena koštanja se povećava
na maržu koja omogućava da se pokriju svi troškovi i ostvari dobit. Direktni troškovi su
sirovina (obrtna sredstva za dalju proizvodnju), repromaterijal, amortizacija, energija,
proizvodne usluge i zarade radnika. U indirektne troskove spadaju neproizvodne usluge,
kamate (kamata predstavlja upotrebnu vrednost novca, tj vrednost koju preduzeće
isplačuje banci nakon pozajmljenog kredita) i kursne razlike (razlike u kursu novca
različitih valuta). Trenutno na osnovu sadašnje cene D.O.O.FRIGONAIS uspeva da
pokrije troškove proizvodnje. Cena opada ukoliko tražnja za robom raste i obrnuto.
00.20.40.60.8
11.21.41.6
0 1 2 3 4 5
cena
P
količina Q
Elastična tražnja
13
NOVAC
1. Funkcije novca
Novac predstavlja osnovno sredstvo razmene u sadašnjosti. Postoje različiti oblici novca:
kovani, papirni, žiralni i digitalni. D.O.O.FRIGONAIS je preduzeće koje posluje
bezgotovinskim novcem, tj. žiralnim novcem. Žiralni novac čine ukupna potraživanja na
tekućim računima poslovnih banaka preko kojih se obavljaju plaćanja. Nastaje na taj
način što preduzeće ulaže gotov novac na tekući račun, odobravanjem kredita u korist tog
računa i prenošenjem sa jednog tekućeg računa na drugi. Ostvaruje se brzo, sigurno i
jeftino. Taj posao vrše poslovne banke ( banke su specijalizovane ekonomske ustanove
koje imaju dozvolu za rad centralne banke i koje pružaju različite usluge, kako
pojedincima, tako i državi). D.O.O.FRIGONAIS plaćanja obavlja žiralno preko više
banaka za sva plaćanja dobavljačima, radnicima i Poreskim organima. Ovakvim načinom
plaćanja se postižu velike uštede, jer se smanjuje količina gotovog novca u opticaju.
Banke sa kojima radi ovo preduzeće su Agrobanka, Unikredit banka, U sezoni otkupa
voća, podiže se gotovina i isplaćuju individualni poljoprivredni proizvođači. Naplata od
kupaca se vrši preko deviznog računa ( za strane kupce) i tekućeg računa ( za domaće
kupce). Sav devizni priliv se predaje bankama i istim se dalje preko tekućeg računa
izmiruju sve obaveze. Najosnovnije funkcije novca su: sredstvo razmene, obračunska
jedinica i novac kao sredstvo akumulacije bogatstva.
Sredstvo razmene predstavlja prometno sredstvo, što bi značilo da bilo ko ko kupi neki
proizvod preduzeća D.O.O.FRIGONAIS mora da plati novcem.
Osnovna funkcija je obračunska jedinica, jer cena zavisi od vrednosti robe i novca. U
zavisnosti kolika je vrednost novca u datom trenutku i procena vrednosti robe, formira se
odgovarajuća cena, koja treba da omogući proizvođaču da ostvari profit, a da opet bude
odgovarajuća kupovnoj moći potrošača. Ravnotežna cena se formira na osnovu agregatne
ponude i agregatne tražnje. To je odgovarajuća cena pri kojoj nema ni manjkova ni
viškova. Kada je cena proizvoda suviše niska, onda tražena kolićina proizvoda premašuje
ponudjenu količinu, pa se javljaju manjkovi, zbog čega cena teži ravnotežnoj. Ukoliko je
cena previsoka, količina robe koja se nudi na tržištu je veča od tražene, oa se pojavljuju
viškovi.
Novac kao sredstvo akumulacije: novac se u ove svrhe koristi onda kad preduzeće
ostvaruje višak, koji može da odlaže sa strane i kasnije ga investira u dalju proizvodnju.
1. Kapital preduzeća
U nedostatku sopstvenih sredstava koriste se krediti (od Fonda za razvoj za nove
investicije) a od poslovnih banaka za tekuću likvidnost. Kredit predstavlja ustvari
zaduženje preduzeća. Banka (ili u ovom slučaju Fond za razvoj za nove investicije)
ustupa novac preduzeću, kako bi preduzeće koristilo taj novac i na osnovu njega
zarađivalo, a banka zarađivala na osnovu kamate koje je preduzeće duzno da isplaćuje u
predviđenom vremenskom roku. Prilikom dobijanja usluge na kredit, kupac saznaje
koliko je dužan da isplati i kada treba da isplati obavezu. Razdvajanje kupovine od
plaćanja proističe iz toga da je preduzeće vezano za odgovarajuće godišnje doba,
kupovina nepokretnosti se ne poklapa sa isplatom itd. Kako se upotrebna vrednost robe
ustupa kupcu pre nego sto je isplaćena protivvrednost, to prodavac postaje kupac, a kupac
dužnik. U slučaju da je robni promet razvijenijji i lanac kupoprodaje na kredit biva veći.
Poverilac/dužnik moze doći u nepovoljan polozaj prodajom, odnosno, kupovinom robe na
kredit, jer u međuvremenu moze doći do skoka cene novca, pa da prodavac bude na
gubitku ako prodavac naplaćuje robu po ugovorenoj, nižoj ceni. Ili da kupac plaća robu
po ugovorenoj, višoj ceni, ukolliko je došlo do opadanja cena za robu koju je kupio na
kredit. Prilikom izdavanja novca, banka za tu uslugu naplačuje kamatu. Kamata može biti
aktivna ili pasivna. U nasem slučaju je aktivna kamata, jer su to sredstva koja banka
01234567
0 20 40 60 80
cena
P
količina Q
Ravnotežna cena
Agregatna tražnja
Agregatna ponuda
Tačka ravnoteže
15
pozajmljuje preduzeću. Ta kamata mora biti veča od pasivne kamate (kamata na sredstva
koja se poveravaju banci), da bi banka ostvarivala profit.
Da bi preduzeće ostvarivalo profit, a i banka, kamatna stopa mora biti veća od nule, a
manja od profitne stope.
U nasem slučaju kamatna stopa se kreće od 5-11% na godišnjem nivou. Kamatna stopa
zavisi od ponude i tražnje za novcem i profitne stope (odnos godišnjeg profita prema
celokupnom uloženom kapitalu). Nepovoljno je što sve banke a i Fond kredite odobravaju
sa “valutnom klauzulom”, sto znači da ugovor sadrži iznos u evrima, a isplaćuje se po
važećem kursu na dan uplate, a vraća se po kursu na dan povraćaja. To bi značilo da sa
naglim porastom kursa ovakvi krediti bivaju nepovoljni. Ali kako drugih nema,
D.O.O.FRIGONAIS posluje i sa ovim.
16
EKONOMSKA ANALIZA PREDUZEĆA
Likvidnost
Glavni principi poslovanja jednog preduzeća su: princip rentabilnosti, princip efikaasnosti
i princip likvidnosti. Gledajući ova tri principa, njihovom analizom i praktičnom
upotrebom, možemo reči u kakvom je stanju jedno preduzeće i kako ono posluje, tj. da li
mu se isplati da nastavi sa poslovanjem.
U jeku svetske ekonomske krize i krize koja vlada u Srbiji, preduzeće posluje u otežanim
uslovima, nije u mogućnosti da poveća broj zaposlenih, ne može da isplati sva dugovanja
dobavljačima, znači kasni za izmirenjem obaveza, što bi značilo da nije likvidno.
Likvidnost podrazumeva sposobnost sredstava da se što brže i uz sto manje troškove
transakcije konvertuju u novac, kao i sposobnost preduzeća da izvršava i izmiruje svoje
obaveze u roku dospeća prema poveriocima i poslovnim partnerima. Kako na likvidnost
utiče brzina obrta kapitala, brzina prodaje, to se ovo preduzeće u datim uslovima, da bi
očuvalo likvidnost, zadužuje kod banaka; time povećava troškove a to utiče na
konkurentnost proizvoda. Tražnja za proizvodima zbog krize u svetu opada i uslovi
plasmana su sve teži.
Rentabilnost
Preduzeće posluje rentabilno, sto znači da preduzeće ne trpi gubitke i da se uloženi
kapital u toku vremenskog perioda povećava srazmerno profitnoj stopi, koja predstavlja
odnos profita prema celokupnom uloženom kapitalu. Bitno je da se računa uloženi, a ne
utrošeni kapital, jer je to kapital uložen u osnovna sredstva ( fiksni kapital) i obrtna
sredstva (optičajni kapital), a to je kao sto smo već spomenuli novac za nabavku
proizvoda, plate radnika…
Efikasnost
Naravno, i ovo preduzeće pokusava da racionalno upotrebljava oskudne resurse, kako bi
dobilo određenu količinu materijalnih dobara i usluga; to predstavlja efikasnost
17
preduzeća, koja se definiše i kao odnos između vrednosti dobijenog outputa i vrednosti
uloženih inputa.
Kako je njihov cilj da uz najniže troškove proizvedu istu količinu dobara, sa takođe istim
kvalitetom, to je efikasnost ovog preduzeća proizvodna. D.O.O.FRIGONAIS pokušava da
stvori uslove za povećanje efikasnosti, jer bi to značilo da se i preduzeće privredno
razvija. Proširivanje proizvodnje bi značilo dodatni troskovi preduzeća, smanjenje
akumulacije i mere koje država sprovodi takođe utiču na efikasnost preduzeća. Cilj
oporezivanja je veća pravičnost ( radi obezbeđivanja sredstava siromasnijim slojevima), a
samim tim manja efikasnost.
Produktivnost
Jos jedan od ciljeva ovog preduzeća je da bude produktivno. Produktivnost predstavlja
odnos između ostvarenog učinka i utroška rada, ili se može predstaviti i kao odnos
između utroška rada i ostvarenog učinka. Prema tome se određuje kada se produktivnost
povećava/smanjuje. Utvrđeno je da se produktivnost povećava kada se u određenom
vremenskom trenutku može proizvesti više proizvoda ili kada se jedan proizvod može
proizvesti za kraći vremenski period. Na osnovu podataka iz 2007. i 2008. godine, vidimo
da preduzeće nije ni povećalo ni samnjilo produktivnost, jer se profit nije promenio.
Dobit
Kao što je poznato, svako preduzeće teži tome da ne stvara gubitke, već da pokriva
troškove poslovanja i po mogućnosti ostvaruje izvestan profit. Ukoliko gledamo
poslovanje u odredjenom vremenskom periodu, možemo posmatrati poslovanje u
kratkom, srednjem i dugom roku. Kako D.O.O.FRIGONAIS teži tome da prvenstveno
inpu
t
output
Efikasnost
Efikasnost
pokrije fiksne i varijabilne troškove, i da pri tome ostvaruje dobit, ono posluje na dug rok.
Dobit mu obezbedjuje razvoj, dok mu pokrivanje troškova omogućava samo opstanak.
D.O.O.FRIGONAIS sa trenutnim cenama svojih proizvoda na tržištu ostvaruje dobit i isti
se rasporedjuje na deo za rezerve, a deo odlazi u osnivački kapital.
Rezerve predstavljaju akumulaciju preduzeća. Akumulacija je isto što i štednja. Kako
novac predstavlja najlikvidnije sredstvo, moramo uzeti u obzir da se vrednost novca lako
menja id a pod uticajem inflacije on gubi svoju kuppovnu moć. Zato je potrebno znati
koji je najbolji način da se sačuva novac i isti dalje ulaže. To nam omogućuje teorija
portfolio, koja kaže da je potrebno izvršiti diversifikaciju plasmana, tj. Kombinacia
različitih finansijskih instrumenata, niskorizičnih i visokorizičnih ulaganja. Kod
visokorizičnih rizik je veći, nesigurnija su takva ulaganja, ali je dobit veća. Kod
niskorizičnih je rizik manji i pruza neku sigurnost, ali će i ostvarena dobit biti manja.
D.O.O.FRIGONAIS ce maksimizirati profit kada se izjednače granični troškovi sa
marginalnim prihodima.
Ukoliko je granični prihod veći od graničnog troška, preduzeće ima uslove da poveća
proizvodnju. Ukoliko je granični prihod manji od graničnog troška, preduzeće treba da
smanji proizvodnju.
Preduzeće i makroekonomija
Bruto domaći proizvod se definiše kao tržišna vrednost svih finalnih roba i usluga
proizvedenih u određenom vremenskom period, obično za godinu dana, u okviru jedne
0
10
20
30
40
50
60
0 2 4 6 8 10
Gra
ničn
i tro
šak,
pri
hod
količina proizvoda Q
Maksimizacija profita
MR
MC
Maksimizacija profita
19
privrede posmatrane kao celine. Kako je on jedan najvažniji pokazatelj ekonomskog
blagostanja jedne države, to se mora gledati uticaj preduzeća na GDP.
Bruto društveni proizvod predstavlja ukupnu proizvodnju dobijenu radom i kapitalom u
vlasništvu stanovnika jedne nacionalne ekonomije. On pokazuje tržišnu vrednost svih
finalnih dobara i usluga proizvedenih tokom jedne godine faktorima proizvodnje neke
zemlje. U praksi nema odtupanja od bruto domaćeg i bruto nacionalnog proizvoda.
Preduzeće doprinosi povečanju društvenog proizvoda, a time i do povećanja nacionalnog
dohotka. Nacionalni dohodak se definiše kao ukupni dohodak koji su stanovnici
odredjene zemlje ostvarili od proizvodnje dobara i usuga. On se usmerava u proizvodnu i
neproizvodnu potrošnju. Nacionalni dohodak se može izmeriti tako što se bruto domaćeg
proizvoda odbiju amortizacija i posredni porezi (porezi na robe i usluge:PDV,...). Glavna
uloga nacinalnog dohotka je njegova upotreba za podmirenje potreba stanovništva i
investicija ( potrošnja i akumulacija). Preduzeće sav višak ulaže u razvoj i proširenje
kapaciteta proizvodnje, u obnavljanje mašina i uređaja. Uvodi kvalitet proizvoda i
odgovarajuće standarde. Sa novim ulaganjima stvara uslove za prijem novih radnika i
povećanje proizvodnje. Pošto je preduzeće pretežno izvoznik, 80% od ukupne prodaje je
izvoz, koji direktno utiče na povećanje priliva deviza u naš platni sistem.
Zakonska regulativa
Poslovanje preduzeća se odvija u okviru zakonskih propisa i poštovanja propisanih normi
i zakona. Mesečno plaća porez na dodatnu vrednost (PDV), redovno vrši isplatu zarada i
svih pripadajućih doprinosa, iako su visoki i predstavljaju teret na preduzeće., a svi ti
porezi i doprinosi slivaju se u budžet države. Porez za preduzeće predstavlja dodatni
trošak, dok za državu predstavlju prihod. Na osnovu prikupljanja poreza funkcioniše
drzava, stvara sumu iz koje se isplaćuju radnici državnih aparata.
Zaposlenje novih radnika možemo posmatrati kroz Zakon opadajučih prinosa. On
objašnjava odnos izmedju inputa i output u okviru preduzeća, tj.da se sa svakom
dodatnom jedinicom rada, smanjuje dodatni output. Preduzeće može da zapošljava nove
radnike sve dok se ne izjednače granični prihod proizvoda radne snage sa najamninom
(platom) kao cenom radne snage. Franični proizvod rada je dodatni proizvod koji nastaje
sa zapošljavanjem svakog novog radnika.
Za poslednje 3 godine D.O.O.FRIGONAIS je zaposlio 13 novih radnika, takodje planira
da zaposli još u narednom period.
20
POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME KRIZE
„Pogoršanje globalne ekonomske situacije u svetu počinje da se odražava i na Srbiju,
ocenila je „Dan & Bredstrit“, najveća bonitetna kuća na svetu. U izveštaju se Srbija i
dalje svrstava u zemlje visokog rizika, sa rejtingom DB5a. Od četiri faktora koji utiču na
ukupni rejting, kao indikator rizika za poslovno okruženje u nekoj zemlji – politički,
makroekonomski, komercijalni i eksterni – politička previranja imaju najvećeg udela za
dodeljen visoki rizik našoj zemlji.
Efekti svetske krize u Srbiji izraženi su, pre svega kroz porast cena, povećanje kursa
evra, smanjenje planiranih direktnih investicija, nemogućnost ubrzanog definisanog rasta,
koji je zemlja imala u poslednjih nekoliko godina po stopi od šest do osam odsto. Najveći
efekat te krize u Srbiji biće manifestovan u periodu mart - april - maj. Trajnije posledice
je moguće izbeći kvalitetnim pristupom i definisanjem određenih mera, koje je Vlada
Srbije već donela, ali u ovom momentu je značajno obezbediti jedinstvo učesnika svih
subjekata koji utiču na kreiranje privrednog ambijenta - od vlade, uključujući izvršnu i
zakonodavne vlasti, poslodavce, sindikate, nevladine organizacije“. „1
Prema prethodnom članku i narednoj tabeli možemo videti kakvo je stanje Srbije u vreme
krize.
1 Svetska ekonomska kriya u Srbiji, Serbian Mirror
21
U krizi koja se zajedno sa svetskom krizom odražava na poslovanje svih preduzeća i
D.O.O.FRIGONAIS je pogođen ovom krizom. Smanjena je traznja za proizvodima (na
domaćem tržistu to dovodi so smanjenja neto izvoza, tj. porasta uvoza, pa samim tim i
opšteg porasta cena, sto je u ekonomiji poznato kao Efekat inostranih kupovina, jedan od
faktora koji dovodi do opadajućeg toka krive agregatne tražnje), likvidnost je ugrožena,
nova investiciona ulaganja nisu moguća u narednom periodu, kao ni zapošljavanje novih
radnika.
Ukoliko drzava ne donese takve mere koje će stimulisati proizvodnju na izvoz kroz razne
podsticaje i olaksiče, biće sve teže ostvariti planirano povećanje proizvodnje, sto će se
direktno odraziti i na društveni proizvod, a i na povećanje nezaposlenosti.
22
POSLOVANJE PREDUZEĆA U VREME INFLACIJE
Inflacija predstavlja disproporciju novčanih i robnih fondova u jednoj privredi. Pritom
se javlja neravnoteža izmedju tih fondova, gde su novčani fondovi veći od robnih.
Masa novca je veća nego što rast proizvodnje to omogućuje.
U okviru jednog preduzeća postoje različiti indikatori koji nam omogućuju da
sagledamo da li je preduzeće u inflaciji. To su indeks cena na malo ( analizom stope
rasta na malo i indeksa troškova života pokazuje da se sa rastom cena povećava i lični
dohodak, a to povećava cenu rada po jedinici proizvodnje), indeks proizvodjačkih
cena ( cene odražavaju troškove proizvodnje), deflator bruto domaćeg proizvoda
(odnos između nominalnog i realnog bruto domaćeg proizvoda, odražava cene svih
dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji) i indeks izvoznih cena(pokazuje razlike
u uvozu i izvozu inflacije između zemalja).
Kako je D.O.O.FRIGONAIS osnovano još 1969.godine, ono je postojalo u vreme
inflacije u Srbiji. Međutim, nije bilo zaposlenih koji bi mogli da mi pomognu da
objasnim kako je u to vreme preduzeće poslovalo. Ali, prema teorijama inflacije
možemo pretpostavljati kako se to odvijalo. Prema teoriji inflacije ponude dolazi do
porasta troškova proizvodnje usled različitih faktora, a to izaziva porast cena.
D.O.O.FRIGONAIS bi u takvom stanju povećalo cene roba i usluga. A to na tržištu
dovodi do porasta novčane tražnje. To povlači za sobom ekspanziju količine novca.
Sa porastom cena, opala bi tražnja za proizvodima. To bi podstaklo smanjenje
proizvodnje, jer profit koji bi preduzeće ostvarivalo (ako bi ga uopšte i bilo) ne bi bio
dovoljan da pokrije ukupne troškove. Moguće da je došlo i do smanjenja broja
zaposlenih, jer je bilo potrebno da se ukupni troškovi preduzeća smanje. Pošto
preduzeće i dalje postoji, verovatno je obustavljanjem proizvodnje uspelo da
prevazidje problem i nastavi sa poslovanjem.
23
ZAKLJUČAK
D.O.O.FRIGONAIS je kao i sva ostala preduzeća imalo izvesne zabrane u poslovanju.
22.08.2007. je Ministarstvo zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije saopštilo da je
Republička inspekcija zaštite životne sredine tog dana privremeno zabranila rad
preduzeću, jer se sumnjalo da tehnoloski procesi hladnjače “D.O.O.FRIGONAIS” imaju
stetan uticaj na životnu srredinu.
11.03.2008. godine D.O.O.FRIGONAIS je učestvovao kao poljoprivredni proizvođač na
sajmu u Dubaiju i Nemačkoj, tom prilikom je omogučio da projekti USAID-a (Američka
agenčija za međunarodni razvoj), Agrobiznis i Ekonomska sigurnost, podrže finansijski i
tehnički zajednički nastup ovog i jos 11 malih i srednjih kompanija...
Dakle, postoje i pozitivne i negativne posledice u radu. Sve dok bude ostvarivalo prihode,
D.O.O.FRIGONAIS nece obustaviti proizvodnju.
24
LITERATURA
-Kragulj D.,2009., Ekonomija, Uvod u ekonomsku analizu, mikroekonomija i
makroekonomija, Kragulj, Beograd
-Serbian mirror, decembar 2009., Svetska ekonomska kriza u Srbiji. Dostupan na
http://www.serbianmirror.com/novosti/05-02-09/1-1.html (25.12.2009.)
-Vlada Republike Srbije, Ministarstvo finansija, decembar 2009., Koliko Srbiju košta
kriza. Dostupan na http://www.mfin.gov.rs/ (25.12.2009.)
-Vlada Republike Srbije, Ministarstvo životne sredine i poslovnog planiranja, decembar
2009., Zabranjen rad hladnjačama preduzeća Frigonais. Dostupan na
http://www.ekoplan.gov.rs/src/index.php (25.12.2009.)