Budućnost nuklearne
energetike nakon Fukushime
Dr. sc. Igor Vuković
Hrvatsko nuklearno društvoEuropski dom Zagreb
31. ožujka 2011. g.
3
Sadržaj predavanja
Stanje nuklearne energetike prije Fukushime Što se dogodilo u Fukushimi? Moguće reperkusije nakon Fukushime na
budućnost nuklearne energetike Stanje u Hrvatskoj
Treba li RH izgraditi nuklearnu elektranu?
Zaključna razmatranja Diskusija
3
5
Uvodno
Danas u pogonu 442 energetska reaktora U 30 zemalja Instalirana snaga od 374.996 MWe
Pogonsko iskustvo > 14.000 reaktor-godina U svijetu u 56 zemalja još:
250 istraživačkih reaktora i 180 reaktora u brodovima
i podmornicama
5
Izvori: World Nuclear Association, ožujak 2011.
International Energy Agency, Key World Energy Statistics, 2009
6
Nuklearne elektrane u svijetu
6U pogonu(30 zemalja)
Razmatraju uvođenje (43 zemlje)
Izrazile interes (25 zemalja)
7
Energetski reaktori u izgradnji (65)
7
Zemlja Broj reaktora
Kina 27
Rusija 11
Indija 5
Južna Koreja 5
Bugarska 2
Japan 2
Slovačka 2
Tajvan, Kina 2
Ukrajina 2
Argentina 1
Brazil 1
Finska 1
Francuska 1
Iran 1
Pakistan 1
SAD 1
Izvor: Power Reactor InformationSystem (PRIS), IAEA, ožujak 2011.
Povijest ulazaka i izlazaka NE iz pogona
8
Udio NE u primarnoj energiji i proizvodnji električne energije u svijetu
Iznos trenutnog udjela NE u proizvodnji: 14% električne energije 6% primarne energije
Izvor: International Energy Agency, Key World Energy Statistics, 2009
11
Energijske potrebe
Očekivanje velikog porasta potrošnje energije porast broja stanovništva razvoj gospodarstva rast standarda (2 milijarde ljudi nema el. energiju)
11
Projekcija broja stanovnika u svijetu (UN)
12
Energetski ciljevi Europske unije
EU 20/20/20 do 2020. g. smanjenje emisija stakleničkih plinova mora
iznositi barem 20% 20% potrošene energije u Europi mora dolaziti iz
obnovljivih izvora smanjenje potrošnje energije iz primarnih izvora
mora iznositi barem 20%
Oživljavanje nuk. energetskog programa Za borbu protiv klimatskih promjena
obveze iz Kyotskog protokola konkurentan i stabilan izvor el. energije
Pokrivanje baznog opterećenja EES-a
13
Prednosti nuklearne energije
Doprinos razvoju raznolike energetske strukture
Još veća sigurnost (tzv. III generacija NE)
Velika stabilnost cijene na tržištu energije konkurentan izvor energije bez izravnih državnih poticaja kod
otkupa el. en.
Mala ovisnost cijene el. en. o cijeni (nuk.) goriva više dobavnih pravaca nuk. goriva
dugoročni ugovori isporuke nuk. goriva
Nema ispuštanja ugljikovog dioksida obveza iz Kyotskog protokola
najveći potencijal smanjenja emisija stak. plinova
14
Najviše koncentrirani izvor
30 tnuklearno
gorivo
3 kamiona
1100000 t
plin
1400000 t
nafta
2300000 t
ugljen
23 transportna broda
7 tankera16 brodova za ukapljeni plin
30 tnuklearno
gorivo
3 kamiona
1100000 t
plin
1400000 t
nafta
2300000 t
ugljen
23 transportna broda
7 tankera16 brodova za ukapljeni plin
30 tnuklearno
gorivo
3 kamiona
1100000 t
plin
1400000 t
nafta
2300000 t
ugljen
23 transportna broda
7 tankera16 brodova za ukapljeni plin
Potreban prostor za elektranu od 1.000 MW:
Nuk. elektrana: < 1 km2
Fotonapon 20 – 100 km2
Vjetar: 100 – 200 km2
Bioplin: 6.200 km2
Bioalkohol: 7.400 – 272.000 km2
Bioulje: 24.000 km2
Biomasa: 300.000 km2
Kod biomase, bioplina i sl. potreban je velik prostor za plantaže goriva.
15
17
42
59
7
17
26
76
41
15
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
PLIN UGLJEN NUKLEARNA
GORIVOPOGONINVESTICIJA
Utjecaj cijene goriva Emisije CO2
Napomena: Podaci su prosjek emisija za UCTE (Union for the Co-ordination of Transmission of Electricity). Bazirano na Dones et al. (2004).
Izvor: Nuclear Energy Outlook 2008
Dug period za projektne aktivnosti i izgradnju Kapitalno intenzivna investicija
3.000-6.000 USD/kWe
Značajan udio investicije u cijeni proizvedene el. en oko 60%
Negativna percepcija dijela javnosti Potreban konsenzus oko zbrinjavanja RAO Nužna potpora politike
Moguća meta terorističkog napada Proliferacija
16
Nedostaci nuklearne energije
17
Kako radi nuklearna elektrana?Tlakovodni (PWR) vs. kipući reaktor (BWR)
17
Tlakovodni reaktor (PWR)
- NE Krško
Kipući reaktor (BWR)
- NE Fukushima Daiichi
19
Bazen za istrošeno nuklearno gorivo
Nakon svakog ciklusa (12-18 mj.) dio gorivnih elemenata vadi se iz reaktora (ING)
Odležavanje u posebnom bazenu uz stalno hlađenje Nekoliko metara vode
iznad štiti od zračenja
Nakon nekoliko godina premještaju suho skladište na lokaciji NE
ING nije nužno otpad: Once-through (otvoreni ciklus)
nije ekonomičan i učinkovit način korištenja goriva
Prerada (reprocesiranje) Proizvodnja tzv. MOX-goriva Minimiziranje volumena pravog visokoradioakt. otpada (VRAO)
20
Radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane
Količina otpada iz NE mnogo manja od drugih načina proizvodnje el. energije
Radioaktivni otpad (RAO) niskoaktivni – γ i β aktivnost (do 5x109 Bq/m3),
zanemariv sadržaj aktinida srednjeaktivni – γ i β aktivnost (do 5x1014 Bq/m3),
zanemariv sadržaj aktinida visokoaktivni – RAO iz postrojenja za preradu nuk.
goriva (fisijski proizv., aktivacijski proizv., aktinidi)
Skladište RAO Odlagalište RAO
20
21
Nuklearna sigurnost temelji se na…
Projektnim osnovama elektrane Procesima upravljanja pogonom Ljudima koji upravljaju elektranom
Utjecaj svakog pojedinog faktora utječe na konačan rezultat!
Rizik = učestalost x težina posljedice Ukupni rizik - mjera uk. sigurnosti, zbroj rizika:
projektne nesreće (DBA) nesreće koja premašuje projektom predviđenu (BDBA)
Apsolutne sigurnosti nema!
22
Nuklearna sigurnost – sigurnosne funkcije
Potkritičnost: obustava reaktora – prekidanje samoodržavajućelančane reakcije fisije
Ponor topline tijekom pogona – odvođenje topline generirane fisijom
Parogeneratori i kondenzator nakon obustave – odvođenje ostatne topline
Sustavom za odvođenje ostatne topline (RHR)
Cjelovitost i inventar primarnog (reaktorskog) kruga –potreban hladioc za stalno odvođenje ostatne topline Cjelovitost: tri fizičke kaskadne barijere
Cjelovitost zaštitne zgrade (kontejnmenta) – sprječavanje širenja radioaktivnosti u okoliš Čelično-betonska zašt. zgrada projektirana i ispitana na nadtlak
24
Velike nesreće u NE prije Fukushime
Otok tri milje (PWR; SAD, 1979.) reaktor ozbiljno oštećen zračenje zadržano unutar zaštitne zgrade min. ispuštanje nije imalo štetnih utjecaja na ljudsko
zdravlje ni posljedice po okoliš
Černobilj (RBMK; Ukrajina, 1986.) uništenje reaktora uslijed parne i kemijske (vodik)
eksplozije, te požara 31 izravna žrtva, značajni zdrav. učinci i posljedice po okoliš dokazane žrtve: 56 statistički očekivane žrtve u pogođenoj populaciji: 4.000
25
Strah i zabrinutost
Iracionalna kategorija Zračenje je nevidljivo, nemamo osjetilo za njega Asocijacija na nuklearno je i nuk. bomba NE ne može eksplodirati kao nuk. bomba Primjer: strah od vožnje avionom
Kako pokušati nadvladati strah? Edukacija svih dobnih skupina pomaže u
ograničenom broju slučajeva Dugoročna, otvorena i transparentna komunikacija,
izgradnja povjerenja
27
Rizik od proizvodnje el. energije
Usporedba različitih tehnologija Pravedno vrednovanje - cijeli energijski lanac
Ukupni učinci energetskih izvora na okoliš u cEUR/kWh proizvedene el. en.Sigurnosne statistike različitih
načina proizvodnje el. energije
28
Kratki rezime
Značajan udjel NE u proizvodnji el. energije Dokazana tehnologija Neke razvijene zemlje izrazito ovisne o NE Potencijal brzog rasta za zadovoljavanje en.
potreba zemalja u ekspanziji Prednosti i mane
Velika gustoća energije energent i zauzeće prostora
Oblik energetske neovisnosti vremenska dinamika izmjena goriva
Cijena izgradnje i pogona Siguran izvor uz inherentni rizik
30
Nesreća u NE Fukushima
Fukushima (BWR; Japan, 2011.) - četiri reaktora ozbiljno oštećena, značajan učinak gubitka infrastrukture zbog velikog potresa i tsunamija El. energija i rashladna voda – hlađenje jezgre i bazena za
istrošeno gorivo Pregrijavanje goriva eksplozija vodika
ispuštanje radioaktivnih plinova
32
Dizajn reaktora s kipućom vodom (BWR)
gorivo: slabo obogaćeni (3-5%) oksid uranovog dioksida (UO2)
moderator i rashladno sredstvo: obična voda koja ključa
34
NE Fukushimi Daiichi – stanje reaktora
Jedinica / reaktor br. 1 2 3 4 5 6
Izlazna snaga NE [MWe] 460 784 1100
Termička snaga reaktora [MWt] 1380 2381 3293
Vrsta nuklearnog reaktora BWR-3 BWR-4 BWR-5
Vrsta kontejnmenta Mark 1 Mark 1 Mark 2
Pogonski status reaktora u trenutku pojave potresa
U pogonu automatska obustava
Van pogona(planirani
remont)
Izvor: TEPCO, 11. ožujka 2011.
35
Što se dogodilo u Fukushimi?
NE izdržala potres 11. ožujka Magnituda potresa (u epicentru): 9,0 Richtera Intenzitet potresa: IX stupanj po Mercaliju
Sustavi za obustavu ispravno odradili u trenutku potresa NE stavljena u stanje sigurne obustave Normalno započelo hlađenje reakt. jezgre Presudne su posljedice tsunamija
55 min nakon potresa
Projektna/stvarna visina vala: 5,7 m / 14 m
Gubitak vanjskog napajanja i diesel-generatora Nemogućnost odvođenje ostatne topline za
Gorivo u reaktoru Gorivo u bazenu (istrošeno)
36
Kronologija ukratko
Problemi s hlađenjem, eksplozija vodika i oslobađanje radioaktivnosti iz: Reaktora 1 Reaktora 3 Reaktora 2
Oštećenje bazena za ING jed. 4, vatra i oslobađanje radioakt.
Pregrijavanje bazena za ING jed. 3 i oslobađanje radioakt. Stabiliziranje stanja uz hlađenje morskom vodom u
reaktorima 1-3 uz nejasan stupanj oštećenja jezgre Pokušaji vanjskog hlađenja bazena s ING u R-3 i R-4 uz
znatan stupanj oštećenja goriva Uspostava napajanja, pokušaj pokretanja sigurnosnih sustava
37
Neka promišljanja
Elektrana je pokazala zavidnu otpornost na potres Projektna zaštita od tsunamija neadekvatna za
doživljene uvjete Teška oštećenja na električnoj i ostaloj infrastrukturi Neadekvatne i nepravovremene akcije u uvjetima
prolongiranog gubitka svih vanjskih napajanja Uvjeti teške katastrofe na i van lokacije utječu na
strateško planiranje sanacije stanja Izraziti problemi s ispustom vodika - eksplozije Međusobni utjecaj blisko smještenih jedinica na lokaciji Propust sanacije stanja bazena za ING dok je to još bilo
jednostavno izvedivo Uglavnom pravovremeni potezi na nivou off-site
planiranja u slučaju nesreće
38
Posljedice za reaktore u pogonu
Elektrane u pogonu (inicijalna dozvola za rad) Zatvaranje dijela starih elektrana (pri kraju životnog
vijeka) Preispitivanje relevantnosti “japanskog scenarij” Modifikacije u dizajnu
Smještaj, kapacitet i hlađenje Potreba osiguravanja dugoročnog izvora el. en.
Upitno produljenje životnog vijeka nekih NE smanjenje broja izdanih dozvola kraći interval produljenja nametanje još oštrijih “pravila igre”
demonstracija zahtijevane razine nuklearne sigurnosti
39
Posljedice za nove elektrane
Izgradnja novih elektrana Smanjenje političke potpore Usporenje dinamike izdavanja novih dozvola
Zemlje koje si to mogu priuštiti (financijski rizik)
Mogući pozitivni utjecaj na izgradnju novih elektrana generacije III+ te manjih reaktora
Problemi s financiranjem
Poskupljenje električne energije Bilo sa NE ili bez njih
Intenzivniji rad na međunarodnom odobravanju dizajna
Nerealno očekivati potpunu i trenutnu zabranu nuk. energije
40
Posljedice za regulatore i industriju
Regulatorna tijela Postavljanje novih zahtjeva na sigurnost Još rigorozniji zahtjevi na vanjske događaje
npr. otpornost na tsunami veći od 10 m, tornado, ekstremniji potres
Tvrtke operateri Povećanje troška investicije Povećanje troškova osiguranja i reosiguranja Dodatni inspekcijski nadzor regulatora
Proizvođači opreme Skuplja proizvodnja zbog dodatnih zahtijeva Moguće veće poteškoće u poslovanju pojedinih
vendora (W-Toshiba, GE-Hitachi)
41
Posljedice za ostale sudionike
Javnost i udruge za zaštitu okoliša Dodatno protivljenje nuklearnoj energiji Učestaliji razgovori struke i oponenata
Strukovne udruge (HND, HDZZ) Povećan rad na informiranju/edukaciji stanovništva Otvorenost za dodatna pojašnjenja
Predavanja i tribine nisu brzi tečaj o nuk. energiji
Pojačana suradnja s novinarima Pozitivno iskustvo HND-a tijekom događanja u Japanu
Političke stranke Gotovo nezainteresirane za konzultaciju struke Primarno osluškuju puls naroda Skup i društveno štetan oportunistički pristup
42
Dosadašnji odjeci – razvijene zemlje
Europska komisija "We want to look at the risk and safety issues in the
light of events in Japan”, Guenther Oettinger, EC DGEnergy commissioner
Eur. komisija ad hoc zatražila Stress Test za NE u EU
Njemačka Ad hoc odluka kancelarke Merkel o privremenoj obustavi
pogona dijela flote NE koji je ušao u pogon prije 1980. Politička uvjetovanost (koalicija CDU-a sa zelenima) Na 3 mjeseca suspendirana prošlogodišnja odluka o
produljenju životnog vijeka za 12 godina za 17 NE Gubitak lokalnih izbora (nakon 48 godina) Val anti-nuklearnih prosvjeda
43
Odjeci – razvijene zemlje
Francuska Preispitat će se sigurnost svih NE Zatvoriti NE koje ne ispune sigurnosne zahtjeve Predsjednik Sarkozy: “Nuclear power remains a viable source
of energy and he believes it would be impossible to slash carbon dioxide emissions without it”
Dogovor s Japanom oko izgradnje novih standarda nuklearne sigurnosti do kraja godine
Velika Britanija Ne planira se odreći korištenja nuk. energije
Švicarska Ispitat će se sigurnost NE i planovi za novu gradnju Bilo kakva odluka bit će podržana rezultatom referenduma
44
Odjeci – razvijene zemlje
SAD ANS uputilo pismo predsjedniku Obami
Zamoljeno da se ne donose ishitrene odluke vezano za budućnost nuk. energije dok se detaljno ne sagledaju posljedice u NE Fukushima
Stručnjaci se stavljaju na raspolaganje za objektivno i cjelovito sagledavanje činjenica
Finska Nema odustajanja od nuk. energetskog programa
45
Odjeci – razvijene zemlje
Japan Nema puno izbora (udio od 30% u proizv. el. en.) Preispitivanje kriterija za lociranje NE
Dalje od istočne obale, ili isključivo na zapadnoj
TEPCO “otpisao” jedinice 1-4 NE Fukushima Daiichi TEPCO planira izgradnju 1.380 MW ABWR-a na
lokaciji Fukushima Daiichi - odgoda za 2012. TEPCO ugovorio TE na ugljen (1.600 MW ) i TE na
prirodni plin (4.500 MW) za “pokrivanje manjka” Nema najava za promjene planova oko povećanja
udjela NE na 40% do 2017. Anti-nuklearni prosvjedi u Tokiju
46
Odjeci – zemlje u širem okruženju
Slovenija U tijeku izrada energetske strategije Trenutni primarni cilj: izgradnja TE Šoštanj Planovi za pripremu aplikacije za produljenje
životnog vijeka za NEK-1 Planovi za izgradnju NEK-2 – ne prije 2020. g.
Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska, Turska Ne vide razloga za promjenu svojih planova što se
tiče gradnje novih ili proširenja postojećih NE
Italija Jednogodišnji moratorij na odluku o izgradnji NE
47
Bivše phase-out zemlje
Švedska nema odluke o
odustajanju od NE
Belgija nedavno napustili
phase-out nove odluke još nema
Zemlje s intenzivnim razvojem
Kina nema odluke o odustajanju od NE Preispitivanje planova o gradnji NE
Pakistan, Indija, Rusija, JužnaKoreja, Tajvan, UAE …
Nema odustajanja od gradnje NE
Odjeci u drugim zemljama
48
Jesu li nuk. elektrane sigurne nakon Fukushime?
JESU, ali su moguća poboljšanja! Globalno NE demonstriraju konzervativan i robustan dizajn Većina unutarnjih i vanjskih događaja odgovarajuće je
analizirana i uzeta u obzir Kombinacija manjih projektnih propusta i neodgovarajućih
pretp. o intenzitetu vanjskih događaja na lokaciji može biti prisutna i uzrokovati probleme od slučaja do slučaja
Demonstrirana je mogućnost uspješnog lokaliziranja posljedica teških oštećenja jezgre
Nije adekvatno adresirana mogućnost dugotrajne neraspoloživosti kritične infrastrukture u uvjetima katastrofalne nenuklearne nesreće
Čak i improvizirana na vrijeme pripremljena rješenja mogu kompenzirati inherentni problem odvoda ostatne topline
Nova projektna rješenja već sada omogućuju autonomiju sigurnosnih sustava (7 i više dana, pasivni sustavi)
50
Potrošnja el. energije u RH u 2010. g.
50
električna energija [TWh]
udjel u pokrivanju potrošnje [%]
na plin i tekuća goriva 2,64 14,9na ugljen 2,15 12,1
ukupno iz fosilnih TE 4,79 27,0protočne 1,87 10,6akumulacijske 6,35 35,8male 0,07 0,4
ukupno iz HE 8,28 46,7ostala postrojenja na OIE 0,05 0,3
ukupna proizvodnja u RH 13,12 74,0NE Krško (50%) 2,71 15,3uvoz iz ostalih izvora 1,90 10,7
ukupna potrošnja 17,73 100,0
Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH, 11. siječnja 2011. g.
51
NE Krško
Po projektnim pretpostavkama, načinu gradnje i pogonu sigurna elektrana
Provodi se stalna modernizacija – održavanje i povećanje sigurnosti rada
Planira se produženje životnog vijeka Analizirat će se mogući utjecaj lekcija naučenih
iz NE Fukushima Njen rad je potreban Hrvatskoj i Sloveniji Potrebna odluka o NSRAO i dugoročno o ING
52
NSRAO i treba li RH izgraditi?
Odlagališta NSRAO – sprešane brtvljene bačve, objekt s drenažom, radiološkim i inspekcijskim nadzorom i kontroliranim pristupom
Treba. međudržavna obveza (NE Krško) rješenje za NSRAO u našim bolnicama i industriji središnje skladište NSRAO (EU, Poglavlje Energija)
Pozitivne strane projekta Dokazana tehnologija s minimalnim rizikom onečišćenja Ulaganje u našu lokalnu zajednicu (izgradnja, renta,
zapošljavanje) Akumulirana razmjerno velika sredstva u Fondu Pokazivanje stupnja zrelosti društva
53
Treba li RH izgraditi odlagalište NSRAO? (2)
Slovenski projekt kod Brežica Skup Pola sredstava iz HR za odlagalište uz granicu s HR Ne rješava pitanje ostalog NSRAO u HR Koristi bi imala samo Slovenija
Što može RH napraviti u smislu izgradnje NSRAO u RH? Dodatno preliminarno ispitivanje lokacija
Studija utjecaja na okoliš
Javna rasprava
Studija izvedivosti
Ovo bi ujedno bio i test za nas u RH
54
O strategiji energetskoj razvoja RH
Hrvatski Sabor Strategija energetskog razvoja RH (16.10.2009.)
Odluka o gradnji (prve) NE 2012. primarno politička odluka vrijeme izgradnje nadilazi trajanje mandata u Saboru
Prvi korak ka mogućoj provedbi nuklearnog energetskog programa u stvarnosti
Otvara put nuklearnoj opciji u RH, ali nije nikakvo jamstvo gradnje NE u RH
Program provedbe strategije
Realizacija
Energetska strategija
Studija izvedivosti
Odabir lokacije uključivo sa studijom utjecaja na okoliš
Odluka o izgradnji
Provedba natječaja i priprema lokacije
Dozvola za izgradnju
Izgradnja
Dozvola za pogon
AKTIVNOSTI NA PRIPREMI IZGRADNJE
(3-4 GODINE)
55
Ključni koraci pri izgradnji
kraj 2012. g.? – usporena realizacija
Utjecaj odjeka nesreće u NE Fukushima
Opredjeljenje vlasti o nuklearnoj
energiji – očekivano negativno
56
Vlada RH MINGORP – Uprava za energetiku Zavod za radiološku i nuk. sigurnost – regulator MZOPUG – studija utjecaja na okoliš, građ. dozvola APO – Agencija za posebni otpad Fond za zbrinjavanje RAO, ING i razgradnju NE
Investitor (konzorcij) Izvođač (isporučitelj tehnologije) Domaća industrija Fakulteti i instituti Konzultantske tvrtke Javnost Nevladin civilni sektor
strukovne udruge i udruge za zaštitu okoliša
Dionici u projektu izgradnje NE
57
Dodatne prednosti za NE specifične za RH
Smanjivanje sve veće ovisnosti o uvozu električne energije RH oskudna energijskim izvorima
Postojeće veliko iskustvo u izgradnji, održavanju i pogonu NE Krško
Postojanje već ispitanih potencijalnih lokacija za NE
Opada udio domaće proizvodnje plina u podmirenju domaćih potreba za el. en. Ograničenost dobavnih pravaca za plin
58
Stajalište HND-a
Kombinacija izvora energije u kojoj bi bila i nuklearna - sastavni dio optimalnog “miksa”
Izgradnja NE - dugoročno i kratkoročno u koristi RH
Uvažavanje svih najviših sigurnosnih standarda Izgradnja već dokazane tehnologije Jedinica manje ili srednje snage Može li Hrvatska bez izgradnje nuklearke
zadovoljiti svoju potrošnju energije? Može, ali pitanje je cijene koju donose
alternative.
59
Može li Hrvatska bez nuklearne energije?
MOŽE! Ali… Kakva je alternativa na raspolaganju? Koliko bi to ukupno koštalo? Može li se osigurati sigurnu dobavu energenta? Je li konkurentna i stabilna cijena el. en. iz tog izvora? Kolika im je raspoloživost i varijabilnost? Vodi li se briga o povećanju udjela OIE i koji je njihov
gornji limit, a pogotovo cijena? Je li takvim odabirom povećana diverzificiranost izvora? Jesu su li tehnička obilježja tih izvora zadovoljavajuća s
obzirom na zahtjeve EES-a? Postaje li zemlja još više ovisna o uvozu el. en.? Je li potrebna subvencija države?
60
Može li Hrvatska bez nuklearne energije? (2)
Zamjenski izvori za konkurentnu i pouzdanu proizvodnju velikih količina el. energije na dugi rok, bez emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari
Termoelektrane na fosilna goriva prirodni plin, ugljen, tekuća goriva
Elektrane na obnovljive izvore energije Vjetroelektrane, Sunčeve elektrane, geotermalne
TE, male HE
Hidroelektrane srednje velike (iznad 10 MW)
61
Termoelektrana na fosilna goriva
Razdoblje 2013.-2020. - iz pogona izlazi 1.100 MW (stare) Strategija: izgradnja TE > 2.400 MW
TE na ugljen: 1.200 MW do 2020. TE na plin: 1.200 MW do 2020. Kogeneracija u TE: 300 MW do 2020.
Prednosti: Snaga Raspoloživost i pouzdanost Predvidivost i stabilnost Brzina izgradnje
Mane: Emisije i utjecaj na okoliš Javnost Osjetljivost na cijenu energenta Dobavni pravci
62
Elektrane na obnovljive izvore energije
Strategija: 1.575 MW do 2020. g. VE: 1.200 MW
Prednosti: Štede gorivo Javnosti prihvatljivije Emisije
Mane: Nepredvidljivost Raspoloživost i faktor kapaciteta Gustoća snage (zauzeće površine) Konkurentnost (bez državnih poticaja) Investicijski trošak (opada, ali je i dalje velik) EES (priključak, zamjenske jedinice)
63
Zaključna razmatranja
Ključne reperkusije nakon Fukushime Preispitivanje i unaprjeđivanje sigurnosti Poskupljenje i usporavanje novih projekata Veći problemi u dobivanju dozvole za produljeni rad
NE - konkurentan i pouzdan izvor el. en. na dugi rok bez emisija stakleničkih plinova i zagađenja okoliša
Izgradnja nuklearne elektrane prvorazredna je politička odluka, ali i dio dugoročnog rješenja
Pozicija HND-a: Hrvatskoj je dugoročno potrebna uravnotežena kombinacija izvora energije u kojoj bi bila i nuklearna za ukupnu ekonomsku i društvenu korist.
64
Zaključna razmatranja (2)
Hrvatska može i bez nuklearne energije Upliv takve odluke na cijenu el. en., sigurnost dobavnih
pravaca, način ispunjenja obveza iz Kyotskog protokola El. energije će (najvjerojatnije) uvijek biti, samo pitanje
po kojoj cijeni i tko će si to moći priuštiti RH treba izgraditi odlagalište NSRAO U međuvremenu naglasak na:
stvaranje pozitivnog ozračja u javnosti spremnost na razgovor o nedostacima (sigurnost,
izazov zbrinjavanja VRAO i ING) intenzivnijoj, kvalitetnoj i transparentnoj komunikaciji s
javnošću i zelenim udrugama edukaciji različitih dobnih skupina građana