eko prirucnik
DESCRIPTION
ekoTRANSCRIPT
-
Energija je pokreta naeg ivota.
Koristimo ju da bismo radili. Ona osvjetljava
nae gradove. Pokree bicikle, vlakove, avione i
ostala motorna vozila. Grije nae domove,
omoguava kuhanje hrane i sluanje glazbe, daje
nam sliku na televizoru. Pokree strojeve u
tvornicama i traktore na farmama. Energija je
uzrok svemu to se dogaa oko nas. Danju sa
Sunca dolazi energija zraenja, a s njom toplina
i svjetlost. Nou uline svjetiljke rabe elektrinu
energiju za osvjetljavanje. Auto koji prolazi
pokraj nas koristi se energijom pohranjenom u
gorivu (benzinu, plinu, nafti) ili u
akumulatorskoj bateriji. Hrana koju jedemo
sadri energiju potrebnu za rad i igranje.
Rad znai pokretanje neega, grijanje neega,
osvjetljavanje neega. Sve navedeno samo je dio
razliitih oblika energije. Energija se pojavljuje
u razliitim oblicima.
Energija je definirana kao sposobnost
obavljanja rada.
Vano je zapamtiti
da se energija ne
moe ponititi ni
stvoriti, ve samo
moe promijeniti
svoj oblik.
-
Oblike energije mogue je svrstati u razliite skupine i
podijeliti prema razliitim karakteristikama. Jedna od podjela
je:
Nagomilani se oblici energije mogu odrati u svojem obliku
kroz dulje vremensko razdoblje, dok se prijelazni oblici
javljaju kratkotrajno.
Prijelazna se energija pojavljuje kad nagomilana energija
mijena svoj oblik ili kad nagomilana energija prelazi s jednog
sustava na drugi (s jednog tijela na drugo).
Nagomilani
(pohranjeni,
skupljeni) oblik
energije
Prijelazni oblici
energije
Nagomilani (
pohranjeni,
skupljeni) oblik
energije
Unutranja
energija
Mehanika
energija
Unutranja
kalorika energija
Nuklearna
energija
Kemijska
energija
Elastina
energija
Kinetika
energija
Potencijalna
energija Rotacijska
energija
Energija
mirovanja
Prijelazni oblici
energije
Energija
koja se
troi zbog
trenja
Mehaniki
rad
Toplinska
energija
Elektrina
energija
-
Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju
iz prirode te se mogu obnavljati; danas se sve vie koriste zbog svoje nekodljivosti prema okoliu.
Obnovljiva energijaje dobivena iz prirodnih procesa koji se
konstantno obnavljaju. U svojim razliitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji.
To jo ukljuuje elektrinu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput suneve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije,
biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena
dobivenog iz obnovljivih izvora.
Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje
utjeu na to kako i gdje su koriteni.
obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu
ulogu u smanjenju emisije ugljinog dioksida
(CO2) u atmosferu
poveanje udjela obnovljivih izvora energije
poveava energetsku odrivost sustava
oekuje se da e obnovljivi izvori energije
postati ekonomski konkurentni
konvencionalnim izvorima energije
-
Od svih izvora energije,
uporaba energije vjetra danas
ima jednu od najveih stopa
rasta. Vjetar je besplatan i
ima ga u izobilju.
Energija vjetra, pretvaramo je u
korisni oblik energije, elektrinu energiju, pomou vjetroelektrana. U
klasinim vjetrenjaama energiju vjetra pretvaramo u mehaniku te je
kao takvu direktno koristimo za mljevenje itarica ili pumpanje
vode.Snaga vjetra u atmosferi je mnogo vea od sadanje svjetske
potronje.
Vjetroturbine (popularno
nazivane vjetrenjaama) su
sustavi za iskoritavanje energije
vjetra, iju energiju pretvara u
rotaciono ili pravocrtno gibanje,
koja se poslje moe iskoristiti ili
za pokretanje odreenih ureaja
poput mlinova i pumpa, za to su
se koristile kroz povijest, ili za
pokretanje generatora elektrine
energije i proizvodnju elektrine
struje, za to se u najveoj mjeri danas koriste. Dananji sustavi za
iskoritavanje energije vjetra su preteito vjetrogeneratori.
Snaga vjetra okree lopatice koje prenose moment na set zupanika.
Snaga se potom prenosi na elektrini generator koji proizvodi elektrinu
energiju koja se potom kabelom prenosi do trafostanice. Niz
vjetrogeneratora ini polje vjetroelektrane.
Vjetar je bogat, obnovljiv, lako dostupan i
ist izvor energije.
-
Sunce nama najblia
zvijezda te, neposredno
ili posredno, izvor
gotovo sve raspoloive
energije na Zemlji.
Ova se energija u vidu
svjetlosti i topline iri u
svemir pa tako jedan njezin
mali dio dolazi i do Zemlje.
Energijom Sunca koristimo
se oduvijek, od kad postoji ljudski rod. Sunce je nebesko tijelo, zvijezda
najblia Zemlji, bez nje je opstanak ivota na naem planetu nemogu.
Na razliite naine rabimo Sunevu energiju svakodnevno. U prolosti
se energija Sunca naveliko
koristila za zagrijavanje
vode potrebne u kuanstvu.
Suneva energija moe se
iskoristiti i za proizvodnju
elektrine energije.
Uporabom Sunevih elija
energija Suneva zraenja
izravno se pretvara u
elektrinu energiju.
Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca
su:
solarni kolektori (pretvorba suneve
energije u toplinsku)
fotonaponske elije (direktna
pretvorba suneve energije u elektrinu
energiju)
fokusiranje suneve energije (za
upotrebu u velikim energetskim postrojenjima)
Da bi topla voda bila dostupna tijekom itave godine,
uobiajeno je energiju Sunca koristiti u kombinaciji s nekim
drugim izvorom energije, koji se koristi kad energija Sunca
nije dostatna da voda dosegne eljenu temperaturu.
Time se umanjuju trokovi i neeljeni utjecaji na okoli.
-
Kad pada kia u planinama,
voda se slijeva u potoke i
rijeke koji teku prema
morima. Voda koja se krece
ili pada moe se iskoristiti
za razlicite svrhe, pa tako i
za rad. Energija je, kao to
znate, sposobnost obavljanja
rada, a voda u pokretu ima
kineticku energiju koja se
moe preobraziti i u mehanicki rad, a time i u elektricnu
energiju. Ve stotinama godina voda u pokretu okrece drvene
kotace (vodenicka kola) u mlinovima. To se okretanje prenosi
na rvanj u kojem se zrna kukuruza i penice drobe u brano.
Danas se voda u pokretu iskoritava i za proizvodnju
elektricne energije u hidroelektranama. Hidro znaci voda,
prema grckoj rijeci hydor to znaci voda. hidroelektrane su
elektrane koje energiju vode, njezinu potencijalnu i kineticku
energiju, pretvaraju u elektricnu energiju.
Brana u hidroelektrani omogucuje kontrolu tijeka rijeke.
Brana stvara jezero, akumulacijsko jezero, koje slui kao
pricuva vode. Akumulirati znaci skupljati. Voda iza brane
tece kroz cjevovod i kroz sapnice (cijevi posebnog oblika)
meu lopatice rotora turbine koji se zbog toga okrece.
Turbina je slicna propeleru, iako malo drugacije izgleda jer se
pokrece vodom koja je znatno guca od zraka.
Rotor turbine okrece rotor generatora kako bi se proizvela
elektricna energija.
Proizvedena elektricna energija prenosi se na velike daljine
kroz prijenosnu elektroenergetsku mreu do domova,
tvornica, ureda, kola i drugih mjesta gdje je potrebna.
Hidroelektrane se obicno nalaze na rijekama u brdovitim
predjelima, iako se hidroelektrane nekad grade na velikim
rijekama koje teku kroz ravnije predjele.
Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi
izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski
konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.
-
Od biomase se mogu proizvoditi obnovljivi izvori energije
kao to su bioplin, biodizel, biobenzin, (etanol) a suha masa
se moe mljeti u sitne komadie pelete, koji se mogu
spaljivati u automatiziranim peima za proizvodnju topline i
elektrine energije.
Biomasa je vrlo
prihvatljivo gorivo s
gledita utjecaja na
okoli jer sadri vrlo
malo ili ak uope ne
sadri brojne tetne tvari
sumpor, teke kovine i
sl., koje se nalaze u
fosilnim gorivima, a koje
se njihovim izgaranjem
emitiraju u zrak te
ugroavaju nae zdravlje
i okoli. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena
obnovljivost.
Biomasa, kao i njezini produkti tekua biogoriva i bioplin,
nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slina
fosilnim gorivima da je mogua izravna zamjena.
Biomasa je obnovljivi izvor energije, a openito se
moe podijeliti na drvnu, nedrvnu i ivotinjski
otpad.
Neki postupci prerade i uporabe biomase
kompostiranje (u svrhu dobivanja gnojiva)
anaerobna digestija (biomasa trune u svrhu dobivanja metana i
taloga koji se koristi kao gnojivo)
fermentacija i destilacija (za dobivanje etilnog alkohola)
destruktivna destilacija (proizvodi metilni alkohol iz otpada
bogatih celulozom)
piroliza (zagrijavanje organskog otpada bez prisustva zraka u
svrhu proizvodnje zapaljivog plina i ugljena)
spaljivanje u svrhu dobivanja topline i elektrine energije graevinski materijali biorazgradive plastike i papir (koritenje celuloznih vlakana)
Biomasa je sva organska tvar nastala rastom bilja i
ivotinja. Od svih obnovljivih izvora energije,
najvei se doprinos u blioj budunosti oekuje od
biomase.
-
Zemlja se sastoji od jezgre,
plata i kore. Plat, sloj izmeu jezgre i kore, sastoji
se od uarenog tekueg stijenskog materijala koji se
naziva magma. Kad se magma
probije kroz povrinu zemlje, kroz vulkan, naziva se lava.
Na svakih 100 m dubine
temperatura stijena raste za
3OC. Kad bi se spustili na
3000 m dubine, doli bismo do temperature kljuanja
vode.
Duboko ispod povrine voda ponekad dospije do vrue stijene i pretvori se u paru. Vrua voda moe dosegnuti temperaturu od preko 150OC, a da se ne pretvori u paru jer se nalazi pod
visokim tlakom. Kad ta vrua voda dospije na povrinu kroz pukotinu u zemljinoj kori, nazivamo je vrui izvor, ili ako
eruptira u zrak, gejzir.
Vrui izvori se irom svijeta koriste kao toplice, u zdravstvene i rekreacijske svrhe. Vruom vodom iz dubine
Zemlje mogu se grijati staklenici i zgrade. Na Islandu, koji je
poznat po gejzirima i aktivnim vulkanima, mnoge zgrade i
bazeni griju se geotermalnom vruom vodom.
Vrua voda i para iz dubine zemlje mogu se rabiti za proizvodnju elektrine energije. Bue se geotermalne buotine i cijevi sputaju u vruu vodu. Vrua voda ili para (pod niim tlakom vrua voda pretvara se u paru) uspinje se tim cijevima
na povrinu. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim to se para ne proizvodi izgaranjem goriva
ve se crpi iz zemlje. Daljnji je postupak s parom isti kao kod konvencionalne elektrane: para se dovodi do turbine koja
pokree rotor elektrinog generatora. Nakon turbine para odlazi u kondenzator, kondenzira se (ukapljuje) da bi se tako
dobivena voda injektirala natrag u geotermalni izvor.
Geotermalna energija postoji otkad je stvorena
Zemlja i predstavlja unutranju energiju Zemlje.
-
Ugljen, nafta i prirodni plin nazivaju se fosilna goriva. Samo ime fosilna goriva govori o njihovom nastanku. Prije mnogo milijuna godina
ostaci biljaka i ivotinja poeli su se taloiti na dno oceana ili na tlo. S
vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim
uvjetima razvijale su se ogromne temperature i veliki pritisci, a to su
idealni uvjeti za pretvorbu ostataka biljaka i ivotinja u fosilna goriva.
Glavni izvor energije fosilnih goriva je ugljik, pa njihovim
sagorijevanjem u atmosferu odlazi puno ugljikovog dioksida. To je
glavni problem iskoritavanja fosilnih goriva gledano s ekolokog
aspekta.
Izgaranje fosilnih goriva proizvodi i
druge zagaivae zraka, kao to su duikovi oksidi, sumporovi dioksidi,
hlapljivi organski spojevi i teki metali, te sumporne, ugljine i duine kiseline koje padaju na Zemlju u obliku kiselih
kia te utjeu i na prirodu i na graevine. Spomenici i skulpture od mramora i
vapnenca su posebno osjetljive jer
kiselina otapa kalcijev karbonat.
Fosilna goriva sadre i radioaktivne tvari,
uglavnom uranij i torij, koji se isputaju u atmosferu. Ovim nainon 2000. godine oko 12.000 tona torija i 5.000 tona urana bilo je otputeno
u atmosferu.
Sjea, prerada i distribucija fosilnih goriva takoer je dio brige za okoli. Buenje nafte predstavlja opasnost za vodenu floru i faunu.
Rafinerije nafte zagauju vodu i zrak. Prijevoz ugljena zahtjeva koritenje vlakova, dok naftu obino prevozimo tankerima, tako da
svaki nain transportiranja zahtjeva dodatnu potronju fosilnih goriva.
Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne
mogu regenerirati ni ponovno proizvesti. To su: ugljen,
nafta, prirodni plin i nuklearna energija.
-
Nafta je tamna tekuina koja se
najee nalazi ispod povrine Zemlje
ili morskog dna. Nafta se najvie
koristi za pokretanje vozila (obino u
obliku benzina i drugih derivata) te za
dobivanje elektrine energije u
termoelektranama. Takoer je znaajna
sirovina za mnoge proizvode (plastika,
umjetno gorivo, razni razrjeivai i
ostale kemikalije). Industrija koja se
bavi
prerado
m nafte se naziva
petrokemijska industrija.
Ugljen je nastao od davnih
biljaka prije 300 milijuna
godina. Goleme biljke su se
taloile u movarama i
milijunima godina preko tih
ostataka se taloilo blato
koje je stvaralo veliku
toplinu i pritisak. Danas se
ugljen veinom nalazi
ispod sloja stijena i blata, a da bi se dolo do njega probijaju
se rudnici. Od svih fosilnih goriva ugljena ima najvie, a ima i
najduu povijest upotrebe. Ve u 2. i 3. st. stari Rimljani u
Engleskoj su koristili ugljen. Godine 1880. ugljen je prvi put
upotrebljen za proizvodnju elektrine energije.
-
Zemni ili prirodni plin je fosilno gorivo koje se najveim
dijelom (85% do 95%) sastoji od metana (CH4), koji je
najjednostavniji ugljikovodik bez mirisa i okusa. Zapaljiv je i
eksplozivan. Kao fosilno gorivo, prirodni plin ima ograniene
zalihe. Procjene su da bi zalihe prirodnog plina, uz dananju
razinu iskoritavanja, mogle
potrajati jo oko sto godina.
Plin se upotrebljava u
kuanstvu, koristi se kao
sredstvo za grijanje, u industriji
itd.
Dva osnovna problema kod neobnovljivih izvora energije su da ih ima u
ogranienim koliinama i da oneiuju okoli. Sagorijevanjem fosilnih
goriva oslobaa se velika koliina CO2 koji je staklenini plin.
Najvjerojatnije je zbog toga dolo do
globalnog porasta temperature na Zemlji.
Nuklearna goriva nisu opasna za atmosferu,
ali tvari nastale kod nuklearne reakcije
ostaju radioaktivne jo godinama i trebaju
biti uskladitene u posebnim prostorijama.
Utjecaj na okoli i spremanje
radioaktivnog otpada
Radioaktivni otpad dijeli se na dvije osnovne kategorije: nisko-
radioaktivni i visoko-radioaktivni otpad. Veina nuklearnog otpada je
nisko radioaktivni otpad. To su: obino smee, alati, zatitna odjela i
ostalo. Taj se otpad kontaminirao sa malom razinom radioaktivnog
praha ili estica, a mora se uvati na nain da ne doe u kontakt sa
predmetima izvana.
Pravi problem kod nuklearnih elektrana je ostatak iskoritenog goriva
koji je visoko-radioaktivni otpad i mora se mora skladititi u specijalnim
bazenima (voda hladi nuklearno gorivo i ponaa se kao tit od radijacije)
ili u suhim kontejnerima. Starije i manje radioaktivno gorivo skladiti se
u suhim skladitima. Tamo se zatvara u specijalne betonske armirane
kontejnere.
-
Gledano iz ekolokog
aspekta, ugljen je najopasniji izvor
energije. Ugljen je, kao i svi
fosilni izvori energije, najveim
dijelom sainjen od ugljika i
vodika. Unutar ugljena zarobljene su i neke neistoe, kao na
primjer sumpor i duik. Kad ugljen sagorijeva, te neistoe
otputaju se u atmosferu. U atmosferi se te estice spajaju sa
parom (na primjer u oblacima) i formiraju kapljice koje padaju
na zemlju kao slabe sumporne i duine kiseline - kisele kie.
Kad ugljen sagorijeva ugljik
se mijea sa kisikom iz
zraka i na taj nain formira
ugljini dioksid. Ugljini
dioksid je plin bez boje i
mirisa, a u atmosferi je
jedan od stakleninih
plinova.
Usprkos svim
poboljanjima tehnologije buenja i transporta jo uvijek se
dogaaju izljevi nafte u more, a to rezultira gotovo potpunim
unitenjem biljnog i ivotinjskog svijeta u tom dijelu mora. Iako
je zagaenje mora isticanjem sirove nafte veliko, u usporedbi sa
zagaenjem zraka koritenjem naftnih derivata je zanemarivo.
Prilikom sagorijevanja naftnih derivata oslobaaju se velike
koliine ugljinog dioksida u atmosferu. Ugljini dioksid je
staklenini plin i njegovim isputanjem u atmosferu utjeemo na
poveanje globalne temperature na Zemlji.
Dospije li kisela kia u tlo oslobaaju se teki metali koji mogu
opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj nain se
ovjek izlae pojaanom unoenju tekih metala u organizam.
Kisela kia prije svega tetno djeluje
na oskudne brdske predjele, jer
kiselina rastvara hranjive tvari, kao
npr. kalcij, iz tankog sloja humusa. I
tako stabla ostaju bez kalcija koji im
je prijeko potreban za izgradnju
njihovih elija.
Kiseline takoer otapaju teke metale
i aluminij u tlu. One oteavaju ili
direktno korijenje stabala ili vodom dospijevaju u lie ili iglice
drvea i tamo oteavaju njihova tkiva. Posljedica toga su fleke
smekaste boje.
Poveanjem kiselosti tla,
to znai poveanjem koliine
H+ iona, se iz tla ispiraju vane
mineralne tvari kao to su
magnezij, kalij, kalcij itd. Tako
moe doi do drastinog
smanjenja pH vrijednosti. Na
temelju smanjivanja pH
vrijednosti kao posljedica
kemijskih procesa nastaju ioni
koji imaju tetno djelovanje na korijenje biljki i na tlo.
-
Sve vea briga oko globalnog
zatopljenja i bezbroj
istraivanja o tome to sve
utjee na globalno zatopljenje
i ekoloku katastrofu koju
mnogi biolozi najavljuju javila
se i potreba da svaki pojedinac bude odgovoran za onaj
dio koji zagauje. Vie nije dovoljno da prstom
upiremo u kompanije iz kojih se dimi ili bacaju otpad
tamo gdje ne treba. Svijest o globalnom zatopljenju
zahtjeva da prvo pogledamo u vlastito domainstvo i
ponaanje kako bi promjenom svojih navika utjecali i
na gospodarstvo.
Ukoliko prije kupovine razmislite i otkrite kakve sve posljedice
upotreba proizvoda ili otpad koji od njega nastaje, stvarno moete umanjiti utjecaj na okoli. Prilikom kupovine:
Upitajte se "to trebam?" umjesto "to hou?". Odluite koje su vae potrebe prije nego krenete u kupovinu.
Nemojte pasti pod utjecaj reklama. Proizvod koji je najskuplji ili
koji se najee reklamira nije nuno i najbolji. Samo odaberite to je najbolje za vas uzevi pri tome u obzir kako je proizvod napravljen, gdje je napravljen, od ega je napravljen, kako je upakiran pa ak i to kako se tvrtka koja ga je proizvela odnosi
prema lokalnoj zajednici.
esto tvrtke grade pogone u siromanijim zemljama pa ih onda uvoze jer je tamo radna snaga i sirovina jeftinija. Razmislite o
tome kako se tvrtke ponaaju u tim zemljama - plaaju li poteno radnu snagu za njihov rad? Pomau li lokalnu zajednicu?
Razmislite o tome kakvu hranu kupujete. Za jelovnik koji se
sastoji veinom od voa, povra i itarica, prosjena je potronja plodnog tla i energije manja nego li za jelovnik koji se sastoji
veinom od mesne hrane. Kupovina svjee hrane od lokalnih poljoprivrednika i organski uzgojene hrane smanjuje ekoloki
otisak.
-
Kupujte proizvode koji su bez ili sa to manje pakiranja. Kupujte proizvode koji su izdrljivi. Kupujte hranu koja je uzgojena lokalno, netretirana i sezonska.
Sami uzgajajte povre i bilje ukoliko imate mogunosti za to. Kupujte samo onoliko koliko vam stvarno treba.
tedite energiju kod kue. tedite vodu kod kue. Razmislite kako, kada i gdje putujete te pokuajte to vie
smanjiti vrijeme provedeno u vaem automobilu. Kupujte proizvode koji su izraeni upotrebom obnovljivih
reusrsa i obnovljivih izvora energije.
Plastine vreice - plastine vreice iz duana su vrste i moemo ih uvijek nanovo upotrebljavati. Kada zavrimo s upotrebom, moemo ih dati na recikliranje.
Kartonske kutije - moemo ih iskoristiti za pohranu razliitih stvari.
Namjetaj - popravljanjem predmeti ostaju dugotrajniji.
Video i audio vrpce, RW mediji - kada nam se
vie ne svia sto je snimljeno na njima, vrlo lako to presnimimo.
Knjige - kada smo gotovi s uenjem iz njih ili njihovim itanjem, vrlo ih lako moemo nekome drugome dati da uiva u njima. uvajte svoje knjige, jer ih netko poslije vas moe iskoristiti.
Odjea - paljivo se odnosite prema njoj jer moe kruiti unutar obitelji.
Stare plahte i runici - ak iako su potrgani, moemo ih iskoristiti za brisae ili kod pranja automobila.
Razliite sitnice i stvarice - vjerojatno postoji mnotvo naina da ih iskoristimo, umjesto da ih bacimo u smee.
Staklo
Sa svih flaa skinite poklopce. Posue i sline stvari koje su
napravljene od porculana,
keramike i slinih materijala bacajte u ko za smee, a ne u reciklani kontejner.
Nemojte razbijati flae i staklenke jer je razbijeno staklo
tee sortirati.
Papir i karton
Sljedei papirni i kartonski proizvodi mogu biti reciklirani: novine, asopisi, propagandni leci, pisma, telefonski imenici, karton i kartonske kutije, kutije za jaja i omotnice.
Papirni i kartonski proizvodi koji ne mogu biti reciklirani: tzv.
namaeni papir, plastificirane papirnate vreice (npr. kukurznih pahuljica), rupii te termalni papir za fax ureaje.
-
Zapamtite:
Odvajajte papir od kartona i uvajte ih zasebno od ostalih materijala to se mogu reciklirati.
Spljotite kartonske kutije Na dan kada tvrtka koja brine o prijevozu otpada odvozi stari
papir postupite na sljedei nain: svenjeve papira zaveite pagom (ne plastinom!) ili na sveanj stavite neki teak predmet kako vjetar ne bi raznosio papir. Napravite posebne
svenjeve za papir i posebne za karton. Nemojte odlagati papir koji je uprljan ili ima dijelove hrane,
metala stakla ili plastike. Novine i asopisi moraju biti isti i suhi za proces recikliranja.
Plastika
Veina plastinih materijala moe biti reciklirana, ali zbog cijene kotanja procesa reciklae isplati se reciklirati samo sljedeih pet vrsta plastinih masa:
PET (Polyethylene terephthalate) - npr. boce za bezalkoholna pia
HDPE (High density
polyethylene) - npr. boce u kojima uvamo mlijeko ili sokove
PVC (Polyvinyl Chloride) - npr. boce za
sok
PP (Polypropylene) - npr. posudice za
sladoled ili margarin
EPS (Expanded polystyrene) - npr. posudice za voe
elik
Veina elinih limenki prikladna je za recikliranje. Ovo ukljuuje: limenke za pie, hranu, kavu, boje, ulje, poklopce za staklenke te aerosolne boice.
Kako biste eline limenke pripremili za recikliranje odstranite poklopac, provjerite da je limenka prazna te poklopac stavite u
limenku. Nakon ove procedure, limenka je spremna za
recikliranje.
-
Aluminij
Aluminijske limenke prije
odlaganja isperite i spljotite. Provjerite da unutra nema
neeljenih objekata poput kamenia ili opuaka cigarete, jer ti objekti mogu smetati u procesu recikliranja.
Tekstil
Sve to moemo nositi, ili u emu spavamo, moe biti reciklirano. Ovo ukljuuje svu odjeu, eire, remenje i cipele, zajedno s dekama, zavjesama, runicima i posteljinom. Zapamtite da je tekstil prije odlaganja za recikliranje potrebno
oprati.
Provjerite na kontejnerima za tekstil koje sve vrste tekstila
moete u vaem susjedstvu dati na recikliranje.
Elektroniki ureaji
Najvei dio raunala i raunalnog pribora, mobilnih telefona, audio-vizualne opreme te bijele tehnike moe biti recikliran. Provjerite to od tih ureaja moete u vaem kraju dati na recikliranje.
Vremenom elektronikim ureajima sve vie pada vrijednost - zato ih dajte na recikliranje im ih vie ne trebate.
Recikliranje guma
Najbolji nain rjeavanja problema s iskoritenim gumama je recikliranje. Gume se mogu izrezati i reciklirati u nove
proizvode poput potplata za cipele, podloga za mieve, podloga protiv klizanja za kupaonice ili ak leeih policajaca.
Recikliranje nije uvijek mogue
Ne moemo reciklirati sve. Zbog nekih od sljedeih razloga recikliranje je oteano ili nemogue:
Vie resursa utroimo na recikliranje nego li to ih utedimo. Ne postoji tvornica koja reciklira takve materijale.
Ne postoji dovoljno materijala za recikliranje.
Proizvod je sastavljen od vie razliitih dijelova koje ne moemo odvojiti.
Materijal ne moe biti recikliran. Previe je energije potrebno utroiti na sakupljanje materijala
(npr. u ruralnim podrujima).
-
tednja energije tedi novac i pomae okoliu. Prvi korak u tednji energije je tednja kod kue. Najjednostavniji nain praenja uteda energije je da pratimo raune za utroenu
elektrinu energiju ili plin.
Zatvarati vrata izmeu grijanih i negrijanih soba.
Grijati sobe na maksimalno 21C. Svaki dodatni 1C poveava raune za priblino 15%.
Iskljuiti grijanje preko noi ili kad smo odsutni tijekom dana.
Kod plinskih grijaa ugasiti kontrolni plamiak za vrijeme toplijih mjeseci.
Korisiti prenosni grija umjesto centralnog grijanja, ukoliko je potrebno zagrijati samo jednu sobu.
Prilikom kupovine grijaa, birati model koji ima termostat i/ili timer.
Prilikom kupovine grijaa, birati model kojeg je iskoristivost energije oznaena sa 4 ili 5 zvjezdica.
Redovito servisirati grijae te ih odravati istima. Zatvoriti prozore i vrata, navui zavjese te spustiti rolete
prilikom zagrijavanja prostorija.
Po mogunosti koristiti stropni ventilator za jednolinu cirkulaciju toplog zraka.
Zasjeniti prozore zastorima, spustiti rolete
ili saenjem drveta. Otvoriti prozore i pustiti svjei zrak u
unutranjost kada je vani hladnije nego unutra.
Redovito odravati i istiti klima ureaje. Ne rashlaivati sobe ispod 24C. Preko noi ili kada smo odsutni iskljuiti klima ureaje. Prilikom kupovine odabrati klima ureaj ija
iskoristivost energije oznaena s 5 ili 6 zvjezdica. Koristiti ventilatore za stvaranje laganog vjetria.
Nositi laganu odjeu.
Gasiti svjetla kada naputamo sobu. Moemo li, u prostorijama gdje je svjetlo ukljueno 4 ili vie sati
na dan, koristiti fluoroscentne lampe ili tedljive arulje. Koristiti timere il senzore za kontrolu vanjske i sigurnosne
rasvjete.
Koristiti arulje najmanje mogue snage potrebne za neku lokaciju.
Razmaknuti zavjese i to vie koristiti prirodno svjetlo.
Grijanje zimi
Hlaenje ljeti
Osvjetljenje
-
Slavine odravati u dobrom stanju - provjeravati da ne kapaju.
Provjeriti grija vode je li podeen na pravu temperaturu - ne prevrue.
Koristiti hladnu vodu za ispiranje odjee ili posua. Iskljuiti grija vode kada odlazimo na godinji odmor. Koristiti tedljivi tu. Prakticirati tuiranje radije nego kupanje. Prilikom kupovine grijaa vode, odabrati model ija je
iskoristivost energije oznaena s 5 ili 6 zvjezdica.
Odmrznuti i oistiti unutranjost hladnjaka barem svakih est mjeseci.
Temperaturu u hladnjaku drati izmeu 3C i 5C. Temperaturu u zamrzivau drati izmeu -18C i -
15C. Paziti da vrata friidera dobro zaptivaju. Namirnice postavljati na takav nain da hladan zrak
moe normalno strujati. Hladnjak postaviti na zasijenjenu i hladnu lokaciju.
Vrata hladnjaka otvarati samo kada stvarno neto trebamo te ih sto krae drati otvorenima.
Mora postojati dobro strujanje zraka iz hladnjaka.
Prilikom kupovine hladnjaka, odabrati model ija je iskoristivost energije oznaena s 5 ili 6 zvjezdica (A klasa ureaja).
Perilicu rublja korisiti samo kada je puna.
Odjeu sto je mogue ese prati u hladnoj vodi.
to je mogue vise odjeu susiti "na striku". Ovakav nain uope ne trosi energiju.
Suilicu koristiti samo kada je puna, a odjeu prije stavljanja dobro oimati.
Suilicu drati istom i redovno odstranjivati prasinu iz filtera. Suilicu odmah nakon upotrebe iskljuiti. Deblju odjeu susiti odvojeno od tanje odjee. Prilikom kupovine susilice, odabrati model ija je iskoristivost
energije oznaena s 4 ili 5 zvjezdica.
Jeste li znali da sve ovo tedi energiju prilikom kuhanja?: koritenje tono onoliko vode koliko nam je potrebno, poklopljeni lonci, lagano vrenje umjesto
jakog kljuanja te smanjenje vremena kuhanja. Za manje porcije koristiti manje kuanske aparate. Za vrenje vode koristiti elektrini loni umjesto pei. Istovremeno kuhati vise jela u penici. Korisiti timer i termometar za optimiziranje kuhanja.
Provjeriti zaptiva li dobro poklopac na penici. Penicu otvarati samo kada je potrebno. Smrznutu hranu prije kuhanja otopiti.
Topla voda
Hladnjaci
Kuhanje
Pranje i suenje odjee
-
Drati ih iskljuenima kada ih ne koristimo.
Televizore te videorekordere ili
DVD playere ugasiti do kraja.
Raunala i printere gasiti do kraja.
Koristiti tzv. "energy save" mod
kod svih ureaja koji to mogu. Perilicu sua koristiti samo kada je napunjena do kraja te prati
na najmanjoj moguoj temperaturi. Koristiti solarne grijae vode. Koristiti timere za ukljuenje i iskljuenje raznih ureaja.
Kue se mogu graditi na nain da trose manje energije.
Izolacija zadrava toplinu, a prozori se mogu pozicionirati tako da toplinu zadravaju unutar ili van kue.
Koristiti solarne grijae vode. Neki dobavljai elektrine energije daju mogunost odabira
koritenja energije koja je nastala sagorijevanjem fosilnih goriva ili je nastala iz isih izvora energije, kao to je vjetroturbina.
Ostali kuanski aparati
Openiti naputci