ortodontski prirucnik
DESCRIPTION
ortodontski prirucnikTRANSCRIPT
-
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM FLUMINENSIS
-
autori
Prof. dr.
Autori
Dr. sc. Suzana Varga
Recenzenti
Lektorica
Tomislava Medved, prof.
Naslovnica
ka odobril
-09/12-01/13, urbroj: 2170-57-05-
12-3 od 20. lipnja 2012.
Objavljivanje
-
CIP - Katalogizacija u publikaciji
R I J E K A
UDK 616.314-089.23(035)
palj i suautori. - Rijeka :
-
Universitatis studiorum Fluminensis)
Bibliografija iza svakog poglavlja. - Kazalo.
ISBN 978-953-6384-90-7
I. Ortodoncija -- Dijagnostika i terapija -
121210024
-
i suautori
Rijeka, 2012.
-
I
Prvi dio .......... 1
1. Uvod ............................................................................................ 1
2. Dizajn i izrada ortodontskih naprava .......................................... 3
........................................................................... 38
4. Mobilne funkcionalne naprave ................................. 47
........................................ 68
6. Fiksne naprave )....................................................... 76
7. Preventivne naprave i postupci .................................................... 97
8. Interceptivne naprave i postupci (S. ................................................. 103
Drugi dio ortodontska dijagnostika............................................................... 122
9. Anamneza ................................................................................... 122
........................................................................ 126
............................................................. 141
12. Gnatometrija ............................................................. 167
13. Dentalna fotografija ................................................................... 187
14. Procjena potrebe za ortodontskom terapijom ......... 202
15. Planiranje terapije ..................................................................... 214
-
1
1. UVOD
orthos pravilan i odous zub, a
,
Bavi se i
njihovog nastanka, zaustavljanjem progresije te njihovom terapijom. Ortodoncija se bavi
i dizajnom naprava z
je ortodontske terapije
Malokluzija nije bolest nego niz prirodnih dentofacijalnih varijacija koje
o postavljene zube u zubnim lukovima te idealnu okluziju i
artikulaciju. P im iznosom i obrascem
jezik, obrazi
karijesa. Ortodontsko ispravljanj priroda postavi u
,
da je najstabilnija okluzija malokluzija.
Samo prisustvo malokluzije potrebu za ortodontskom terapijom. Ortodont za
svakog pacijenta,
, radi individualni plan terapije -
Slike 1 i 2. Razni oblici malokluzija
devijaciju od normalne - malokluzija i disgnatija. Malokluzije su oduvijek postojale, no
evidentno je da su u porastu zbog filogenetskih promjena iniciranih promijenjenim
-
2
Ortodontske anomalije u svojoj podlozi mogu biti: skeletne zbog nesklada u rastu
kostiju lica, dentoalveolarne neskl
grebena te kombinirane - kada postoji skeletni nesklad uz dentoalveolarnu malpoziciju
zubi. Razlog korekcije malokluzija u prvom je -
mastikacije, gutanja, govora i respiracije, kao i postizanje estetike osmijeha i lica te
dentalne medicine parodontologijom, implantologijom, maksilofacijalnom i oralnom
kirurgijom, protetikom, restaurativom te fonijatrijom i logopedijom. Ortodontska terapija
u interdiciplinarnoj suradnji ima za cilj postizanje optimalno
korjenova zubi, ras
,
oralnu rehabilitaciju.
Slike 3-5. Shematski prikaz skeletne, dentoalveolarne i kombinirane ortodontske
anomalije
-
3
2. DIZAJN I IZRADA ORTODONTSKIH NAPRAVA
ORTODONTSKE NAPRAVE
Osnova je ortodontske terapije
e
po dizajnu se dijele na mobilne i fiksne, aktivne i pasivne, monomaksilarne i
tim su naprave
ne naprave u sebi
- og luka.
kont
-kapa
je jedina naprava s ekstraoralnim i sidrenjem i djelovanjem, s ciljem preusmjeravanja
rasta mandibule. Ostale su naprave lip
bumpera, a manji je dio kombinacija ekstraoralnog sidrenja i intraoralnog djelovanja,
poput obraznog luka kombinira navedene elemente.
Aktivator je, primjerice, po dizajnu pasivna bimaksilarna intraoralna naprava, ali ako u
njega ugradimo i aktiviramo vijak ili oprugu,
ko
,
Edgewise-naprava koja se sastoji od bravica i prstenova
, fiksna je monomaksilarna aktivna
intraor
naprava.
Slike 6 i 7. Mobilne ortodontske naprave
-
4
Po vrsti struktura koje nose, ortodontske naprave mogu se
(v
edgewise
cijepanje nepca sidrena na miniimplantatima).
Mobilne naprave uglavnom se sastoje od aktilatnog tijela u koje
ortopedska maska kombinacija je
Fiksne su naprave uglavnom
silikonske ili gumene elemente, pa su, primjerice, Nanceov palatinalni luk i pendulum
Slike 8 i 9. Fiksne ortodontske naprave edgewise i naprava za forsirano cijepanje nepca
Dizajniranje naprava i terapija mobilnim i fiksnim ortodontskim napravama razvijale su
se istovremeno - mobilne u Europi, a fiksne u Americi. Svaki agilniji europski ortodont
dizajnirao je svoju mobilnu napravu, za koju je bio uvjeren da daje najbolje rezultate, a
zi
anomalija. Od cijelog niza mobilnih naprava d razne
Metzelderu i Grudeu, bionator po Baltersu, regulator funkcije po Frnkelu, obrazni luk,
obrazna maska, lip bumper
Ocem fiksnih ortodontskih naprava smatra se Edward Angle, koji je konstruirao
edgewise-
1887. patentirao napravu nazvanu ekspanzijski luk, 1911. napravu klinovi i tube, 1916.
trakasti luk, da bi tek 1928. godine predstavio edgewise-napravu -
bravice postavljene na zube s horizontalno orijentiranim utorom u koji se postrance
edgewise
Ortodonske naprave treba ra
liko
miofunkcionalnom napravom u periodu
-
5
napravom edgewise u periodu trajne denticije, da bi u retencijskoj fazi aplicirali mobilnu
fiksnih naprava fiksnom edgewise-n
sagitalnog pomaka maksile i maksilarnog dentoalveolarnog kompleksa. Funkcionalne
preusmjerava
ubrzanja rasta. producirati naginjanje kruna
pregriza, retruziji protrudiranih zubi, protruziji retrudiranih frontalnih zubi, terapiji nekih
nepogodnih navika i ekspanziji zubnog luka kod
ortodontske terapije, te kao parodontne udlage i udlage u terapiji temporomandibularnih
i kontrolirane pomake zubi rotaciju,
naginjanje krune, torkviranje korijena, intruziju, ekstruziju te translatorni pomak. Fiksnim
cijepanja maksile po suturi medijani, stimulirati mezijalizaciju i elongaciju mandibule ili
, izbor n .
Neprihvatljivo je da pacijent, roditelj ili itko drugi, , uvjetuje
ili zahtijeva da se terapija provodi mobilnom ili fiksnom napravom.
OTISNI POSTUPCI
Otisni postupak predstavlja pri
,
odnosno arhivskih modela. Modeli su nam potrebi za postavljanje dijagnoze, procjenu
potrebe i prioriteta za terapijom, izradu plana terapije, izradu ortodontske naprave,
modela.
Za otiskivanje nam je potreban prah alginatne otisne mase, voda, mjerice za prah i vodu,
gumena posuda
,
, pa pacijenta pogledamo intraoralno kako bismo procijenili
preslika vestibularnu regiju i apikalnu bazu koja prikazuje korijene u alveolarnoj kosti te
ne
koje se
-
6
terapeut
o rveno, trojka plavo,
Slike 10 i 11. Oprema i materijal potrebni za otiskivanje
U ustima se isprobava dosjedanje izabran
pokretom.
Slika 12. - -crveno,
3-plavo, 4- zeleno
-
7
Otisna masa koja se rabi u ortodonciji je alginat, ireverzibilni hidrokoloid proizveden na
bazi soli alginske kiseline, koji daje dostatnu postojanost i preciznost otisnutih zubnih
lukova, a nije skup, ugodan je za pacijenta, lagan
lginatnom
procjenjuje brzinu stvrdnjavanja ot
izradu otisne mase rabi se omjer alginatnog praha i vode, ,
prvo stavlja alginat, pa voda, a onda je
dobro potiskujemo materijal o sti
glatku i homogenu smjesu, u potpunosti z
, u jednom aktu,
zubni lukovi te nepce.
Donji otisak
Prvo se uzima donji otisak jer pacijentu
e pacijent navikne na postupak, zbog uzimanja gornjeg otiska koji
, kako bismo bili
rira se straga i aplicira na
zubne lukove odo prijed, a ne u
nt
ostisne mase kontroliramo pritiskanjem alginata noktom, , ili
uzimanju donjeg otiska
ortodont stoji ispred pacijenta, a srednjim se
mandibule. Stvrdnuti otisak odvaja se od zubnih lukova jednostranim odizanjem ruba
ikama, zube, okluzalne plohe
ne
vodom i antiseptikom u spreju. Donji se onako kako je stajao u ustima, s
okrenutom prema gore.
-
8
Slike 13
Slike 15 i 16. Proba gornje u ustima
Gornji otisak
, ,
aplicirati dodatno alginata na nepce (pogotovo ako pacijent ima visoko gotsko nepce) i
centrira straga te utiskuje odostraga prema
-
9
ponekad je rirati. Pri
zaboravi disati na nos. Pacijenta je potrebno dekoncentirirati da n ga
uputiti
pacijent
stoji s
, lateralno, nakon
Gornji otisak mora dobro prikazivati nepce, tubere, vestibulum s alveolarnom bazom i
plikama, zube, okluzalne plohe i interdentalne prostore. Osim toga, dobro mora ocrtavati
druge ruge palatine i foveole palatine te eventualno projekciju spine nazalis posterior.
foveole palatine
, i gornji se otisak obrezuje
onako kako stoji u ustima - s
uzimanju o
-
ukoliko je
nedov ukoliko
- preuska pa prosijava,
, kao i - zbog nedovoljne retencije
alginat se odvoji ,
Slika 17. Izgled gotovih otisaka
-
10
-
toploj vodi, u
savinuti na unutra. Prekontroliramo kako pacijent grize bez voska i onda mu damo da
zagr ga da pri tome proguta slinu ili mu sami vodimo mandibulu u distalni
, dostatno nam je
Slike 18 i 19. Priprema otisaka za transport u laboratorij
Transport otisaka
zamotane u
,
Ne bismo ih smjeli transportirati ,
,
otisci u paru, koji im je prip
ske dostavlja i radni nalog s podacima o pacijentu,
brojem kartona i napucima -
za konstrukcijski zagriz, koja do kojega se modeli ili rad
mora vratiti u ordinacij
Ukoliko se radi mobilna naprava, otisci bi se trebali dublirati jedan je studijski (koji
terapije te se pohranjuje u modeloteku, a drug uje
ortodontsku napravu ,
radni model.
-
11
MODELI
, s tim da se za izlijevanje
arhivskih/studijskih modela rabi supertvrda sadra (tip IV), za radne modele - tvrda sadra
(tip III - -
Alabaster). U gumenu posudu prvo se ulijeva hladna voda, a onda se
dodavanjem sadre. O
jevanja sadre otisci se moraju isprati vodom, a
sadra se no, od najdubljih okluzalnih mjesta, uz tre
otisaka kako bi se izbjegli zaostali mjehuri zraka. Otisci se nakon toga ostavljaju da
, da sadra ravnomjerno popuni sva otisnuta mjesta, i nadopunjuju
ebena. odmah
nakon ulijevanja sadre u otiske, pa se odl ,
s alginatom. Kod
, koji traje oko 40 minuta, odljevi se
pri tome timo. P
jeve zbog nedovo nije dobro
zbog pretvrdog alginata koji odlomi zube. Ukoliko su se neki zubi pri odvajanju otiska od
odljeva odlomili, potrebno ih je zalijepiti natrag na odljeve
dentalni fosfat-
, onda je grube rubove odljeva
trimanjem,
ne utori za bolju
retenciju odl , sadre od koje je
jev, , na
podlogu jev zubi i alveolarnog grebena te rubovi postolja
kolokvijalno nazivaju soklanje. Nakon stvrdnjavanja sadre odljevi s postoljem
se
lohe moraju biti paralelne
ka slijede konture zubnog luka te
pod tupim kutem prelaze u prednje plohe i sastaju se u medijalnoj liniji. Modeli se straga
usnim registratom. Prvo se brusi
, ,
, prikazuju registrirani zagriz u habitualnoj okluziji.
, da budu paralelne i u istom nivou
s donjima. Model se odvaja od gornjega, a na kraju se izbrusi prednja ploha koja ide
Potom se provjerava jesu li gornja i donja ploha postolja
skladnog izgleda i stabilni na svome postolju kako god da ih okrenuli. Postoje varijacije u
-
12
70 mm, visina svakog postolja po 13 mm, a da s
uje prijelaze s postolja na
odljev. Ukoliko se radi o arhivskom modelu, impregn
postoljima koja a plast , u odnosu
habitualne okluzije.
Slike 20 25. Izlijevanje i obrada modela
-
13
Slike 26 34.
postoljima
-
14
, a oblikuju se
- 0,7 mm.
, polugotove, situaciji na
indicirane za puni zubni niz i trajnu denticiju, a naziv im opisuje izgled ,
,
prekinuti zub Adamsova
su dva lateralna zuba u kontaktu,
,
a.
Slike 35
jedan od najjednostavnijih retencijskih elemenata mobilnih
ortodontskih naprava. I se kada imamo dva zuba u kontaktu, laka je za izradu i
osigurava dobru retenciju naprave.
bi se oblikovala okrugla petlja promjera oko 3 mm. Zatim se
ce prstima savija pod kutem od 90 u
natrag,
Potom se savija pregib koji slijedi konture okl
se na kraku voskom fiksira za sadreni model, vestibularno u interdentalnom prostoru. U
doticati dva susjedna zuba u podminiranom dijelu interdentalnog prostora, a pregib mora
biti od nje odmaknut.
adaptacije,
-
15
modelu. Kako bi osigurao bolju retenciju, t
radirati model.
Slike 38 43.