environment hr

Okoli P O L I T I K E

E U R O P S K E U N I J E

Ne moe se nastavi t i po starom

Zdrav i odriv okoli za

budue generacije

SADRAJ

Zato nam je potrebna politika zatite okolia? . . . . . . . . . . . . . . . 3

Kako EU razvija politiku zatite okolia . . . . . . . . . . . . . . . . 5

to ini EU za okoli? . . . . . . . . . . 8

Put naprijed . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Saznajte vie . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Politike Europske unije: Okoli

Europska komisijaGlavna uprava za komunikacijuPublikacije1049 BruxellesBELGIJA

Sastavljeno u sijenju 2013.

Slika na naslovnici: Jupiter Images

16 str. 21 29.7 cmISBN 978-92-79-23954-0doi:10.2775/51325

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.

Europska unija, 2013.Umnoavanje je doputeno. Za svaku upotrebu ili umnoavanje pojedinanih fotografija doputenje treba zatraiti izravno od nositelja autorskih prava.

Ova publikacija dio je serije kojom se objanjava to EU poduzima u razliitim podrujima politika, zato je

ukljuena u ta podruja i koji su rezultati.

Dostupne publikacije moete pronai i preuzeti na sljedeim internetskim stranicama:

http://europa.eu/pol/index_en.htm

POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Kako funkcionira EU?Europa 2020.: Europska strategija rasta

Osnivai EU-a

Borba protiv prijevaraCarina

Digitalna agendaEkonomska i monetarna unija i euro

EnergetikaGranice i sigurnost

Humanitarna pomo Istraivanje i inovacije

Javno zdravljeKlimatska politika

Kultura i audiovizualna politikaMigracije i azil

Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sportOkoli

PoduzetnitvoPoljoprivreda

PoreziPotroai

Pravosue, graanstvo, temeljna pravaPromet

ProraunProirenje

Razvoj i suradnjaRegionalna politika

Ribarstvo i pomorstvoSigurnost hrane

TrgovinaTrino natjecanje

Unutarnje triteVanjski poslovi i sigurnosna politika

Zapoljavanje i socijalna pitanja

3O K O L I

Okoli po svojoj prirodi nadilazi politike, pravne i ljudske granice. Zbog toga je, ako se elimo suoiti s izazovima koji utjeu na sve nas, neophodna suradnja meu dravama lanicama EU-a te izmeu EU-a i ostatka svijeta. Ti su izazovi u rasponu od sua i poplava do oneienja i prijetnji europskom bogatom prirodnom kapitalu i bioraznolikosti.

Glavni su ciljevi politike zatite okolia EU-a unaprjeenje prirodnog kapitala, promicanje gospodarstva koje se temelji na uinkovitom iskoritavanju resursa i zatita zdravlja ljudi. Usklaenom strategijom zatite okolia diljem Unije osigurava se sinergija i povezanost politika EU-a te e se, s obzirom na vanost zakonodavstva o zatiti okolia za mnoge poslovne sektore, osigurati i jednaki uvjeti za obavljanje poslovnih djelatnosti.

Mnogi okoli uzimaju zdravo za gotovo, no pritisak na ograniene Zemljine resurse raste nezapamenom brzinom. Ako se to nastavi, budue e generacije biti uskraene za nasljee koje im pripada. Za suoavanje s izazovima potrebno je zajedniko djelovanje EU-a, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, poslovnog sektora, NVO-ova i pojedinaca. Usto se trebamo obratiti i meunarodnim partnerima kako bi se mjere poduzele na svjetskoj razini.

Ovom brourom eli se ukratko prikazati politika EU-a u podruju zatite okolia te objasniti kako se ta politika razvija, od ega se sastoji i kako bi se njome mogla promijeniti budunost.

Pritisak rasta potranje

Naim ponaanjem od planeta traimo mnogo. U svijetu je tijekom 20. stoljea 12 puta poveana uporaba fosilnih goriva, a crpljenje materijalnih resursa 34 puta. Potranja za hranom, stonom hranom i vlaknima mogla bi se do 2050. poveati za 70 %. Ako resurse nastavimo iskoritavati tom brzinom, za opstanak e nam trebati vie od dva planeta.

Strategija u razvoju

U odnosu na poetke kreiranja europske politike zatite okolia Europa se danas suoava s najveim ekolokim izazovima. Tijekom 1970-ih i 1980-ih primarne su bile tradicionalne ekoloke teme, primjerice zatita vrsta i poboljanje kvalitete zraka koji udiemo ili vode koju pijemo smanjivanjem isputanja oneiujuih tvari. Sada se naglasak stavlja na sustavniji pristup te se uzimaju u obzir veze meu razliitim temama kao i njihova svjetska dimenzija. To znai da se s uklanjanja posljedica prelo na sprjeavanje degradacije okolia.

To podrazumijeva da se u drugim podrujima kao to su poljoprivreda, energetika, promet, ribarstvo, regionalni razvoj, istraivanje, inovacije i vanjska pomo u potpunosti vodi rauna o ekolokim posljedicama tih

Zato nam je potrebna politika zatite okolia?

iSto

ckph

oto.

com

/eva

ser

raba

ssa

Za budue generacije od presudne je vanosti na dananji utjecaj na okoli.

4P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

politika i odluka o financiranju. Takvim ujednaivanjem omoguit e se dosljedniji pristup ekolokim izazovima te postii najvea mogua sinergija.

Nakon vie od etiri desetljea kreiranja politika na razini EU-a veliki dio naeg okolia zatien je europskim zakonodavstvom. Meutim, ostaje nerijeen problem provedbe tih politika, to je kljuni izazov koji treba rijeiti kako bi svi imali potpunu korist od tih zakona. Time e se baviti novi Akcijski program EU-a za zatitu okolia (vidi poglavlje Put naprijed).

Sklad okolia i gospodarstva

Ukratko, ekoloka i gospodarska pitanja dopunjuju se kao dvije strane istog novia. Ekologizacijom gospodarstva smanjuju se ekoloki trokovi tako to se uinkovitije iskoritavaju resursi, a novim ekoloki prihvatljivim tehnologijama i tehnikama otvaraju se radna mjesta, potie razvoj gospodarstva i jaa konkurentnost europske industrije.

Uinkovito iskoritavanje prirodnih resursa vrsto je ugraeno u kljune pristupe strategije rasta Europske unije za nadolazee desetljee (strategija Europa 2020.). U njoj se potvruje da se politikom zatite okolia moe pomoi da Europa postane gospodarstvo temeljeno na znanju i uinkovitom iskoritavanju resursa.

Na primjer, jaanjem otpornosti naih ekosustava, koji nam osiguravaju hranu, svjeu vodu, sirovine i mnoge druge pogodnosti, pridonosi se produktivnosti i kvaliteti

ivota te istovremeno smanjuju trokovi javnog zdravstva.

Prekogranino djelovanje

Okoli ne prestaje na granicama Unije. Zrak, voda, more te biljni i ivotinjski svijet ne poznaju granice. to e vie EU moi potaknuti susjedne zemlje i, ako je mogue, cijeli svijet na prihvaanje visokih standarda, to e kvaliteta naeg okolia biti vea. Unija se brine da zemlje koje ele postati lanicama EU-a usklade svoje zakonodavstvo o zatiti okolia s tim zahtjevima.

Unija blisko surauje sa susjednim zemljama potiui ih da ine isto te ima aktivnu ulogu u meunarodnim pregovorima o odrivom razvoju, bioraznolikosti i klimatskim promjenama. Dugoroni cilj EU-a za ekoloku odrivost jedan je od milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda.

Javna potpora

Mjere EU-a za poboljanje okolia nailaze na podrku iroke javnosti. U sveeuropskom istraivanju javnog mnijenja provedenom sredinom 2011. pokazalo se da je za vie od 90 % ispitanika pitanje okolia osobno vrlo vano. Gotovo devet od deset ispitanika podrava ulaganja EU-a u ekoloki prihvatljive aktivnosti te se vie od osam od deset ispitanika slae da je zakonodavstvo EU-a neophodno za zatitu okolia u njihovoj zemlji. Od ekolokih problema najvie su iznoeni problemi oneienja vode, iscrpljivanja prirodnih resursa i poveanja koliine otpada.

iS

tock

phot

o.co

m/R

ober

t Ch

urch

ill

Danas se ekoloka i gospodarska pitanja dopunjuju kao dvije strane istog novia.

5O K O L I

Kako EU razvija politiku zatite okolia

Iako ga neki mogu smatrati sporednim, pitanje okolia u samoj je sri politike EU-a. S obzirom na to da su graditelji Europske unije prepoznali vanost istog i zdravog okolia, kad drave lanice potpiu Ugovor o Europskoj uniji, jedna je od njihovih obveza da rade na visokoj razini zatite i poboljanja kvalitete okolia (lanak 3. stavak 3.). Budui da EU nastoji poticati odrivi gospodarski, drutveni i ekoloki razvoj zemalja u razvoju najvie u cilju iskorjenjivanja siromatva, to je program na kojem se mora raditi i na meunarodnoj razini.

Demokratsko odluivanje

Postupak donoenja zakonodavstva EU-a izrazito je demokratski. Prije iznoenja prijedloga Europska komisija provodi opsena savjetovanja te nacionalnim vlastima, nevladinim organizacijama, strunjacima za zatitu okolia i irokoj javnosti nudi mogunost da izraze svoja stajalita. Na taj se nain nacrti zakonodavstva temelje se na irokom rasponu doprinosa te vrstoj platformi znanstveno dokazivih podataka. Osim to se time objanjavaju razna povezana pitanja, razvija se i osjeaj vlasnitva meu kljunim dionicima predloene politike.

Nacionalne vlade preko svojih ministara u Vijeu mogu mijenjati nacrte zakonodavstva na temelju prijedloga graana u Europskom parlamentu. Parlament i Vijee moraju se dogovoriti o tonom sadraju teksta prije nego se on slubeno prihvati. Svoje miljenje daju i druga tijela, kao to su Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor, te poslovni sektor, NVO-ovi, istraivai i pojedinci.

Ponekad se tijekom savjetovanja ustanovi da zakonodavstvo nije prikladno i tada se primjenjuju neobvezujue pravne smjernice i razmjenjuje najbolja praksa.

Oslanjanje na tone podatke

Politike se moraju temeljiti na vrstim dokazima kojima se objanjavaju uzroci i utjecaj promjena u okoliu kako bi se mogla pronai odgovarajua rjeenja i osmisliti odgovarajue strategije. Veinu tih podataka dostavljaju nacionalni izvori te ih analizira Europska agencija za okoli, koja daje doprinos politici EU-a za zatitu okolia.

Unija je uvela razne programe za poticanje izrade pouzdanih i tonih podataka te za njihovo irenje. Na primjer, Copernicusom se zdruuju podaci dobiveni iz nadzornih postaja na kopnu, moru i u zraku s podacima dobivenima iz satelita za promatranje Zemlje. Time se eli stvoriti iroki raspon skupova podataka kojima bi se pomoglo kreiranje politika zatite okolia i podrala njihova provedba.

Europska agencija za okoli

Europska agencija za okoli (EEA) prikuplja nacionalne podatke za izradu europskih skupova podataka te razvija i odrava pokazatelje i izvjea o stanju okolia. Sjedite joj je u Kopenhagenu, a s radom je poela 1994.

Mandat je agencije pomagati EU-u i dravama lanicama u donoenju utemeljenih odluka o unaprjeenju okolia, ugraivanju ekolokih pitanja u gospodarske politike u cilju odrivosti te usklaivanju informacija o okoliu i mrea za promatranje u Europi.


Provedba

U EU-u je od 1970-ih doneseno vie od 200 zakonodavnih akata o zatiti okolia. No samo zakonodavstvo ne znai puno ako se pravilno ne primjenjuje i provodi. Otuda sadanji izazov da se dogovoreno uinkovito provede. To je sloeno pitanje jer razne skupine, od nacionalnih inspektora i sudova do NVO-ova i graana koji ostvaruju svoja prava na sudjelovanje, rade na ispunjavanju razliitih zadaa.

Neuspjeh u provedbi zakonodavstva ima mnoge negativne posljedice. Moe dovesti u pitanje temeljne ciljeve u zatiti okolia, ugroziti zdravlje ljudi i dovesti industriju u regulatornu neizvjesnost jer se dogovoreni standardi ne primjenjuju jednako u cijeloj Uniji. S druge strane, pravilnom provedbom moe se ostvariti financijska korist. Kad bi se zakonodavstvo EU-a o otpadu u potpunosti primjenjivalo, otvorilo bi se 400 000 radnih mjesta i godinji neto trokovi smanjili za 72 milijarde eura.

Za provedbu zakonodavstva EU-a o zatiti okolia nadlene su drave lanice. Protiv drave lanice koja ispravno ne provodi zakonodavstvo Europska komisija moe pokrenuti postupak pred Europskim sudom. Zbog takvih je sluajeva krenja povean pritisak na iznalaenje rjeenja te se u konanici mogu izrei novane kazne zbog ponovljenog propusta u provedbi pravila EU-a.

Meutim, sudski postupak uvijek je posljednja mogunost. Europska komisija veu vanost pridaje pomaganju dravama lanicama u uinkovitoj provedbi. Pored ireg znanja o stanju okolia i informacija o nainu provoenja u praksi svojih obveza prema EU-u dostupni su izgradnja sposobnosti i financijska potpora. Komisija preporuuje da svaka zemlja osnuje neovisno nacionalno tijelo za provjeru, kao to je puki pravobranitelj, koje e se baviti pritubama javnosti povezanima s okoliem.

Uporaba trita

Pri razvoju politike EU-a o zatiti okolia velika se panja poklanja nalaenju isplativih naina zatite i unaprjeenja okolia te smanjenja pritiska na oskudne resurse. Pod tim se podrazumijeva primjena postojeih gospodarskih instrumenata za uvoenje financijskih poticaja za zatitu okolia. U sluaju nepostojanja trita postavljanjem ciljeva i uspostavljanjem programa za trgovinu emisijskim dozvolama moe se pomoi odreivanje cijene proizvoda koja odraava njihov pravi ekoloki troak. Kao poticaji ili preventivni mehanizmi kojima bi se poduzeima i potroaima omoguilo da donose odrivije odluke mogu se uvesti porezi i subvencije. Mnogi ve postoje, primjerice pristojbe za sjeu drvea ili odlaganje otpada. Europska komisija eli postupno ukidanje suprotnih poticaja kojima se potie uporaba proizvoda i primjena postupaka koji su energetski intenzivni i kojima se oneiuje okoli.

Kao poticaji poduzeima i potroaima da se okrenu zelenim tehnologijama mogu posluiti porezi i subvencije.

iSto

ckph

oto.

com

/Hen

rik J

onss

on

7O K O L I

Poticanje ekoinovacija

Ekoinovacija je svaki oblik inovacije kojom se eli ostvariti ili kojom se ostvaruje znatan i oigledan pomak prema odrivom razvoju smanjivanjem utjecaja na okoli, jaanjem otpornosti na ekoloke pritiske ili postizanjem uinkovitije i odgovornije uporabe prirodnih resursa.

Tehnologije i industrije koje se bave ekoinovacijama ve su vaan dio gospodarstva EU-a. Meutim, uz iznimku obnovljive energije, ekoinovacije se relativno sporo probijaju na trite. Prepreke su za njihov proboj neuspjeh trinih cijena u tonom odraavanju ekolokih trokova i dobrobiti te poticaji i subvencije kojima se podravaju rasipne prakse i krute gospodarske strukture.

Za financiranje istraivanja, inovacija i ekoinovacijskih poduzea dostupna je potpora iz programa EU-a. Radi ire primjene zelenih tehnologija EU promie zelenu javnu nabavu, procjenu troka proizvoda tijekom njihova cjelokupnog ivotnog ciklusa i stavljanje znaka zatite okolia.

Financiranje okolia

Potpora ekolokim ciljevima glavni je dio prorauna EU-a. Povezivanjem politike zatite okolia s drugim podrujima politika godinje se moe osloboditi od 10 do 12 milijardi eura rashoda iz prorauna EU-a, na primjer putem poljoprivredno-ekolokih mjera, potpore kohezijskoj politici te istraivanju i inovacijama.

Glavno je posebno sredstvo potpore EU-a politici zatite okolia instrument LIFE uspostavljen 1992. Naziv programa nastao je od akronima na francuskom jeziku (LInstrument financier pour lenvironnement financijski instrument za okoli). Tijekom niza godina naglasak tog instrumenta stavljen je na ouvanje prirode i zatitu okolia. Sredstva iz tog instrumenta sada se koriste za potporu politikama koje se bave izazovima kao to su smanjenje bioraznolikosti, nestanak stanita, uinkovitost iskoritavanja resursa te klimatska politika.

S naglaskom na praktine inicijative, inovacije i irenje najbolje prakse na lokalnoj razini zahvaljujui projektima LIFE-a promijenio se nain na koji kreatori politika, dionici i javnost razmiljaju o okoliu kao i njihov odnos prema okoliu.


Politikom zatite okolia eli se postii ravnotea izmeu nae potrebe za razvojem i iskoritavanjem prirodnih resursa te obveze da se buduim generacijama ostavi zdravo nasljee.

To znai da je politika zatite okolia potraga za odrivosti. Sektori kao industrija, poljoprivreda, ribarstvo, promet, energetika i prostorno planiranje imaju velik utjecaj na okoli, ali i ovise o zdravim ekosustavima. Odrivost znai da nam ti sektori nastave pruati potrebne usluge, a da se ne kompromitira zdravlje prirode o kojoj svi ovisimo.

Zatita okolia od presudne je vanosti za na budui napredak. Kako bismo u budunosti dobro ivjeli, moramo sada poduzeti odlune mjere da zatitimo prirodu, da joj otvorimo prostor da se regenerira i nastavi nas opskrbljivati onim o emu ovisimo, primjerice istim zrakom i istom vodom.

Uinkovitost iskoritavanja resursa

Za funkcioniranje gospodarstva i okolia potrebni su resursi. No proli su dani obilne ponude jeftinih sirovina kljunog imbenika za veliki gospodarski napredak ostvaren u posljednja dva stoljea.

Zbog porasta stanovnitva i ivotnog standarda poveava se potranja, rastu cijene te su sve oskudniji prirodni resursi o kojima ovisimo, primjerice metali, minerali i hrana. Do kraja sljedeeg desetljea jo dvije milijarde ljudi iz zemalja novorastuih gospodarstava dostignut e primanja srednje klase i nastojati ostvariti ivotni stil usporediv s naim.

Radi rjeavanja tih izazova Europska komisija odabrala je uinkovitost iskoritavanja resursa za jedan od svojih kljunih politikih pitanja. To podrazumijeva dobivanje vie vrijednosti s manjim ulogom, iskoritavanje resursa na uinkovit nain i uinkovitije upravljanje tim resursima tijekom njihova cjelokupnog ivotnog ciklusa.

to ini EU za okoli?

J. T

olan

d

Recikliranjem se smanjuje pritisak na potranju za primarnim sirovinama.

9O K O L I

Za to su potrebni inovacije, promjene u proizvodnji i obrascima potronje te odgovarajui poticaji i cjenovni signali.

Krajem 2011. vlade EU-a utvrdile su Plan za resursno uinkovitu Europu. Njime se naglaava potreba za radikalnim zaokretom u gospodarskom, politikom i osobnom ponaanju. Plan sadri kljune toke za razna podruja politika kako bi se u sljedeih 40 godina razvilo takvo europsko gospodarstvo kojim e se omoguiti visoki ivotni standard s mnogo manjim uinkom na okoli.

Pitanje potrebe za uinkovitim iskoritavanjem ogranienih resursa ugraeno je u sve politike EU-a. Radi napredovanja tog procesa Komisija je osnovala odbor na visokoj razini sastavljen od nacionalnih, europskih i meunarodnih kreatora politika, industrijalaca i strunjaka u podruju gospodarstva i okolia.

http://ec.europa.eu/environment/resource_efficiency/re_platform/index_en.htm

Uinkovitost iskoritavanja resursa

Uinkovitim iskoritavanjem resursa eli se udvostruiti gospodarski rast. Njime se gospodarstvo potie da se s manje proizvede vie, da se s manjim ulozima isporui vea vrijednost uz odrivo iskoritavanje resursa i smanjivanje njihova uinka na okoli.

Mreom Natura 2000 pokriveno je gotovo 18 % podruja EU-a te su vrste i stanita zatiene u njihovom prirodnom okruenju.

E

urop

ean

Uni

on


Bioraznolikost

Jedan od temeljnih ciljeva europske politike zatite okolie zatita je ivotom protkane mree kojom smo okrueni. Priroda se suoava s mnogim prijetnjama diljem planeta, a bioraznolikost izraz kojim se obiavalo naglasiti bogatstvo vrsta i genetska raznolikost na cijelom se planetu smanjuje. Kako bi se suoio s tim prijetnjama, EU je odluan u nastojanju da do 2020. zaustavi gubitak bioraznolikosti i ekosustava te da taj trend preokrene.

Bioraznolikost je sama po sebi vana, ali je i preduvjet za vitalni protok dobara kao to su hrana, vlakna, gorivo i lijekovi te se njome omoguava odvijanje temeljnih procesa kao to su reguliranje klime, sprjeavanje poplava, proiavanje vode, opraivanje i stvaranje tla. Sve je to neophodno za gospodarski napredak, sigurnost, zdravlje i kvalitetu ivota.

U EU-u je akcijski plan za bioraznolikost prvi put donesen 2006. Potom je poetkom 2011., samo nekoliko mjeseci nakon to se u Nagoyi (Japan) svijet dogovorio o ambicioznom svjetskom programu, dovrena aurirana strategija. Glavni je cilj strategije zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i degradacije ekosustava u EU-u do 2020. uz njihovo najvee mogue obnavljanje te uz jaanje europskog doprinosa u sprjeavanju gubitka bioraznolikosti u svijetu.

Zatiena podruja

Uzimajui u obzir da priroda ne poznaje dravne granice, EU ima snano zakonodavstvo za njezinu zatitu. Poevi od mjera zatite divljih ptica te njihovom primjenom na mnoge ugroene biljke, ivotinje i njihova stanita, vrhunac je dostignut stvaranjem mree Natura 2000, sveeuropske mree podruja namijenjenih zatiti vrsta i stanita u njihovom prirodnom okruenju. Mrea se sastoji od vie od 26 000 lokaliteta i najvea je u svijetu. Sad ve gotovo potpunom mreom obuhvaeno je skoro 18 % podruja EU-a prostor jednak povrini Njemake, Poljske i eke Republike zajedno.

Mreom Natura 2000 potvruje se da je ovjek sastavni dio prirode te da ovjek i priroda najbolje djeluju u partnerstvu. Njezin cilj nije zaustaviti gospodarske aktivnosti ve ih donekle ograniiti radi ouvanja vrijednih vrsta i stanita. Njezino je financiranje ugraeno u kljune sektore politika EU-a. Najvanija je meu njima poljoprivreda, posebno ruralni razvoj s mjerama za poljoprivredni okoli i ume. U financiranju ulaganja, posebno u novim dravama lanicama, glavnu ulogu ima kohezijska politika EU-a (kojom se potie gospodarski rast u dravama lanicama i podrujima EU-a).

Programom mree Natura 2000 njeguju se zdravi ekosustavi koji nam daju svjeu vodu te omoguuju skladitenje ugljika, zatitu od poplava i erozije obala. Procjenjuje se da je ukupna vrijednost svega to nam ekosustavi stavljaju na raspolaganje 200 do 300 milijardi eura godinje mnogo vie od godinjeg troka za odravanje mree koji iznosi 6 milijardi eura.

A

lbre

cht

Fhl

, of

LIFE

07 N

AT/D

/000

236

LI

FE S

treu

obst

wie

se A

lbvo

rland

Zdravi ekosustavi klju su europske bioraznolikosti.

11O K O L I

Jaanje svijesti

Europska komisija na mnogo naina promie osvjeivanje o okoliu. Dogaaj je godine Zeleni tjedan u Bruxellesu kada tisue sudionika raspravljaju o kljunim ekolokim pitanjima, primjerice o bioraznolikosti ili vodama.

Popularan poticaj su i natjecanja. Nagradom EU-a za Zeleni glavni grad pokazuje se briga za okoli i matovitost gradova diljem Europe. Ostalim se nagradama poduzeima, javnim tijelima i pojedinanim projektima odaje priznanje za ekoloki doprinos.

Zeleni glavni gradovi

Kako bi zasluili titulu Zelenog glavnog grada, gradovi moraju stalno biljeiti visoke ekoloke standarde, biti ustrajni u daljnjem odrivom razvoju i drugima biti uzor. Pobjednici:2010: Stockholm2011: Hamburg2012: Vitoria-Gasteiz2013: Nantes2014: Kopenhagen

http://www.europeangreencapital.eu

iS

tock

phot

o.co

m/S

teve

Deb

enpo

rt

U gospodarstvu EU-a godinje se upotrijebi 16 tona materijala po osobi, od ega se est tona odbaci.


Znak zatite okolia EU-a

Pomou znaka zatite okolia EU-a mogu se prepoznati proizvodi i usluge iji je ekoloki uinak tijekom njihova ivotnog ciklusa, od crpljenja sirovina do proizvodnje, koritenja i odlaganja, smanjen. Dobrovoljnim stavljanjem tog znaka, koji je priznat diljem Europe, promie se ekoloka izvrsnost utemeljena na kriterijima koje su postavili znanstvenici, NVO-ovi i dionici. Pridruilo se preko 1 300 poduzea s vie od 18 000 proizvoda. S obzirom na to da su svaki proizvod provjerili neovisni strunjaci, kupci se na tu oznaku mogu osloniti.

Ostala vana postignua EU-a

Pored dvaju transverzalnih podruja politika (uinkovito iskoritavanje resursa i zatita bioraznolikosti) Unija je iznimno aktivna u posebnim ekolokim pitanjima.

KEMIKALIJE: Kemikalije su vaan dio naeg svakodnevnog ivota. Meutim, neke od njih mogu ozbiljno naruiti ljudsko zdravlje, a druge mogu biti opasne ako se pravilno ne koriste. Radi sigurnosti kemikalija, zatite okolia i poticanja konkurentnosti jedne od najsnanijih europskih industrija EU raspolae najnaprednijim zakonodavstvom u podruju kemikalija u svijetu, koje se naziva REACH (Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of Chemicals registracija, evaluacija, autorizacija i ograniavanje kemikalija).

Sve kemijske tvari proizvedene u EU-u ili uvezene u EU moraju biti registrirane u Europskoj agenciji za kemikalije sa sjeditem u Helsinkiju. Taj e zahtjev do 2018. morati ispunjavati sve kemikalije koje se upotrebljavaju u EU-u. U suprotnom se u Uniji nee moi prodavati. Posebno stroga pravila primjenjuju se na najopasnije proizvode.

Poduzea koja upotrebljavaju ili na podruju Unije prodaju kemikalije odgovorna su za procjenu rizika i upravljanje njima te davanje odgovarajuih sigurnosnih savjeta kupcima o ispravnom postupanju s kemikalijama.

OTPAD: U gospodarstvu EU-a godinje se upotrijebi 16 tona materijala po osobi, od ega se est tona odbaci, a polovica se te koliine odlae na odlagalitima. Ako se otpad ne moe izbjei, Europska komisija preporuuje da se predmeti upotrijebe vie puta, recikliraju i oporabe kao vrijedan resurs. U ostvarenju toga moe pomoi uvoenje poreza na odlagalita i sustava plati za ono to odbaci. Neke su drave lanice ve premaile stopu recikliranja od 80 % i gotovo ukinule odlagalita. Pred ostalima je jo dug put.

Zakonodavstvo o posebnim pitanjima, primjerice odlaganju elektrine i elektronike opreme, ambalae, baterija i akumulatora ili otpadnih vozila, ve je doneseno te se njime pridonosi uinkovitom iskoritavanju resursa.

ZRAK: EU ve 20 godina uspjeno smanjuje razine niza oneiujuih tvari. Na primjer, emisije olova pale su za oko 90 %. Unato postignutom napretku oneienje zraka spada meu najvanija europska ekoloka pitanja te je svake godine uzrok mnogih preranih smrti. Unija treba jo dosta napraviti za dostizanje takvih razina kvalitete zraka koje ne dovode do znaajnih negativnih uinaka i rizika za zdravlje i okoli.

Europska komisija provodi sveobuhvatan pregled politike EU-a o kvaliteti zraka uzimajui u obzir posljednje znanstvene i trokovno uinkovite mjere koje e biti predstavljene do kraja 2013.

VODA: U posljednjih je nekoliko desetljea EU donio opsenu politiku za poboljanje kvalitete vode u Europi. U poetku se to odnosilo na zdravstvena pitanja. Uslijedile su mjere za rjeavanje uinka na okoli sektora koji su veliki potroai vode, primjerice poljoprivrede, industrije i domainstava.

Glavnim zakonodavnim aktom EU-a za podruje vode, tj. Okvirnom direktivom o vodama, zahtijeva se da do 2015. sve rijeke, jezera, obalne vode i podzemne vode budu isti. Drave lanice moraju provjeriti stanje svojih voda i sastaviti planove u kojima e objasniti kako ih namjeravaju oistiti.

13O K O L I

Drugim europskim zakonodavnim aktom, tj. Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, uvodi se usklaeni pristup upravljanju ljudskim aktivnostima s uinkom na morski okoli. Prema toj Okvirnoj direktivi, od 2015. moraju se donositi nacionalne mjere kojima je cilj do 2020. otkloniti opasnost morskog otpada za obalni i morski okoli te da morske vode budu zdrave.

U ostvarenju ciljeva EU-a trebao bi pomoi Plan Europske komisije za ouvanje europskih vodnih resursa do 2020. i poslije. Taj e plan posluiti kao alat za bolje gospodarenje vodom, to e biti ugraeno u druga podruja politika.

Voda za kupanje

U godinjem europskom izvjeu o kvaliteti vode za kupanje daje se najnoviji prikaz zdravstvenih uvjeta na vie od 22 000 mjesta za plivanje na morskim obalama te rijekama i jezerima u dravama lanicama EU-a i nekim

susjednim zemljama.U izvjeu se potvruje da se od 1990. kvaliteta vode za kupanje u EU-u znatno poveala. Te godine 9,2 % mjesta na obali te 11,9 % mjesta za kupanje na kopnu nije bilo sukladno zakonodavstvu EU-a na snazi. Te su statistike do 2011. pale na 1,5 % odnosno 2,4 %.

Sada javnost lako moe provjeriti stanje vode za kupanje. Vie informacija dostupno je na stranicama Europske agencije za okoli, u poglavlju Europskog informacijskog sustava za vode (WISE) koji se odnosi na vodu za kupanje. Aplikacijom Eye on Earth Water Watch moe se pribliiti prikaz dijela morske ili rijene obale ili obale jezera bilo u obliku zemljopisne karte ili snimka iz zraka.

http://www.eea.europa.eu/themes/water/status-and-monitoring/state-of-bathing-water

iS

tock

phot

o.co

m/C

hris

tian

Mar

tnez

Kem

pin

Zahvaljujui zakonodavstvu EU-a o zatiti okolia u protekla se dva desetljea kvaliteta vode za kupanje u Uniji znatno poveala.


BUKA: Oneienje bukom povezano je s nizom zdravstvenih problema. Osim toga, buka teti biljnom i ivotinjskom svijetu. EU ureuje pitanje buke iz vie izvora, ukljuujui buku motornih vozila, vlakova i opreme koja se koristi na otvorenom. Prema Direktivi EU-a o buci iz okolia, donesenoj 2002., drave lanice moraju pripremiti mape razina buke u svojim veim gradovima, na veim prometnicama, eljeznikim prugama i civilnim zranim lukama te moraju osmisliti planove za rjeavanje problema.

UME: ume se diljem svijeta sijeku zabrinjujuom brzinom. EU poziva da se do 2020. prepolovi odumljavanje u svijetu, a da se do 2030. u potpunosti zaustavi. Radi boljeg upravljanja umama surauje s nizom zemalja koje izvoze drvnu grau. Zakonodavstvom EU-a smanjuje se rizik od toga da se nezakonito posjeena drvna graa prodaje u Uniji.

TLO: Ne postoji posebno zakonodavstvo EU-a za tlo, ali se veinom problema koji utjeu na tlo bave mjere za vodu, otpad, kemikalije, industrijsko oneienje, zatitu prirode i pesticide. U jednoj od strategija EU-a posebno se obrauju razliite prijetnje tlu, osobito poljoprivredna praksa i industrijski procesi. Europska komisija 2012. izradila je smjernice kojima upozorava na opasnosti prekrivanja tla nepropusnim materijalima kao to je beton i kojima nudi odrivije alternative.

Suradnja s buduim dravama lanicama EU-a

Svaka zemlja koja podnese zahtjev za pridruivanje Uniji mora uskladiti svoje norme o zatiti okolia s normama EU-a. Na taj se nain proirenjem EU-a unaprjeuju standardi zatite okolia diljem kontinenta.

Pregovori za lanstvo u EU-u strogi su i iscrpni. Usklaivanje postojeeg nacionalnog zakonodavstva s europskim pravilima sloeno je jer su za pitanja okolia nadlene mnoge agencije, odjeli i dionici. Europska komisija nudi potporu dravama kandidatkinjama u obliku strunih tehnikih savjeta i financijskih sredstava.

Suradnja sa susjedima EU-a

Oneienje u susjedstvu izravno utjee na EU i obratno. Osim toga, prirodni resursi, primjerice voda, zrak, tlo i bioraznolikost, povezani su u sloene ekosustave koji se proteu na cijelo podruje. Zbog te je meuovisnosti na cijelom podruju potrebno primijeniti sustav zatite i obnavljanja okolia.

Stoga EU prednost daje suradnji u podruju zatite okolia sa zemljama s kojima granii. Na junim su granicama to sjeverna Afrika i Bliski istok, a na istonim zemlje istone Europe i junog Kavkaza.

Meunarodna suradnja

Unija ima vanu ulogu u meunarodnim pregovorima o zatiti okolia, bilo da se radi o zatiti bioraznolikosti, promicanju odrivog razvoja ili borbi protiv klimatskih promjena.

Glavna je zamisao pristupa EU-a naglasiti vanost odrivog upravljanja resursima i prirodnim kapitalom, posebno u zemljama u razvoju jer su one vane za borbu protiv siromatva. Te e zemlje prve pretrpjeti tete zbog degradacije okolia jer poplave, sue i druge prirodne nepogode potkopavaju napore za njihov gospodarski i drutveni razvoj.

Na sastanku na vrhu o bioraznolikosti odranom u Nagoyi 2010. EU je odigrao kljunu ulogu. Tom je prigodom dogovorena ambiciozna svjetska strategija borbe protiv gubitka bioraznolikosti i prihvaen paket mjera kako bi ekosustavi naeg planeta i u budunosti odravali ljudsko postojanje. Na konferenciji Rio+20 o odrivom razvoju, odranoj 2012. u Brazilu, naglaena je potreba za usklaenim djelovanjem radi rjeavanja svjetskih ekolokih izazova. EU nastoji pomoi u provoenju obveza iz Rija i u EU-u i u svijetu.

15O K O L I

Put naprijed

Ne moe se vie smatrati da je okoli odvojen od gospodarstva. Zbog poveanog iskoritavanja ogranienih svjetskih resursa rastu cijene. Europsko gospodarstvo trebalo bi preoblikovati u takvo gospodarstvo koje e od manje grae stvoriti veu vrijednost te je potrebno izmijeniti obrasce potronje. Toj e promjeni pridonijeti politike za poticanje istraivanja, stavljanje ekoinovacija na trite i jaanja svijesti potroaa.

EU ve raspolae nenadmanim izvorima informacija i informacijskim tehnologijama, provjerenom kulturom upozoravanja i sprjeavanja te ima jake zasluge u saniranju tete na mjestu njezina nastanka i primjeni naela da oneiiva plaa. Boljom provedbom zakonodavstva o zatiti prirode te politika na nacionalnoj i lokalnoj razini omoguit e se regulatorna stabilnost za poduzea.

Novim akcijskim programom za zatitu okolia, predloenim od strane Komisije utvruje se dugorona strategija zatite okolia koja se lako moe prilagoditi

izazovima u budunosti. U njemu je sadran cjelovit pristup zatiti okolia kao i smjernice za zeleno i konkurentno gospodarstvo kojima e se ouvati prirodni resursi i zdravlje sadanjih i buduih generacija. Njime se naglaava ogranieni broj prioriteta kojima je cilj zatita europskog prirodnog kapitala i ekosustava te unaprjeenje uinkovitog iskoritavanja resursa u gospodarstvu. Meu prioritetima je i bolja nacionalna i lokalna provedba zakonodavstva i politika o zatiti okolia. Svime time nastoji se omoguiti graanima EU-a da ive u sigurnom i zdravom prirodnom okoliu kojim se upravlja uz potovanje ekolokih ogranienja i ouvanje ekoloke otpornosti.

Ne moe se pobjei od injenice da se Europa i njezin okoli suoavaju s nekim ozbiljnim svjetskim izazovima, meu kojima su porast svjetskog stanovnitva, rast srednje klase s visokim potroakim potrebama, brzi gospodarski rast u novorastuim gospodarstvima, stalni porast potranje za energijom te pojaana svjetska potranja za resursima. Veina je tih izazova izvan naeg izravnog utjecaja, no EU ipak moe pomoi drugim zemljama da krenu prema odrivijem razvoju promicanjem uinkovitijeg upravljanja okoliem na svjetskoj razini.

R. Scholtz

Potranja za hranom, stonom hranom i vlaknima mogla bi se do 2050. poveati za 70 %. Ako resurse nastavimo iskoritavati tom brzinom, za opstanak e nam trebati vie od dva planeta.

P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

NA-70-12-017-H

R-C

Saznajte vie

ISBN 978-92-79-23954-0 doi:10.2775/51325

X Za pregled politike EU-a za zatitu okolia: http://ec.europa.eu/environment/index_en.htm X Za informacije o Europskoj agenciji za okoli: http://www.eea.europa.eu X Za posebne informacije o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograniavanju

kemikalija (REACH): http://echa.europa.eu X Imate li pitanja o Europskoj uniji? Obratite se slubi za informiranje graana Europe Direct: 00 800 6 7 8 9 10 11

http://europedirect.europa.eu

SADRAJZato nam je potrebna politikazatite okolia?Kako EU razvija politikuzatite okoliato ini EU za okoli?Put naprijedSaznajte vie

environment hr

Documents