SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U OPATIJI

FISHING CHARTER PROGRAMI

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U OPATIJI

FISHING CHARTER PROGRAMI

Seminarski rad

Kolegij: Menadment posednog programa Nositelj: prof. dr. sc. Zdenko Cerovi

Student: Igor Pami Matni broj: 1016d11 Serijski broj: 004441 R-19 Smjer: Menadment dogaaja i slobodnog vremena Status: redovni

Opatija, studeni 2011.

SADRAJ

1. 2.

UVOD .......................................................................................................................... 1 RIBOLOVNI TURIZAM ............................................................................................ 2 2.1. 2.2. 2.3. Vrste ribolova u ribolovnom turizmu ................................................................... 5 Razvoj ribolovnog turizma na primjeru Italije ..................................................... 6 Zakonske odredbe ribolovnog turizma u Hrvatskoj ............................................. 8

3.

FISHING CHARTER ................................................................................................ 10 3.1. 3.2. Bakul charter, big game fishing, Vodice ............................................................ 11 Abyss fishing charter, Rovinj ............................................................................. 13

4. 5.

ZAKLJUAK ............................................................................................................ 19 LITERATURA .......................................................................................................... 20

I

1. UVODU ovom seminarskom radu biti e obraena tema Fishing charter programi. Iz razloga to fishing charter programi spadaju pod ribolovni turizam pojasniti e se i prikazati ribolovni turizam u svijetu. U Hrvatskoj ribolovni turizam nije novost ali treba napomenuti kako ni nije razvijen u mjeri u kojoj je mogao biti. Naime, s ribolovnim turizmom u Hrvatskoj se poelo pred vie od deset godina, ali glavni problem je bio u tome to su obrte za ribolovni turizam pokretali entuzijasti koji su se bavili ribolovom od malena te su bili toliko zaljubljeni u njega da su htjeli aktivnost ribolova htjeli upoznati s turistima te pritom i neto zaraditi. Pritom uglavnom nije bilo nikakve podrke, i sve je uglavnom raeno na svoju ruku. Svrha ovog seminarskog rada je na to jednostavniji nain prikazati ribolovni turizam te fishing charter kao njegov sastavni dio. Jer ribolovni turizam i fishing charter su svakako segmenti koji obogauju turistiku ponudu svake drave pa je tako isto i sa Hrvatskom kojoj je turizam pokreta gospodarstva tj. glavna gospodarska grana. Cilj ovog seminarskog rada je pomoi itatelju da shvati pojmove i trendove ribolovnog turizma u svijetu i Hrvatskoj. U ovom seminarskom radu su saeti i pojanjeni pojmovi o ribolovnom turizmu iz asopisa koji su vezani za ribolovni turizam u svijetu te se takoer navodi i primjer Italije i njenog razvoja ribolovnog turizma. Kroz ovaj seminarski rad takoer su objanjene i neke od tehnika ribolova. U ovom seminarskom radu koritene su slijedee znanstvene metode istraivakog rada: metoda sinteze, metoda analize, metoda deskripcije, metoda komparacije, matematika metoda i statistika metoda. Ovaj seminarski rad podijeljen je u 2 glavna dijela. U prvom dijelu objanjava pojam ribolovnog turizma u svijetu, navode se vrste ribolovnog turizma u svijetu, primjer ribolovnog turizma u Italiji te zakonske odredbe u Hrvatskoj. Drugi dio seminara odnosi se na fishing charter u Hrvatskoj te u ovom dijelu se navode i objanjavaju programi dva hrvatska fishing chartera, iz Vodica i Rovinja.

1

2. RIBOLOVNI TURIZAMRibolovni turizam spada u selektivne vrste turizma, uz lov, nautiku i dr. Iako je turistika ponuda Hrvatske raznolika i bogata - od nautikog turizma, ronilakog, kongresnog, ekolokog, ruralnog, kulturnog, vjerskog, pustolovnog, lovnog i ribolovnog turizma, do zdravstvenog i wellness turizma, krstarenja na motornim jedrenjacima i izletnikog turizma. Za neke vrste turizma svakako ima jo prostora za napredak, a jedna od takvih vrsta turizma je svakako ribolovni turizam.

Ribolovni turizam u svijetu je jedan od masovnijih oblika turizma, a isto tako je i prihod koji ga prati vrlo velik. Neki vidovi sportsko-ribolovnog turizma spadaju u elitne, isto kao i lovni. Davno razvijena i nezaobilazna ponuda visoke kvalitete u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, sve se vie iri i na istone zemlje kao nova, zanimljiva i neispitana podruja jo uvijek relativno ouvane prirode. Treba spomenuti kako se samo na podruju Europe i Sjeverne Amerike sportskim ribolovom bavi ak 60 milijuna ljudi. Ribolov turizam je nia na tritu, a moda i zato to segment karakterizira veliki broj malih turoperatora, ali se openito smatra da je to relativno mali segment. Meutim, to je vrlo raznolika i velika industrija, s operatorima koji nude iroku paletu putovanja. Turisti u potrazi za ribolovnim odmorom imaju za izabrati tisue turoperatora. Iako veina ponuaa uspostavlja vlastitu niu iz razloga to su strunjaci u odreenoj vrsti ribolova. Troak ribolova u velikoj mjeri ovisi o tome gdje se lovi riba i za kojom ribom se traga, i stoga postoji veliki raspon u cijeni dnevnog ribolova. Ribolov je reguliran u gotovo svakoj zemlji na dravnoj (ili lokalnoj) razini, sa ekolokom osvijetenosti odravanja ribljeg fonda, i ouvanja voda i okolnog terena kao kljuna pitanja za nadlena tijela. Dakle, to je sport koji je visoko reguliran. Gotovo bez iznimke, ribolovci zahtijevaju licencu za ribolov, kao i dozvolu od zemljoposjednika. Svaka zemlja ima razliita pravila i propise, i to moe biti zbunjujue za osobe koje putuju u inozemstvo zbog ribolova. Ribolovni odmor, kao i veina drugih vrsta odmora, pod utjecajem su prevladavajuih gospodarstava. Meutim, kao to je openito uoeno u posljednjih nekoliko godina, blagdani su postali vaan dio ivota, i umjesto da se rtvuje odmor, napravljena su usklaenja u obiteljskom proraunu kako bi se osiguralo da se moe i dalje putovati. Ove prilagodbe obino su promjene odredita ili duljine boravka. 2

Za ovaj vid turistike ponude bilo bi nuno elaborirati i prezentirati postojee stanje i na temelju toga uvida izraditi smjernice i program daljnjeg razvoja kao odrivog turizma na podruju Republike Hrvatske. Glavni razlog tomu je taj to Hrvatska ima nevieni potencijal razvoja ribolovnog turizma, to na moru tako i na kopnu, tj. na rijekama i jezerima u unutranjosti Hrvatske. U kontinentalnom dijelu Hrvatske ovaj vid turizma ima mogunost biti inicijator razvoja ostalih oblika turizma. Dok na Jadranu bi ovaj oblik ponude svakako obogatio sadanju ponudu i privukao novu klijentelu/turiste koji su eljni ribolova na Jadranu. Razvoj sportsko-ribolovnog turizma znaajan je u ratom pogoenim i ekonomski nerazvijenijim krajevima jer ne zahtijeva za razvoj posebnu infrastrukturu, nego svoja potraivanja nalazi u postojeoj ponudi lokalnog stanovnitva, koje je potrebno samo kvalitetno educirati o svrsishodnosti zatite i poboljanja kvalitete ribljeg fonda i ouvanja okolia, struno usmjeriti te ih u skladu s ponudom zapoljavati. Ribolovni turizam predstavlja pomo gospodarstvu, a zbog ljepota Jadrana, mogao bi postati jaka hrvatska gospodarska grana. A iz razloga to je ronjenje je sve popularniji sport i meu domaim stanovnitvom, a meu 23.000 lanova Hrvatskog saveza portskih ribolovaca ak je tri tisue podvodnih ribolovaca, koji iste podmorje i sprjeavaju devastaciju te skrbe o ribljem fondu, podvodni ribolov bi se takoer mogao koristiti u turizmu te tako bi postao dio ribolovnog turizma. Strateka je prednost Hrvatske prema konkurenciji upravo u izdanosti turistikih resursa i atrakcija. U tom kontekstu nuno je jo jae naglasiti vanost integriranja prostorno-ekoloke, kulturne i prometne politike s globalnom turistikom politikom Hrvatske. Ribolovni turizam je rekreacijska aktivnost usmjerena na integraciju vjetine ribolova i turizma. Cilj ribolovnog turizma je promicati i valorizirati tradicije koje se odnose na more i ribolovne kulture, koje se esto zanemaruje i podcijenjuje. Kroz turizam koji je vezan za ribe i ribolov, ribarski sektor prua na raspolaganje turistima svoje znanje i naglaavajui aspekte ribolovne kulture, ostajui vjerni svojem povijesnom i kulturnom identiteta te iznad svega promiui zdravlje i odrivi razvoj turizma. 3

Ribolovni turizam je dio ireg okvira morskog eko-turizma i moe ukljuivati ukrcaj pojedinaca koji nisu lanovi posade na ribarskim brodovima namijenjenim za rekreacijskoturistike svrhe, kao i smjetaj, ugostiteljstvo te ope odredbe posebnih turistikih usluga vezanih za ribolov i akvakulturu i srodne obiaje i tradicije.

Razvoj ove vrste turizma se promatra kao prilika za profesionalnu diverzifikaciju koja ima za cilj jaanje i preporod obalne zajednice i ribara koji su dospjeli u financijske probleme zbog smanjenja svojih prihoda i tradicionalnih ribolovnih aktivnosti. Nadalje, ribolovni turizam moe posluiti kao alat za poveanje javne svijesti o ekolokim problemima i naelima odrivog razvoja na obje strane koji su ukljueni u turizam, od turistikih agenata i kupaca do ribara i turista. Ribolovni odmor i sportsko-ribolovni turizam je rastua meunarodna poslovna prilika. Prema Amerikoj udruzi za sportski ribolov, postoji vie od 40 milijuna ribolovaca u SAD-u, koji zapoljavaju vie od milijun ljudi sa 125 milijarda dolara utjecaj na nacionalnu ekonomiju. Po ovome se moe zakljuiti kako ribolovni odmor i sportsko-ribolovni turizam "cvate". U Europi pecanje, ribolov i sportski ribolov postaju jedan od vodeih faktora poticanja za porast broja meunarodno putujuih ribolovaca koji putuju svijetom u potrazi za krupnom ribom i uzbudljivom sportsko-ribolovnom avanturom u netaknutom ribolovnom odreditu. Izleti du obale, servirani obroci na palubi ribarske brodice i promatranje ribarskih operacija - to su neke od rekreativnih aktivnosti koje ve dugi niz godina turisti ele otkriti, uz morsku batinu. eljeli su biti u mogunosti sudjelovati u jedinstvenom doivljaju, u kontaktu s ribarima i njihovom neumornom strukom. Provoenje dana na palubi ribarskog broda znai imati priliku nauiti iz prve ruke tajne i tradicije ribolova dok sluate prie, legende i anegdote ribara. Na kraju dana, ako nije mogue kuhati na brodu posada organizira ukusnu veeru na kopnu temelju svjee ribe ulovljene tijekom dana u drutvu turista. 4

Ova aktivnost je roena zbog potrebe za stvaranje, u svijetu ribolova, novih radnih mogunosti za operatere u sektoru ribarstva. To je nain dopunjavanja prihoda i smanjenja ribolovnog napora, u pokuaju da se nadogradi trini udio turizma, dok se istovremeno, potuju potrebe odrivog ribolova u skladu s pravilima, direktivama i zahtjevima. Nadalje, to predstavlja mogunost da se otkrije i valorizira najivopisniji okoli, a s time i povea "odgovorni" turizmam naglaavajui vanost tradicije i kulture mjesta u kojem se odvija. Navedene aktivnosti se mogu provoditi tijekom cijele godine u svim ribarskim zajednicama na obali, koncentrirajui se posebno na manjim otocima.

2.1. Vrste ribolova u ribolovnom turizmu

Pecanje je obavljanje lova na ribe u rekreativne svrhe. Dok su sportski ribolov ili rekreacijski ribolov esto grupirani pod okriljem "ribolov", ribolov je vie praksa lova na ribe pomou kuka (udica) i obino se privruje na tap za ribolov preko linije. Ostali ureaji uobiajeno ukljuuju plovak, koji se koristi kao indikator ugriza, kolut postavljen na tap za pohranu linije i mamac, koji se nalazi na udicu za mamljenje ribe. Vrste riba koje love ribolovci uvelike se razlikuju ovisno o geografskom poloaju, i vrste morske ribe se odnose na one koje ive u slanoj vodi (uglavnom priobalnoj). Meu mnogim vrstama morske ribe koje se love u rekreativne svrhe su npr. tuna, losos, sabljarka. Morski ribolov ima tri glavna oblika: ribolov s obale, ribolov uz obalu (unutar 5 km od obale), i ribolov u dubokom moru (popularno zvan Big Game fishing). Slatkovodne vrste se odnose na bilo koje ribe koje ive u slatkoj vodi, obino rijekama, jezerima i potocima, osim lososa, pastrve (more, potonih i kalifornijskih), jegulja i svih vrsta riba koje migriraju do i od plimnih voda. U Sjevernoj Americi najpopularnije slatkovodne vrste su tuka, aran, sjevernoamerika tuka, uti smu, pastrva, losos i som. U Europi aran, tuka, linjak, crvenperka, smu i mrena su popularne vrste. Postoje tri osnovne metode za ribolova: ribolov na mamac, muiarenje i spinning. Ribolov na mamac ukljuuje koritenje ivih ili mrtvih mamaca (obino liinke, crve ili kukuruz) postavljeni na udicu za privlaenje ribe. Muiarenje je stara metoda (tehnika) 5

ribolova. Tradicionalno se koristi za lov lososa i pastrve, ali se koristi i za ulov drugih vrsta, ukljuujui tuke, arana kao i morske vrste. Ribe se love pomou umjetne muhe koju se vjeto baca koristei tap koji se zabacuje u ritmu. Spinning je metoda gdje se linije neprestano se izbacuju i namataju natrag, obino se koristi kod lova tuka i smueva.

2.2. Razvoj ribolovnog turizma na primjeru Italije Razvoj ribolovnog turizma se moe promatrati kao mogunost zapoljavanja i diversifikacije u cilju pomoi regeneracije obalne zajednice, a ribara naroito, kod kojih se pojavljuju ekonomske potekoe, kao rezultat pada njihovih prihoda od tradicionalnih ribolovnih aktivnosti. Osim toga, ribolovni turizam moe iriti eko-svijest i svijest o naelima odrivog razvoja za obje strane koje su ukljuene, ponuai i kupci, tj. ribari i turisti.

Potreba za takvom diversifikacijom obalne regije i ribarskih zajednica posebno - odavno je prepoznato od strane mnogih nacionalnih i meunarodnih tijela, uz preporuku da se obalni sektor ribarstva treba poticati da slijede mogunosti za diversifikacijom uz ouvanje tradicionalnih ribolovnih aktivnosti. Takva raznolikost, koja se smatra prioritetom Europske Unije, uspjeno je provedena u mnogim obalnim regijama Europske unije. U svim sluajevima, osim gospodarskih, drutvenih i demografskih razloga koji su postavili temelj za razvoj ribolovnog turizma u regiji, potrebna je podrka i sveobuhvatan pravni okvir. Italija je usko povezana s morem budui da ima 7.600 km obale i mnoge kopnene vode (jezera i rijeke). Ima vie od 16.000 ribarskih plovila, od kojih su veina primorski i ribarski brodovi malih razmjera, te u velikoj mjeri utjeu na smanjenje ribljeg fonda. Poveanje stope nezaposlenosti dovelo je do razvoja alternativnih oblika zanimanja (struna diversifikacija) i ribolovne turistike djelatnosti posebno.1

1

Tourism review, http://www.tourism-review.com/travel-tourism-magazine-fish-tourism-the-case-of-italy-, article1392, datum pristupa 18.11.2011.

6

Osim sportskog ribolova velikih pelagikih vrsta kao to su sabljarke i tune, popularno nazvani "pescaturismo" se razvio tijekom posljednjih nekoliko godina, kombinirajui demonstraciju ribarskih aktivnosti, kao i samo sudjelovanje turista.

Talijani su napravili jedan korak dalje u razvoju tzv. "ititurizma", to jest oblika agroturizma koji se prakticira u obalnim podrujima s naglaskom na ribarstvo te povezivanje tradicije i obiaja. Ova vrsta turizma prua priliku da lokalnim ribarima da poboljaju svoje prihode i turistima da otkriju lokalnu ribolovnu kulturu i istrae obalno podruje. Ribolovni turizam se razvio, ne samo u neposrednoj blizini mora, ali i u unutranjosti, u zajednicama u kojima se provodi ribolov na kopnenim vodama, kao to je u lagunama, jezerima i rijekama.

Do sada, talijanski model predstavlja idealan model najbolje prakse u ribolovnom turizmu. "Pescaturismo" je integrirani pristup ribolovnom turizmu, s naglaskom na sljedee aktivnosti koje promiu ribarske tradicije i morske kulture:2 Provoenje izleta brodom du obale (ukljuujui i provoenje noi na brodu) Gledanje profesionalne ribolovne djelatnosti Uvod u tradicionalnu i klasinu ribolovnu opremu Pruanje objeda na brodu ili na obali Pruanje informacija o morskom okoliu i obalnoj biolokoj raznolikosti

-

"Ititurizam" dodatno prua slijedee usluge:3 Boravak u ribarskom smjetaju (ako je prikladno modificiran za takvo koritenje) Degustacija i kupnja hrane u lokalnim tradicionalnim ribljim konobama (pripremljena po tradicionalnim receptima)

-

2 3

Tourism review, op. cit. Op. cit.

7

Djelatnost ribolovnog turizma obavljaju profesionalni ribari koristei svoje plovilo za ribolov za aktivnosti u trajanju od nekoliko sati do nekoliko dana (ako je osiguran smjetaj) te uvijek vraaju turiste na mjesto polaska.

U ponudi postoje i ribarice koje su velike i preko 20-30 metara te mogu primiti 20-ak klijenata odjednom. Na takvu vrstu chartera znaju ii cijele obitelji. I kod ovakve vrste ribolovnog turizma charter moe slobodno zadrati ulov (ili koliko smatra da je dovoljno).

Inicijativom "Pescaturismo" upravlja Lega Pesca (hrv. Liga Ribolova) koja je nacionalna udruga lanica Talijanske unije zadruga i udruga. Strukturna uloga Lega Pesca je promicanje, nadgledanje, predstavljanje i podrka lanovima Pescaturisma (300 udruga, raunajui 20.000 lanova). Lega Pesca prua tehniku, financijsku, pravnu i upravnu podrku.

U Italiji postoje velike nacionalne federacije poput FIPS (Federazione Italiana Pesca Sportivo Talijanski savez sportskog ribolova) i KONI (Talijanski olimpijsko povjerenstvo), koje povremeno organiziraju sportsko-ribolovna natjecanja diljem Italije. aran, crvenperka, pastrva, tuka, jegulja su neke od vrsta kojih ima u izobilju na jezerimaa Garda, Como, Iseo, Lago Maggiore, Trasimeno, Bracciano i Bolsena i naravno losos i pastrva na rijekama. Zbog tendencije sportskih ribolovaca da sudjeluju u takvim aktivnostima ribolova, vrlo je vjerojatno da e se Pescaturismo proiriti takoer i na "unutranje vode".

2.3. Zakonske odredbe ribolovnog turizma u Hrvatskoj Ribolovnim turizmom podrazumijevaju se aktivnosti koje obavljaju ovlatenici povlastica za gospodarski ribolov na moru u okviru pruanja usluga u turizmu. U obavljanju ribolovnog turizma na ovlatenika povlastice za gospodarski ribolov sukladno se primjenjuju i odredbe posebnih propisa koji ureuju pruanje usluga u turizmu i/ili ugostiteljstvu. 4

4

Narodne Novine, Zakon o morskom ribarstvu, lanak 53. (Ribolovni turizam), toke 1., 2., br. 56/2010, 127/2010, 55/2011

8

Ribolovni turizam se smije obavljati samo na temelju ovlatenja. Ovlatenje se obavezno za vrijeme obavljanja ribolovnog turizma mora nalaziti na plovilu kojim se obavlja djelatnost ribolovnog turizma.5

U ribolovnom turizmu dozvoljeno je turistima na plovilu prisustvovati svim oblicima ribolova sukladno uvjetima iz povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, kao i obavljati rekreacijski ili portski ribolov na temelju dozvola za rekreacijski, odnosno portski ribolov. Turisti na plovilu mogu obavljati rekreacijski ribolov i na temelju grupne dnevne ili viednevne dozvole za rekreacijski ribolov na moru koja se izdaje ovlateniku ovlatenja sukladno posebnom propisu o naknadama u ribarstvu.

Ribu i druge morske organizme koji su ulovljeni u gospodarskom ribolovu u sklopu ribolovnog turizma dozvoljeno je stavljati u prodaju sukladno posebnom propisu o uvjetima prve prodaje. Na jedno plovilo moe se izdati samo jedno ovlatenje. Ovlatenje za ribolovni turizam prestaje vaiti:6 prestankom obrta ili pravne osobe, odnosno prestankom obavljanja djelatnosti morskog ribolova u obrtu ili pravnoj osobi; prestankom vaenja povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru na temelju koje je izdano ovlatenje za ribolovni turizam; prestankom vaenja rjeenja za pruanje usluga u turizmu i ugostiteljstvu sukladno posebnim propisima.

5

Narodne novine, Pravilnik o ovlatenju za obavljanje ribolovnog turizma i registru o izdanim ovlatenjima, lanak 2., toke 1., 2., br. 59/11 6 Narodne novine, Pravilnik o ovlatenju za obavljanje ribolovnog turizma i registru o izdanim ovlatenjima, lanak 9., toka 1., br. 59/11

9

3. FISHING CHARTERIz razloga to se ribolovni turizam u Hrvatskoj jae poeo razvijati tek prije nekoliko godina, fishing charter kao segment ribolovnog turizma jo ima jako puno prostora za napredak, jer u Hrvatskoj ima jako malo ponuaa ove vrste ponude. Fishing charter se u Hrvatskoj najprije poeo razvijati u Dalmaciji i od tamo se poeo iriti na ostale dijelove hrvatskog dijela Jadrana. Kod ove vrste chartera najpopularniji je tzv. Big game fishing. U Hrvatskom fishing charteru vrijede pravila kao i kod onog svijetu. Neka od poznatijih pravila jesu: riba koja se ulovi (ulov) ostaje brodu (po dogovoru se jedan mali dio moe dati klijentima ili prodavati po nekoj promotivnoj cijeni) brodovi su potpuno opremljeni za ribolov i klijenti nemaju potrebe nositi svoju opremu Big game fishing iznimno je zahtjevan sport. Izvlaenje riba kapitalaca traje satima, a sam ribolov nije jednostavan. Naprotiv, lov, borba, savladavanje i izvlaenje riba tekih i po nekoliko stotina kilograma, meu kojima bude i morskih pasa, vrlo je naporno, a od

ribolovaca zahtijeva veliku snagu, strpljenje i znanje. Ali upravo zato Big Game Fishing je istovremeno i vrlo uzbudljiv sport koji svakom ribolovcu ostaje u sjeanju kao nezaboravna avantura. Od riba koje se love u Big game fishing-u najvea i najcjenjenija je plavorepa tuna (Thunnus thynnus, engleski Bluefin tuna), odnosno plavorepi tunj. Sezona lova na plavorepu tunu je od kolovoza do sijenja, a prosjeni primjerci tee oko 80 kg, dok kapitalci mogu teiti i preko 200 kg. Osim plave tune atraktivna lovina su i igluni, odnosno sabljarke (swordfish), krupniji primjerci albacore tune, gofa (amberjack), lampuge (dorado), te pojedine vrste morskih pasa (modrulj, lisica). Podruje ribolova je pojas otvorenog mora oko otoka Blitvenice i Kornatskog otoja, jedini dio Jadrana gdje se plavorepa tuna zadrava tijekom itave godine. Big game fishing se odvija na otvorenom moru iz snanih i brzih brodova specijalno opremljenim za ovu vrstu ribolova. Pri tom se koriste dvije osnovne tehnike panulavanje 10

(trolling) i primamljivanje (drifting). Panula se brzinom od 5 do 7 vorova, uz pomo dva ili vie tapova na kojima se nalaze umjetni ili ivi mamci. Primamljivanje se vri iz broda koji stoji na mjestu, bacanjem usitnjenih komadia ribe koja se koristi kao mamac, dok se ne privuku krupnije ribe. Svaki od brodova je opremljen stolicom za ribolov, te tapovima i rolama teke kategorije koji mogi izvui i najvee kapitalce. Trokovi kod Big game fishing chartera su vrlo visoki i penju se ak do 60%. Naime, u trokove jednog chartera ulaze gorivo, mamac, skiper, vaenje dozvola, hrana, pie.

3.1. Bakul charter, big game fishing, Vodice Bakul fishing charter nalazi se u Vodicama i na tritu se nalazi od 2003. godine. Moe se rei kako je ovaj charter ve vrlo uhodan i ima najvie radnih dana (odnosno izlazaka) godinje. Naime, Bakul radi skoro svih 365 dana i godinji broj radnih dana (izlazaka) im se penje ak preko 200 (do 250). A to je za ovaj segment ponude u Hrvatskoj jako puno.

Charter Bakul je dobio ime po istoimenom brodu. Brod je opremljen za Big game ribolov i usko je specijaliziran za lov na tune, sabljarke, morske pse a uz to jednako adekvatan za panulavanje sa devet i vie tapova. Uz sve to komforom i luksuzom brod prua nezaboravne trenutke kako u borbi sa ribama tako i samim krstarenjem te boravkom na moru. Brod "BAKUL" duine 11 m i irine 3,50 m. Razvija brzinu od maksimalnih 27 vorova, a brzina krstarenja je inae 18 vorova. Ima prostrani kokpit i kompletno je opremljen za Big game ribolov (5 kompleta tapova i rola od 80 lbs i pet kompleta od 30 lbs, borbeni stolac). Interijer ine: WC+tu sa toplom vodom, etiri leaja (2+2).7 Brod omoguava komodan boravak na moru i uivanje u ribolovu etvorici ribia sa lanovima posade, to je ujedno i optimalan broj ljudi za ribolov. Upravo zato to je neizvjestan i nepredvidljiv do samog kraja, Big game ribolov otkriva nove izazove, gdje do izraaja dolaze timski rad i natjecateljski duh, to se pokazuje kao idealan aktivni odmor.

7

Game fishing Adriatic, http://www.game-fishing-adriatic.com/charter_brod_bakul.phtml, datum pristupa 24.11. 2011.

11

Punuda Bakul ribolovnog chartera:8 1. Big game fishing na hrvatskom Jadranu U ovom programu se ide u lov na tune, sabljarke i neke vrste morskih pasa. Polazak u 9:00 h ujutro (ili po dogovoru), trolling (povlaenje mamca) do 13:00 h, zatim mala pauza uz objed. Drifting (lov prihranjivanjem) od 13:00 h do 18:00 h. Dolazak u Vodice u 19:00 h. Za vrijeme lova na tune ponekad je mogue istovremeno loviti i manju ribu za razonodu. U cijenu je ukljueno: gorivo, pie, ribolovne dozvole, adekvatni mamci, te ribolovni alat - tapovi i role (klase 80 i 130 lbs).

2. Middle big game fishing na hrvatskom Jadranu U ovom programu se ide u lov na luceve, albakore, palamide, lampuge, gofove, zubace, i dr. Nain ribarenja ukljuuje trolling varalicama i ivim mamcima. Polazak u 9:00 h (ili po dogovoru), panulavanje zubaca i gofa do 13:00 h, odmor uz objed, izlazak na otvoreno more, te panulavanje - trolling manjih tunoida do 18:00 h. Dolazak u Vodice u 19:00 h. U cijenu je ukljueno: gorivo, pie, ribolovne dozvole, adekvatni mamci, te ribolovni alat - tapovi i role (klase 50 i 30 lbs).

3. Jednodnevni izleti U ovom programu nema ribolova ve se radi o tradicionalnim izletima. Tu spadaju jednodnevni izleti (po elji) na rijeku Krku, Kornate i razne druge otone skupine. Mogua su krstarenja, kupanje na najljepim prirodnim plaama i uvalama, razgledavanje otoka i otonih naselja. U cijenu je ukljueno: gorivo i pie. Od dodatnih usluga se nudi spremanje raznih ribljih specijaliteta na brodu ili otoku. Svaka od navedenih ponuda moe se dodatno nadopuniti i oblikovati prema eljama klijenata. Uz svaki od navedenih programa postoji mogunost rezervacije ruka ili veere u nekima od restorana na moru (plaanje se vri direktno u restoranu).

Isto tako treba napomenut kako svaki od sudionika u jednom od prva dva programa ima mogunost dobivanja besplatne fotografije sa ulovom te uzeti dio ulova s sobom.

8

Game fishing Adriatic, http://www.game-fishing-adriatic.com/ponuda_big_fishing.phtml, datum pristupa 24.11. 2011.

12

Cijene programa Bakul ribolovnog chartera kreu se od 400 do 800 eura po programu, za programe vezane za big game i middle big game ribolov. Dok cijene za jednodnevne izlete iznose od 50 do 80 eura po osobi. Takoer treba napomenuti kako kod ribolovnih programa najvei broj sudionika je 4, a kod izleta je 6.

3.2. Abyss fishing charter, Rovinj

Brod Abyss nudi ribolovne i ostale izlete tokom cijele godine izuzev Big Game Fishing izleta. Naime, Big Game Fishing sezona zapoinje 15. lipnja i traje do 15. listopada u skladu s hrvatskim i meunarodnim zakonima o lovostaju plavoperajne tune. U sluaju loih vremenskih uvjeta samo kapetan moe odluiti da li e se izlet odgoditi, uvijek zbog sigurnosti putnika. Brod Abyss nudi kompletnu opremu za sve vrste izleta u svojoj ponudi. Ukoliko elite donijeti vlastitu opremu, preporuujemo vam da nas najprije kontaktirate kako bi izbjegli nepotrebno gomilanje opreme na brodu i vaem putovanju.9 Ulovljena riba je vlasnitvo broda, ali posada broda Abyss sa zadovoljstvom e odvojiti dio manje ribe za vau veeru. Brod i gosti u potupnosti su osigurani. U sluaju da gost izgubi ili oteti ribolovnu opemu u vlasnitvu broda Abyss ista e se teta naplatiti po zavretku izleta. Takoer, gostima se preporuuje gostima da sa sobom ponesu sunane naoale, kreme za zatitu od sunca, kameru te odgovarajue lijekove protiv morske bolesti. Brod Abyss je izgraen 2009. godine u splitskom brodogradilitu Damor. Poetkom 2010. godine kapetan i tvrtka Bel-yacht su preuredili i opremili Abyss za Big Game Fishing. Cijena broda Abyss sa opremom iznosi oko 90.000 eura. Abyss je duine 9,5 metara i irine 3 metra te postie maksimalnu brzinu od 26 vorova. Brod moe primiti 8 putnika sa posadom koju ine kapetan i mornar. Sadraji koje brod posjeduje jesu: sunalite, salon, wc tu s toplom vodom, kabina sa 3 leaja (2+1), hladnjak (85 l), duboko zamrzavanje (200 l), bazen za ivi mamac, radiostanica, grijanje salona za zimski ribolov, ...

9

Abyss fishing, http://www.abyss-fishing.com/informacije/, datum pristupa 25.11.2011.

13

Ribolovna oprema na Abyssu je u skladu s IGFA (International Game Fish Association) pravilnikom i uvijek je u odlinom stanju.

U ponudi Abyss fishing chartera se nalaze dvije vrste izleta, to su ribolovni izleti i jednodnevni izleti. Jednodnevne izlete izlete neemo nabrajati i opisivati iz razloga to to nije dio seminare, a i u Abyssu slue kao dopuna ponudi. U ribolovne izlete spadaju:10

1. Big game ribolov maksimalan broj osoba 4 ribolovna zona protee se do 25 nautikih milja od obale vrste riba koje se love: plavoperajna tuna, morski pas (modrulj, lisica), palamida, lampuga te rjee ali mogue iglun polazak i trajanje izleta 8:00-18:00 (u dogovoru s kapetanom broda polazak se moe prilagoditi vaim eljama). Izlet traje ukupno 10 sati s otprilike 8 sati ribolova (ovisno o zoni ribolova) u cijenu su ukljuene sljedee usluge: skiper, ribolovni ekspert, gorivo, hrana i pie, ribolovne dozvole, ribolovna oprema, mamci i brum cijena ovog izleta iznosi od 500 do 1000 eura

2. Sportski ribolov iz brodice (bulentin) maksimalan broj osoba 6 ribolovna zona protee se do 12 nautikih milja od obale vrste riba koje se love: arun, arbun, menula.... polazak i trajanje izleta: mogui su jutarnji izleti koji traju od 8:00-13:00 ili popodnevni izleti koji traju od 15:00-20:00. Termini izleta dogovaraju se s kapetanom. Izlet traje ukupno 5 sati s otprilike 4 sata ribolova ova vrsta izleta se moe izvoditi dva puta dnevno, kako je i prikazano iznad u cijenu su ukljuene sljedee usluge: skiper, ribolovni ekspert, gorivo, pie, ribolovne dozvole, ribolovna oprema, mamci i brum 10

cijena ovog izleta iznosi od 50 do 80 eura po osobi

Abyss fishing, http://www.abyss-fishing.com/ribolov/izleti/, datum pristupa 25.11.2011.

14

3. Ribolov panulom sa ivim mamcem maksimalan broj osoba 6 ribolovna zona protee se do 12 nautikih milja od obale vrste riba koje se love: lica, strijelka, zubatac, palamida, gof,... polazak i trajanje izleta: 8:00-16:00 (u dogovoru s kapetanom broda polazak se moe prilagoditi vaim eljama). Izlet traje ukupno 8 sati s otprilike 6 sati ribolova (ovisno o zoni ribolova) u cijenu su ukljuene sljedee usluge: skiper, ribolovni ekspert, gorivo, pie, ribolovne dozvole, ribolovna oprema i mamci cijena ovog izleta iznosi od 80 do 100 eura po osobi

4. Noni ribolov maksimalan broj osoba 6 ribolovna zona protee se do 12 nautikih milja od obale vrste riba koje se love: arun, skua, uata, fratar, arag,... polazak i trajanje izleta: 21:00-02:00 (u dogovoru s kapetanom broda polazak se moe prilagoditi vaim eljama). Izlet traje ukupno 5 sati s otprilike 4 sati ribolova (ovisno o zoni ribolova) u cijenu su ukljuene sljedee usluge: skiper, ribolovni ekspert, gorivo, pie, ribolovne dozvole, ribolovna oprema, mamci i brum cijena ovog izleta je od 80 do 100 eura

Iz razloga to se Abyss fishing charter nalazi na tritu tek jednu godinu, tonije ova sezona mu je bila prva, teko je ocjenjivati ovogodinji uspjeh jer nema veliina za usporedbu. U daljnjem tekstu e biti tabelarno prikazani svi ribolovni izleti koji se nude uz analizu prihoda, trokova, broj izleta i ostalo. Trokovi su u ovoj djelatnosti dosta visoki. Kao to smo vidjeli velik je troak nabave i opremanja plovila. Trokovi izleta kreu se od 40 do 60 posto, ovisno o izletu. Najvei troak imaju big fish ribolovni izleti kod kojih se troak penje ak do 60 posto. Kao trokove je takoer bitno navesti vez u marini, koji godinje kota oko 3 tisue eura, uz to jo ide troak odravanja broda, motora i opreme, godinje oko 1500 eura te takoer treba navesti trokove 15

marketinga u iznosu od 500 eura godinje. to se broja ostvarenih izleta tie, tu se jako ovisi i o vremenskim uvjetima te trajanju glavne turistike sezone, bez obzira to Abyss-ova sezona traje 4 mjeseca (barem je tako bilo ove, prve, sezone). Vlasnik Abyss-a si je postavio za cilj da prvu godinu ostvari 60-ak izleta, to bi znailo da bi pola dana u sezoni bila radna. Jer teko je oekivati, tj. usporeivati se Bakulom koji je u ovom poslu ve 8 godina i ima svoju stalne goste koji dolaze vie puta godinje.

Tablica 1: Tabelarni prikaz ribolovnih izleta Abyss fishing chartera

Big game ribolov Max. broj osoba Ribolovna zona Trajanje izleta Cijena izleta Postotak troka Profit po izletu 4 25 nm 12 h 500 1000 /izlet 60% 320

Sportski ribolov iz brodice 6 12 nm 5h 50 80 /osoba 40% 240

Ribolov panulom sa ivim mamcem 6 12 nm 8h 80 100 /osoba 40 50% 275 6 12 nm 5h 80 100 /osoba 40 50% 275 Noni ribolov

Iz tablice se moe vidjeti kako cijena i postotak troka ovisi o duljini trajanja pojedinog izleta. Trokovi odnosno postotak troka se moe usporediti sa onima u ugostiteljstvu jer su vrlo visoki i potreban je to vei broj dana rada, u ovom sluaju izleta, kako bi se ostvario profit. Pogotovo kad se sagledaju i fiksni trokovi koji su takoer vrlo visoki, a u njih spadaju troak veza u marini i trokovi godinjeg odravanja. Tako da fiksni trokovi godinje se penju i do 5000 eura. to se cijena izleta tie, kao to se vidi, one nisu fiksne i variraju ovisno o dogovoru gostiju i vlasnika Abyssa. Uglavnom, prosjena cijena za Big game ribolov iznosi 800 eura po izletu, za bulentin iznosi 400 eura, za ribolov sa ivim mamcem i za noni ribolov 500 eura. Nakon to se oduzmu trokovi, ukupni prosjeni profit po izletu iznosi neto manje od 280 eura. Iz ovog podatka se moe zakljuiti kako za pokrie godinjih fiksnih trokova Abyissu treba otprilike 18 radnih dana odnosno izleta sa prosjenim prihodom od 280 eura po izletu da bi se pokrili godinji fiksni trokovi. 16

Toku pokria fiksnih trokova (koji nisu ukljueni u cijenu izleta) izraunavamo na nain da godinje fiksne trokove od 5000 eura podijelimo sa prosjenom cijenom izleta od 280 eura. Na taj nain dobijemo broj 18 koji oznaava da Abyssu treba 18 izleta s prosjenim profitom od 280 eura da bi se pokrili godinji fiksni trokovi. Ovaj broj moe varirati iz razloga to prosjena cijena ovisi i o zastupljenosti pojedinog izleta jer izleti nemaju istu pa za dostizanje toke pokria nekim izletima treba vie vremena, a nekima manje. Trokove koji su ukljueni u cijenu izleta teko je razluiti na udjele, ali se veim dijelom u tim trokovima nalaze oni varijabilni. Obzirom da se u ovoj djelatnosti dosta ovisi o vremenskim prilikama to moe biti jako u sluaju veeg broja dana s loim vremenom. Te obzirom da je vlasniku za prvu godinu cilj bio ostvariti 60-ak radnih dana, ispada da bi za pokrivanje godinjih fiksnih trokova trebalo treina sezone, to je jako puno jer uz fiksne treba pokriti i varijabilne koji isto tako nisu mali. Kao pozitivno, za vlasnika, se moe navesti zadravanje ulova koji se dalje moe prodati i taj segment predstavlja izvor prihoda.

Tablica 2: Broj prodanih izleta u 2011. godini

Big game ribolov

Sportski ribolov iz brodice 2 4 4 2 / 12

Ribolov panulom sa ivim mamcem 1 2 4 5 2 14 / 1 3 1 / 5 5 15 23 14 4 61 Noni ribolov Ukupno po mjesecu

Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Ukupno po izletu

2 8 12 6 2 30

Prvo to moemo zakljuiti iz navedene tablice je to da je cilj vlasnika za prvu sezonu ostvaren jer je ostvaren 61 izlet (cilj je bio 60-ak). Isto tako vidimo kako je kolovoz bio 17

najuspjeniji mjesec po broju izleta, to se moglo i oekivati jer je osmi mjesec najintenzivniji u turizmu. Zbrajanjem ostvarenih prihoda za svaki izlet dolazimo do iznosa od neto manje od 18 tisua eura (17 700 ). Kada se od toga oduzme godinji fiksni troak od 5000 eura ispada da je ostvaren prihod od 12 000 eura.Graf 1: Grafiki prikaz prihoda Abyss chartera u 2011. godini po mjesecima (iskazano u eurima)

Prihod po mjesecima8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Prihod po mjesecima

Iz grafikog prikaza moemo vidjeti kako najvei prihod ostvaren u kolovozu, 6725 eura ili 38% ukupnih prihoda. Nakon kolovoza slijedi srpanj sa 4345 eura ili neto manje od 25% ukupnih prihoda. Na treem mjestu se nalazi rujan sa 4050 eura ili 23% ukupnih prihoda. U lipnju je ostvareno 1395 eura prihoda ili 8% ukupnih prihoda. U listopadu je ostvareno najmanje prihoda, 1190 eura ili 6% ukupnih prihoda.

Kada se ostvareni ukupni prihod podijeli sa brojem izleta ispada da se po izletu ostvarivalo prosjeno 290 eura. Iz ovog podatka se moe izraunati da je Abyssu za dostizanje toke pokria trebalo 17 izleta po navedenoj ostvarenoj prosjenoj cijeni izleta. Ili ako se u obzir uzme ukupan broj moguih izleta po sezoni od 120 (jedan izlet dnevno), dolazimo da je za dostizanje fiksnih trokova potrebna iskoritenost od 15%.

18

4. ZAKLJUAKRast ili pad ribolovnog turizma teko je predvidjeti. Kao sport, ini se kao da je broj onih koji sudjeluju u opadanju, iako malo, to bi zauzvrat pokazivalo da se i ovaj posebni segment turizma takoer kree istom smjeru. Meutim, postoji niz pozitivnih pokazatelja koji sugeriraju da bi ribolov, kao odmorina aktivnost, mogao nastaviti rasti barem tijekom iduih pet godina.

Vjeruje se da su izgledi za ribolovni turizam vrlo pozitivni. To je poduprto relativno dinaminim sektorom kojeg karakterizira veliki broj malih ponuaa od kojih je veina specijalizirana za odreenu vrstu ribolova, ribe ili ak odredite. Na mnoge naine, ribolov ima toliko razliitih aspekata ak se smatra da je jedan od najlakih segmenata turizma u kojoj ponua moe identificirati niu i u kojem zasad nema puno drugih konkurenata, pogotovo u Hrvatskoj. Zato je ovaj segment ponude novim ponuaima.

No bez obzira na rast ribolovnog turizma, pojavio se tzv. anti-ribolovni lobi koji raste u nekim zemljama, a najvie u Velikoj Britaniji i SAD-u. Njihov je krajnji cilj da se ribolov zakonski zabrani. Neke od tih skupina pokazuju podatke koje dokazuju pad ribolova, navodei to kao dokaz da pobjeuju u toj bitki. Iz tog razloga se u nekim zemljama javio oblik u ribolovnom turizmu nazvan ''catch and release''. To je oblik ribolova u kojem se ulovljena riba iva vraa natrag u vodu. Meutim bez obzira na aktivnosti anti-ribolovnog lobija malo je vjerojatno da e uspjeti u svome naumu, jer je postoji ribolovni lobi je vrlo jak politiki i velik je brojano. Za kraj treba zakljuiti kako je ribolovni turizam kao selektivna vrsta turizma svakako potreban Hrvatskoj, kako bi se obogatila i jo vie diversificirala ponuda. Ova vrsta turizma takoer moe pridonijeti i produenju turistike sezone i iz tog razloga je treba poticati. Zbog morskih bogatstava koje Hrvatska posjeduje za oekivati je da e ovaj vid ponude kroz nekoliko godina doivjeti veliki skok.

19

5. LITERATURAa) Internet 1. Tourism review, http://www.tourism-review.com/travel-tourism-magazine-fish-

tourism-the-case-of-italy-, article1392, datum pristupa 18.11.2011. 2. Game fishing Adriatic, http://www.game-fishing-adriatic.com/charter_brod_bakul.phtml, datum pristupa 24.11. 2011. 3. Abyss fishing, http://www.abyss-fishing.com/ribolov/izleti/, datum pristupa 25.11.2011.

b) Zakoni i pravilnici 1. Zakon o morskom ribarstvu, lanak 53. (Ribolovni turizam), toke 1., 2., br. 56/2010, 127/2010, 55/2011 2. Pravilnik o ovlatenju za obavljanje ribolovnog turizma i registru o izdanim ovlatenjima, lanak 2., toke 1., 2., br. 59/11

20