FIZIKAOdgovori1)Meunarodni sistem jedinicaAko za svaku fiziku veliinu izaberemo po jednu jedinicu dobijemo sistem jedinica. Prema odluci XIV konferencije za mjere i utege, odrane 1971.god. za osnovne jedinice i mjere Meunarodnog sistema jedinica izabrane su jedinice i veliine u tabeli 1:Mjera Jedinice Oznaka jed.duina metar mmasa kilogram kgtermodinamika temperaturakelvin Kjaina svjetlosti kandela candelakoliina supstancemol moljaina struje amper Avrijeme sekund stabela 1. tabela osnovnih jedinicaOstale fizike mjere mjerimo mjernim jedinicama koje izvodimo iz relacija (formula) koje definiu te mjere, npr. brzina:1]1

smtsvStrana1 od 41FIZIKAOdgovori2)Putanja, put, brzina i ubrzanjePutanjaSve take tijela koje se kreu u prostoru opisuju liniju koju nazivamo putanjom ili trajektorijom. Prema obliku putanje, kretanje dijelimo na:- pravolinijsko - ako je njegova putanja prava linija- krivolinijsko ako je njegova putanja kriva linijaPutDioputanjeizmeudvapoloajajedneistematerijalne take na poetku i na kraju nekog posmatranog vremenskog intervala nazivamo put. Oznaavamo ga sa s, mjerimo ga sa metrom [m].BrzinaPoto postoji ravnomjerno i promjenjivo kretanje, postoji i brzinakodravnomjernogi promjenjivogkretanja. Brzina kodravnomjernogkretanjajednakajekoliniku preenog puta i vremena za koji je put preen. 1]1

smtsvStrana2 od 41FIZIKAOdgovoriBrzina kod promjenjivog kretanja:Srednja:tsvTrenutna brzina je srednja brzina u beskonano malom vremenskom intervalu.UbrzanjeJednako promjenjivo kretanje je okarakterisano jednakom promjenom brzine u jednakim vremenskim intervalima vremena. To se naziva akceleracija ili ubrzanje. Ubrzanje promjenjivog kretanja mjeri se promjenom brzine u jedinici vremena.1]1

2smtva3)Njutnovi zakoni mehanikeI zakon Zakon inercijeSvako tijelo zadrava stanje relativnog mirovanja (v = 0) ili jednolikog pravolinijskog kretanja (v = const.) sve dotle dok ga neka sila (drugo tijelo) ne izdvede iz tog stanja.Strana3 od 41FIZIKAOdgovoriII zakon zavisnost izmeu ubrzanja, mase i sileUbrzanje tijela proporcionalno je sili koja na njega djeluje, a obrnuto proporcionalno masi tijela.mFa tj. 1]1

21smkg N ma FIII zakonSile kojim tijela djeluju jedno na drugo su istog inteziteta i pravca, a suprotnog smjera.12212 2 1 1 21aamma m a m F F 4)Impuls,impuls sile. Zakon odravanja sileFizika veliina jednaka proizvodu mase tijela m i njegove brzine v naziva se impuls tijela ili koliina kretanja.v m p Strana4 od 41FIZIKAOdgovoriImpulsivne sile su sile velikog inteziteta, a kratkog djelovanja. VeliinaIjednakuproizvodusileFi vremena djelovanja te sile naziva se impuls sile.Ft I Impuls sile se uvodi da bi se odredilo djelovnje sile na tijelo za odreeni vremenski interval.Koliina kretanja (impuls) izolovanog sistema ima konstantnu vrijednost. Izolovani sistem je sistem na kojeg ne djeluju nikakve vanjske sile. Unutranje sile su sile uzajamnog djelovanja tijela u izolovanom sistemu.const v m v m v mn n + + + ...2 2 1 15)Rad, snaga i energija. Zakon odranja mehanike energijeRadAko sila koja vri rad djeluje u pravcu puta onda je njen rad. Fs A Strana5 od 41FIZIKAOdgovoriRad koji se izvri pri dizanju tijela mase mna visinu h jednak je promjeni gravitacione potencijalne tijela.mgh A SnagaSnaga je izvreni rad u jedinici vremena. Snaga tj. brzina vrenja rada, jednaka je koliniku izvrenog rada Ai vremena t za koji se taj rad izvri. tAP Energija je sposobnost tijela da izvri neki rad.Potencijalna energija tijela je brojno jednaka proizvodu inteziteta sile tee mg i visine tijela h. mgh Ep Kinetika energija tijela je brojno jednaka polovini proizvoda mase tog tijela i kvadrata njegove brzine odnosno. 22mvEkMehaniku energiju posjeduje tijelo koje se kree, kada je podignuto iznad zemlje ili kad je elastino deformisano. Dijeli se na dva osnovna vida: kinetika i potencijalna. Energija tijela koje se kree je kinetika. Energija koja zavisi od poloaja tijela je potencijalna.Strana6 od 41FIZIKAOdgovoriZakon o odranju mehanike energijemgh Ep22mvEk p kE E E + ukupna mehanika energijaU svakoj taki padanja nekog tijela ukupna mehanika energija e imati istu vrijednostconst E E Ep k + 6)Moment inercije i moment sileMoment inercije materijalne take mase mu odnosu na osu od koje je materijalna taka udaljena za r je m r I2 Moment sile jednak je proizvodu sile i njegovog kraka.rF M Moment sile koji djeluje na tijelo jednak je brzini kojom semijenjanjegovmoment impulsa, ili umatematikom smislu, prvom izvodu momenta impulsa tijela po vremenu.8) Kinetika energija i rad rotacionog tijelaStrana7 od 41FIZIKAOdgovoriKintetika energija tijela sa momentom inercije I pri rotaciji ugaonom brzinom je22 IEk Rad momenta sile pri rotacionomkretanju, iji je intezitet M, pri ugaonom pomjeraju d nad kojim se vri rad je Md dA Za sluaj da je M konstantno M A (1 2 )9)Moment impulsa. Zakon odranja momenta impulsaMomentimpulsauodnosunaosujeveliinajednaka proizvodukoliinekretanjamaterijalneesticei rastojanja od osi rotacije.mvr L Poto je r v dobijamo2r m L I mr 2 - moment inercijeI L Zakon o odranju momenta impulsaStrana8 od 41FIZIKAOdgovoriPosmatranjem vie estica moe se zakljuiti da je samo koliina momenata kretanja tih estica konstantna, ako na te estice ne djeluje nikakva sila:const L L L L Ln + + + + + ...4 3 2 1const I I In n + + + ...2 2 1 110) Harmonijske oscilacijeOscilovano kretanje pri kojemse elongacija tokom vremena mijenja po zakonut x xo sin naziva se harmonijsko kretanje, t je faza ocilovanja. Tijelo na koje djeluje silakx F harmonijski osciluje.x proizvoljno rastojanje od ravnotenog poloajak koeficient elastinosti opruge11) Priguene harmonijske oscilacijeUrealnomsvijeturijetkosuprisutnestrogoslobodne oscilacije, jer se javljaju razni otpori kao to su otpor vazduha i sila trenja.Kada djeluju ove sile "koenja", kinetika i potencijalna energija se postepeno troe na rad protiv njihovog djelovanja. Kao posljedica tog "rasipanja" energije amplituda se postepeno smanjuje i oscilacije priguuju. Ovakva kretanja se nazivaju priguene oscilacije.Strana9 od 41FIZIKAOdgovoribv F b koeficient trenja12) Prinudne oscilacije. RezonancijaSluaj kada na tijelo djeluje sila iji se intezitet i smjer periodino mjenjaju:t f Fo cos fo maximalna vrijednost vanjske sile kruna frekvencijat vremenski intervalOscilacije koje nastaju djelovanjem vanjske periodine sile nazivaju se prinudne oscilacije.RezonancijaNainteresantniji pojam kod prinudnih oscilacija je rezonancija. Kada je frekvencija prinudne sile priblino jednaka sopstvenoj frekvenciji oscilatora o, amplituda ima naroitovelikevrijednosti. Uodsustvusiletrenja, savrad sileidenapoveanje energije oscilatora, pase ampliuta stalno poveava.13) Pritisak. Hidrostatiki pritisakStrana10 od 41FIZIKAOdgovoriPritisakFnahorizontalnodnoposudezavisi samoo hidrostatikom pritisku p i o povrini dna posude s.s p F Hidrostatiki pritisak je pritisak tenosti usljed sopstveneteine, aposljedicajedjelovanjazemljinetee (gravitacije).gh p po + gustina tenosti ili gasag ubzanje slobodnog padah visina stuba tenostipo atmosferski pritisak..14) Atmosferski pritisak. Barometarska formulaAtmosferski pritisak je pritisak atmosfere usljed soptsvene teine:gh po Barometarska formula glasi:800hoe p pAtmosferski pritisak eksponencijalno opada sa visinom.m srednja masa molekula vazduhaStrana11 od 41FIZIKAOdgovorig ubrzanje slobodnog pada na mjestu gdje se odreuje pritisakT temperatura vazduhak Bolcmanova konstanta KJk2310 38 , 1 15) Potisak. Arhimedova zakonNa svakotijelouronjenoutenost djeluje sila koja nastoji dagapotisneiztenosti i nazivasesilapotiska (suprotna je sili gravitacije). Ona je jednaka teini istisnute tenosti. gV Fp V zapremina istisnute tenosti ili gasa gustina tenosti ili gasa u kojoj se tijelo nalazigubrzanjeslobodnogpadanamjestugdjesetijelo nalazi16) Povrinski napon. Kapilarne pojaveNa molekule povrinskog sloja tenosti djeluju sile usmjerene u unutranjost tako da se molekule pribiliavaju, a to izaziva smanjenje povrinskog sloja tenosti. Ovu pojavu nazivamo povrinskim naponom tenosti.Koeficient naziva se koeficient povrinskog napona:Strana12 od 41FIZIKAOdgovoriSA se mjeri radom koji se izvre molekularne sile pri umanjenju slobodne povrine tenosti za jedinicu inteziteta sile povrinskog naponal F Sila povrinskog povrisnkog napona proporcionalna je duini granine linije slobodne povrine tenosti.1]1

mNlF F intezitet sile povrinskog naponakoja djeluje na ll jedinica duine granine linije slobodne povrine tenostiKapilarne pojaveAkouvodustavimoviecjevicamalogradijusa kapilara, uoiemo da e se voda podii iznad nivoa tenosti u posudi i to vie ako je radijus manji. Ako kapilare stavimo u tenost koja ne kvasi zid suda, nivo tenosti u kapilarima e biti ispod nivoa tenosti u sudu.Ove pojave se nazivaju kapilarne pojave. Razlika nivoa tenosti u posudi i kapilarima nastaje zbog djelobvanja sila povrinskog naponaTeina stuba tenosti je:g h r G 2Strana13 od 41FIZIKAOdgovorir poluprenik kapilarah visina stuba kapilara zapreminska masa.Silu povrinskog napona: r F 2 izdjednaavamo sa G, pa dobijamo:g h r r 22 Tako da visina stuba h izgleda:g rh 217) Strujanje fluida, jednaina kontinuiteta, Bernulijeva jednainaStrujanje fluida Izmeudvapoprenapresjekastrujnecijevi nakojoj nema ni izvora ni ponora fluida, a tenost protine kroz nju bez trenja, vladaju takvi uslovi da je:const Sv S povrina poprenog presjeka cijeviv vrzina fluida na tom presjekuZapreminski protok idealnog fluioda jeSv Q , a maseni protok je Sv Q '.( gustina fluida) Strana14 od 41FIZIKAOdgovoriJednaina kontinuiteta:1221ssvvBernulijeva jednainaRaspodjela pritiska du strujne cijevi odreena je Bernulijevom jednainom:constvgh p + +22p statiki pritisakgh visinski pritisak22v - brzinski pritisak18) ViskoznostU realnimuslovima postoji trenje izmeu estica, odnosno fluid je viskozan. Intezitet sile unutranjeg trenja u fluida, koji protie bez turbulencije, prema njutnovom zakonu trenja je:[ ] s PadxdvS Ftr dinamika viskoznostS povrina slojeva fluida dx dv- intezitetStrana15 od 41FIZIKAOdgovori19) Stvaranje i prostiranje talasa u elastinoj srediniProces prostiranja periodinog poremeaja kroz elastinu sredinu naziva se mehaniki talas. Talasi kod kojih estice oscilujuokomito u odnosuna pravac prostiranja nazivajusetransvezalni talasi. Talsi kodkojihestice sredine osciluju u pravcu kretanja talasa nazivaju se longitudalni.20) Jednaina ravnog i sfernog talasaU sluaju kada se talas prostire kroz izotropnu homogenu sredinu, a izvor mu je u jednoj taki, talasni front, tj. talas, imasferni oblik. Porastomudaljenosti odizvora, zakrivljenost talasnog fronta se smanjuje. Za dovoljnoj udaljenosti zakrivljenost talasnog fronta se moe zanemariti i tada govorimo o ravnom talasu. Sferni:

,_

crto sinRavni:

,_

cxto sin kruna frekvencijar poluprenik sferec brzina prostiranja talasax pravac (npr. na x osi) i o elongacija i amplituda 21) Brzina prostiranja talasa u elastinoj srediniStrana16 od 41FIZIKAOdgovoriDeformacije proizvedene na nekom mjestu u elastinoj sredini iri se konanom brzinom. Brzina zavisi od sile koja tei da vrati deformisani dio u ravnoteno stanje, kao i od mase tog tijela. Ta zavisnost imaoblik:Fc F sila zatezanja masa jedinice duineBrzina prostiranja talasa u bilo kojoj elastinoj sredini odreen je formulom:Ec E modul elastinosti sredine (kod vstih tijela to je Jangov modul elastinosti) gustinasredineIz prije navedenih formula se vidi da brzina talasa zavisi samo od osobine sredine, ali ne i od frekvencije talasa.22) Osobine talasaInterferencija (slaganje talasa)Strana17 od 41FIZIKAOdgovoriAko na dva razliita mjesta na povrini vode izazovemo jednake kratkotrajne poremeaje, ako iz oba izvora poinju da se ire talasi krunog fonta koji ne djeluju jedan na drugi, uoblastimavode, ukojimasuprisutnaobaporemeaja, javlja se karakteristilni talasni proces interferencija (slaganje).Refleksija (odbijanje) i refrakcija (prelamanje)Ako neki talas naie na graninu povrinu izmeu dvije sredinejavljajusedvakarakteristinaprocesa: odbijanjei prelamanje. Odbijeni talas je onas talas koji se iri od ograniene povrine u istoj sredini. Prelomni se iri u drugoj sredini. Obatalasamijenjajupravcekretanjauodnosuna pravce upadnog talasa.Zakon odbijanja talasa: odbijeni ugao jednak je upadnom: odbijeni ugao jednak je upadnom 2 1 :Zakon prelamanja:21sinsinccSinus upadnog i prelomnog ugla odnose se kao brzine u odgovarajuim sredinama.Index prelamanja v c n c brzina u vazduhuv brzina u datoj srediniStrana18 od 41FIZIKAOdgovori23) Zvuk i ultrazvukLongitudinalni mehaniki talas koji se prenosi kroz vazduhili nekudrugusredinui koji moemoregistrovati ulomsluha naziva sezvuni talas ili zvuk. Njegova frekvencija iznosi izmeu 16 Hz i 20.000 Hz. Talas ija je frekvencija iznad 20.000 Hz je ultrazvuk.24) Zakoni idealnog gasa. Mjerenje temperatureZakoniIdealangasjegas kodkojegnemainterakcijemeu molekulama pV = RT.- Bojl MariatovzakonproizvodpV=const,Tje const.- Gej Lisakov zakon p = const - arlov zakon 2121TTppMjerenje temperatureFizika i hemijska pojava koje su posljedica promjene temperature mogu se iskoristiti za mjerenjetemperature.Za mjerenje temperature obino se koriste fizike veliine koje se jednoznano mijenjaju s promjenom temperature. Mjerenjem te veliine moe se neposredno odrediti temperatura posmatranog termodinamikog sistema.Strana19 od 41FIZIKAOdgovori25)Jednaina stanja idealnog gasamRT pV p specifini pritisak gasaV zapremina gasam masa gasaR univerzalna gasna konstantaT temperaturaKod stvarnih termodinamikih procesa esto se mijenjaju sve tri osnovne termike veliine stanja: pritisak, zapreminai temperatura. Jednainekojepovezujuovetri veliine zovu se jednaine stanja idealnog gasa.26) Toplota i specifina toplotaToplotomnazivamoenergijukojaserazmjenjujekroz granicu dva termodinamika sistema razliitih temperatura.Veliinackoja karakterie zavisnost promjene unutranjeenergijepri zagrijavanjuili hlaenjunazivase specifini toplotni kapacitet ili specifina toplota.27)Prvi zakon termodinamikeStrana20 od 41FIZIKAOdgovoriDodijeljena koliinatoplotenekom sistemu sedijelom troi na poveanje unutranje energije sistema i utroeni rad.A U Q + Q koliina toplote dovedene tijeluU promjena unutranje energije tijelaA rad izvren tijelom protiv vanjskih sila.28) Jednaina molekularno kinetike teorijeZbogneprekidnoghaotinogkretanjadolazi doudara molekula gasa o zidove suda. Pritisak koji vri jednoatomni gas na zidove suda zavisi odsrednje kinetike energije molekula E i broja udara o zidove suda, odnosno od broja no molekula u jedinici zapremine.E n po3229) Unutranja energija i specifina toplota idealnog gasaUnutranja energijaStrana21 od 41FIZIKAOdgovoriZbir kinetike i potencijane energije meudjelovnja svih estica tijela nazivamo njegovom unutranjom energijom.Specifina toplotaSpecifini toplotni kapacitet Dul na kilogram kelvin ima neka supstanca ako jednomkilogramu te supstance dovedemo koliine toplote od jednog dula koja povisi temperaturu na 1 kelvin.T mQc30) DifuzijaTojepojavakretanjamolekulajednesupstancemeu molekuje druge supstance, ali bez djelovanja vanjskih sila.xcDS D koeficient difuzijeS povrinac promjena koncentracijex duinaKoeficient difuzije v D31v - srednja aritmetika brzina molekula - srednja duina slobodnog puta molekuleStrana22 od 41FIZIKAOdgovori31) Adijabetski proces idealnog gasaAkosepri ekspanziji ili kompresiji nevri razmjene koliinetoplotesaokolinomondatakavprocesnazivamo adijabetskim.2 1U U W W mehaniki radU1 i U2 unutranja energija gasaOve jednaine nam govori da se pri adijbetskim procesima mehaniki rad vri na raun promjene unutranje energije gasa.32) Rad kod gasnih procesaGasovi i pare vre rad na isti nain kao i idealni gasovi. Uzeemo kao primjer cilindar s klipom u kome se nalazi gas iji je pritisak jednak vanjskom. Ako gasu dovedemo koliinu toplote Q, tada e se klip povrine Spomjeriti za duinu s.Pomjeranjem klipa gas je izvrio rads F A Poto je sila S p F (pritisak po povrini):Strana23 od 41FIZIKAOdgovoris S p A s S V pa je radV p A 33) Realni gas. Jednaine Van der ValseRealni gasovi, zarazlikuodidealnih, sugasovi ije molekule imaju konanu zapreminu, a izmeu molekula djeluju meumolekularne sile.Van der Vals( ) T R b rraps

,_

+2ps pritsak realnog gasaa i b konstante realnog gasar cjelobrojne zapremine realnog gasaR univerzalna gasna konstantaT temperatura.34) Eksperimentalna izotermaStrana24 od 41pFIZIKAOdgovoriVan der Valsova jednaina predstana grafiki poto je defnaina III stepena za iste p i T moe imati jednu ili tri vrijednostiVo. Krivesedobijaju teorijski.Realne krive su dobijene ekperimentalnim putem u cilindru sklipom.Smanjivanjem zapremine poveava se pritisak gasa. Od take M pritisak je konstantan do take N za period u kojem gas pree u teno stanje (kondezacija).Strana25 od 41V V2V1V3kgasovitoKtenooFIZIKAOdgovori

Kriva kondenzacije isparavanje konane duine i zavrava sa takomK, koja za datu materiju odgovara potpuno odreenimvrijednsotima pritiska i temperature. Kada su vrijdenostip:Tvee nego u takiKnemafaznog prelaza iz gasovitog u teno stanje i obrnuto. U kritinoj taki tena i gasovita faza kvalitativno se ne razlikuju, tena faza prelazi u gasovitu bez dovoenja toplote i obrnuto gasovito u tenu bez odovenja toplote.35) Trojna taka i dijagram stanja

T-trojna takaA kriva topljenja (prelazak iz vrstog u teno stanje)B kriva isparavanja (prelazak iz tenog u gasovitog)C kriva sublimacije (prelazak iz vrstog u gasovitog stanja)Strana26 od 41vrstoTT0vrstotenoogasovitoTTB0AKCFIZIKAOdgovoriZaraznevrijednosti pritiskadobieserazliitetake topljenja i isparavanja, tj. kondezacije i isparavanja. Spajanjem ovih taaka dobie se krive ravnotee (A,B,C). Pri odrenim uslovima ove e se krive presjei u taki T. Ova takapredstavljatakvostanjeukomenekamaterijamoe biti u vrstom, tenom i gasovitom stanju, pa je zbog toga dobila naziv trojna taka.36) Kruni proces. Drugi zakon termodinamikaPretvaranje koliine toplote u rad vri se obino procesima u kojima gas prolazi niz stanja i ponovo se vraa u poetno stanje. Kod krunog stanja procesa (Karnoov proces) gas izvri etiri promjene dok ponovo ne doe u isto stanje.T1 izotermika ekspanzijaA1 adijebetska ekpsanzijaT2 izotermika kompresijaA2 adijabetska kompresijaII zakon termodinamikeNemogu jespontanproces ukojembi kaorezultat uzajamnogprenosatoplotesahladnijegnatoplijetijeloi obrnuto nastalo zagrijavanje toplijeg tijela. Nemogu je Strana27 od 41FIZIKAOdgovoriprenos u kojem bi izvrni rad bio jednak koliini toplote koju daje neko tijelo.37) EntropijaEntropija je mjera neureenosti sistema i termodinamika veliina koja odreuje stanje termodinamikog sistema.TQS S promjena entropijeQ promjena toploteT apsolutna temperaturaMoeseprikazatiiprekovjerovatnoeW.Tojebroj mikrostanja koji odgovara jednommakrostanju. To je definisao Bolcman.W k S ln k Bolcmanova konstanta KJk2310 38 , 1 38) Prenoenje toploteToplotni tok (tj. prelaz toplote Qu vremenu t) kroz otvor direktono je proporcionalan temperaturnoj razlici 2 1T T T i povrini S, a obrnuto je proporcionalan debljini ravne stijenke ( debljina ploe).Strana28 od 41FIZIKAOdgovori( ) S T TtQ 2 1 koeficient toplotne vodljivostiToplotna vodljivost se mijenja sa temperaturom, a kod plinovai porajo i sa pritiskom. Postoji tri mehanizma prenosa toplote:- provoenjem - strujom- zraenjem.39) Prinudne elektrine oscilacije i rezonancijaKolo naizmjenine struje moemo spojiti sa oscilatorskim kolom u kojem se odvijaju prinudne oscilacije. Njihova frekvencija je jednaka frekvenciji prikljuenog (prinudnog) napona.Uzajamno pretvaranje energije elektrinog i magnetnog polja ini sutinu elektrinih oscilacija.RezonancijaAkonaput elektromagnetnogtalasa, paralelnosa emisionom antenom, postavimo prenosnik slobodni elektroni uprovodnikuepoeti daosciluju. Amplitudaprinudnih elektro magnetnih oscilacija bie maksimalna, ako je frekvencija otpremne antene jednaka sopstvenoj frekvenciji prijemne antene. Ako je to zadovoljeno moemo rei da su antene u rezonanciji.Strana29 od 41FIZIKAOdgovori40) Elektromagnetni talasiElektro magnetni talasi nastaju kao posljedice ubrzanog kretanja naelektrisanih estica. irenje promjenjivogelektrinogi magnetnogpolja kroz prostor naziva se elektro magnetni talas.Njegovabrzinajejednakabrzini svjetlosti. Elektro magnetne talase moemo dobiti kad u otvorenom oscilatornom kolu izazovemo elektro magletske oscilacije.41) Elektro magnetski spektarSkupelektromagnetskihtalasasvihtalasnihduina (frekvencija) naziva se spektar elektro magnetskih zraenja. Ovaj spektar je neprekidan i nije ogranien. Izvori elektromagnetnogzraenjasurazliiti, ali jeuosnovi svakog procesa emisije je kretanje naelektrisanih estica.42) Interferencija svjetlostiDa bi dolo dointerferencijepotrebnojedaoscilacije svjetlosti budu koherentne. To su oscilacije u istom pravcu sa konstantnom faznom razlikom. Slaganjekoherentnih svjetlosnihtalasapri emunema prostornog sumiranja amplitude naziva se interferencija.Interferencija se dokazuje Jangovim ogledamlom:Strana30 od 41FIZIKAOdgovoriSuneva svjetlost se proputa kroz rupicu Si dobija se takasti izvor svjetlosti. Zatim se svjetlost s tog izvora puta kroz dva uska otvoraS1iS2. efekti interferencije se posmatrajupoekranuE. Zapaasenizsvjetlihi tamnih pruga.Poto je svjetlostvalni proces,otvoriS1iS2suizvori valova koji se prostiru prema ekranu u svim pravcima i stiu u svaku taku ekrana. Njihovim slaganjem nastaju interferentne pruge.43) Difrakcija svjetlostiProces promjene pravca prostiranja svjetlosnih talasa pri prolasku kroz male otvore ili pri nailasku na male prepreke naziva se difrakcija.Strana31 od 41FIZIKAOdgovoriAkoparalelni snopsvjetlosti prolazi krozdifrakcionu reetku(snopnormalannareetku)maksimalnopojaanje svjetlosti nastaje u pravcima koji su odreeni uglovima koji zadovoljavaju uslov.dk sin( )dk 1 2sin+k red svjetlosti na interferogramuStrana32 od 41 d >> d