frojd_psihologija djece

8/6/2019 Frojd_psihologija djece

1/12

UVOD

Sigmund Frojd, roden je u Frajbergu, danasnjem Priboru, u Moravskoj. Pozat je kaoutemeljivac psihoanalize.

Porijeklom je Jevrejin iz ne bas imucne porodice. Sa cetiri godine njegova porodica senastanjuje u Becu. Posle sjajnog skolovanja, 1876. u laboratoriju fiziologa Brikea, gdjenastavlja istrazivanja u vezi sa anatomskom patologijom i fiziologijom nervnog sistema kodcovjeka. Razvija prijateljstvo sa .T. Brojerom, koji je od njega starijic godina. Nakon studijamedicine, 1883, stupa u psihijatrijsku sluzbu. Zaduzen za studiju o kokainu, otkriva, 1884,njegove analgetske odlike, predosjeca njegova anastezioloska svojstva i iskusava ga na sebi.Jedna mu stipendija omogucuje da 1885. ode u Pariz na staz kod Sarkoa u Salpetrijeru. Tamoposmatra manifestacije histerije i efekte hipnoze i sugestije. Sa privatnom praksom poCinje1886. godine.

U oktobru 1886. god. zeni se Martom Bemajs, sa kojom je vjeren od 1882. godine. Onace mu roditi sestoro djece, medu kojima Anu, rodenu 1895, kojac ga cieli zivot pratiti ispecijalizovati se za djecju psihoanalizu. Frojd sebi stvara klijentelu medu "nervnooboljelima", veCinom od histerije, koje lijeCi, kao sto se u to vreme obicno Cinilo ,elektroterapijom i hipnozom. Prevod Berhajmove knjige 0 sugestiji i hipnotiUkim i budnimstanjima objavljuje 1888. godine. U 1895, odustaje od hipnoze u korist metode slobodnihasocijacija i objavljuje, u saradnji sa Brojerom, Studije o histeriji, djelo veoma lose primljenou medicinskim krugovima. Tu vee nalazimo osnovne principe psihoanalize, pojmovenesvjesnog, supstitucije, negacije, odbacivanja. Tokom 1896. raskida svoju saradnju saBrojerom.

Nakon Frojda, svijest predstavlja samo dio psiholoskog zivota, ciji se drugi dio ,odlucujuc, nalazi u nesvjesnom. Frojd zasniva novu disciplinu, psihoanalizu i razvija novukoncepciju 0 covjeku.

Sve sto je naprijed navedeno o Frojdu i njegovoj teoriji psihoseksualnog razvoja licnosti,posluzice nam kao uvod u razmatranje ovog rada.

Rad je koncipiran kroz nekoliko cjelina uz koristenje dostupne literature kojatretira navedenu oblast.

I

J

3


2/12

1. FROJDOVA TEORIJA LICNOSTIFrojdova teorija licnosti predstavlja jednu od najobuhvatnijih teorija. Jedna od cuvenih

Frojdovih metafora kojom se sluzio da bi opisao psihicki zivot jeste metafora o santi leda Cijimanji dio, koji izranja iznad povrsine vode, predstavlja oblast svijesti, dok mnogo veca masaispod povrsine vode, predstavlja oblast nesvjesnog. 1 On je smatrao da se u podrucjunesvjesnog nalaze nagoni, strasti, potisnute ideje i osjecanja koji imaju kontrolu nad svjesnimmislima i postupcima pojedinca. S obzirom da je u psihologiji na prelomu XIX i XX vijekadominirala ideja da je covjekovo ponasanje uzrokovano svjesnim faktorima, zamisao onesvjesnim korijenima dusevnog zivota bilaje veoma revolucionarna

Pored toga, ideja da je seksualni instikt djelatan u osobi od samog rodenja i da napresudan naCin oblikuje psihicki zivot bila je prilicno kontraverzna s obzirom na tadasnji duhvremena. S obzirom da se na djecu gledalo pre svega kao na nevinu i aseksualnu, ideja darazvoj tokom detinjstva podrazumeva faze pri cemu je osnovna karakteristika svake fazeodredena erogena zona, je bila nesto sto javnost nije mogla lako da prihvati.

Prikaz Frojdove teorije moze se dati kroz tri osnovne perspektive . Frojdovo ucenje prvoobuhvata topiku ili topolosku tacku gledista, sto je s vremenom preraslo u ucenje o sklopulicnosti. Druga perspektiva poznata je pod nazivomdinamicka i trece stanoviste se nazivaekonomskim.

1.1. Sklop licnosti

U svojim radovima o psihologiji licnosti Frojd je pre svega zelio da opise prostor (topos)koji je odgovoran za covjekovo psihicko funkcionisanje. Njegova osnova ideja je da svijest negospodari svim dusevnim zbivanjima, vee nekim od njih upravlja nesvjesno. Prvobitno je ,dakle, Frojd predlozio topoloski model, koji se zasnivao na podjeli mentalnog aparata na trisistema: nesvjesno, predsvjesno i svjesno. Vrlo brzo je uoCio da je topoloski model manjkav uocrtavanju ljudske licnosti, i poceo da gradi obuhvatnije glediste koje je manje opisivaloprostor, a vise ucesnike dusevnog zivota koji na razliCite naCine nastanjuju prostor duse istupaju u slozene odnose. Rec je o Frojdovom strukturalnom modelu i instancama licnosti -Id, Ego i Superego.

Id (Ono)Id, ili Ono, predstavlja najstariju instancu licnosti i predstavlja onaj sadrzaj sklopa

licnosti sa kojim se osoba rada da bi se iz njega izdvojilo, u evolucionom smislu mlade Ja,Ego, a tek kasnije i Superego .. Id je rezervoar dusevne energije koji isporucuje snagupotrebnu za djelovanje druga dva sistema. Id funkcionise po principu prijatnosti. Ne toleriseporast energije koji se dozivljava kao nelagodno stanje napetosti.

1 Rot N. i Radonjic S . Psihologija za II razred gimnazije, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Novi Sad,1992., str.47. 4


3/12

Kada god je stepen napetosti u organizmu povisen, bilo kao rezultat spoljasnjeg iliunutrasnjeg razdrazenja, ono djeluje tako da odmah prazni napetost i vraca organizamnapetosti na nizak nivo energije.

Da bi ostvarilo svoj cilj tj. izbjeglo bol i steklo prijatnost Id raspolaze sa dva procesa. Prvisu refleksne radnje koje su urodene i automatske reakcije, kao sto je kijanje na primjer, oneistog trena smanjuju napetost. Organizam raspolaze brojnim refleksima kako bi savladaojednostavnije oblike razdrazenja. Drugi naCin sticanja prijatnosti i izbjegavanja bola je krozprimarne procese koji podrazumijevaju otklanjanje napetosti kroz obrazovanje predstaveobjekta koji ce ukloniti napetost. Na primjer, primarni proces snabdjeva gladnu osobumentalnom slikom hrane. Najbolji primer za primarni poroces kod normalnih ljudi je san zakoji je Frojd verovao da predstavlja ispunjenje ili pokusaj ispunjenja zelja.

Za Id se moze reCi daje cuvstveno i primitivno, ne poznaje kategorije uzrocnosti vremenai prostora, ne drzi do protivrjecnosti i zahtjeva neposredno zadovoljenje zelja. Id je iskljuCivostanar nesvjesnog i nije dostupno svjesnom proucavanju. Ono malo sto saznajemo o njemu .saznajemo primjenom psihoanalitickog metoda (tumacenje snova) ili razotkrivamo uneurotskim simptomima.

Ego (Ja)S obzirom da primarni procesi nisu dovoljni da bi se smanjila napetost organizma jer

evidentno gladna osoba ne moze jesti mentalne predstave l1rane, na scenu stupaju sekundarnipsiholoski procesi i tada poCinje da se oblikuje sklop drugog sistema licnosti, Ego iii Ja. Egonastaje zato sto potrebe organizma zahtjevaju odnos sa svijetom stvarnosti.

Da bi gladna osoba redukovala svoju napetost ona mora da zna razliku izmedu slikahrane i aktuelnog opazanja Iuane kakva postoji u spoljasnjem svijetu. Nakon ovog kljucnograzlikovanja neophodno je pretvoriti sliku u opazanje, sto se postize lociranjem Iuane uokolini.

Kljucna razlika izmedu Ida i Ega jeste stoid zna samo za subjektivnu stvamost dok Egopravi razliku izmedju subjektivnog i stvari u spoljasnjem svijetu. Ego funkcionise po principurealnosti i djeluje pomocu sekundamog procesa. Cilj principa realnosti je da spreCi praznjenjenapetosti dok ne bude otkriven odgovarajuci objekat za zadovoljenje potrebe. Sekundamiprocesi podrazumijevaju realisticko misljenje i pomocu njih Ego pravi plan zadovoljenjapotrebe koji testira nekom vrstom radnje da bi vidjelo hoce li djelovati ili ne. Tako dakle,gladna osoba razmislja gdje bi mogla naCi hranu i trazi je na tom mjestu. To se zove testiranjerealnosti.Za Ego se moze reCi da je razumsko i civilizovano. Posredstvom sekundarnih procesaEgo nastoji da zadovolji porive Ida, ali na takav naCin koji ce uzeti u obzir zahtjeve kojenamece stvarnost. Ego pokusava da udovolji potreban1a Id a i umanji napetost, ali na naCinkoji ce u sebe ukljuciti procjenu mogucih posljedica koje mogu da nastanu iz izvrsene radnje.

Pored toga, u realizovanju radnje Ego ima na umu i zahteve unutrasnjeg glasa, savjesti(Superego). Dakle, moze se zakljuciti da Ego ma tri gospodara: nastoji da sprovede potrebeIda u djelo, udovoljava zahtevima spoljasnje realnosti i mora da se povinuje zahtjevima kojidolaze od trece .instance licnosti-Super ega.

5


4/12

Superego (Nad Ja)Superego ili Nad Ja, je unutrasnji predstavnik tradicionalnih vrednosti i ideala drustva

protumacenih detetu i sprovedenih pomocu sistema nagradivanja i kaznjavanja djeteta.Super ego predstavlja moralno oruzje licnosti i zastupa vise idealno nego realno, tezi vise

savrsenstvu nego zadovoljstvu.Superego kao moralni sudija vladanja razvija se kao odgovor na nagrade i kazneroditelja. Da bi dobilo nagradu, a izbjeglo kaznu, dijete uCi da upravlja svojim ponasanjem uskladu sa smjernicama koje mu daju roditelji. Sve ono zbog cega ga kaznjavaju, dijeteugraduje u svoju savjest, koja predstavlja jedan dio instance Super ega. Sve sto roditeljiodobravaju i nagraduju dijete ugraduje u Ego-ideal, drugi dio Superega. Mehanizam pomocukog se ovo desava zove se introjekcija ili unosenje. Dete unosi moraine standarde roditelja.Savjest kaznjava osobu tako sto je navodi da osjeca krivicu, a Ego- i dalje nagraduje tako stoje navodi da osjeca ponos.

Glavne funkcije Superega su da koCi impulse Ida, naroCito one seksualne i agresivneprirode, jer izrazavanje tih impulsa drustvo veoma osuduje, da navede Ego da zamejnirealisticke ciljeve moralistickim i da tezi savrsenstvu. Superego je rigidno i nerazumo koliko iId, ne dopusta odstupanja u sprovodenju svojih krutih moralnih obrazaca. Zajednicko za obeinstance licnosti jeste uticaj proslosti na aktuelna zbivanja. U meri u kojoj je Id fizickogkaraktera, u istoj meri je Superego drustvenog i kulturnog karaktera. Oba podjednako nastojeprisliti Ego da udovolji njihovim diktatima.

Uopsteno, Id se moze smatrati bioloskim ili iracionalnim stvaraocem licnosti , Egopsiholoskim ili racionalnim, a Super ego drustvenim ili moralnim.

6


5/12

2. DINAMIKA LICNOSTI

Dinarniku licnosti Frojd opisuje kroz "igru sila koje se uzajamo udruzuju ili ometaju".Kljucni termin za objasnjenje dinamike licnosti je sukob, tj. konflikt. Frojd je smatrao da jekonflikt inherentan ljudskoj prirodi i da nema te analize koja moze da ga iskorijeni . IzrazliCitih sukoba proizilaze: otpori, regresije, prigusivanje, potiskivanje, intelektualizacija,poricanje, sublimacija i ostalo.

Frojd je smatrao da je ljudsko ponasanje motivisano.snaznim unutrasnjim silarna koje jenazivaoTr ieb (u prevodu nagon, poriv, instinkt). Instinkt je svakako jedan od kljucnihpojmova u objasnjenju ljudskog ponasanja. Instinkti su pokretacki Cinioci licnosti. Oni nesamo da nagone na ponasanje vee odreduju i njegov pravac. Instinkt sprovodi selektivnukontrolu nad ponasanjem poveeavanjem osjetljivosti osobe na odredene vrste drazenja.

Gladna osoba je osjetljivija na drazi hrane, seksualno uzbudena osoba je spremnija daodgovori na erotske drazi.

Organizam naravno mogu da pokrenu i uticaji iz spoljasnjeg svijeta , ali je Frojd smatraoda sredisnji izvori razdrazenja u dinamici licnosti igraju manje vaznu ulogu od urodenihinstikata. Spoljasnje drazi stavljaju pred pojedinca manje zahtjeva i svakako i traze manjezahtjevne oblike prilagodavanja nego potrebe. Spoljasnje drazi je moguee izbjeCi, ali jenemoguee pobjeCi od potrebe.

Frojd je smatrao da je instinkt koliCina dusevne energije. Svi instinkti zajedno Cineukupnu sumu dusevne energije koja je dostupna licnosti. Kao sto je ranije receno, Id jerezervoar ove energije, a isto tako i sediste instikata. Id se moze smatrati instancom kojaisporucuje psiholosku snagu za odvijanje raznovrsnih operacija licnosti.

Instinkt ima cetiri karakteristicne odlike: izvor, cilj , objekat i pokretacku silu. Izvor jetjelesno stanje ili potreba. Cilj je uklanjanje tjelesnog razdrazenja. Cjelokupna aktivnost kojase javlja izmedju zelje i njegovog zadovoljenja podvedena je pod pojam objekta. To znaCi daobjekat nije samo posebna stvar koja ee zadovoljiti potrebu, vee ukljucuje i cjelokupnoponasanje koje obezbjeduje neophodnu stvar.

Sto se tice broja instikata koji upravljaju ljudskim ponasanjem, Frojd je govorio oinstinktu zivota (Eros) i instinktu smrti (Tanatos)?

Instinkt zivota (Eros) sluzi odr:Zanju zivota i razmnozavanju vrste. Glad, zed i seksspadaju u ovu kategoriju. Oblik energije pomoeu koje djeluju instinkti zivota nazvanje libido.Frojd je, kao sto je to opste poznato najveeu paznju posvetio seksualnom instinktu. On jesmatrao da ne postoji jedan seksualni instinkt vee mnogo instikata. Pod time sepodrazumijeva da postoji izvjestan broj odvojenih tjelesnih potreba koje dovode do porastaerotskih zelja. Svaka od ovih zelja ima izvor u razliCitim regionima tijela koji se nazivajuerogene zone. Erogena zona je dio koze ili sluzokoze izuzetno osjetljive na nadrazaj , kojikada se njime postupa na odreden naCin otklanja podrazaj i stvara osjeeanje prijatnosti. Usnaduplja, analno podrucje i seksualni organi su erogene zone. Sisanje stvara oralnu prijatnost ,praznjenje analno zadovoljstvo, a trljanje genitalnu prijatnost. U djetinjstvu seksualni instinktisu relativno nezavisni jedan od drugog, ali kada pojedinac stigne do puberteta oni teze da sespoje i da zajedno sluze cilju reprodukcije.2 Bozin A. Razvojna psihologija (1 ), NUBL, Banja Luka, 2008. , str. 70.

7


6/12

Instinkt sm1ii (Tanatos ) ili kako ga je Frojd zvao razaracki instinkt, djeluje mnogo manjeupadljivo od instinka zivota. Cinjenica da svaka osoba jednog dana umre, podstakla je Frojdada fommlise cuvenu izjavu: "Cilj sveg zivota je smrt". On je smatrao da covjek ima zelju,naravno nesvjesnu, da umre. Njegova pretpostavka je da se zelja za smrcu zasniva na nacelupostojanosti. Prema ovom nacelu, svi zivi procesi teze da se vrate u stabilnost neorganskogsvijeta. Vazan izdanak instinkta smrti je agresivni nagon. Pod njime se podrazumijevasamounistavanje usmjereno napolje. Pojedinac se bori sa drugim ljudima i destruktivan jezbog toga sto je zelja za smrcu blokirana snagama instinkta zivota, kao i drugim preprekama ulicnosti koje se suprotstavljaju smrti.

2.1. Ekonomsko stanoviste

Frojd je smatrao da se psihicka energija ponasa na slican naCin kao sto se to desava saenergijom unutar nekog fizickog sistema. Njegovo misljenje je da covjek raspolazeogranicenom kolicinom psihicke energije koja omogucava funkcionisanje dusevnog aparatana taj naCin sto energija utrosena u jednu psihicku funkciju nece biti na raspolaganju nekojdrugoj. S obzirom da se psihicka energija raspodjeljuje i koristi od strane tri instance licnosti -Ida, Ega i Superega, ove instance se zapravo takmice za energiju koja ce im biti dostupna.

8


7/12

3. ODBRAMBENI MEHANIZMISukobi izmedu tri osnovna saCinitelja dusevnog sklopa, kao i oni koji se odvijaju izmedu

pojedinca i spoljasnjeg svijeta rezultiraju strepnjom. Strepnja moze biti izazvana strahom ododvajanja, gubitka, pred nekom opasnoscu, traumaticnim iskustvima iz detinjstva ilineosvjescenim sadrzajima kao sto su rodoskrvne pomisli, agresivnost prema bliznjima ilimrznja roditelja, djece ili partnera. Ukoliko je pritisak strepnje prekomjeran, Ego je prisiljenda preuzme odgovarajuce mjere kako bi se oslobodio preplavljujuceg pritiska. Ute svrhe Egonastoji da preteCi materijal drzi dalje od svijesti i na taj naCin umanji ili izbjegne strepnju.Covekov Ego raspolaze brojnim orudima koja mu sluze da se odbrani od nezeljenih misli,zelja ili osjecanja. Frojd ih je nazvao odbrambenim mehanizmima i ono sto im je svimazajednicko jeste da je delovanje svakoga od njih nesvjesno i da svi vise iii manje poricu ,iskrivljuju, krivotvore ili preinacuju stvamost.

Frojd je opisao sledece mehanizme:3Potiskivanje je mehanizam pomocu koga se bolne misli i osjecanja uklanjaju iz svijesti.

Frojd potiskivanje objasnjava kao nevoljno uklanjanje necega iz svijesti. Pretpostavljao je daveCina bolnih dogadaja iz prvih pet godina zivota je uklonjena upravo na ovaj naCin, ali datidogadaji svakako uticu na kasnije ponasanje.

Porica11je je Inel1a11izatn koji se s111atra 11ajjedi1ostavt1iji111. On djeluje 11a pres,,jesno111 inesvjesnom nivou i predstavlja nacin iskrivljivanja onoga sto pojedinac misli i oseca iii togakako procjenjuje traumatsku situaciju. Sastoji se od odbrane od napetosti "zatvaranjem jednogoka" pred pretecom stvarnoscu.

Reaktivna formacija je naCin odbrane od preteceg poriva kroz aktivno izrazavanjesuprotnog poriva. Razvojem svjesnih stavova, uvjerenja i ponasanja dijametralno suprotnihuznemirujuCim zeljama, pojedinac se ne mora suoCiti sa strepnjom koja bi se javila kaoposljedica prihvatanja preteceg poriva. Tako vrlo cesto nailazimo na osobe koje svoju bazicnuagresiju i mrznju prema drugima preoblicavaju u ljubaznost.

Projekcija je mehanizam samozavaravanja koji se sastoji od pripisivanja drugimavlastitih neprihvatljivih zelja i poriva. Pozuda, agresivnost i drugi porivi tumace se kao dapripadaju drugima, a ne samom pojedincu. Tako umesto da pojedinac sebi prizna da nekogamrzi on te agresivne porive pripisuje drugom i preoblicava ih u uvjerenje da taj drugi zapravomrz1 nJega.

Prjemestanje predstavlja naCin ublazavanja napetosti oslobadanjem poriva njihovimusmjeravanjem od preteceg objekta prema sigumoj meti. Premestanje se sastoji odusmjeravanja energije prema drugom objektu ili osobi, kada su prvobitni objekti iii osobanedostupni iii kada je sasvim neprimereno ka njima usmjeriti poriv. Tako na primjer slabickoji se plasi svog sefa, svoju ljutnju ne moze da ispolji na sefu pa se iskaljuje na svojoj zeni idjeci.

Racionalizacija predstavlja osmisljavanja "dobrih" razloga kako bi opravdali svojoslabljeni ego.

3 Haith M.M., Miller S.A., Vasta R.: Djecija psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1998., str. 107.9


8/12

Racionalizacija pomaze u opravdavanju odredenih postupaka i ublazavanju udaracapovezanih sa razocaranjem. Kada ljudi ne uspiju da se zaposle na radnom mjestu na koje supretendovali, uspijvaju da uvjere sebe da to mjesto ionako nisu htjeli.

Sublimacija predstavlja mehanizam putem koga se seksualna ili agres1vna enerpJapreusmerava na one aktivnosti koje su drustveno prihvatljive. Tako na primjer, agresivniporiv moze biti preusmjeren u atletske aktivnosti, Cime osoba nalazi nacin ispoljavanjaagresivnih osjecanja ali na drustveno prihvatljiv naCin. Frojd je smatrao da su mnogaumjetnicka dostignuca posljedica sublimacije.

Regresija podrazumijeva okretanje ka postupcima koji su prevazideni i prerasli.Povratkom na ranije razvojne faze, zahtjevi vise nisu tako veliki. Ljudi suoceni sa jakim

stresom mogu savladati svoju napetost drzeci se nezrelih i neprikladnih postupaka. Ovo jecesto primjetno kod djece koja plaseCi se skole pribjegavaju postpucima kao sto je plakanje,sisanje palca itd. Nastoje da se vrate u razdoblje zivota koje je bilo sigurno.

Introjekcija je mehanizam usvajanja tj. unosenja u vlastitu licnost vrijednosti i standardadrugih. Jedan od primera jeste naCin savladavanja napetosti kod zatvorenika koncentracionihlogora koji su prihvatali vrijednosni sistem neprijatelja identifikujuci se sa agresorom.Introjekcija medutim nije nuzno negativna. Postoje i njeni pozitivni oblici kao sto je usvajanjeroditeljskih vrijednosti.

Identifikacija predstavlja mehanizam koji je sastavni dio razvojnog procesa.IdentifikujuCi se sa roditeljima, djeca uce oblike ponasanja koji su prihvatljivi u sredini,

sticu polne uloge. Ovaj mehanizam medutim moze da se koristi i u funkciji odbrane. Primjertoga jeste odbrana od osjecanja manje vrijednosti kroz identifikaciju sa uspjesnim ljudima.

Kompenzacija je mehanizam koji se sastoji od prikrivanja opazenih slabosti ili stvaranjeodredenih pozitivnih osobina radi nadoknade ogranicenja. Na primjer, deca koja ne dobijajupozitivnu paznju i priznanje, mogu razviti ponasanja namjenjena dobijanu bar negativnepaznje.

3.1. Razvoj licnostiFrojd je bio medu prvim psiholozima koji je tvrdio da u covjekovom razvoju djetinjstvo

igra kljucnu ulogu. Poznata je njegova cuvena recenica "Dijete je otac covjeka". On jesmatrao da su zbivanja u djetinjstvu krucijalna za kasniji razvoj i da ostavljaju trajneposljedice na njegovu licnost. Iskustva iz prvih pet-sest godina imaju presudnu ulogu uoblikovanju odrasle licnosti. Pored toga, on je smatrao da je seksualni instinkt delatan u osobiod njenog rodenja i da na presudan nacin oblikuje psihicki razvoj. U skladu sa tim, njegovaobjasnjenja razvoja licnosti uglavnom su bila usresredena na seksualne teme. On je smatraoda svaka osoba tokom razvoja prolazi kroz nekoliko razvojnih faza . Odlika svakog jeodredena erogena zona. Posto svaka od faza u znacajnoj meri utice na funkcionisanje odrasleosobe, one su nazvane psihoseksualne faze razvoja.

OralnafazaOvo je prva faza kroz koju svako dijete prolazi i koja obicno traje osamnaest mjeseci.

Tokom ovog perioda usta, usne i jezik predstavljaju izvornu erogenu zonu.

10


9/12

Aktivnosti poput sisanja, grizenja, dojenja, hranjenja i osta1ih ora1nih radnji jesu g1avniizvori djetinje prijatnosti.

Jako je vazno da dijete u ovom periodu dobije osnovnu negu. Uko1iko adekvatna njegaizostane, kasnije se mogu razviti osobine kao sto su gramzivost i poh1epa. Preveremeno iliodlozeno odvajanje od dojke vodi oralnim frustracijama ili pretjeranom zadovoljstvu. Ovomoze dovesti do fiksacije psihicke energije za ovu fazu i kasnije razvoja ora1nog karakteralicnosti. Ono sto je svojstveno ovom karakteru jesu nepovjerenje prema drugim ljudima,odbijanje tude ljubavi i strah ili nesposobnost uspostavljanja intimnih odnosa.

AnalnafazaU uzrastu od 18 mjeseci do druge godine, djeca pro1aze kroz analnu fazu razvoja. Prema

Frojdovim zapazanjima, u tom uzrastu analna oblasti drazi koje su povezane sa praznjenjemdebelog crijeva ili zadrzavanjem izmeta predstavljaju preovladajuCi izvor detinjegzadovoljstva. Glavni razvojni zadaci u ovoj fazi jesu ucenje nezavisnosti, prihvatanje vlastitemoci i ucenje izrazavanja negativnih osjecanja kao sto su bes i agresija. u ovoj fazi djeca senavikavaju na Cistocu (tj. uce da kontrolisu rad i praznjenje debelog crijeva i besike), stonerijetko vodi sukobima djetinje i roditeljske volje, a traume vezane za ovu aktivnost moguproizvesti analne fiksacije ili u kasnijem razvoju analnu licnost. Frojd je govorio o analnoagresivnom i analno zadrzavajucem tipu licnosti koje svoje izvore imaju u postupcima kojmasu roditelji koristili prilikom obucavanja djeteta na cistocu. Previse stroge metode obucavanjana Cistocu mogu dovesti do razvoja osobina koje su svojstvene analno-agresivnom tipulicnosti, kao sto su okrutnost, neprikladno izrazavanje ljutnje i krajnja neurednost. Nasuprottome, pridavanje prevelike paznje Cinu praznjena i pretjerano hvaljnje deteta svaki put kadaobavi nuzdu, moze dovesti do pridavanja preterane vaznosti ovoj aktivnosti. Kao posljedicaovakvih roditeljskih postupaka dolazi do razvoja analano-zadrzavajuce licnosti kojoj susvojstvene osobine pretjerana urednost, tvrdoglavost, skrtost i gomilanje stvari.

FalusnafazaU uzrastu od trece do cetvrte godine djeca ulaze u falusnu fazu razvoja, kada penis i

klitoris postaju erogene zone koje priCinjavaju najvise zadovoljstva, kao i razna osjecanja imastanja koja imaju veze sa radom genitalnih organa.

Osnovni sukob falusne faze jesu upravo incestouzne zelje koje deca imaju premaroditelju suprotnog pola. BuduCi da su takvi osjecaji ugrozavajuCi, obicno se potiskuju,medutim predstavljaju snazne odrednice kasnijeg seksualnog razvoja. Uporedo sa zeljom dase bude sa roditeljem suprotnog pola, javlja se i nesvesna zelja za "uklanjanjem" roditeljaistog pola.

Prema Frojdovoj teoriji, i djecaci i devojCice osjecaju seksualnu zelju i unutrasnje sukobei potiskuju ih. Djecaci ceznu za majCinom paznjom, osjecaju neprijateljstvo prema ocu i bojese dace ih on kazniti zbog incestnih osjecanja koje imaju prema majci. Ova pojava se nazivaEdipov kompleks koja vazi za djecake. Istu pojavu za devojCice Frojd je nazvao Elektrinkompleks. Roditelj suprotnog pola postaje seksualni objekat u masti i u ponasanju djecak idjevojCica pokazuju svoju seksualnu zelju prema njima.

U tom periodu kod djecaka se javlja specifican strah povezan sa njihovim penisom, kojije Frojd nazvao kastracioni strah. U strahu da ce mu otac vratiti milo za drago odsjecanjem

11


10/12

organa, djecaci potiskuju SVOJU seksualnu zelju prema majci i zamjenjuju je prihvatljivimoblikom ljubavi.

U tom periodu djecaci pocinju da se poistovjecuju sa ocem, da usvaJaJu nJegovevrijednosti, osobine, postupke. Kroz identifikaciju sa ocem i preuzimanjem njegovihvrijednosti, zabrana i moralnih obrazaca, razvija se instanca licnosti Superego, tako da se kazedaje Superego nasljednik Edipovog kompleksa.Ortodoksni Frojdov pogled na razvoj zena izazvao je velike nesuglasice i mnoge zene sunegativno odreagovale na njega. Elektrin kompleks javlja se kod devojCica i on je kopijaEdipovog kompleksa. Prvi objekat ljubavi kod devojCica je majka, ali se u ovoj fazi prenosina oca. Kod devojcica se u ovom periodu javljaju negativne emocije prema majci je r opazajuda nemaju penis. Isto tako se javlja z a v ~ y ~ d penisa zbog svesti da ga decak ima, a ona ne. Uovom periodu devojCice se takmice sa majkom za ocevu paznju. Nakon sto shvate dane moguzamjeniti majku, zapocinje proces poistovjeCivanja, kada poCinju da preuzimaju neke majCineosobine.

Ono sto je svojstveno ovoj fazi psihoseksualnog razvoja jeste radoznalost koja se ticeseksualnih pitanja, seksualna mastanja, masturbacija, obrasci polnog poistovjeCivanja iseksualna igra.

Period latencijePrestankom nemirnog stanja i stresova iz oralne, analne i falusne faze psihoseksualnog

razvoja, dolazi period mira koji se naziva period latencije. Odnosi izmedu instanci Id, Ego iSuperego su oblikovani i relativno stabilni. U ovom periodu djetetove seksualne porivezamjenjuju novi interesi. Odvija se socijalizacija i djecu pocinje da zanima siri svijet. U ovomperiodu javlja se usmjerenost na skolu, hobije, sport i prijateljstva s pripadnicima istog pola.

Oralna, analna i falusna faza zajedno nazivaju se pregenitalno razdoblje. Glavno svojstvoovih faza psihoseksualnog razvoja jeste narcisticka orijentacija tj. usmerenost prema unutra,odnosno na sebe. Tokom srednjeg detinjstva, u latentnoj fazi, deca poCinju da se okrecuprema odnosima sa drugim ljudima. Decu u tom periodu jednako zanimaju stvari iz spoljnjogkao i iz unutrasnjeg svijeta.

Latencija se prote.ze do puberteta, kada dete ulazi u genitalnu fazu, poslednju fazupsihoseksualnog razvoja.

Genitalna fazaTokom ove faze, koja se proteze i kasnije u zrelo doba, ponovo ozivljavaju erogem

porivi, sada usresredeni na genitalnu oblast.Raniji sadrzaji iz falusne faze ponovo se ozivaljavaju i ponavljaju i adolescenti osjecajuzanimanje za suprotni pol, ukljucuju se u odresene seksualne eksperimente i poCinju dapreuzimaju odgovomost. Po izlasku iz adolescencije i prelaskom u zrelost odrasle dobi,sklapaju intimna prijateljstva, oslobadaju se roditeljskog uticaja i razvijaju interes za drugeI ude.

Ukoliko pojedinac dostigne u svom razvoju ovaj nivo, a da nije fiksirao prilicnu koliCinulibida u nekoj ranijoj fazi, onda moze da se razvije nonnalan seksualni zivot, zadovoljavajuCi,dugotrajan odnos u kome ce uvazavati potrebe i zelje partnera. Frojd je govorio o genitalnomkarakteru misleci na sposobnost osobe da voli i radi.

12


11/12

ZAKLJUCAKDefinisanje, opisivanje i analiza Frojdove teoriji psihoseksualnog razvoja licnosti je bio

predmet ovog rada. Sagledavanjem svih poglavlja, dolazimo do potvrde postavljene teme uuvodnom dijelu rada.

Psihoanaliza polazi od postulata po kojem sve sto se odvija u snovima, nosi u sebidimenziju koja ne izbija na povrsinu. To je podsvijest, rezultat niza dogadaja koji su se desiliu ranom djetinjstvu, a mozda cak i ranije, u neposrednoj sprezi sa razvojem seksualnosti usirokom smislu, prvo kroz oralnu i analnu fazu razvoja. Ti slucajevi su cenzurisani. Oko trecegodine dijete otkriva razliku medu polovima. Ono, dakle, prozivljava u tim prvim godinamakljucne dogadaje, koji se mozda nikad nisu realno desili, ali koji doticu njegovu svijest:predstava koitusa (lat.coire, ici zajedno; sparivanje muzijaka i zenke, kod zivotinjskih vrsta ikod covjeka) i kastracija ( odstranjenje ili unistenje reproduktivnog organa, kod bilo kog pola).

Za malog djecaka, u pitanju je prijetnja odsjecanjem polnog organa kao kaznom zanjegovu masturbaciju, koja je za njega nom1alno praznjenje edipovske pozude. Za maludevojcicu, saznanje o "onome sto joj nedostaje" vodi je ka zelji za penisom, odnosno odseksualnosti ka zelji da ima dijete od svog oca, sto je zapravo uvod u normalan razvojheteroseksualnosti. Po Zaku Lakanu, kastracija je zamisljeni dogadaj koji povlaCi za sobompotCinjavanje subjekta simbolu, odnosno govoru. Putem govora preplicu se denominacijesrodstva i zabrana. Za malog djecaka, drustvene zabrane, cak i neformulisane, su u korijenupotiskivanja predstava vezai1ih za seksualnost u podsvijesti, koja ce biti ispunjena znacajnimenergetskim nabojem. Ono sto je bilo potisnuto tezi uvijek da se vrati u obliku simptoma (grc.sumptoma, koincidencija; subjektivni fenomen koji otkriva funkcionalni poremecaj ilipovredu), lapsusa (lat. lapsus, klizanje; omaske uCinjene pri govoru iii pri pisanju , kojepodrazumijevaju brzu ispravku: Frojd smatra da lapsusi nastaju usljed javljanja nesvjesnihzelja), snova, itd.To je skup sukoba koje cine ljudsku licnost. Frojd je osmislio dva opisapsihickog aparata ("topika"): prvi, dijeli "ja" na podsvijest, predsvijest i svijest; drugi na Id ,Ego i Superego. Edipov kompleks predstavlja fundamentalno otkrice, ljubomora koju dijeteosjeca prema roditelju istog pola i nepriznata zelja da ga eliminise, a zatim zauzme njegovomjesto. Taj sukob je u osnovi neuroza kada Edip ne pronalazi povoljan ishod, a nastaje kadase subjekt okrece ka drugim objektima.

Iako cjelovita, Frojdova teorija od strane kriticara ima nekoliko zamjerki. Naime, Frojd jeu svoju teoriju ugradio zastarjelu teoriju instinkta i prenaglasio predodredenost ponasanjabioloskim faktorima. Mnogi odbaciju Frojdove stavove o svemocnosti polnog nagona iurodenoj agresivnosti. Neopsihoanaliticari, pak, isticu da je akademska psihologija preuzelaod psihoanalize samo ucenje o mehanizmima odbrane licnosti, ali po njima, za vaspitnoobrazovni proces imaju veoma znacajnu ulogu dinamicke varijable licnosti. Ocjena ne zavisisamo od sposobnosti ucenika - ocjena pokazuje kako funkcionise licnost u cjelini. Idealvaspitanja treba da bude dostizanje stabilne ravnoteze izmedu ida, ega i supet ega. VeCinaautora se zalaze za poboljsanje klime u razredu, za bolje socijalno prilagodavanje ucenika.Nastavnici, da bi razvili samostalnost i kreativnost kod svojih ucenika, moraju bise bitiorijentisani na ono staje u ucenikovoj glavi, a manje nato sta ce u nju "smjestiti".

13


12/12

LITERATURA

1. Bozin A. Razvojna psihologija (1), NUBL, Banja Luka, 2008.2. Haith M.M., Miller S.A., Vasta R.: DjeCija psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko,

1998.3. Rot N. i Radonjic S . Psihologija za II razred gimnazije, Zavod za udzbenike

nastavna sredstva, Novi Sad, 1992.

14

frojd_psihologija djece

Documents