VIII. ŠIBENIK, u sriedu 10. siečnja 1912.

r . RVATSKA RIEC LATA: ZA ŠIBENIK DONAŠANJEM U KUĆU T E ZA AUSTRO-UGARSKU >M NA MJESEC K 1 2 5 . ZA TROMJESEC K 3 7 5 POLUGODIŠNJE I G O -! RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO K 15 I POŠTARINA - PLATIVO

l UTUŽIVO U ŠIBENIKU. *»OJRr>IIVI B H O j t o P A R A ,

JUTARNJI JEv I « T

IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM UREDNIČTVO I UPRAVA „HRVATSKE RIEČl" NALAZE SE U „HRVATSKOJ TI­SKARI" (Dr. KRSTELJ I DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - NEFRAN-

K1RANA SE PISMA NE PRIMAJU.

OGLASI i v o o i i s i s r i r c u .

Pravaštvo u aKci j i . lio se o pravaštvu dogmatičnom,

vafivnom, o pravaštvu negaciji sva-•ealnog rada, o utopijama, sanjarijama

govorilo se i pisalo o nespo-isti pravaštva za vodjenje aktuelne ke, kritikovalo se i izrugivalo prava k6 pojavu iz romantičnih vremena

f antesovog junaka. Tako u vrieme dok pravaštva tek bačeno, tek proklijalo se rediti, organizirati,

ednom organizirano, zahvatilo je pra-jače i dublje u dnevne dogodjaje,

je faktor koji nije više ,,une quan-legligeable", ma os hrvatske politike.

danas tako moćno, da može u olnici hrvatstva okupiti zakonite pred-

: velike većine Hrvata iz svih hr-zemalja, da u medjusobnom vie-

x udaraju put hrvatskoj politici u pravcu duboko u narodnoj duši zasjekla

stranke prava.

č u d n o ! Netom je stranka prava, itvena u tielu, u mislima i u dje-dala u aktuelnoj politici osjetiti svoju

oni isti, koji joj se rugahu radi dogmatizma, radi njene nerealnosti

>vikuju joj , neka ostane kod svoje politike, a njima samima da pre-

politiku realnu. Tko će čuvati ideale ovikuje raznovrstna slavosrbčad - -i i stranka prava dade na realan r a d ?

izraz „realan rad" ima preširoko inje. „Realno" radili su i Khuenovi

i, „realno" je radila i Pejačevi-„narodna" vlad^i. k a o 8*n B ; ^ . ' u G "

koalicionaški Tomašić . Ali je raz-medju „realizmom" Khuenovih Eger-fera i Gjurgjevića i medju „realizmom" movih Pliverića i — recimo — Ni-

baš kako je razlike od revolucio-tva Barčićevog. Lorkovićevog, Tuška-

koje dopušta svakojake i najma-»nskije transakcije sa nagodbenim re-m, do radikalizma Starčevićevog, koji ivakog dodira sa sluganima takovog

perhorescira. taj „realan rad" koti onih, koji

svom porodu digli anatemu n3 pra-s tobožnje njegove nerealnosti, i

govog tobožnjeg doktrinarstva, postao itiplja fraza. Nadobudna realistična mla-

flene odnemoglo, a njega ne pomoglo.

N a p i s a o d o n M a r k o V e ž i ć .

— Nu de ga, ranko, gdje je ono o-ovan petak, Što mi ga ozimus ponudi no ispod Raskovače! Vidi je — opru-

i ja desnicom i pricikam pet prsta jedan drugi u kokicu i skupim ih, taman ko

i nožica, glasnovito heheknem i muški ehom odadrem.

I moj, bolan Pavle, umino crni a ilijštak prispječio, pa se, golo,

i vatrom razbacivani, a ti mi na o-; božjem sjajnom danu prste pod bjelj-

prljaš! Aj rugo, da ne bio, već se •avljaj u d a , oče, bi , a ja, da s

iščekah više. -jedvo jedvice ovo

Sil

sad se vi eto pominjem, opet >m se on napro, i i da će odah-

junačkim prsima iza svih na-, ali ne oduši duškom, kad zapreglo

i. Megjer što nigda, to evo, žalost, ovoga puta, š to selo i dongonetalo, jer vidim ja,

ako je, moj Pa" l i ša? — pom-i priupetnije.

oče! — izmučenim će on i Zemlja po zemlji,

> pod zemljom! Pio je vaš Pav->šla ura, da je i ispije.

• Ajde, bolan Pavle, jami se ti toga!

glaso

dost pokazala se je najrealnijom jedino u poštivanju svojih veleučenih trbuha.

Česi učitelji su naših realista, na­prednjaka, demokrata, ali zato i najradi­kalnije državopravne češke stranke sudje-Ijuju, upravo natječu se u realnom, po ­zitivnom radu, pogotovo na parlamentar­nom polju.

Ali u našoj javnosti već ne upaljuje svaka, pa t»i ova. Baciše zato treće, da naime ideja, koju zastupa stranka prava, nije i nemože biti svojina jedne »stranke, nego cieloga naroda, da za s lobodom i ujedinjenjem hrvatskog naroda ne teži samo pravaštvo, već da je ideja podpune narodne slobode i ujedinjenja i u njiho­vom, slavosrbskom, programu. I ne samo

ma glasilo te slavosrbske družbe — „Pokret" — tvrdi, da tu ideju do p o ­bjede neće dovesti današnja stranka prava, nego neka druga stranačka formacija.

„Pokret" naime veli, da pravaštvo nemože doći do vodeće uloge, do sabor­ske većine u Banovini; u najpovoljnijem slučaju pravaši mogu dobiti tek 40 man­data, buduć bi imali Srbe proti sebi. Tu nam je koalicionaško glavno glasilo d o -nielo dragocjeno priznanje, da se naime u borbi za slobodu i ujedinjenje Hrvatske na Srbe nemože računati. Nadalje je u tu opoziciju proti ideji s lobode i ujedinjenja

Pokre t" stavio i svoje naprednjake, pa vladinovce, samo da dokaže, kako pra-vaši ni u najboljem slučaju nemogu d o ­biti -»bso.'s't.^c većine.

Koalicionaško glasilo ovim kaže, da su Srbi i Slavosrbi spremni združit se i sa najljućim magjaronima, samo da vodstvo hrvatske politike ne dodje u pravaške ruke. Kada bi i stalo što „Pokret" tvrdi, da pravaši ne bi mogli nikako doći do absolutne većine u saboru, a ono se kod patriotskih stranaka predmnieva da će i onoj relativnoj pravaškoj većini omogućiti, da se izkaže na djelu. Slavosrbčad zabo­ravlja, da nKoni godine 1906 nisu imali absolutne većine; zaboravlja da su koa-licionašku neznatnu relativnu saborsku većinu doveli do vladajuče stranke, a protiv magjarona, ovi isti pravaš i ; zabo­ravlja napokon na okolnost, što bi nastalo

Nije umrijeti, što i napršnjak vode gucnuti, niti ljudi padaju ko mušice na porosici.

— E, da su, oče, porosice, već su nemile poganicel . . . A nu, Mande, mrvu razgali prsi, da misnik vidi ove teške na­grde . . . Ne |mogu ja, moj don Marko, sobom, ko da se nijesam ni rodio, već po -ganci razbrekli, razišli se i u dociglu žilicu šalili, ražeglo život, da živ o životu ne mogu zboriti, kad ga ne ćutim, ko da mi nije moj . . .

U to odape Manduška sprijeda puce na košulji, polaško i ko po mitu, da -ne povrijedi, razavi košulju, izdiže list kupusa, a ozdo se ukaza grdesija podboja. Je, braćo, i u zaokružaj je, kolik obilata i gajtanom zaobrubljena kapa duplašica. Ranetina se pusto ispod lijeve sise rasplastila i užarila, te učvrčala, ko da je na uzvarenu ulju is­križana glavica luka crljenca.

. . . — Jadni čovječe, što li si, jadan li si na ovotfie svijetu, pa se još odapinješ zakonu božjemu, a istoga bi brata svoga u žumancu p o p i o ! — uježuren ja sam sebe korim, a njima ne govorim.

Manda iznovice namjesti list kupusa i uredi košulju, a ja se stisko ko spuž u spužalini, da se ne osjeti Pavliša mojoj u-zrujanosti i svrabežu, pa ću ga rukom po čelu pomilovati, a milo i ljuski upitat i :

— Pa da čim ovo lječite? — A evo, oče — Manda se sad oda,

da je živa i odumice se ijutita ispravi — baš ničim. Povijamo kupus, ne će li on is­tegnuti.

obzirom na sadašnje stranačko raz-mjerje u saboru — kada bi stranka prava udesila svoje držanje prama njihovu receptu.

Nu sva ova mudrovanja, sva njihova ogovaranja i sumnjičenja nas pravaša, nisu ništa drugo do li delirium tremens što je na slavosrbčadi izazvala sloga pravaša ši­rom hrvatskih zemalja da se hrvatsko pi­tanje pomakne s mrtve točke gdje zaslu­gom slavosrba počiva za ciele nagodbene

Bilo je dosta da se okupi i čvrstom voljom za rad zapaše sve što pravaški, sve što hrvatski osjeća, a da udje strah u kosti svima protivnicima hrvatske misli.

Svepravaška konferencija u listopadu prošle godine izazvala je bies i grožnju Khuenovu. Unatoč toj grožnji preksutra u Zagrebu saborisat će zastupnici pravaši

svih hrvatskih zemalja. I već ih gledamo, sve one dušmane, Magjare i Slavosrbe, kako se vrpolje, kostrieše, b u n e ; kako pakostno motre pravaške prvake, koji ne predaju pred Khuenovim grožnjama nit ih je stid veleizdajstva, koje im po Žuvićevu zakonu nosi obrana domovine protiv pod-redjenosti i robstva.

Šest željezničkih varianta* S a r a j e v o , 7 siečnja.

Dobrotom jednog gospodina, koji je imao u rukama sve projekte o raznim že­ljezničkim variantama, gradja kojih se sa ove ili one strane zagovara ili zahtjeva, imao sam oripod* s mojim nčima sve te projekte u njihovih detaljima pregledati.

Za Dalmaciju je od važnosti projekt spojenja Sarajeva sa Spljetom.

Za taj spoj izradjeno je 6 varianta: Prva : Sarajevo—Lašva—Vakuf dolnji—Bu­gojno—Kupreš—Aržano.

D r u g a : Sarajevo-Lašva-Vakuf dolnji —Bugojno—Prozor—Aržano.

Treća : Sarajevo—Lašva—Vakuf dolnji —Bugojno—Prozor—Jablanica—Aržano.

Četvr ta : Sarajevo—Konjica—Jablanica —Aržano.

P e t a : Sarajevo—Visoko—Kiseljak— Fojnica—Prozor—Aržano.

Šesta : Sarajevo—Visoko—Kiseljak— Fojnica—Jablanica—Aržano.

— He, da bi Bog d a o ; ali od kupusa ciglo kupus, a rana će se sve to jače že­stiti. Ne će meni popaljena lula duhana iz krstača kostobolju izagnati, a tako ni ku­pusom ranu izažeti i poravnati.

— Drugoga se tu hoće posla i vrtnje, a najprviš ljekara iz grada. Njegov je tu teg za ragju, a kupus uvali u bakru, p o -daši ga prasetinom, pa česi, dok možeš. Da ste vi, moja Mande, bolje hajtali i po ljekara u grad trknuli, za drugim bi ti sada poslima bila, niti bi živa Pavlišu mrtvim oplakivala.

— E da ne će Ijekar derati i kasa­piti ! — ko uznemiren će Pavliša, što mu niesam pohvalio kupus i pobegend dosa-danje nastojanje.

— Neka dere, ne će sve ni sadriet i ; ostat će štogod i iza deračine zdrava, a sa kupusa, što reku, ode sve pod kupus i pod crnu zemlju! Pa ću ti spomenuti i tu, jer ti je i tebi poznata, da se na že­stoku ranu privija i ljuta trava, a iza blaga ljekara osta i rana ucrvljana.

— I bez ljekara ima ljudi! - • p ro -mijauknu netko iz nagla i u osjenu, da ga ja dosada ni ne opazio.

Ogledam se i spružim vratom, ne ću li ga prepoznati, a to — ne objesili ga, dabogda ! — Luketina Janjić iz Mirovice i moj župljanin, ali iz drugog odlomka. Zasio je Luka za sto i zabavlja zube omi-čitim zalogajem.

— Megjer to ti, Luka, i ne spazih

Kod prve variante imala bi se gra­diti nova pruga od Bugojna preko Ku-preša na Aržano.

Kod druge variante imala bi se gra­diti pruga od Bugojna preko Prozora na Aržano.

Kod treće pruga od Bugojna preko Prozora na Jablanicu a onda na Aržano.

Kod četvrte samo od Jablanice na Aržano, dok kod pete i šeste variante postoji željeznica samo od Sarajeva do Visokog.

Sad je pitanje, koja je od onih va­rianta najzgodnija.

Za prvu variantu već se jasno znade da je njezina proizvedba napuštena od zanimanih faktora. Takodjer se je saznalo da zanimani krugovi niesu odviše zaneseni za postojeću prugu Sarajevo preko Ivan planine na Jablanicu. Na ovoj bi se že­ljeznici s vremenom imali ukinuti # re tn i vlakovi.

Bosansko zemaljsko vieće nije pro­tivno da se gradi željeznica od Bugojna preko Prozora ili Jablanice na Aržano. Ono samo veli, da za sada njihov budžet ne može podnieti ove troškove i da su za Bosnu prešnije gradnje željeznica na sjeveru zemlje. Dok vieće nije protivno da Austrija gradi ovu prugu na njezin tro­šak, traži da se za taj slučaj gradi pruga Visoko- Fojnica-Prozor ili Visoko-Fojnica-Ja-blanica.

Uporno se tvrdi, da je Austrija volj­na za slučaj, ako bosanski sabor popri­mi zakonsku osnovu o gradnji željeznice Banjaluka-Jajce, graditi prugu. Bugojno-Aržano na vlastite troškove i tako spojiti Spijei preko Bosne sa Novim-Zagrebom i Bečom, dočim d*a bi tek s vremenom i-mala sama Bosna graditi željeznicu od Prozora na Jablanicu kao i onu od Vi­sokog na Prozor. U tom slučaju pala bi pruga Fojnica-Jablanica-Aržano.

Slavosrbština u Beču. Pišu nam iz Beča dne 7. o. mj . : U

četvrtak večer pod predsjedništvom prof. Rešetara obdržavala se je ovdje skupština na kojoj se je imalo odlučiti, da li će se utemeljiti u Beču klub, koji bi bio narodno i družtveno sastajalište Hrvata i Srba na­stanjenih u Beču.

Predsjednik dr. Rešetar pričao je* to

danas amo sa-Kako gore i je

od ostaloga, liepa uranka

je pripravljajući odbor uradio u tom smjeru do sada i na veliko iznenadjenje mnogih prisutnih izjavi, da ideja nije naišla na onaj odaziv, na koji se je nadao odbor . U dvorani je bilo do pedeset osoba. Kada se uzme u obzir ovaj broj, to se nemože govoriti o slabom uspjehu. Pedeset glava sakupiti u današnje doba u Beču, koje se zanimaju za jednu sličnu ideju, znači uspjeh. Početak trudan. Ovo je liepo iz-taknuo dvorski savjetnik dr. Zurunić. Na­pokon sc- je i prof. Rešetar osokolio i dao se namah na sakupljanje podpisa onih, koji će stupiti u klub uz mjesečnu članarinu od pet kruna. Palo je u sjednici i prigovora, da je članarina preskupa. Nu ti se prigovori ne uzeše u obzir.

Uzdržavanje pomišljenog kluba za­padati će sublizu 10.000 kruna godišnje. Treba za to barem 120 članova sa 5 K, a kojih 200 sa dvie krune mjesečno. T o bi bili djaci.

Preko sjednice došlo je do male prepirke, zašto se Slovence nije pozvalo, da sudjeluju kod utemeljenja ovog kluba. Sa strane odbora se je odgovorilo, da u tom slučaju klub bi imao politički karakter. Ova izjava sa strane jednog odborskog člana stala je u oprieci sa pozitivnim pogovorima u parlamentu, da se uprav ide za tim, da se u Beču osnuje jedan politički klub Hrvata i Srba, sličan onima što obstoje u Budimpešti.

Na to je jedan od prisutnika zamolio predsjednika prof. Rešetara, da razbistri ovu stvar. On se je odazvao pozivu i kategoričku dao izjavu, da se klub ne će baviti politikom, ni da nikomu to nijje_do_ sada na unv palo. Ova je njegova izjava primljena sa nasladom na znanje, i ako stoji u oprieci sa pogovorima u parla­mentu, radi kojih pogovora uprav su neki zastupnici prosmatrali cielu akciju sa strane.

Na sjednici je palo liepih rieči sa strane dra. Stratimirovića i dra. Votika proti osnovanju kluba, za uzdržavanje ko­jega trebaju toliki novci.

Njihovi su predloži propali . Izmedju Slovenaca u Beču vlada čislo uzrujanje, da ih se kod ove akcije bagatelisalo. Primio se je doduše predlog, da će se u klub moći primiti svaki Slaven, koji bude pristao na družtvena pravila. Nu tim se slovenski liberali niesu zadovoljili.

Svakako nam treba istaknuti, da ovo nije Smodlakova ideja.

te j a ! Da što si ti, bolan, već l jude; tko bi to tebi po reko! Već sam ja mislio na ljekara, a ne na t e ; vanda si i ti ećim!

— Siromašak sam ja — blagosivajte oče ! — pa ni ljude ni ljekar, već crna uš i gnjida.

— Da što je tebe gnalo, a rabitnik je ? . . . li sve u zdravlju?

— Zdravo jesmo, kako tko. Duga danka koliko te volja na ovome božjemu danu ; ali se u hambarima nikako ustaliti vrieme, već ih prazne razkida bura neimatluka — i nasmija se Luka.

— Tu podavno poručio Pavliša, da mu sagjem ponačiniti samare za živo. A vidi ti sada ovoga pos l a ! Ne može se sav sviet o jedno rame nasloniti, ali se bogme mi se je, ljuta bolest, koliko je je, na Pavlišu navalila.

— Velite vi, oče, ljekara. Evo su mi za vratnim žilama nekako ih šezdeset i pet godina — a vi čete znati bolje — svaka me gonala, da me skaši, svaka mi oči kopala, da mi živu sunce pomrča, a bolest i pogotoviju, ali se nije lako ovoga kipa dodio graski ljekar, za koga vi eto, oče, uprli, da će začepiti Pavlišinu ranu i sa prsiju mu je otrati ko sa dlana kap vode. Nije i ne će.

— Pa da kako se ti tome, Luka, odrvS, kad i ti, bit će, bolestan ječiš, a gdje bolest ječi, tu se, s malim, da ne ćeš faliti, i ljekaru vrata otvaraju. Vanda

ti, Luka, uz ljudinu, i još štogod, pa se umiješ braniti — razvedrim se ja nokat.

— Kršćanin sam ja, moj oče, i svome se Bogu molim, a coprijašu tamo mu staze i pogazi do njegovih čaragašica, da mu karte promeću. Ja znam to, da je ko ve­čeras sedam kralja viećalo, a opet sutra na božju bilo. Tako će i bolest i : bile one • ove, bile one, opet će biti, kako htjedne Bog, a mi se uzdajmo u njegovo veliko milosrgje.

— Tko bi ti, Luka, porekS, ne bilo ga, da se neda uzdati u božje milosrgje, jer je ono puno i moćno, a o njegovoj dlaci visi docigla naša. Već tim sam malopri spomenu, da si ozgo sašao, da. uz pomoć božju, ponačiniš i podši j tš Pavliši samare, a niesi za tim poslom, mjesto sebe, opremio svoju drugu Kaju. Ona će znati terluk vesti i podaplićati, a o samaru joj ne govori, kad rieka izmeće vodu, a ne sjekire.

— Ne zna, oče. ona ni to, već div­ljaka na divljaci, od šarena šareno. Čega nije na piru, nije ni po piru, pa od ne­znane majke još neznanija i Kaja odpala.

— Lako je graška vra^a zatvoriti, ali nije tako svietu usta začepiti. Lako je na Kajinoj glavi kabliće nabijati, a tamo si i sam utvrgjen, da to nije tako. Već je ta posriedi, da si ti za samare graditi, jer si od toga zanagjija. Kajin je posao plesti i vesti, a ljekaru, da rane vida

lieči. (Nastavit ć« se.)

tešetar i Murko. Ljubljana, 8 siečnja.

Ovdješnji liberalci, počamši od načel-ika Dr. TavČara, zastupnika dr. Ravnikara, ra. Trillera pa do zadnjeg visoškolca, o-adjuju oštro postupak dra. Rešetara i dril­ova, da kod utemeljivanja „srbsko-hrvat-cog-narodnog kluba" u Beču podpuno ojkotirali sve Slovence. U kavanama se ripoviedaju njekoje reminišencije iz doba ada je Slovenac prof. Murko bio u Beču. )n je bio duša i tielo „Jugoslavenskog luba". Rešetarju se prohljelo da u tom luba igra prvu rieč. Jer se svi članovi ne lagali s njegovim nazorima, Rešetar nije tio više da znade za klub, koji je kašnje iropao. Ovdje se sad javno govori da je iešetar radio, da klub propadne, jer nije nogao trpiti da se u klubu širi Mur-;ova slava, koga je ondašnji češki ministar težek u velike zavolio bio. I u samom u-edničtvu „Slovenskog Naroda" niesu se ladali, da će pokretači bojkotirati i liberalne Slovence. Članovi pučke slovenske stranke Irže cielu akciju neozbiljnom.

Were u delegacijama. Beč , dne 7 siečnja.

Divio sam se kuraži naših demokrata cad sam u „Slobodi" broj 1. od o. g. či-ao pod gornjim naslovom, kako uprav ža-

lostno izvješćuju o izborima odbora u de-egacijama.

Viest „Slobode", da su pravaši po­stavili kod izbora za financijalni odbor p ro -tukandidata, ne odgovara istini. Onaj cieli izbor uzsliedio je uslied jednog nespora-zumljenja. Kada se je svojedobno radilo o omu, koji će, delegati i u koje odbore biti >redloženi za izbor, Dr. Čingrija je primio candidaturu za financijalni i peticioni od­bor. Medjutim se je Čingrija predomislio i )rije otvora delegacija zaželio je da ga se )ira u bosanski odbor . Za ovaj odbor bila e već poprimljena Spinčićeva kandidatura.

Čingrija je već znao da Spinčić ne misli napustiti tu kandidaturu. S toga je počeo agitirati, da se kod izbora za bosanski od­bor briše iz listine Spinčićevo ime, a da se napiše njegovo. Za to je Čingrija dobio nekoliko delegata. Nu ovi su odmah izjavili, da je ciela agitacija bezuspješna. SpinClćevi prijatelji se pak postaraše, da većina dele­gata glasuje za njegovu kandidaturu za bo­sanski odbor. Ali jer je Čingrija agitirao na sve moguće načine, to se je držalo, da će

i listini i njegovo ime biti natiskano. Za aj se je slučaj bilo odlučilo njegovo ime

brisati.

Na listini kandidata za bosanski odbor lije bilo natiskano Čingrijino ime. Spinčić : bio jednoglasno biran u taj odbor.

Kod izbora članova za financijalni odbor nastalo je neporazumljenje. Nekoliko je de-

igata brisalo iz listine Čingrijino ime i na­pisalo Spinčićevo. Nije istina da se je sa trane pravaša vodila borba proti Čingri-evu izboru u financijalni odbor. Oni ne bi bili vodili borbu proti njegovom izboru u )osanski odbor, da je Čingrija u prvom početku htio primiti kandidaturu za taj odbor. Onda se nije ni brinuo za taj odbor . Poslie ad je sve bilo utanačeno, htio je da se pinčićevu kandidaturu izbaci. Nije u tomu spio ; a „S loboda" nastoji da zabašuri ivaj njegov poraz u delegacijama.

z hrvatskih zemalja. „Obzorove" kombinaci je .

„Obzor" javlja, da saborski predsjednik , Ivčević namjerava sasma povući se sa

političkog polja, položiv mandat saborski i onaj carevinskog vieća.

Sastanak sv ih pravaških zas tupnika

U smislu zaključka prvog zasiedanja rhovne uprave stranke prava stvorena na

listopada 1911. pozvani su na viećanje Zagreb u prostorije Starčevićevog Doma

vi pravaški zastupnici i članovi vrhovne prave stranke prava i t o : zastupnici iz movine i članovi poslovnoga odbora za

1. siečnja u 3 sata po podne, a zastupnici članovi vrhovne uprave iz Dalmacije, Istre Bosne i Hercegovine za 12. siečnja u 3 ita poslie podne, da se zajednički poraz-ovore o svim aktuelnim pitanjima pravaške olitike.

Značajna umirovljenja u Banovin i .

Predsjednik stola sedmorice d.r Alek-andler Rakodczay, bivši ban, umirovljen

nakon navršenih 40 godina službovanja,

a na njegovo mjesto imenovan je viećnik stola sedmorice Stjepan pl. Posilović. Neki bi htjeli tumačiti umirovljenje Rakodczavevo tamo, da će Rakodczav nasliediti TomaŠića na banskoj stolici, dočim drugi tvrde, da je ovo osveta 'Tomašićeva, jer Rakodczav nije se slagao s njegovim postupkom, te je ćak stol sedmorice ukinuo osudu protiv d-ra Hinkovića.

Umirovljen je nadalje i predstojnik za bogoštovje i nastavu dr. Amruš, a uprava odjela povjerena banskom savjetniku Jak-šiću.

Dr. Šušterš ić zemaljski g l a v a r Kranjske.

Na mjesto odstupivšeg zemaljskog glavara Kranjske Šukljeta imenovan je vodja slovenske pučke stranke Dr. Šušteršić. Dr. Šušteršić zadržat će svoj mandat u Beču.

Svečano ustoličenje prve uprave obćine Poljica.

Po želji puka, a na temelju tradicija poljičani su proslavili svoj prvi dan uje­dinjenja i novog života; a tako i prvu službu svoje obćine.

Na mlado ljeto jutrom slavila su zvona po poljičkim crkvam (a tih ima 84); iza svečane mise bi izpjevano „Tebe Boga hvalimo", a u suton paljene su vatre po svim glavnim brdim i glavicam. U pojedinim mjestima izpaljeno je i nekoliko mužara.

• Na 3. tek., prigodom prve sjednice vieća, ranim jutrom pucanje iz mužara s Gradca i na Babljači povrh obć. Doma, naviestilo je pučko slavlje. Pozvani, osim obć. viećnika, došli su skoro svi župnici, glavari i pristavi sa ostalim častnicim i seoskim službenicim. Pridošlo je i drugog svieta — svi pod trobojnicom. Pucanje mužara pozdravljalo dolazak pojedinih grupa.

Najprije bi u obć. bogomolji od-pjevana sv. misa za ujedinjenje Poljica. Odpjevao ju je župnik Gata, vič. D. S. Kaštelan, koji je iza sv. mise u ime po-Ijičkog klera pozdravio novu obć. upravu, podsjećajući ju na slavnu poljičku prošlost, poimence na borbu za vjeru i katoličku crkvu, na glagolicu, kao amanet, koga su Poljica zadržala za ljajući oboje na s ljica, u slozi sa svojin

Šestnaest hita je obć. upravu za

Za tim glavar žinom, kao negdašnji mali knezovi, pred­vodili su upravu i vieće u obć. viećnicu. Za viećem stupalo je svećenstvo, a za ovim drugi sviet.

Glavar Ćović, kao glavar Gata i praunuk zadnjeg velikog kneza, oslovio je načelnika i dr. te u ime poljičkog puka uveo je upravu i vieće u posjed obćine, na što je izpaljeno 36 hitaca iz mužara, uz burne poklike: Živjela obćina, načelnik, uprava, vieće Poljica!

Načelnik je zgodno i jezgrovito za­hvalio, apelirajuč na pomoć seoskih čast-nika i sve braće poljičana u trudu i radu nove obćine, dajući izjavu pravog Hrvata i poljičanina.

Pozdravivši načelnik nadošlog gosp. kotar, poglavara, uz burni „živio" vieća i galerije, podielio je istome rieč.

Donoseći obćiui i Poljicima pozdrav preuzv. gosp. upravitelja c. k. namjestništva, poglavar je jezgrovitim i ganutljivim g o ­vorom pozdravio obćinu, zaželivši joj svako dobro i svaki napredak, za koji obećao im je biti vazda pri ruci.

Načelnik onda pročita program rada obć. uprave u svim granam javnog života. Vieće je jednoglasno uzelo ga na znanje, uz živo odobrovanje galerije.

Za tim je načelnik pročitao zahvalu Njegovom Veličanstvu, što se je udostojao, nakon 105 godina raztrojstva, opet ujedi­niti staru knežiju u posebnu obćinu.

Vieće je i ovom prigodom htjelo dati oduška zahvalnosti pokojnicima dru. Mi-haljeviću i Vicku Mil ;ču te svome drugu i prvaku vič. D. Fr. Ivaniševiću, za onaj nenadkriljivi trud, što ga je uložio i podnio, a da Poljica dobiju svoju obćinu.

Na pročitani pozdrav i oprost sa svojim milim poljičanim, vieće je odredilo, da se pismeno zahvali dr. Mayr-u, izbor­nom povjereniku Poljica; a brzojavno na brzojavne pozdrave i čestitanja zastup. Prodana i Perića. Nadalje je jednoglasno imenovalo presv. Alfonsa plem. Pavića prvim počastnim gradjaninom, uz naslov začastnog načelnika.

Jednoglasno je proglašeno Priko kao sielo obć ine ; imenovani su obć. tajnikorn-blagajnikom Stjepo Rendulić, a kancelistom Joso Simunić — te bi zaključena prva svečana sjednica poljičkog vieća uz pje­vanje hrvatske himne.

Odmah za tim načelnik sa 4 prisjed-nika pošao je u Omiš, pozdravit obćinu te crkovne i svjetovne vlasti, koje zatim posjet uzvratiše.

Svakoga se je dojmilo ovo poljičko slavlje: stari obredi Kuežije, red uzorni, dostojanstveno i ozbiljno držanje Uprave, Vieća i svih poljičana; veselost, odušev­ljenje, po gotovo suze prisutnih staraca.

Na Gradcu 23. travnja bit će nešto veličanstvena, što će svakoga poljičanina povratiti na ona vremena bratske sloge i ljubavi, neugasiva otačbeničkog žara i privrženosti predpostavljenim vlastima. Već su najavili skupit sve starine i pridat ih obćini. Vič. D. L. Kružičević počeo je prvi i pridao obćini : veliki pečat Knežije, što je ostale zanielo, jer je sve do sada bio sakriven. Daj Bože blagoslova!

Očevidac.

Iznimaka iznimka — obćina Vodička.

Medju svim pokrajinam monarhije Dalmacija — pepeljuga. Tako hoće vla-stodržci. A u našoj pokrajini, kravi mu­zari sviju dosadašnji i sadašnjih vladajućih režima, nahodi se i — obćina Vodička. Ova proživila svaku mjeru nepravda i bezakonja sa strane slugana Beča. Kama-rilac, sada umirovljeni podnamjestnik, Ton-čić, sporazumno sa obojkom opanku ve-dritelja palače kod sv. Simuna u Zadru — Zemaljskim Odborom, na pravdi Boga, bez ikakova povoda 1904 dao razpustiti zako­nito vieće i upravu vodičke obćine . . . . Prelazimo spužvom prek, jer bolje i svašto jesti, nego li svašto govoriti . . . . o svo­jim mrčinam.

Nakon sedam Faraunskih mršavih krava i Vodicam imalo zasjati sunce — slobode. Koli u upravi, toli u vieću pra­vaši došli do većine. Pa što vidimo; vi­dimo, da se obnavljaju vremena starog silničtva — Handelovštine ko 1904. Zako­nito izabrano vieće, uprava ne n n s l i u n

i c a c i u u u p r e K o injest godina natrag sve prljavštine nakota vladajućeg sustava, ne iznenadjuje ništa. I pljunuli bismo u lice svakome, koji bi nam prkosio: da niesmo pod Austrijom, da Dalmacija nije pokraji­na Austrije, a da Vodice niesu obćina u Dalmaciji. • Pavao Roca.

Iz grada i pokrajine. N a p r a v a š k i s a s t a n a k u Z a g r e b u

odputovali su jutros načelnik d.r Ivo Kr-stelj i narodni zastupnici d.r Dulibić i d.r Drinković.

Iz zeml je b a r k e t a . Iz Splita javljaju nam, da je novoizabrani obćinski prisjednik Ivan Domenik Ilijič dao ostavku, motiva­cijom, da njemu nije mjesta medju pet prisjednika dotura!

P r i n o s i za J a v n u D o b r o t v o r n o s t . Nosi se do znanja općinstvu da će od­sele primati za Javnu Dobrotvornost do­brovoljne doprinose i druge iznose na mjesto duplim, g. Ante Cosolo, u brijač-kom salonu.

Unes r eć i l o se d ie t e . U nedjelju oko 1 s. popodne Vjekoslav Donati, mali sin Brnardov, nalazio se na prozoru u I katu kuće u Varošu. Odjednom omakne se preko priečnica i sruši se na ulicu. Prenesen je u bolnicu i težko da preboli.

P a z a r i . Obzirom na povoljno stanje slinavke i šapa u pokrajini Namjejtništvo u Zadru obnašlo je, da, za sve one mar-vene pazare, koji posjeduju koncesiju na temelju propisa obrtnog reda, ukine sva ograničenja izdana radi pogibelji raznaše-nja pošasti u pogledu dogona ili odgona marve, na ili sa ovakovih pazara, u ko­liko se ova ograničenja odnose na sao­braćaj marvom u unutrašnjosti ove po­krajine. Svi ovakovi pazari moraju biti podvrgnuti veterinarskom nadzoru.

Za sve pazare koji još nisu bili ure-

djeni u smislu gore navedenih propisa, ostaju i nadalje u kreposti odnosna ograničenja.

P o b j e g a o mu s in . Marjanović Ni­kola p. Šimuna iz Gradca obćine Drniške prijavio je mjestnorn kotarskom Poglavar­stvu da mu je pred 4 mjeseca pobjegao sin Mate od god. 14, a nezna se kamo.

A u t o m o b i l s k a p r u g a T i e s n o - S t a n -k o v c i - B e n k o v a c . Pišu nam iz Stankovaca: U eri, kad su na sve strane počeli au to ­mobili, koliko rad udobnost i , toliko rad saobraćaja uobće, a uzevši u obzir, da smo odasvud izolirani, začela se i ovdje misao, da se ustanovi jedno automobilno podu­zeće, kojem bi svrha bila da se uzpostavi 5-6 puta sedmično poštanska sveza Tiesno-Stankovci-Benkovac i obratno. Za ovakovo zamašno poduzeće trebala bi oveća svota za nabavu automobila. U mjestu našlo bi se 6-8 dioničara sa udjelom od K 1000 svaki, nu ovo bi bilo premalo a da se ideja oživotvori.

Rodoljubi ove okolice, naročito Iz Tie-snog i Benkovca, mogli bi da pristupe kao dioničari, jer ne samo što će imati mate-rjalnu korist na uloženi novac, nego će ovim pokazati i svoju ljubav za ovaj zapušteni kraj. Družtvo će tražiti poštansku subven­ciju, koju će sigurno i dobiti, jer ova bj pruga bila od velike važnosti, koliko za Tiesno, toliko za obćinu benkovačku. Tko bi želio stupiti kao dioničar u ovo huma­nitarno poduzeće, a želi bolje informacije, nek se obrati na gosp. Marka Miletića, po -štan. majstora u Stankovcima.

Spl i t , 8, siečnja: Gospodska i pučka „Sloboda" e da uvjere težake da su de­mokratske perjanice dušom i tielom za njih, hoće da ih jadne uspavaju sladkim snom tim što su izabrali g. d.r Franu Pervana u obćinsku upravu, da su to isti težaci živo željeli i zagovarali; nego, mi smo čuli i drugo zvono, koje nam je nešto drugačije zazvonilo nego li Smodlakine „Slobode".

Demokratska i hrvatska stranka, prije nego je bio biran d.r Pervan, bilo je i vuci i potezi, jedni htjeli iz svoje a drugi iz svoje sredine izabrati težaka za prisjednika, ali, naravno, kratki kraj hrv. stranka, a to s razloga što d.r Smodlaka imponira svo­jom voljom ili bolje svojim prirodjenim te­rorizmom, te ljudi hrv. stranke, ozlovoljeni,

žacima, neizabrav od njih težaka za prisjed­nika, već njegova dragoga druga d-ra Per­vana, i tako težaci ostali su duga nosa i neće smetati ni ćaći maloga puka, ni gun-devalju, ni liečniku d-ru Pervanu : bit će im sasvim slobodne ruke u svim financi-jalnim operacijam.

Evo ti, splitski demokratski težače, onih liepih obećanja — a čega ti on nije o b e ć a o ? ! — D-ra Joze, da ćeš ti naime bit u obć. upravi i da će pučani upravljati obćinom, ali danas, tvoji vodje — doturi — zasjeli, a tebi bacaju mrvice da si ti pa­metan i da si njih ti isti želio postaviti na te časti i istoga d-ra Pervana, jer da si „svjestan splitski težak", te da su te osvje-stili i da sada pohadjaš i kazalište (i ka-fane i k rčme! op. dop.) , a bolje bokune da si dao tvojim doturima. Preni se i pro-gledaj više, spljetski težače, kud te vuku tvoje perjanice i kaži ti i u ovoj stvari u brk onu poznatu trogirsku: ja sam sebi lip, sebi drag i sebi hoću d o b r a !

O b ć i n s k a u p r a v a u P o s t i r a m a . Pišu nam iz Postira 4 siečnja: Danas sliedio iz­bor obćinske uprave. Bi ponovno izabran za načelnika zaslužni Jure Dominis koji je nad.strankam. Prvi prisjednik Škarič Pave, drugi Gutunić Vicko iz Dola, treći Matulić Ante, četvrti v Restović Vicko — svi čistog hrvatskog duha. Od novo imenovanih na­damo se da će raditi na procvat ove naše obćine. Protivnici, smjesa talijansko-demo-kratsko-utvaraška, koji su uprli sve sile ćak 1 podkupljenje i utok na taljanskom jeziku da dadu šarenjaško obilježje obćini, usljed današnjeg izbora pokunjeni.

B rz ina d r i n g e n d a . P r imamo: Dne 2 t. m. u 11 s. i 30 čas. bio je predan u brzojavnom uredu u Zaostrogu dr ingendza Makarsku. Naslovnik se nalazio u Makar-skoj do 1 sata i 25 časa poslije podne i te brzojavke nije primio.

Ne vjerujemo, da se je nered dogodio na brzojavno uredu u Zaostrogu, jer je tamo na upravi vrstni i točni činovnik gosp . Gardun. U ostalom ne zanima nas do koga je, nego upozorivamo nadležnu vlast, da

stavi malo reda, jer nije ovo prvi slučaj da se stranka na brzojavni ured u Makar-skoj tuže.

Muč, 6. siečnja. Zašto su i oružnici bil proti nama ? Evo zašto. Oružnik Ravlič koga „Slobode" krasno opisale više puti jer se uzalud vrtio oko jedne cure, dove zao se učitelja Markovića, te ga jednom n; ulici s naramica izgrdio, izružio, a da mi učitelj ni zuba zabjelio. Tužio ga samo sta rešinam. Kad to začuo Ravlić, uhvatio s< nekih, da isprose od učitelja mir i milosr-dje, na što je učitelj i pristao. U zo čas jer ga onda obtužili žandari za klevetu Poslie težke muke, sud je riešio učitelja, Ravlić žandar da mu plati parbu. Što žu­pnik Donelli savjetovao za mir i izgladjenje oružnik se napuvao, pa uzanj i drugi, p; župnicim oduzeli pozdrave i po krčmam po narodu stali sipati uvrieda i prietnja.

Oružnik Ravlić vriedjao je i starci župnika Don Jozu Džakulu, koji ni mrav; nebi satrao, a koji i najvećega dušmanin, bi počastio, pa i ove ljude baš puno puta

Poštovodja Pešo uhvatio se sa krč­marom Delićem, te mu pet tužaba skovao baš za Marijine mrdjele. Biločano se vi­djelo kako reže, kako nagovaraju na dan izbora. Kad povjerenici poglavarstveni za­tvarali izbore, od naših, koji u onaj č; nisu biti prisutni, više nisu mogli stupiti jer oružnici su odbili svakoga našega, do­čim s druge strane, oružnici su pustili pozivali koji nisu bili prisutni. Na taj eto na čin došlo je do 20 većine. Uzalud bili sve tužbe i prijavljivanja! Ponavljamo d; proti ovakovim z loporabama nemoguće da pravica sine. Plemenitog nadlugara (obćin-skog pisara) Podivina, i ako ima obitelj često se vidjalo i do ponoća sa c. k. oru žnicim u kući obćinskog pisara, da vieči drže i kalupaju kako će narod ustrašiti usilovat ga za demokrate. Krasni li vladini! službenika!

Da je ovo istina, zaključiti se ima štt „Slobode" muče o nadlugaru i oružnicim dočim drugih izbora „Slobode" su napadali i grdile ove iste. I to je dos t a ! Eto slobo dnjaci čime se možete ponositi . Dok bija smo u većini, čudno li je bilo gledati nad­lugara i oružnike; iz očiju im sjevala mr­žnja, iz svega njihova ponašanja opažao s što u njima vrije. Kada bi prošli pokra kojega svećenika ili drugoga, od kojih si

I g r a n e , 6 siečnja: Kazivala su nan dosad više puta neka školska djeca, kako učitelj Antičić u školi psuje Boga i izgovar; druge grdne psosti. Kazivala su jošter kako za njima po školi skače, lupa ih i prijeti im

Radi ovoga obratili smo se dosai puno puta župniku da uznastoji da već je dnom ovi neredi prestanu. Poš to nam niji poznato, je li župnik za to išta poduzeo upozorujemo putem javne štampe i crkovnu školsku vlast, da na vrieme poduzmu sho dne mjere da se moralno ne ubijaju ni djeca i da nam škola ne bude moralna kla­onica. Tužbe su bile upravljene i c. k. Mi nistarstvu Bogoštovlja i nastave 23. 12 1902 Mnglo bi se izleći štogod grdna, kad b počeo kazivati O. Ante Gilić, kako mu ji isti učitelj Antičić kazivao, da su te tužbi riešene. Koli ovim, toli još nekim drugim neredima, što se pri ovoj pučkoj školi o-pažaju, molimo da se već na kraj stane.

', Igranci.

Kis tan je , 6 siečnja: Na Silvestrovo se pronio glas, da je Vlada odredila udii liti pripomoć za svih 11 odlomaka naš« obćine u iznosu od preko 30 tisuća kruna

Naši patres patriae, opojeni tom vie-šću, taru si ruke od velikog veselja, pošto toliki novac primiti i sa istim raspoložiti po svom ćeifu nije mala stvar.

Ako je istina, onda upozorujemo Vla­du, da radnje i plaćanje radnica povjer komu od svojih organa, jer onda će tel biti pravedno razdieljeno svim odlomcim potrebitijirn seljacima.

B j e s n o ć a . U Žagroviću obćine kninski ustanovljena je bjesnoća na jednom ubi­jenom tornom psu nepoznata vlastnika.

Odpisi uprave. Cien jene p r e d p l a t n i k e u p o z o r u ­

j e m o , da p r e d p l a t a z a n a š l ist iznosi K 15— a n e K 12 — n a g o d i n u .

Mr. John Tomić — New-York. Ša> ljemo od I-og siečnja. Predplata za ino­zemstvo iznosi K 23.

Kpvana Kaleb — Tiesno. Prenosimo t£un g. 1912. K 6 . -Predsjedništvo c. k. Višeg Zemaljskog

J — Zadar. Još K 3 — pa je podmi-l čitava tekuća godina.

Samostan fraojevački — Imotski. U

G. Petar Lušić — Rogoznica. Pri-na račun g. 1912 K 12.—

Družtvo „Sloga" — Vriika. Predplata omjesec iznosi K 3:75 . Kavana Nani e Prezzi — Split. I za

Isto tako. M. p. o, Samac — Stankovci. Do une podmire tekuće godine još same

:50. Vič. Don V. Medini — Koločep. Pod«

ma dva mjeseca g. 1911 i prenosimo tekuću K 9 : 5 0 ,

Mr. Joseph Truta — New-York. Ša-od I-og siečnja 1912.

VIČ. Don V. Lekić - Komin. Još K 4. pa ste mirni do konca tekuće godine.

Braća Kačić—Bartulović — Sućuraj. Predbrojismo Vas od I tek.

Vič. Don I. Pavičič — Podmirena dva mjeseca g. 1911 i bilježimo na tekuću K 7 : 5 0 .

Gg. Nikola Alačević — Makarska; Franceschi don Petar — Medovdolac. Pred­plata iznosi K 15,

Vič. d. J. Ceresatti — Srinjine. K 3 : 5 0 .

Gosp. d.r Ivan Marović — Sinj. P re ­nosimo na račun tekuće godine K 6.—

Hrvatska či taonica — Drniš. Podmi­reno do konca 1911.

Mr. Štive Vranjesh — Auckland. Prama Vašem cienjenom pismu šaljemo počam prvim tekućeg mjeseca.

» R Z O J A V I „ H R V A T S K E R I E Č I "

0 d a l m a t i n s k o m s a b o r u .

Beč, 9 siečnja. „Fremdenblat t" de-tira viesti, da je upravitelj namjestni-, grof Attems tražio dodira sa stran-

da se omogući radna sposobnost >ra. Zadnje saborsko zasjedanje prošlo

redu te takovih pregovora nije tre-

O d l i k o v a n j a .

Beč, 9. siečnja. Kotarski liečnik u 1 vitez Strmic odlikovan je previšnjim

lanjem za uspješno djelovanje u pre-vnim mjerama proti koleri. Za istu • dr. Galvani, obćinski liečnik u Zadru

i je zlatni križ za zasluge sa krunom

A e h r e n t h a l o d l a z i ?

Beč, 9. siečnja. Glasa se, da ministar jskih posala grof Aehrenthal odlazi nakon jedanja delegacija. Imao bi ga nasliediti

Seczenv Marich, austro-ugarski poslanik irlinu.

R u s i j a t r a ž i M o n g o l s k u .

L o n d o n , 9. siečnja. U dogadjaje u i sve većom snagom nameće se Rusija,

losjednuće Mongolije po njoj.

B i s k u p i j e u T r i p o l i s u .

Rim, 9. siečnja. Papa namjerava po -u Tripolisu, Derni i Benghasiu bisku-

i te uvesti franjevce.

a l i j a n s k i k a r d i n a l i i b i s k u p i

e m o n s t r i r a j u p r o t i T u r s k o j .

Rim, 9. siečnja. Svi talijanski kardi-i i prelati povratiše Sultanu sva odličja i su u prijašnje doba od Sultana dobili.

j t r a m v a j s k i h n a m j e š t e n i k a .

Prag , 9. siečnja. Tramvajski namje-lici priete štrajkom, ako se ne udovolji ovim zahtjevima glede povišenja plaće.

Priobćeno.* Otvoreno pismo

g, Ivanu Ivčeviću, pravniku u Visu.

Čujem, da ste Vi posljednjih dana i Visu kolportjrali i porazdielili u javne :ale više starih primjeraka „R. Novog

od 9. pr. studenoga, u kojima se izi jedan osobni napadaj na mene. Ta :akntna rabota, već po sebi malo do ­

stojna poštena čovjeka, postala u ovom slučaju nepoštenim djelom, jer Vi svojim podlim ogovaranjem nieste prestali ni onda, kad ste bili upozoreni, da su sve tvrdnje tog napadaja bile redom pobivene

i nas lovom uredništvo

što neposrednim izpravkom ak. družtva „Hrvatske", što mojim, koji je (zbog svoje dužine) izašao dne 23, t. mj. u istom listu.

Proti drugoj kojoj osobi bio bih u ovakovoj stvari primoran potražiti sebi zadovoljštinu na drugi način, ali Vas, g. Ivčeviću, ne držim normalno odgovor­nim u pitanjima časti s ovih razloga :

Vi ste držali, da je korektno u isto se doba priznavati naprednjakom i sudje­lovati kao djak-katolik splitskom sastanku, čiji su učestnici imali pogodnost bezplat-nog stanovanja u Splitu i putovanja do Kotora za samih 15 K.

Vi nieste smatrali sebe nedostojnim istodobno pripadati napr. djaštvu i molja­kati kao katolički nar. djak u vič. viškog župnika preporučeno pismo za jednog svećenika-profesora u Splitu, kamo ste se spremali za naknadne ispite.

Vi ste koji sami dan prije posljednjih obć. izbora u Visu tražili u jednog člana izb. odbora opozicije „koju stotinu kruna" za jednostavno putovanje do — Omiša. Nieste ih dobili, a onda ste odmaglili iz Visa i dali svoju punomoć ljudima, proti koiima stp r ln nrpr l c n m p i?hAr» hiocnSi;

brzojavljali po punomoć bratovu, koja je s Vašom dospjela u ruke protustranke.

Vi ste na Visu postali junakom jedne poštarske afere, u kojoj igraju osobitu ulogu brojevi 100 i 200.

Dalje neću radi prostora, a ne radi nedostatka gradiva. Meni je ovdje samo do toga, da kod čestitih ljudi budem opravdan, što ne reagiram na Vaše za-plotnjaštvo. Ovo pismo neka je posve­ćeno svim vašim dostojnim drugovima na Visu, koji su Vas u ovoj liepoj akciji podupirali. Njima može ovo biti na utjehu, kad vide, da niesu sami, kojima savjest ne može pomoći u nevoljama njihova poštenja.

Vis, 30. prosinca 1911. J. Poduje.

Hrvatska Tiskara (Dr. Krstelj 1 drug.) Vlastnlk, Izdavatelj I odgovorni urednik :

JOSIP DREZGA,

Jest« t i bolcstni?

Badava saobćujcm svakome, kako sam ja od dugogodišnje bolesti na plućima (sušice, upale grla i zaduhe) ozdra­vila. Ne tražim za to ni-kakove odštete. Činim to samo, poš to sam za moje bolesti , kada su svi za me bili izgubili svaku nadu, bila odlučila, ako nadjeni sredstvo mom spasu, da to objavim na moj trošak u svim novinama, u o s p o -dja F. Krlzek. P r a g II. - - Br. 2007. (Češka). - -

I STEC

Ž e n s k e i

koje hoće, da očuvaju svoju kožu, naročito od ljetnih pjega, a koje hoće da dobiju i da održe meku kožu, neka upotre­bljavaju kod pranja samo STECKENPFERDOV SAPUN

ljiljanovog mlieka (Znak Steckenferd)

od BERGMAN & COMP. Tetschen a. E.

Komad stoji 80 para, a dobije se u svim ljekar­nama, drogerijama, par-

fumerijama itd.

Grubišić & Comp. u Šibeniku

Odpravništvo i stovarište za umjetno gnojivo

CALCIUMCIANAMID-A ( S o c i e t à a n o n i m a p e r l a u t i l i zzaz ione d e l l e fo rze i d r a u l i c h e d e l l a D a l m a z i a ) .

U p u t e i r a z j a š n j e n j a o u p o r a b i n a z a h t j e v b a d a v a i f r a n c o .

Vrućina i ž c đ j a . . . Oslabljen i umoran

p o s t a n e s v a k i , koj i si u v ruć im d a n i m a g a s i žedju s a v i n o m ili p i v o m .

Veselje f a rad i jakost o č u v a si p a k svak i , t k o pop i j e z a u g a š e n j e žed je č a š u o h l a d j e n e k a v e „ENRILO«. Ovaj „ E n r i l o " zavrjetak se pripravlja na posve jednostavni način. Uzmi u 1 l i t ru vode 2 p u n e ž l ič ice (10 grama) „Francko-voga" kavinog nadomjestka „ENRILO", pusti to 5 časa dobro kuhati; kod 1. vrijenja 1 put izmješaj, pusti zatim 3 časa, da se s t a lož i , odlij zavrjetak, pridometni nešto sladora, te pusti, da se sve to o h l a d i .

1 l i t r a t e u k u s n e k a v e „ENRILO" stoj i s l a d o r o m z a j e d n o s a m o

\jv» Kavu „ D I M K I L O " p r u i z v a u j u se j e u m u u tvorn ic i HENR1KA F R A N C K A SINOVI U ZAGREBU, a d o b i v a s e u s v a k o j t rgov in i š p e -c e r a j s k e r o b e .

VELIKA ZLflTflRIJfl

GJURO PLflNČIĆ YIS - - STARIGRAD - - VELALUKA

BOGATO SNABDJEVENA PODRUŽNICA

ii ii ŠIBENIK. i: i i

M A L I O G L A S N I K D

ZA JEDNO UVRŠTENJE OD 3 KEDKA LI „MALOM OGLASNIKU" PLAĆA SE 40 PARA; ZA SVAKI DALNJI REDAK IO PARA VIŠE. ZA VIŠEKRATNO UVRŠTENJE POPUST. —

PLAĆA SE UNAPRED.

TKO ŽELI KAKOVU OBAVIEST GLEDE NAŠIH OGLASA U „MALOM OGLASNIKU", DOBIT ĆE ODGOVOR SAMO ONDA, AKO NAM PRIPOŠALJE MARKU ILI DOPISNICU

ZA ODGOVOR.

KuĆa U ^ VarOŠU, I^J^H^JŠm

klrf A dvokatna u prizemlju više konoba i d l\UUM „ neposrednoj blizini mora, na liepo početku Doca, prodaje se. Informacije daje upr

položaju ii

UTIJAVANJE

Silino dobro« livadnog imamo na prodaju u većim lend činama. Možemo liferovati prešano u balama, lr

Mostine, Vodice ili Skradin prema sporazumu. Ciene •• rene. - Uprava Gospodarstva Bribirske Mostine.

laje uprava na SOK lista.

J2I e?

Javljamo P. N . općinstvu da smo već započeli radom u našoj modernoj

jačnici na obali kod Hotel de la Ville, i upravljanjem i k r o j e n j e m m o d e r n o g jača, koji može poslužiti svakovrstnim anjem.

Cijene su štofe i izradbe odijela veoma umjerene.

Primaju se naručbe za štofe i odijela i iz vani.

Prva Dalmatinska Tvornica Prediva i Tkala u Šibeniku

PASKO RORfl I bRUG.

SINGEROVI šivaći strojevi

šivaju vezu i vrpaju .

Božični dar koji kor is t s r a d o š ć u s p a j a .

Slttgcr Co. JiVafl strojevi dion. dr. Š i b e n i k , Glavna ulica.

Izvješćujte „Hrvatsku Rieč"

Hrvati !

Sjećajte se Družbe

SS. Ćirila i Metoda.

I P o k u ć s t v o i 1 I solidno i ukusne izradbe | E može se dobiti uz veoma i E nizke ciene samo kod E E • I I dobro poznate trgopine %

I A. DELFIN, Šibenik. I E t a petat̂ rta i d-ruocl jpfdUa = . . . r a d i o n i c a -

A R T U K G R I M A N I I D R U G - Š I B E N I K ,

l'aplrnloa - J V I n s f l kalij© - Školske knjige - Kožnati predmeti - Igračke.

Kli>AIIJVOTOIV PISAČI STROJEVI « Vrpce i potreoštine asa strojeve sv i jn »istema.

Speeialltet x P A P I R Z A P I S A Ć E S T R O J E V E 1 0 0 0 L I S T O V A K R U N A 7 . 2 0 - Gramofoni.

Gramofonske ploče! O D E O N (dvostruk) Krnno -5. - J U M B O L A (dvostruk) Kruna « . S O .

Bolestni na plućima, na grlu,

na zaduhi Tko hoće da sc rieši plućnih bolesti ili

rlobolje, pa i u težem stupnju, tko hoće

da ozdravi od saduhe, ma kako onajbila

stara i činila se neizlječivom, neka se obrati

na A . W o l f f s k y Berlin N. 37, Weissen-

buruerstrasse 79. Mnoeobroine zahvale daiu

M a r k o M a r k o Y i n a 8 p 1 i t

= T e l e f o n 9 3 .

SKJadište i Zastupstvo P e ć i I š p a r h e r d a , '

- - - Etern i ta - - -

C i j e v i , d imn jaka i p l o č i c a

: k e r a m i k e :

S t a k a l a prost ih i ornamenta ln ih

P a p e n d e k a t a n k o g i d e b e l o g a

Z a h o d a p o r c u l a n e i t. d .

• l i

«C 3e • = = < 5 •§ K K S i š i | E ¡E _J 2 a o P

3 - 3 ¡ ! i l > S O C

S g l I l i « . < O U J 2 < as í

2

SS 33

_ te o © OC H- . . .

3.g

i i

H

O D <

„ b j a č K i b o m " u Z a d r u

= K O N V I K T

Prima učenike srednjih Škola na stan i obskibu (vrlo

dobra hrnna, slan udoban, pranje, čiščenje, kipljenje, nadzor,

poduka u svim predmetima itd.) uz mjesečni honorar K 70.

Ujedno primaju se učenici pučkih škola u pripravni

teća j za srednje škole (gimnaziju, realku itd.) Za uslove obra­

titi se ravnateljstvu. f ' '

Pravila šalju se bezplatno.

Ravnateljstvo

• —

ULJARSKE STROJEVE KAO I PODPUNE

UREDJAJE U SVAKOJ IZRADBI, NAJFI­

NIJA IZVJEŠĆA, VINSKE PREŠE, SVE

VRSTI MOTORA, MLINOVA I GOSPO-

:: :: :: DARSKIH STROJEVA :: :: ::

RAZ^ŠILJE

EMANUEL I OSKAR KRAUS :: TRST, VIA S. NIC0L0 Br. 2. ::

BRZOJAVI: CARAUS, TRST - TELEFON Br. 2066.

Posjećivanja po našim inžinirima, proračjni i nacrti badava.

Austrijansko jaroliroHo Wtvo na dionice

„ D A L M A T I A " uzdržava od 1. maja 1911. s l i edeće

g lavne prupe:

Trst—Metković A (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a ponedjel jak u 5 sati pos l . o d n e pov ra t ak svake s u b o t e u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Metković B (poštanska) - P o l a z a k iz Tr s t a u četvr tak u 5 sati pos l i e p o d n e ;

pov ra t ak svake s r i ede u 6 sati pri je p o d n e .

Trst—Metković C (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u s u b o t u u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k u četvr tak u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Korčula (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u u torak u 5 sati pos l i e p o d n e pov ra t ak u ponedje l jak u b sati prije p o d n e .

Trst—Šibenik (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a s v a k e s r iede u 5 pos l ie p o d n e ; p o v r a t a k u u torak u 6 sati prije p o d n e .

Tl'St—Metković D (trgovačka)

po l azak iz T r s t a s v a k e nedjelje u 3 sa ta pr. p o d . p o v r a t a k svake nedjelje u 2.30 pos l i e p o d n e .

TVst—Vis (trgovačka) P o l a z a k iz Tr s t a u pe tak u 5 sati pos l ie p o d n e pov ra t ak svaki četvr tak 8.30 prije p o d n e .

POZOR RODOLJUBI!

Zahtjevajte posvugdje naše igraće karte

P R I M O R K A "

Prva slavenska tvornica

igraćih karata u Ljubljani.

INSAM & PRIMOTH St. Ulrich, Groeden (Tirol) .

ti o &D 0 0

JCijJsrjIfe radnje iz dnfeta za cr^e

Kipovi svetaca, oltari, propovjedao nice

križni putevi. razpela, j a s l i c e itd.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa

škrinjom, ne plača naručitelj.

1/ínnrinrfáíoYa Dobiva sc u drogariji

ii i — - - Šibenik - -

D r u ž t v a ,,I»«ii>lr A b a c l i e , , .

Pošto se u posljednje vrieme ponovile

razne imitacije naših općepoznatih i ob­

ljubljenih tuljčiča

RIZ ABADIE (Rjz dore) molimo naše p. n. mušterije, da paze točno

na ime Abadie , koje se nastoji sa raznim

drugim riečima nadopuniti. Mi opominjemo

prije kupovine na lošu imitaciju, jer ćemo

protiv imitacija sa svim sudskim sredstvima

postupati.

D R U Š T V O „PAPIR A B A D I E "

Za bolestne na želudcu! uat rpan jem že ludca , už i tkom s labe , neprobav l j ive , prehladu« ibiju ž e l u d a č n i ka tar , g r č e v e , b o l o v e , t e ž k u probavu

Svima, koji p r e h l a d o m ili ili p r e t o p l e h rane , te nei imjerenošći s l u z , p r e p o r u č a m o d o b a r domać i iziMiomn n<-n.

„Hubert Ullnch'scher Krautervvein!"

O v o biljevito vino je sok dobr ih i zdrav ih biljka, p r e p a r i r a n o sa izvrstnim vinom, te j ača i oživljuje p robavn i sus tav , ods t ranjuje neprobav t t , a p o m a ž e pravl jenje z d r a v e krvi. Upo r a b o m o v o g a vina u z g a d n o d o b a - o d s t r a n j u j u se ž e l u d a č n e bo les t i u z a m e t k u . Simptoni kao g l a v o b o l j a , š t u c a v i c a , l ju t ina , n a d u t o s t , s l u z , b l juvanje , š t o p r a t e k ron i čne že ludačne bolesti nakon nekol iko dana liečenja nestaju.

ZATVOR i n jegove zle p o s l j e d i c e : s m a l a k s a n j e , ko l ika , k u c a v i c a s r c a , b e z s a n i c a kao š to i z g r u š a n j e krvi u d ž i g a r i c a m a , h e m o r o i d l , č e s to s e izl ieče b r z o sa DR. ULLR1CHOV1IV b i l j evn im v i n o m . — Isto tako i s u h o b l i e d o l i c e , s l a b o k r v n o s t , o s l a b l j e n j e , koji su posljedica zle p r o b a v e , s l abe krvi i neu rednos t i u džiger ic i . . P o m a ž e kod s l a b o g a p e t i t a , n e r v o z n e uzbudje-n o s t i , n e r a z p o l o ž e n j a , g l a v o b o l j e i b e z s a n l c e .

Wtr B i l j ev i to v i n o p o d a j e o s l a b l j e n u t i e lu n o v u s n a g u . „ B i l j e v i t o v ino p o d i ž e a p e t i t , p o m a ž e p r o b a v u i h r a n i v o s t , k a o s t o i promjenu ži­

v o t n o g š t o f a . — U s k o t u j e prav l j en je krvi , umiruje ž i v c e i p o d i ž e v e s e l j e z a ž i v o t . Dokazuji m n o g a p r i z n a n j a i z a h v a l n a p i s m a .

Hubert U l l r l c h ' s c h e r Krautervvein m o ž e s e dobi t i u b o c a m a p o K 3 — i K 4 - u ljt k a m a m a Šibenika, Skrad ina , Zadra , Drniša , T i e s n a , B i o g r a d a na moru , B e n k o v c a Knina, Vrlike, Sinji Kaš te l s ta rog , Spljeta, te u cieloj A u s t r o - U g a r s k o j .

T a M j e r razašilju ljekarne n Šibenika 3 i više boca „Kraat erweln" po originalnoj cieni na sva mjesta A n s t r o - M — C 2 u v e * j t e > ase» p a t v o r e n j a 2

Zahtjevaj te izričito :

„Hubert Ullrich'scher Kräuterwein"

korlenje po 10, pomiešano s

Sirite „Hrvatsku Rieč"!

HRVATSKA VERESIJSKA BANKA

:: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K

PRIČUVNA ZAKLADA U PR1TIČCI 250 .000

BANKOVNI ODJEL

PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURENTU I ČEK P R O M E T U ; ESKOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA VRIEDN1NE. D E ­VIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. IZPLATE NA SVIM MJESTIMA TU I INOZEMSTVA OBAVLJAJU S E - - - BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE. - - -

MJENJAČNICA

KUPUJE I PRODAJEjDRŽAVNE PAPIRE, R A Z T E R E T -NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, K U P O N E . PRODAJA SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRIEBANJA. REVI­ZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTN1H PAPIRA B E Z P L A T -- - NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - -

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA ANTE ZORIĆ - ŠIBENIK - (DALMACIJA).

Tvornica je uredjena s a sv im potrebnim s tro jev ima

Izradjuje vreć ice u sv im ve l ič inama i u svim bojama.

Ovo je prvo i jedino domaće p o d u z e ć e o v e vrs te .

Ciene su vrlo "umjerene, te domaći potroš ioc i ne će

imati raz loga , da pored d o m a ć e g p o d u z e ć a s luže ,

s e iz vana.

NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO I TOČNO.

L J E P O T A i U M I L J A T O L I G E p o s t i z a v a s e k r o z u p o r a b u

A A C H B J V E R - T H B K M A I ^ O V p G S A P U N A

leoj i je u jeci n o najtoolje s r e d s t v o o č u v a n j e p r o t i 1 * 0 4 5 1 x 0 j b o l e s t i

Dobiva s e samo kod braće M. V. ŠKUBANJ^ — &IBENIK (Dalmacija) .

PRIJE UPORABE

Cijena jest z a k o m a d e od I-e vrsti K 2-40

» n „ „ H-e „ „ 1*60

Cijena jest z a k o m a d e od IH-e vrsti K 1*40

„ n » ,. IV-e „ „ —.80