guido sirtori - rezidba voćaka

7/22/2019 Guido Sirtori - Rezidba Voaka

1/64

Guido Sirtor iR E Z I D B AV O A K A

Suha i zelena rezidba,otklanjanja,savijanja i...


2/64

N as lov i z vorn ikaPotatura alber i da frutto

Sva se prava p ridravaju. Nijedan dio o ve kn jige nijedoputen o umnaati, prenosi t i na bi lo koj i nain, e lektro nski , mehanik i,

fotokopiranjem, presnimavanjem i l i druki je,bez prethodnog pismenog odobrenja nosi te l ja prava.

C o p y r i g h t C Y B E L E & C o . S . r ! 2 0 0 2

Za Hrvatsko izdanje Leo commerce d.o.o., Rijeka, 2004Rezidba voaka

Urednik: Leonardo MaruiPreveo: Boris Luki

N a k l a d n i kLEO COMMERCE d.o .o .

Rijeka,Tina Ujevia ITel.:051/625-910Z a n a k l a d n i k aLeonardo Marui

P r i p r e m a z a t i s a kPubl ikum, Zagreb

Rijeka 2004.

CIP - Katalogizacija u publikacijiSVEUILINA KNJINICA RIJEKAU D K 6 3 5 - I 6 7SIRTORI, Gu ido

Rezidba voaka / Guido Sir to r i ; . - Rijeka : Leo-commerce, 2004.Prijevod djela: Potatura alberi da fru tto .ISBN 953-2 I8-077-X101021002


3/64

SADRAJ

O B R E ZI V A T I R A D I P O B O LJ A N JAP R O I Z V O D N J E 4SVRHA ZAHVATA OBREZIVANJA 6U P R A V L J A T I P R O I Z V O D N J O M P U P O V A 6 N A D Z O R K R O N J E 7

I ZB J EG A V AT I I Z M J E N I N U P R O I Z V O D N J U 8KAKO NA REZIDBU REAGIRAJU

BILJKA, GRANE I PUPOVI 9P R I R O D N I R A Z V O J B I L J K E 9

R E Z I L I O T K L A N J A N J A G R A N I C A ? 10SLABE BILJKE I BUJNE BILJKE 11

P R O C J E N A R A Z D O B L J A R E Z I D B E 12D I F E R E N C I R A N J E P U P O V A 12

D O B R E G R A N I C E I " L O E " G R A N I C E 14RODNE GRANICE 15

R O D N E G R A N I C E J AB U AS T IH V O A K A 16R O D N E G R A N IC E K O T U N J A V O G V O A 18

POTREBAN PRIBOR 21 K A R E 21 PILA 24V E Z A N J E I U T E Z I 25

KLASINI ZAHVATI OBREZIVANJA 26R E Z I D B A ZA U Z G O J 26

R E Z I D B A Z A O B L I K O V A N J E 2 8O S T A L I Z A H V A T I O B R E Z I V A N J A 33

R A C I O N A L I Z I R A J M OSVOJ VONJAK 40NAJRAIRENIJI OBLICI UZGOJA 42

V R E T E N A S T A P I R A M I D A 4 2 P A L M ET A K O S IH G R A N A 43V A Z A 4 4 K U G L A 4 5 K O R D O N C I 45AGRUMI 46 M A R E L I C A 4 8 ' T R E N J A 50

KAKI 51 KIVI (ILI AKTINIDIJA) 52 - JABUKA 54MASLINA 56 KRUKA 57 BRESKVA 59 LJIVA 61 V INO VA L O Z A 62

BIBLIOGRAFIJA 64


4/64


5/64

O B R E Z I V A T I R A D IP O B O L J A N J A P R O I Z V O D N J EJ edna od vrlo rairenih poslovica o radovima kae: dobar obreziva je profesoru svojoj kui, a magarac u kuama drugih. To znai da vie vrijedi poznavanjeop ih pedo klim atskih uvjeta i vrsta te sorata na kojima se mora raditi, neg opoznavanje strogih posebnih kriterija po kojima se obavljaju zahvati obrezivanjavoaka. I veliki uzgajivai voaka moraju zbog toga imati duboko poznavanjekarakteristika v oaka koje uzgajaju i okolia u kojeg ih uklapaju kako bi moglipostii potovanja vrijedne rezultate: sama tehnika nije nikada dovoljna!Obrezivanje je samo jedan od brojnih agronomskih postupaka koji postiupoboljanja i iskoritavanja u produ ktiv ne ciljeve svih potencijala koje posjedujubiljke. Ustvari u prirodi je igledno da biljke koje nisu obrezane svejednoproizvode i rastu: u divljem stanju sve voke cvatu i dovode do zriobe svojeplodo ve. S prolaenjem godina rodno st tei opadanju, kako koliinom tako iveliin om i kakvo om plodova,- izme u ostalog, prirast se prilagouje i smjetapriro dnim putem prem a visini i prem a vanjskom dijelu k ronje.Rezidba ima cilj urediti razvoj nadzemnog dijela s davanjem prednostiuravnoteenom odnosu izmeu upijanja hranjivih tvari (djelovanjem korijena idob ive nih ulovo m listova) i potro nje energije biljke u njezinoj ukupnosti .Zahvati obrezivanja na vokama stoga doprinose ureivanju razvoja vegetacije iprema tom u odravanju zadovoljavajue ka kvone i koliinske proizvodnje zadugo vrijeme.Kao u svakoj ovjekovoj djelatnosti , tako je i kod obrezivanja potre bnopoznavati univerzalni "jezik" koji doputa da se s tonou prepoznaju razliitinun i postup ci i razliite fenofaze ko je se pojavljuju tijekom g odi ne. Stoga jeprijeko p otr eb no p ozna vati niz "rijei kljueva" koje doputaju i onim a koji nepripadaju tom poslu da savreno shvate to o emu se govori. One su u osnovitiu naziva oblika voaka te pravih i svojstvenih p ostupa ka rezid be. Jasnorazumijevanje znaenja ovih izraza doprinosi savrenom shvaanju vrijednostipostupaka koje se eli obaviti i dakle ostvariti ih na najbolji mogui nain.

Na sup rot : mehanika berba l j iva ,pom ou t ranspo r t ne t rake .


6/64

S V R H A Z A H V A T A O B R E Z I V A N J A

Cvatn jabreskve

S tupanje u fazu proizvodnje neke biljke dostie se kad odnos izmeuapso rbira nih tvari iz korijena i oni h fotosinte zom napra vljenih u kronjiizrazito prevagne u koris t drugih. Obilje proizvedenih ugljikohidrata,jednostavnijim rjenikom, tjera biljku na gomilanje vika u plodovima. To seredovito dogaa kad bilo koja voka iznikla iz s jemena dostigne dob, koja moe

varirati ovisno o sorti, od 6-7 do 12-13 godina.S postupkom cijepljenja produktivna fazapoinje osjetno ranije, zbog ega voka moeroditi ve od druge godine nakon sadnje(breskva i jabuka) i li etvrte-p ete godin e(kruka i agrumi). Na isti nain opreznizahvati obrezivanja dovode do ranijegdavanja plod ova i kod m ladih s tabala.

U P R A V L J A T I P R O I Z V O D N J O MP U P O V ANemaju sve grane neke biljke svrhu davanjanajprije cvijetova a zatim plodova. Neke suizriito namijenjene tom cilju, druge pakdop rinos e razgrana tosti i proizvo dnji tvari zazalihu koje se naroito gomilaju u plodovima.Sve te grane se mogu raspoznati , u bilo koje

doba godin e, po nazonos t i pupova, po izg ledu i po razl ii t imkarakter is t ikama. Zbog pojednos tavl jen ja pokuat eno raspoznat i samo onenajvanije: drvne, cvjetne i mjeovite.Svi pupovi na grani smjeteni u odnsu prema poloaju koljenca (nodija) . Krozzimu ostaju zakaeni za koljence, dok se u l jetno razdoblje novi pupovi ustvaranju skrivaju na rukavcu lis ta. Grana uvijek zavrava pupom na vrhu, dokse u osnovi, ovisno o pazuici lista, esto ne otkrivaju vidljivi pupoljci.Poznavanje ove posebnos t i pokazat e se vano u t renutku u kojem e semorati izvrit i zahvati obrezivanja.


7/64

Pup na grani

D rvn i pu po vi se pojavljuju u izdu en om obliku i za vrijemezime ostaju spljoteni prem a koljencetu i presvueni suzatitnim lis tovima zvanim perula. S proljetnim buenjempoinju prizvoditi mladice predstavljene zeljastim granicamabo ga tim a listovim a i uvijek lienima cvijeto va, kojih rast trajei tavo l je tno razdobl je i zavrava poetko m jesenskograzdoblja. Duljina koju mogu postii je odreena poglavitopoloajem mladic e na biljki ili na granici i m oe o dstup ati od nekolikocent imetara sve do pokojeg metra .1 izbijanje cvje tnih pu po va pod uda ra se s poloajem koljence ta i mog u sepojaviti izolirano il i okupljeni zajedno s drvnim pupovima. Lako suprepoz natlj ivi zato jer imaju zaobljeni vrh i zajedn o pop rimaju okruglastioblik. Ve ti jekom zime se mogu prepoznati cvjetni l is t ii odbacujui obiljezatitnih l is tova.Mjeovi t i pupovi e dat i izvor , za vr i jeme prol je tnog vegeta t ivnog buenja ,mladici sastavljenoj ka ko od lista tako i od cvijeta: t ipin e su za jabu astevoke, za kaki, za kivi i za vinovu lozu. Prepoznaju se zato jer su jae zatienii izgledaju vei od svih drugih pupoljaka. U prvim godinam a ivota biljke izbijaju samo drvni pupovi ij i je poglavitizadatak stvaranje kostura biljke, to jest "izgraditi" grane i tako odrediti nosiviustroj s tabla. Kroz godine u znatnoj mjeri raste broj cvjetnih pupova. Zadatakrezidbe je taj da svrsishodno uredi odnos izmeu te dvije vrste pupova zaitavo vrijeme trajanja ivota biljke.Os im toga, dobra rezidba dopr inos i rac ionaln i jem dovoenju hranj iva uplodove stavljajui cvjetnim pupovima na raspolaganje najbolje prigodeosvjetljivanja i prozraivanja.

N A D Z O R K R O N J EZahv ati voarskim karama, zajedno s odabiro m po dlog e cijepljenja, omog uujuobuzdavanje bujanja kronje, tako da njezine dimenzije dopuste bolje izvoenjesvih postupaka, poglavito berbe bez uporabe ljestava il i vozila. Stoga je odtrenutka sadnje potrebno intervenirati kako bi kronji dali racionalan oblik. No,obre zov ati ne znai sam o rezati i uklanjati gran e: svi zah vati u slubioblikovanja i zadravanja ur edn og n adz em nog dijela voke , s ciljem postizanjaboljih produktivnih rezultata, spadaju pod ime "rezidba." Zahvati se razlikuju pointezitetu i izvode se u razliitim razdobljima, kako u vrijeme kada se biljkanalazi u zimskom mirovanju (suha ili zimska rezidba), tako u vrijeme kad senalazi u punoj vegetaciji u l jetno doba (zelena rezidba).

Cvjetni pup (I)i mjeoviti pup(2)

D R V N I P U PMJEOVIT I PUP


8/64

Z a s v a k o d o b a d r u k i j e o b r e z i v a n j eVe pri je sadnje bi l jke zaht i jevaju zahvate obrezivanja s c i l jem odre ivan jaharmoninog na ina razvo ja nadzemnih d i je lova. U prv i m god i nam a, nakon konanogsmjetaja na sta lno mjesto u zem l j i , odab i re se obl ik uzgoja koj i se el i i koj i uvi jekmora b i t i p r i k ladan izabranoj vrs t i ili s o r t i . O p e n i t o sedakle moe def in i ra t irezidbom uzgoja ili oblikovanja ona koja se t i e prv ih godina ivota voke i koja imapoglav i tn i c i l j s tvaran ja " ko stu ra " b i l j ke , davanja na j ispravn i jeg ob l i ka za op t i m a l n irazvo j i p r e m a t o m u za d o b r u r o d n o s t . Rezidbom za rod ili za odravanje se pakoznauje ona koja se i zvod i godin je kroz i tav rodni v i jek voke s c i l jem odravanjaobl i ka, i spravnog rasporeda p lodova i kont ro l i ran ja s taren ja .

I ZB J EG A V AT I I Z M J E N I N U P R O I Z V O D N J USutinska je i mogunos t smanj ivanja izmjenine pro izvodnje (ako ne ipotpuno e l iminiranje) pomou svrs ishodnih zahvata obrezivanja . Izmjeninaproizvodnja je naroito negativna karakteris tika mnogih vrsta i sorti voaka.Koja god zapu tena voka svejednako proizvodi , u dobr im godinama, dajerelevantan broj plodova koji pak kad sazriju, iako imaju dobar okus,og ran iene su krupnoe. Razlog tomu je injenica da se je biljka "iscrpila" kakobi do sazrijevanja dovela itavu proizvodnju. Kao to sm o ve podsjetil i ,jednoj obilno rodnoj godini s li jedit e, s vel ikom vjero ja tnou , godina u kojoje razvoj biti naroito oskudan iako e krupnoa plodova izvuci korist,- ovapojava je dobila ime "izmjenina proizvodnja." Kako e prolaziti vrijemerezul ta t i e postajati sve loiji, a biljka e preuranjeno ostari ti .Glavni mot iv koj i t jera voare na zahva te ob rez ivan ja je d a k l e z a d r a t is t a l n u i unos nu p ro izvodn ju , od rava ju i voke u najboljim uvjetima rasta irazvoja , usporavajui tako proces s tarenja . Ovim zahvat ima moraju svakakobi t i dodani i drugi pos tupci uzgoja kao to su obrade , gno jen je if i tosani te tsk i t re tmani .


9/64

KAKO NA REZIDBU REAGIRAJUBILJKA, G RA N ICE I PU PO VI

R odnost je, ba zato jer ukljuuje itavu biljku, uvjetovana dugakim nizomimb enika koji se pog lavito t iu: uzgajane vrste il i sorte, njezinih znaajkirodnosti , opih pedoklimatskih uvjeta, naroito vrste zemlje (s tanje plodnostiukljuujui m ogu no st navodnja vanja). N jima se uvijek mora doda tipoznavanje k l imatskih kre tanja podruja - s posebnim odno som premaproljetnim padovim a tem per atu re - i s tanje zdravlja biljke. Osim tog a velikuvan ost imaju i ostali agron om ski z ahvati kao to je obrada zemlje, gnojenje ipostupci obrezivanja (koji na nekoj hipotetikoj l jestvici s igurno moraju bitismjeteni medu prva mjesta) .Prije nego to se pris tupi bilo kojem zahvatu obrezivanja prijeko je potrebnopoznavati , iako samo u grubim crtama, opa pravila koja ureduju razliite fazerasta neke voke u mladenako doba, u fazi rodnosti i na kraju u fazitakozvane "starosti" ili starenja.

o03mbi15DoO8oo

P R I R O D N I R A Z V O J B I L J K ESvako drvo je karakterizirano razliit im nainom rasta, to se lako prepoznaproma trajui razvo j kron je. Skoro sve voke predstavljaju pri rodn u akro toniu ,to jest konz isten tan rast i produljivanje grana u skladu s visokim dijelovima

Razvoj biljkekroz godine:mladenakorazdoblje (A);rodno razdoblje(B); "star ost" i listarenje (C).


10/64

kronje, u dijelovima najbliima vrhu. Osim toga granice se razvijajuokomit im smjerom i l i pod o t r im kutovima. Ovo ponaanje se o tkr iva kakoprom atrajui itavu biljku, tako i procijenjujui raspo red gran ica na granama ,tako i raspored pupova na granicam a.Bitno je voditi rauna o ovoj znaajki ne samo u prvom razdoblju ivota, kadje osn ov no usm jerit i s truk turu gra na, ve i u fazi s tarenja, kad ih sveogranieniji razvoj mladica dovodi do jo naglaenijeg usmjerenja prema visinii prema vanjskom dijelu kronje. U tom sluaju rezidba ima svrhu smanjenjavegetaci je i prema tomu ro dnos t i , zn atno o lakavajui berb u i i s tovremenopomlaujui grane.

Razvoj grane(i l i debla) sv rn i m pupomu o k o m i t o mpoloa ju .

U svakom sluaju polaz itna toka uvijek ostaje od no s koji se s tvaraizme u kor i jena i nad zem nog d i je la , odnos koj i je odluujue uvje tovanrezidbom. U prvom razdobl ju ivota voke imaju naroi to ra i renu kor i jenskumre u koja kasnije tei smanjenju razm jerno s zrelou . Ka o to je vespom enu to kad odnos izmeu proizvo dnje kronje i one kor i jena prevagne ukor is t prve poin je p lodonosnos t . Ova pojava je b je lodana pr imjer ice kad semla de biljke uzgajaju u malim posu dam a ili u vrlo zbijenim redov ima , a jovie, kada se obilno obrezuju korijeni: rezultat je uvijek znatno ranija

. pro izvodnja .Rezidba dakle, iako se mora pokoriti pojavama vegetativnihznaajki svake vrste voaka, teko uspijeva prilagoditi i svefizioloke funkcije stabla i uvijek mo ra nasto jati itav u biljku(korijen-kronja) dovesti u ravnoteu.

\ fR E Z ILI O T K L A N J A N J A G R A N I C A ?Svi pupovi ne iskazuju jednaki intezitet prirasta. Openitotemel jnu vanos t preuzima vrni pup, nazoan kako na kra juprovodnice (sredinje grane, osi) , tako i na vrnom dijelu svakegranice . U t renutku vegeta t ivnog buenja , vrn i pup pro izvodiregulatorske hormone rasta koji sprijeavaju il i usporavajurazvoj pupova koji se nalaze nie od njih. To im doputa daodre dominaciju, to jest sposobnost rasta u veoj mjeri uodnosu na sve druge pupove na grani. Ako bi zbog bilo kojegrazloga ( trauma, paraziti i l i rez) doe do izostanka ovog pupa,oni nie od njega ui e u meusobno natjecanje za "prevlast."


11/64

Granica o tk lon jena 45 ( A) : pos to j i o ig ledan smanjen irazvoj vrnog pupa u korist srednj ih i niih.

I Produljenje mladice nikle iz vrnog puparazlikuje se ovisno o poloaju granice: bit enajvee kad se granica nalazi u okomitompolo aju, kao u s luaju pro vo dni ce, dok e biti t immanje im je kut otklona vei. To vrijedi za svepupove sv ih granica . Temel jem ovog naela lakoje uvjetovati rast neke granice il i neke grane:stavljajui ju u okomit poloaj rast e bitikonzis tentan , dok e se o tk lanjanjem moi smanj i t irazvoj vrha i tako pomo i pup ovima smje tenihnie . Poveanjem kuta o tk lona prebujne granice"kanjava" se njezin razvoj u duljinu i pomae sekon zis te ntno m ras tu s rednj ih i n i ih mladica . O vatehn ika se esto primjenjuje za popun javanje

kronje u praznim dijelovima il i , kod rezidbe za usmjeravanje rasta, zaujednaavanje razvoja nasuprotn ih bonih grana.

Granica o tk lon jena 90 (B)razvi ja se vrni pup na utrbsrednjeg i nieg.

I I

S L A B E B IL JK E I S N A N E B IL JK EKad se odree granica, s timulira se proizvodnja brojnih mladica koje senalaze nie . Kod "snane" biljke zahvat rezom uzroku je bujan i esto pretjeranrazvoj vegetacije ispod toke reza,- prouzrokujui neeljeno stanje(abn orm alnu proizv odnju drva). I kod "slabe" biljke rez s timulira jedna k razvojgrana, no u ovom sluaju koris t ima opa s trukturaprimjerka jer nove grane poboljavaju vegetativneznaajke .Dakle ope pravilo je - za primjeniti kao ope ane apsolutno pravilo - ne pretjerano obrezivatisnanu biljku kako bi izbjegli eksplozivanrast nove vegetacije, dok je dobro ak igusto obrezati s labu biljku kako bistimulirali rast i razvoj novih grana. Na istinain se mora djelovati na sekundarnimgrana ma i na gran icam a: zahva t skraivanjae s timulirati s tvaranje brojnih i snanihrazgranjenja ispod toke reza, dok e laganopinciranje izazvati izbijanje samo manjeg brojanie smjetenih mladica.

Rezanjejedne graneili granicest imul i raravoj bunihmladica ispodtokerezanja.


12/64

Zbog obrez ivan ja neke gran ice urazdobl ju mi rovanja ( l ) ,u sus l jednom ese razdobl ju sv jedo i t i razvo ju bro jn ihizdanaka ispod reza (2).

Obavl jajui samo pinciranje granice (I ),ususl jednom e se razdobl ju dobi t i samoogranieni razvoj izdanaka ispod (2).

Zakl juujui mo em o rei da je bujne granice dobrootklanjati ili savijati kako bi ih oslabili, dok je za oneslabe bolje odrezati ih ili pincirati kako bi postigli boljup ro izvodn ju .

P R O C J E N AR A Z D O B L J A R E Z I D B EKako ne b i pogr i je i l i potrebno je u obzir uzet irazdobl je u kojem e b i t i izvreno obrezivanje . Us tvar ipoevi od vremena klijanja pupovi nastavljaju rasti i tavo l je tno razdobl je , za t im, od kra ja kolovoza dopolovice ru jna , ovisno o sezonskim kretanj ima,produl j ivanje mladica se prekida radi pomaganja io lakavanja odrvenjenja tk iva . Samo u posebnimklimatskim razdobl j ima, karakter iz i ranim sunimlje tima, vr lo k in im jesenima i vel ikom raspoloivo mkol i inom zal iha hranj iva , dolazi do kasnog ras tamladica i na jesen. Posljedica ove pojave je pak tetna:biljka ne moe doi do ispravne zrelosti drva i prematom u posta je osjetl j ivija na zim ske hla dn o e i nap ro l j e tne mrazove .Obavi t i radove obrezivanja pr i je poetka k l i jan ja ,dopu ta granicama ispod da pos t ignu potpunu ras t ;naprot iv in tervenira t i obrezivanjem za vr i jeme l je tnograzdobl ja pom ae s tvaranju kraih g ranica . I na kraju ,obrezivati na kraju l jetnog razdoblja znai sprijeitirazvoj mladica ispod reza . Ovisno o uzgajanoj vrs t i , opr imjenjen om obl iku uzgoja i o razvoju b i l jke , odlui te se prema kojemu se r jeenju t reba okrenut i .

D I F E R E N C I R A N J E P U P O V AU poetku kad se neki izdanak razvija svi su pupovi jednaki, to jestnediferencirani,- u odgo varaju em pos ebn om raz doblju, raz liitom za svakuvoku, ponu se razlikovati dijelei se na cvjetne, drvne i mjeovite. Oni"biraju" hoe li se razviti u cvjetne il i drvne, ovisno o mnogim imbenicimavezanim za znaajke vrste i l i sorte, za dob biljke, za njezine uvjete rasta i


13/64

razvoja, dakle dogaa u prethodnoj fazi, skoro godinu dana prije njihovogotvaranja (proljee s ljedee godine).Kod snane biljke se kasni sa sazrijevanjem plodova zato jer bujna vegetacijapomae s tvaranju drvnih pupova. Obratno , kod s labe b i l jke pro izvodnjacvjetnih pupova dolazi ranije jer smanjena vegetativna aktivnost pomaesazrijevanju plodova,- ovo se obino dogaa na granicama od jedne godine nakoj ima se je d i ferenciranje pupova dogodi lo pre thodne godine u razdobl juproduljivanja izdanaka.I obreziv anje igra odluujuu ulogu u indukciju u cvjetni l i drvni pup i ,naroito, djeluje na one vrste koje prirodno predstavljaju pojavu izmjenineproizvodnje. Za izvoenje ispravnih postupaka obrezivanja u ovom smislu je usvakom sluaju nuno znati da su na zakrivljenim ili savijenim granama pupovifavorizirani za cvjetne, pojava koja nije za potcijeniti pogotovo u prvimfazama ivota biljke. U tom razdoblju, kako bi postigli eljeni oblik uzgoja, nepreporuuje se obrezivanje, no savijene il i otklonjene grane doputaju bresazrijevanje od mladih biljaka.

13Kod nekihsorata jabukeproizvodnja jerasporeenapo savijenim ibol jeosvjet l jenimgranama.


14/64

D O B R E G R A N I C E I " L O E " G R A N I C E

14

Uklanjanjevodopi jaizrasti ih nadeblu.

D ob ar obrez iva zna da se najbolja rod nost ostvaruje na srednje razvijenimjednogodinj im granicama. S toga je t i jekom zimskog obrezivanja , rad ipoboljanja proizvodnje plodova, dobro ukloniti kako najslabije granice, takoi najbujnije granice. Kako bi t i jekom zimske rezidbe mogli prepoznatijedno godin je granice , dovol jno je pogledat i boju kore i n j ihov poloaj :poto su mlade imaju svijetl i ju boju, a kod nekih vrsta (breskva, agrumi)zadravaju djelomino zelenkastu boju. Poglavito se smjetaju na krajevimanajstarij ih gran a i bo n o na svim grana ma . On e koje su okr en ute prem a goreili prema dijelu ispod grane, morat e biti uklonjene zato, jer kad e biljka bitiu punoj vegetaciji , one i biti previe u s jeni i prematom u manje natjecateljske i s labo rodn e.

Sna ni prim jerci razvijaju broj nedrvne granice zvane vodopi je kojepredstavljaju posebnost po tomuto rastu jako brzo i uvijek uokomitom smjeru. U najveembroju s luajeva one kodeekonomiziranju b i l jke imoraju to prije bitiuklonjene, po mogunos t ikad su jo u zeljastom stanju.Obino izbijaju na deblu il ina najdebljim granama i , kaoje ve reeno, ras tu okomito ib r z o . Samo se u fazi uzgojamogu pokazat i kor is tn imaukol iko dopr inosepr jevremenom s tvaranjustrukture, no u svakom sluaju

potrebi te su raznih zahvata(pregibanje, otklanjanje, uvijanje.. .)kako bi mogle biti kori tene u ovu svrhu.Sve ostale granice mogu se smatrati koris tnimaekonomiziranju biljke i l i zato jer su kroz vrijeme iskori tene kao nosee graneili zato jer su odreene za proizvodnju.Najobini je granice , zvane jednos tavno rodne granice , se rasporeujurazli ito otklon jene po svim gran am a, njihov rast je sporiji i smanjen tedobivaju razliita imena ovisno kojoj botanikoj vrsti pripadaju.


15/64

RODNE GRANICE

R odne granice is tovremeno nosed i v n e i cvjetne pupove, noI H rijetko se pojavljuju i s amo sai (( i nun pupovima. Nj iho ve d im enzi jei raspored pupova doputaju jednostavnu klasif ikaciju i i s to tako jednos tavnoI nepoznavan je i za manje iskusne "voare." Njihova imena - stapka, trljak,plodnjak, mjeovita - i mogunos t n j ihovog izravnog prepoznavanja ovise ovrsti do t i nog p loda . Sve jabu aste vo ke, kotu nja e, agrumi, maslina, l jenjak, mogran j don osesvoje plodove na ovim granicama. Pretei to se radi o jednogodinj imgriinicama, koje su dakle proklijale i doivjele diferenciranje pupovapicthodne godine,- sada su s p r e m n e za dono en je p lodova . Samo kod nekih vrsta do proizvodnje dolazi na gran icama od is te godine, to jest onih koje su nikle iz pupovaproklijalih u prol jee godine u kojoj dolazi do proizvodnjeplodova. Radi se o vinovoj lozi, kiviju, kestenu i kakiju.U nekim sluajevima, kod naroi to rodnih i snaihprimjeraka, dunja i mandar ina takoer donose malekoliine proizvodnje na nekim granicama is tegod ine .Ljenjak imamuke cvijetove u osnovi izdanaka is tegodine koji izbijaju na krajevima jednogodinj ihgranica,- na tim i zdanc ima e kasnije imati izvor enskicvijetovi. Smokva pak proizvodi "velike cvijetove" ( l ipanjna jednogodinj im granicama, a "prave smokve" (rujan) naon ima od i s te godine.Za dobro razl ikovanje i prepoznavan je tih gran ica po t r ebno je promatra t i ihu razdoblju kad su bez l is tova, to jest kada se obavlja zimska rezidba. Poetnikih moe bolje raspoznati i prepozna t i u razdobl ju cvatn je ili u vrijeme berbeplodova. Neke razl ike obl ikovanja i razvoja trae opise tih granica ovisno orazliit im vrstama kojima pripadaju.Najvee razlike oblika, podrijetla i proizvodnje se s reu izmeu jabuas t ih ikotunjavih vrsta,- dakle dobro je ponovno podi je l i t i opise .

15o0 3: mMioO.r~>z1Mg

Smokvinizdanak ispodkojeg senazireveliki cvijet usreditu malogpravog ploda.


16/64

Ljetorast jabuke upunom cvatu

16

R O D N E G R A N I C EJ A B U A S T I H V R S T A V O A K AJabuka, kruka i dunja poglavito proizvode ,ovisno o sorti, na mjeovitim granicama,ljetoraste i stapke. Nj ihov o raspozav anjeje vrlo jedno stavno u bilo koje dobagodin e, ak i kad nema vegetacije.

N

Ispod: plodnjak.Dol je desno:"koko ja noga"sastavljena odjednog tr l jka,jednogplodnjaka ijedne stapke.

J E D N O G O DI Z B O J I L IL J E T O R A S TKratka i tanahna granica , s g la tkom korom,koja je jednoliko rasporeena po svim granama.Njezina maksimalna duljina ne prelazi 40-50 cm(esto je kraa), a uzdu njezine osi raspoznaju se brojni drvni pupovi,- na vrkuse nalazi jedan cvjetni i l i mjeoviti pup. U trenutku otvaranja pupova, uzduitave granice izbijaju listovi, a na vrhu se pojavljuje jedan jedini cvat (titasticvat) i l i skupina cvijetova okruenih vjeniem lis tova. Dakle do proizvodnje

e doi na vrhu i s toga e se granica saviti pod teret om ploda. Drvnipupovi rasporeeni uzdu itave osi l jetorasta moi e datiosnovu trl jcima ili drugim ljetorastima m anjih dim enzija.Neke sor te jabuke (Granny Smith , Rome Beauty) iL kruke (Wiliam, Max Red Bartlett , Kaiser) rodepreteito na ljetorastima. Kad njihova nazonostpostane pretjerana dobro je pris tupiti prorjeivanjuuklanjajui ih pri osnovi.

P L O D N J A KNije rodna granica ve razgranjenje koje se razvijeiz grane koja nosi cvijetove. Ta grana, zbogpretjeranog gomilanja zaliha hranjiva, odeblja a drvnipupovi koje ima pri osnovi razviju seu tr l jke i l jetoraste. Rezultat toga jestvaranje rodne grane. Kod kruke sudimenzije plodnjaka tako vidljive da se s lakoomprepozna, dok kod jabuke nije tako vidljiv.Blizina vie plodnjaka bogatih tr l jcima, s tapkama il jetorastima dovodi do stvaranja skupinarazgranjenja koje poprimaju izgled kokoje noge, iupravo t im izrazom su nazivane u govornim argonima.


17/64

I s jednogo dinj im tr l jk om (l ijevo) i t r l jko mi (desno); u sreditu se nalazi drvni pup.

T R L J A KU poetku se ne radi o rodnoj granici.Pojavljuje se kao kratak i zdepast izdanakduljine od nekoliko centimetara kojiizbija okomito od grane na kojoj se rada,pokazuje prete ito smeuranu koru i navrhu nosi drvni pup. Ovaj zadnji uproljee proizvodi vjeni listova(obino od 2 do 6), u sreditu kojeg serazvija novi drvni pup, koji put mjeoviti.Rast u duljinu je uvijek vrlo ogranien(nekoliko centimetara) dok se znatno poveavadebljina granice. Tek od tree godine, kad uzdunjegove kratke osi budu vidljivi oiljci listova nastali u

prethodne dvije godine, vrni e pup pretrpjeti diferenciranje na cvijet (mjeovitipup) i sti l jak, ui e u rodno razdoblje. Ako je biljka vrlo snanai n i i . T s e dogoditi da se stvaranje cvjetnog pupa zbijepr i jevremeno, ve u drugoj godini. To se obino dogodiI u I je broj listova u vjeniu vei od normalnog i, veprve godine, ih moemo nabrojit i 6-7. Stvaranjei vjetova se dakle dogaa na vrlo kratkoji dnogodinjoj granici koja je ustvari vrni dio nekeStarije granice vrlo reduciranih dimenzija.S T A P K ASt . i pka je rodan oblik kod mnogih sorata krukei Abata Fetel, Decana del Comizio, Conference).Razvija se na starim trljcima i predstavlja reduciranu rast.Vie nego nekoj granica slii peteljki i moe se smatratiprirodnom evolucijom trljka. Cvatnja se uvijek pojavljuje najednogodinjim granicama, a efektivno trajanje ovog cvjetnog oblika moe se

17

Zr ioba nastapki

trl jak od I godine(I ) i njegov razvojidue godine (2).Stapka u razdobljumirovanja (3) i up ro i zvodnomrazdobl ju (4).


18/64

vrem enski nastaviti i u dulje razdoblje . To do vodi d o toga da e s vrem eno mna biljki biti nazone brojne s tapke.Uzimajui u obzir da mnoge jabuas te voke pre tei to pro izvode na s tapkama,proistie neizbjenim smanjit i broj pomou ciljanih zahvata obrezivanja, nanain da se ne dobije pretjerana rodnost koja na duge pruge slabi biljku,-zahv ati po ma u i nastavljanju s talno g "staranja" s tapki.M J E O V I T A G R A N I C AZaje dno s drvnim granicam a prekriva veliki dio grana jabuastih voaka.Mjeovita granica ima krajnje razliitu duljinu i moe dosei (i prei)metar, ovisno o starosti i snazi biljke. Boni pupovi koji klijuuzdu njezine osi mogu biti drvni ili mjeoviti. Kod nekihsorata predstavljaju granice koje proizvode najveibroj plodova.Raspored plodova uzdu osi mjeovite granice jegenetska karakteris tika, drukija kod svake vrste.Neke sorte imaju cvijetove i plodove na vrhu,druge na sredini, neke pak pri osnovi ovejednogodinje granice . Dakle u t renutkuin terveniranja karama mora se pouzdano znat ikojoj od ovih tipologija pripada vaa biljka.

Jedan od vr lo jednos tavnih naina kako to znat isastoji se od promatranja, u trenutku berbe, koje sugran e koje nose cvijetove i poloa j ovih zadnjih namjeovitoj granici,- kod sljedee zimske rezidbe moiPI j . e se in tervenira t i oprezno. Ako pos to je dvojbe, onda jemjeov i to j uvijek najbolji nain prorjediti granic e i izbjegavati odsjecanje

granici vrhova, jer bi to moglo izazvati pretjeranu proizvodnju lis tova unutar kronje i(jabuka), stvaranje mikroklime pogodne za razvoj gljivinih bolesti .

R O D N E G R A N I C E K O S T U N j A C AM areli ca, slatka i kisela trenja, eu ropsk a ljiva, kine sko -jap ans ka ljiva ibreskva donose p lodove pre tei to na t r i vrs te jednogodinj ih granica kojenose kako drvne tako i cv je tne pupove. Kao i kod jabuas t ih voaka rasporedplod ova ovisi o vrsti i o sorti . Te gran ice se nazivaju ljetorasti , mjeovitegra n ice i trljci (bolje po zn ati ka o trljci kitice ili sviban jske k itice).L J E T O R A S TTanahna g ran ica , og ran iene du l j ine (30 -40cm) , ko ja nos i cv i j e tove uzdui tave svoje os i . Daje jedan drvni pup na vrhu i , u nekim s luajevima, druge


19/64

I | i f i l l I MP I H c ii

( . i i M i i m. V r t l l l

pr i osnovi .P ro izvodn ja nal je toras t ima je t raena akose el i dobi t i p lodove s rednje-male krupnoe kao u s luajupe rkoke , k l a s i ne b r es kve zaindus tr i ju (za pro izvodnjubreskve za je lo prednos t sedaje rodnos t i na mjeovi t img r a n i c a m a ) .

K I T I A S T II T R L j A K I L I

. . f S V I B A N J S K A K I T I C A* Ime je dobio po vjeniu cvjetova i/iliplodova koji ga karakterizira. tr ljakko tunjaa odgovara onome koj i je b ioopisan kod jabuas t ih voaka. Us tvar i granicase is tovjetno pojavljuje vrlo kratka, okomita nagranu, smeurana zbog b l iz ine meukol jenaca i za tojer je godinjeproduljivanje krajnjeog ran ieno , ka tkad is amo po la cen t ime t r ana godinu. Preds tavl jakiticu od 6-7 cvje tn ih pupovakoji okruuju jedan jedinidrvni pup smjeten na vrhu,koji put uz njega nalazi sehodljika ( lj iva). Njegovo

podrijetlo je u svemu slinoUr l jc ima jabuas t ih voaka: uprvoj godin i pup pro izvodi samojedan v jeni jako pr ib l ienihlis tova, no ve s ljedee godinezapaa se v jeni cvje tn ih pu pova . Teki t ice imaju vr lo dugaak produkt ivan ivot imogu donos i t i p lodove preko 40 godina, produl ju jui se uvi jek u vr loogranienoj mjer i . U najveim kol i inama i h se susree na ve odraslimbi l jkama i pre tei to na nekim vrs tama poput t renje i l j ive .Za vr i jeme berbe potrebno je pazi t i da se zajedno s p lodovima ne o t rgnu i tr l jci: to bi dovelo do slabije produktivnosti u s ljedeim godinama.

19

Kiti astit r l jak(marel ica).


20/64

Plodovi t renjena kit iastimtrl jc ima

Mjeovi tagranica lj ive:vidlj ivi cvjetnipup oljci i , usredini , d r v n ipup.

M J E O V I T A G R A N I C AU svemu i po svemu odgovara mjeovitoj granici jabuastih voaka., no kodkotunjaa moe biti jo bujnija i prema tomu moe biti jo dulja. Njezinakarakteris tika je vei broj cvjetnih pupova u odnosu na one drvne.U proljee su cvjetovi ti koji se prvi pojavljuju, a tek kasnije pojave se listovi.Suk ladn o s cvijetom pojavljuje se i jedan (r ijetko 1)drvni pup koji se otvara malo kasnije. Namjeovitoj granici, podudarajui se sasvakim koljencetom, nalaze se ustvari(najee na vrhu ali i na sredini ilipri osnovi granice) 3 pupa, 2cvje tna i sredinji d rvni. Rjee sepojavljuju drvni pupovi samci, ajo r jee cvjetni samci. U vrijemerezidbe se preporua sauvatisrednje snane mjeovitegranice, uklanjajui pri osnovione prerazvijene (prepoznaju seukol iko na vrhu nose graniceder iv i rane iz pr i jevremenih pupova) .


21/64

POTREBAN PRIBOR

K od pos tupaka obrez ivan ja pot rebno je rab i t i o rua (kare , noev i , p i le . . . ) ,. vr lo otra i is ta , redov i to dez in f ic i rana ak i kad se pre laz i s jedne b i l j keu I I M I ^ I I l Is tvar i n i je r i je tko prenoen je bo le t ina , poseb ice v i roza, upravo

, i l | i i |u i uporab i in f ic i ranog pr ibora ,li i I n . i druga opreznos t ko ja se m or a uv i j ek p r im jen j i v a t i je uv i j ek i z v od i t i

rezove, to jest bez s l ine , ko ja bi mogla s tvor i t i s igurnu za t i tu zai' n i i i c i nos i te l je zaraza. Vano je i i zb jegavat i da grana ne bude z d r ob l j enai ni pr i t iska otr ice i to v r i j e d i za sve o tr ice , ko j ih god d im enz i j a m ogu b i t i .

21

kare Izvrstno orue u pravom smis lu r i je i predstavl ja ju kare. U p r oda j i se

;< e nalaze sd v o s t r u k o m o t r i c o m ili s j e d n o m o t r i c o m i f i ksn imk u k o m Obadv o je od l i no i z v ode zahv ate ob r ez i v an ja . P r v i tip je sliani ibii nim karama, a rezanje ne predstavl ja posebne probleme (dv i je otr ice nedrobe granu zavr i jeme pos tupka) . Os im toga, b laga unutarn ja izboenos td\ i ju o tr ica pobo l java nap in jan je jer pomae dobrom hvatan ju grane id< puta bo l je ok re tan je kara , k re tn j i po t rebno j naro i to kad su d im enz i j er un< p odosta vel ike . Kad su kare sk lopl jene otr ice se uvi jek moraju savrenop r i l j ub l j i v a t i .I Iporaba kara s f i k s n im k r ak om je rairenija od p r e h o d n i h jer pom a u v e o jUporabi snage u rezan ju (os im to se m o g uposuditi za druge pos love raz l i i teod i c z idbe ) , no f iksni krak ostav l jalagani rez na kor i g ran ice ko jureemo. Zbog i z b jegav an ja te tn ihigrebotina je dak le nuno da f i ksn ikrak uv i jek bude nas lon jen na diograne k o j i e l im o uk lon i t i . Kodk upov ine je uv i j ek dob r oprobati i i sprobat i rukovat ioruem - bo l je kor is te i rukav ice

kako bi odab r a l i na j k om o tn i j e i

oonpamMO00O. iSS'

1

kare sdvos t rukomo t r i com i sj ednomo t r i com if i ksn im krakom


22/64

na jp r ik ladn i je drke za ve l i inu v las t i te ruke. kare us tvar i mo ra ju b i t i lagane,lake za rukovanje i ne smiju umarat i ruku : u v idu se mora imati da se obinokor is te za dosta dugaka vremenska razdo bl ja i esto u t je lesno ne udo bn impo lo a jev im a .i t Postoje i kare s du ga k im ru ka ma , no nj iho vi kupo vina se isplat i samo akose posjeduje prostran vonjak. Kor is te se za rez idbu na v isokim i unutarnj imdi je lov ima kronje, koj i su dostupni l jestvama i l i penjanju na stablo, te zaobav l janje gustog obreziva nja. Ak o se kor is te s obje ruke , om ogu uju ja ipr i t isak s i le na drvo i prema tomu obrezivanje grana dimenzi ja koje suzabranjene za obine kare.

I na kraju, pod sjet imo se da profes ion alni obreziva i r i jetko kor is te runekare. Ve i d io n j iho vog pos la izvode kor is te i pneu mta ske kare povezane spokretnom si lom traktora. One mogu radi t i i v ie sat i uzastopce, smanjuju inapore ruke i poveavaju i radnu sposobnost us l i jed smanjenja vremenapotrebnog za izvrenja zahvata.K A K O I Z V O D I T I R E Z K A R A M AM Kad se kor is te kare gran icu je pot rebno uhvat i t i s poetkom o t r ica in ikada krajev im a: radei tako pos t iu se i i rez ov i , vea je pr im i jenje nasnaga i mogue je pomagat i s i v iekra tn im okre tan jem orua oko gran ice .O kr et an je kara je ispravna teh nika : takav s luaj n i je sa uv i ja njem kojeprouzrou je o teen je o t r ica , ok rn j ivan je reza i zgn jeen je gran ice .

Prorje ivanje granica na jabua stoj vo ki : rez je bio izveden isp ravno,t ik uz drvo kako bi se spri jeio razvoj vegetaci je.

Prorjeiva nje granica na breskv i : vidl j iv i i ljc i ostavl jeni kakohladnoa ne b i prod i ran jem otet i la nos ivu granu.


23/64

Li jevo: kako izvo di t i rez. Za p ro iren je k ronje ree ze iznad vanjskog pupa (A); kako bivegetaci ju pribl i i l i deblu ree se iznad pupa okrenutog prema van (B).

To k a na g r an i c i gd je t r eba m o r ez a t i ov i s i o z ah t j ev im a ob r ez i v a a .A k o se e l i p r o i r i t i k r o n ju po t r eb no j e i n te r v e n i r a t i i z nad pupa ok r e nu togprema van,- ob ra t no , ako se veg etac i ju e l i p r ib l i i t i d eb lu i l i zgusn ut i juunu ta r k r o n je , r e e s e i z nad pupa ok r enu tog p r em a unu t r a . To k a r ez an jase mo ra prona i t i k izna d pupa , a l i ne pre b l iz u pupa kako ga ne b i o te t i l i .K od k r u ak a i k od j abuk a , k o je da ju p lodov e na s tapk am a, p r v i pup i s podr ez a j am a no e da t i p l o d , dak le dob r o j e uv i j ek un te r v en i r a t i i z nad nek ogl i j epog m i je ov i tog pupa , l om e i v r hov e i l i s k r a u ju i na tem e l j u ov ogzapaan ja .Rezov i ne smi ju b i t i n i p rev ie da leko od pupa je r b i os tav i l i nekor is tan komadgran ice . U ovo j teor i j i i zn imku in i rez kod obrez ivan ja breskve: u tomsluaju, za v r i jeme z imske (suhe) rez idbe, p r i jeko je pot rebno os tav i t i komadgranice iznad pupa jer se radi o jednoj vrst i vr lo os jet l j ivoj na nisketemperature i "h ladnou" ko ja moe u i k roz toku rezan ja lako o teu ju i pupi spod . Ovaj v iak granice kasni je presui i sam otpadne. Rezo vi ne smiju nikada bi t i ravni ve uv i jek ko s i , po m ogu nos t i p r em asupro tno j s t ran i od one na ko jo j se na laz i pup ispod n jega. Kos ina ima sv rhuda vodi od k ia omogui k l izanje i da se izbjegne nastanj ivanje parazi ta ibolet ina u sreditu raneM Kao to smo ve spom enu l i , kad se obrezu je on da je uv i jek dobar ob ia jkor i ten ja rukav ica na na in da se izb jegnu oz l i jede, ogrebot ine , u l jev i i da sesmanj i os jea j umora ruke. Rukav ice mogu b i t i od tkan ine i l i od koe, nouvi je k kom ot ne , neke su esto pojaane sukladn o drkama kara.

Go re, pogren i pr im jer i rezova: preb l i zu pupa (A) ;nagnut prema pupu (B) ; predaleko od pupa (C).


24/64

D O B R E G R A N I C E I " L O E " G R A N I C E

14

Uklanjanjevodopi jaizrasti ih nadeblu.

Do ba r obrez iva zna da se na jbo l ja rodnos t os tvaru je na s redn je ra zv i jen imjedn ogo d i n j im g r an i c am a . S toga j e t i jek om z im s k og ob r ez i v an ja , r adipobo l jan ja pro izvodn je p lodova, dobro uk lon i t i kako na js lab i je gran ice , takoi na jbu jn i je gran ice . Kako b i t i jekom z imske rez idbe mogl i p repoznat ij ednogod i n je g r an i c e , dov o l j no j e pog leda t i bo ju k o r e i n j i hov po lo a j :po to su m lade imaju sv i je t l i ju b o j u , a ko d nek ih v rs ta (breskva, agrum i)zadrava ju d je lomino ze lenkas tu b o ju . Poglavi to se smjetaju na krajev imanajs tar i j ih g rana i bono na sv im granama. One ko je su ok renute prema gorei l i p rema d i je lu ispod grane, mora t e b i t i uk lon jene za to , je r kad e b i l j ka b i t i

u punoj vegetaci j i , one i b i t i prev ie u s jeni i prematomu manje nat jecate l jske i s labo rodne. Snan i p r im jerc i razv i ja ju bro jne

drvne gran ice zvane vodop i je ko jepreds tav l ja ju posebnos t po tomu

to rastu ja ko b rzo i uv i je k uo k o m i t o m s m j e r u . U najveem

broju s luajeva one kodeek onom iz i r an ju b i l j k e imora ju to pr i je b i t iuk lon jene , po m ogu nos t ikad su jo u zel jasto m sta nju.Ob i n o i z b i j a ju na deb lu i l ina na jdeb l j im granama i , kaoje ve reeno, ras tu okomi to i

b r z o . Samo se u faz i uzgojam ogu pok az a t i k o r i s tn im a

uk o l i k o dop r inos epr jev remenom s tvaran ju

strukture, no u svakom sluajupotreb i te su razn ih zahvata( p r eg iban je , o tk lan jan je , uv i j an je . . . )

kako b i mogle b i t i kor i tene u ovu sv rhu.Sve os ta le gran ice mo gu se smatra t i kor is t n im a

eko nom iz i ran ju b i l j ke i l i za to je r su k roz v r i jem e iskor i tene kao nosee granei l i za to je r su odreene za pro izvodn ju .Na job in i je gran ice , zvane jednos tavno rodne gran ice , se rasporeu juraz l i i to o tk lon jene po sv im granama, n j ihov ras t je spo r i j i i smanjen tedob iva ju raz l i i ta imena ov isno ko jo j bo tan iko j v rs t i p r ipada ju .


25/64

RODNE GRANICE

R odne gran ice is tov remeno nosed ivn e i cv je tne pupov e, noI H r i jetko se pojav l ju ju i samo sai (( i n i m p u p o v i m a . N j i h o v e d i m e n z i j ei raspored pupova dopu ta ju jednos tavnu k las i f ikac i ju i i s to tako jednos tavnoI nepoznavan je i za manje iskusne "voare ." N j ihova imena - s tapka, t r l jak ,p lodn jak , m jeov i ta - i mogunos t n j ihovog iz ravnog prepoznavan ja ov ise ovrsti d o t i n o g p l o d a . Sve jabuaste vok e, ko tun ja e, agrum i , mas l ina , l jen jak , mog ran j d onosesvoje p lodov e na ov im gran icam a. Pre te i to se rad i o jed no god in j imgranicama, ko je su dak le prok l i ja le i do iv je le d i fe ren c i ran je pupovap ie th odn e god ine, - sada su spremne za donoen je p lod ova . Samo ko d nek ih v rs ta do pro izvo dn je do laz i na gran icama od is te god ine, to jes t on ih ko je su n ik le iz pupovap iok l i j a l i h u p r o l j e e god ine u k o jo j do laz i do p r o i z v odn jep lodova . Rad i se o v ino vo j l o z i , k iv i ju , kes tenu i kak i ju .U nek im s lua jev ima, kod naro i to rodn ih i sna ihpr im jeraka, dun ja i mandar ina takoer donose maleko l i ine pro izvodn je na nek im gran icama is tegod ine .Ljenjak ima muke cv i jetove u osnovi izdanaka is tegod ine k o j i i z b i j a ju na k r a jev im a jedno god i n j i hgranica,- na t im izdancima e kasni je imati izvor enskicv i j e to v i . Smokva pak pro izvod i "ve l ike cv i je tove" ( l ipan jna jedn ogo d in j im gran icama, a "prave smokve" ( ru jan) naon ima od is te god ine.Za dobro raz l ikovan je i p repoznavan je t ih gran ica pot rebno je promatra t i ihu razdobl ju kad su bez l is tova, to jest kada se obavl ja z imska rez idba. Poetnikih moe bo l je raspoznat i i p repoznat i u razdob l ju cvatn je i l i u v r i jeme berbep lodova. Neke raz l ike ob l ikovan ja i razvo ja t rae op ise t ih gran ica ov isno oraz l i i t im v rs tama ko j ima pr ipada ju .Na jvee raz l ike ob l ika , podr i je t la i p ro izvodn je se s reu izmeu jabuas t ih iko tun jav ih v rs ta , - dak le dobro je ponovno pod i je l i t i op ise .

15o0 3vamMioO.r~>z1Mg

Smokvinizdanak ispodkojeg se nazireveliki cvijet usreditu malogpravog ploda.


26/64

Pila s f i ksnom ot r i com i snazubl jenou samo na jednoj s t ran i

2 4

Neizb jeno orue u v r i jeme z imske rez idbe je opskrb l jeno e l inom o t r icomdug ako m ok o 30-40 cm s nazub l jenou na samo jed no j s trani ( to isk l juujeoteenje susjednih granica i onih iznad one na kojoj se izvodi zahvat) i kor is t ise za uk lanjanje de bl j ih grana. K ad se bi l jke pr ib l iuj u kraj u "kar i jere," rezovi seizvode p re te i to s ov im orue m. Z bo g vee sposobnos t i rezan ja imanaiz mje nin o savi jene zube na jed nu i drugu stranu i tako omo guu jepobjeivanje otpornost i drvne strukture, trenja koje se pojav l ju je na povr inireza i spri jeava da se otr ica " sli je pi" s ostatcim a pi l jen ja k oj i nastaju za vri jem epos tupka.Ovisno o model ima otr ica, ustvar i skupa sv ih zuba, moe bi t i ravna i l i sav i jena.

Razl ii t i t ipovinoeva zaci jepl jenje

M A J S T O R I J E U O B R E Z I V A N J UP O M O U P I L EH S izn im ko m rezova t ik uz deb lo i l i t i k uz granu, i s p i lom je po t rebn o rad i t iu kosom po lo a ju , paze i da se izb jegne do d i r s d ru g im gran icama ko jemogu pre t rp je t i ogrebot ine i zas jeke.

Nakon ve l ikog zahvata pre laz i se na ien je odrezan ih d i je lovakor is te i k rpu za ods t ran j ivan je os ta taka od radova. Zat im se

posao dovrava noem za c i jep l jen je : ods t ran ju ju seizboine na krunic i i prelaz i se na povr inu dab i se ju u in i lo ured nom i g la tko m, na na in dase pom ogne d ob rom rasporedu ran i je

odabranog za t i tnog s reds tva . Na ime, rezov i izveden i ov im oruemzaht i jeva ju iz ravnu in tervenc i ju dez in fekc i jom, je r iz loena

povr ina je v r lo pros t ran jena. Mo e se pr ib je i o b i nomv in i lskom l jep i lu ko je jam i nepropus t l j i vos t rane, tojest brani u lazak vode i parazi ta i pomae zaraivanju.

Ili Kad se in terven i ra na debe l im granamadolaz i do opasnos t i , reu i odozgo prema

do l je , od raskreivanja. Pad grane esto za sobompov la i i komade kore n ie reza. Kako b iizb jeg l i ovu nezgodu, po t rebno je , nakon to sezapone rez na gorn jem d i je lu grane, po t rebno

je pre i na supro tnu s t ranu (onu ispod) i naprav i t inovi rez nastavl ja ju i od dol je prema gore sve do u

dub inu o d nek o l i k o c en t im e ta r a . Za t im se pono v no p r e laz i narez na gorn jo j s t ran i sve do potpunog odva jan ja grane, ko je ese dogod i t i na is t na in , bez prouzroen ja ok rn javan ja iraskreivanja.

Kaasta smola


27/64

V E Z A N J E I U T E Z I Dru g i p r i jeko pot reban mater i ja l kod pos lovaobrezivanja je onaj koj i se kor is t i za vezanje. Bi l jn ip ro iz vod i su uv i jek na jbo l j i , s toga v inogradar i jo idanas kor is te granice od vrbe, koje se mogunabavit i samo u v inogradarsk im krajev ima. Dostasu kor i ten i i vez iva od ra f i je i od p las t in ogueta s rupom, koj i ic i doputaju da se rasteesl i jedei debl janje granice, izbjegavaju i takobi lo kakvo oteenje suavanjem ( to je raz logzbog ko jeg n i je dobro kor is t i t i n i e l jeznu icu , iako je plast i f ic i rana, n i b i lo kakvu vrstuk onopc a ) .Kada se neka granica vee za potpo ran j i l iza icu , potrebno je proc i jen i t i ko l ik i epr irast u debl j inu imati granica t i jekomgodine . Prevrsto vezan je dovod i dosuavanja i l i ak do uratavanja vezica uko ru . Iako pr iv idno oz l i jeda moe izg ledat imalo vana, s v reme nom , gran ic i je suenolom ljenje i l i suenje. S druge strane,prelabavo vezanje r isk ira neobavl janjefunkc i je zbog ko je je b i lo izv reno. Zbog t ihraz loga izbor mater i ja la je od sut inskevanost i . Rafi ja, b i l jn i mater i ja l , takoermoe suzi t i granicu ako je vezanje vr lovrsto, no jedva da pokuava ui u granicu,dok se meka plastina ica rastee zajedno srastom granice i tako izbjegava obje nevol je.Ispravan nain za izvoenje vezanja sastoji seod toga da se ica uv i jek pr i je pr ivrst i zap o tp o ra n j , a tek nakon toga na granicu.

U prv im god inama ivo ta b i l j ke zahvatisavi janja i pregibanja granica zahti jevaju uporabuutega. U prodaj i se nalaze malo blokovi od gipsa i l idru gih mater i ja la s ku ko m, s ko jo m se v jeaju nagran icu , no u malom ob i te l jskom von jaku se m i rnomo gu zami jen i t i s raz l i i t im mater i ja l ima poput v i jakamatica i l i s i tn ica druge vrste.


28/64

KLASINI ZAHVATI OBREZIVANJA

B rz ina s tupan ja b i l jaka , ko je danas nude u proda j i , u razdob l je rodno s t imogua je zahva l ju ju i ob ia ju c i jep l jen ja i uporab i nov ih agronomsk ihtehn ika . S toga je teko raz l ikovat i zahvate obrez ivan ja na temel ju razdob l japro izvodn je i one na temel ju ivo ta voaka. Us tvar i govor i t i o rez idb i za uzgo ji rez idb i za pro izvodn ju navod i nas na razmi l jan je o dv i je v r lo raz l i i te faze,me u t im us tvar i je k ron ja tek poe la dob iva t i nekakav ob l ik , iako uumanjeno j m jer i , i s ta se je ve nakrca la p lodov ima. U uob ia jenom na inugovo ra kor is t i se ovo raz l iko van je dve rez idbe za to je r su c i l jev i zahvata upo e tk u r az l i i t i .

R E Z I D B A Z A U Z G O JIzvod i se u prv im god inam a n akon sadn je s c i l jem pom aganja ispra vno m ido b r o r as p o r eenom ob l i k u k r o n je i p ri p r av lj an ju v ege taci je , na r o i topre t hod no odabrane grane za noen je te re ta budue pro izv odn je . M lad e b i l j icee m oi b i t i uzgajane u plo nom i l i prosto rnom ob l ik u, a grane e tra jat i i tav ogproduktivnog v i jeka i nosi t e razne rodne obl ike. Razdobl je "uzgoja" tra jat esamo 5-6 godina i s toga su od temel jne vanosti c i l jani zahvati rez idbe kako nebi poremetel i ravnoteu koja se stvara izmeu kor i jenja i kronje.U ob i te l jsko m von jaku b i l j k e , i one raz l i i t ih vrs ta , mo gu b i t i uzgajanep r im jen je ju i obv ez ne ob l i k e u r e d u , ob ino p lone te podupr te ko lc ima i

icama. U to m s luaju je pr i jeko1 po t r ebno unap r i j ed p r i p r av i ti ,

pr i je sadenja, potporne kolce ibarem prv u icu za potporu naoko metar od zemlje. Bi l jkemo gu b i t i posaene na jesen i l ina kraju z ime, ov isno ok l im a ts k o j zo n i . Prv i zahvat obrezivanja seizvod i na poetku pro l jea isastoji se od pripravljanja

Obve zni uzgojn i ob l i k u drvo red ima s upo rabo m drvenihkolll I (pr im jen j i v kod kruke, jabuke, mare l i ce i td . ) .


29/64

ob l ikovan ja poetnog n iza grana izvode i p inc i ran je produ l jn ice , na 40-50 cmod zemlje, to izaziva stvaranje brojnih izdanaka ispod mjesta pinc iranja. Meduspomenutim izdancima e se na kraju l jeta i l i s l jedeeg prol jea odabrat i 3najbol ja po bujnost i i po poloaju, koj i e dat i izvor bonim granama ip r o v o d n i c i .N o is t i rezul tat se mo e post i i jedn ostav no pr imje njuj u i zasjek (zarezivanje) ,i l i kaplarov rez, iznad dva pupa na mladic i , zaobi lazeitako pinc iranje. Ova dva pupa e stvor i t i dva izdankako j i e b i t i u porab l jen i kao bone grane. Bi l jke je mogue uzgajat i i u pros torn im obl ic im a,ko j i v ie udovo l java ju pr i rodnom ob l iku b i l jaka .Obino ne iz isku ju armature za potporu , iako nov iob l ic i uzgo ja ko j i dopu ta ju smanjen je d imenz i janadzemnog di je la (vretenasta piramida kod jabuke)trae te armature (patul jasta podloga za c i jepl jenje iogranieni razvoj b i l jke ustvar i izaz ivaju nedostatakoslobaanja kor i jena u zemlj i ) .Post izanje prostornog obl ika se post ie uporabompr i jevremenih granica i l i pak rezom i l i zas jekomprodul jn ice. Dobiv i 3-5 l i jepih izdanaka usmjerava ihse u prostor p om ou ko laca i l i t rs t ike.

V r l o esto se u rasadnicma prod aju sadnice koje veimaju pr i jevremene granice koje voara os lobaajuzahvata obrezivanja i dopr inose znatnom

pr i jev remenomstvaranju prv ih katovaK ak o k od obv ez n iho b l i ka , tako i kodp ro s to rn ih , dobro je dase uvr ivanje grana na produl jn ic i ne zbiva naistom mjestu, kako bi se izbjeglo s labl jenje opestrukture bi l jke te tako olakalo raskreivanje. Kasn i je k roz v r i jeme, ko d p lon ih ob l ikamorat e se dat i izvor novim strukturama grana,dok e se k od p r o s to r n ih ob l i k a p r odu l j i t ik ronja i s tvor i t i grane drugog i t reeg reda i l igranice obnavl janja. Sve to uv i jek putempr ik ladn ih zahvata obrez ivan ja .

Ploni uzgojni obl ik: palmeta ma rel ice s nep ravi lnimgranama u jesenskoj od or i .

Prostorn ioblici: mladamarel icapolus lobodnogobl ika (gore) iklasina vaza st r i grane(dol je).


30/64

Okrn j i van je mladegran ice kruke

Za vr i jem e rez idb e za uzgo j rezovi sukrajnje og rani eni, a grane koje nisuzaniml j ive za stvaranje strukture kronjeje najbol je savi t i kako bi s t imul i ra l i n j ihovulazak u cv i jet, i tako ur ani l i s

pro izvodn jom. Nakon to e sav i jenegranice dat i p l o d , ako nee bi t i kor is tne za

stvaranje kostura kronje, moi e bi t iods t ran jene.Ka ko za hvati na zeleno ( l je tni) tako i suhi (z imski) t i u se v ie otk lanjanja,

pregibanja, zasjeka, prstenovanje nego pravih i pravcatih rezova. Postupciok rn j ivan ja , p inc i ran ja i p ror jed ivan ja b i t i e pak kor is tn i j i u p ro izvodnomra zd o b l j u .Kad bi l jke dost ignu dob od 6-7 godina uzgoj obl ika je zavren. Kasni j i zahvatis lu i t e samo za odravanje izvorne strukture kronje i za pobol janjeproizvodnje. Rezidba za rodnost je kod nekih vrsta bi la ve izvrena, pr imjer icejabuka i breskva proizvode i do zr iobe donose plodove ve druge-tree godinenakon sadenja. Dakle, izmeu kraja rez idbe za obl ikovanje i poetka rez idbe zarodnost ne postoj i jasna granica.

R E Z I D B A U R O D UNjez in osnovn i c i l j je odravan je ravnotee izmeu k ron je i kor i jena kako b ise svako god ine pos t ig la s ta lna i u redna p ro i zvo dn ja . T o se os tvaru je s ta ln imobnav l jan jem vegetac i je kako b i favor iz i ra l i s tvaran je jednogod in j ih gran ica ipomogl i u lasku sv i je t los t i u unutran jos t k ron je , to jes t bo l j ih uv je ta zasazr i jevan je p lodova i za zdrav l je b i l j ke . Uz to mora se pobr inu t i zaods t ran j ivan je grana i g ran ica oz l i jeen ih oru ima, te tn im v remensk imdje lovan j ima i l i bo le t inama, os lab l jen ih zbog pre t je ranog te re ta p lodova i l ib i lo kako druk i je o teen ih . Os im toga v r lo je vano obav l ja t i s ta lno ineprek idno uk lan jan je izdanaka i vodop i ja te kontro l i ra t i p re t je ran i razvo jna jbu jn i j ih b i l jaka u v is inu .Iz toga se zak l juu je kako za i tavo v r i jeme t ra jan ja produk t ivnog ivo tav o n jak a , u h ladno m r az dob l j u i s to k ao u l je tno do ba , po t r ebn o j e k o r i s t i t ikare. Rezov i su pog lav i to van i za d i je love b i l j ke ko j i su ve da le p lodove .Mjeov i te gran ice , te u manjo j m jer i l je to ras t i i s tapke i t r l j c i , mora ju b i t isus tavno ods t ran j ivan i , u raz l i i t im pos to tc ima ov isno o uzga jano j vrs t i . K o dbreskve se nas tav l ja svaka god ine s po tpu no m o bn ov om ro dn ih gran ica , dokkod drug ih v rs ta , p r im jer ice kod k ruke, ona moe b i t i po tpuno o iena k rozvr i jeme od 3-4 god ine.


31/64

Razvoj granice na koju se ni jei n t e rven i ra l o n i kakv i m rezom .

H U s lua ju ako se os tave netak nu t im a sveg r a n i c e n a s t a b l u , k o d v e g e t a t i v n o g b u e n j a ,j am a n o e se do b i t i : k l i j an je i bu jn i r az v o jv r nog pupa , - ponov no buen je i doba r r az v o jn i es m je ten ih pupov a u s r edn je - v i s ok ompo loa ju , - smanjen ras t s redn je-n isk ih pupova,-i z os tanak k l i j an ja s v ih n i es m je ten ih pupov a .K ao r ez u l ta t dob i t e s e p r ena t r panakron ja ( ras t g ran ica k renut e us v im s m je r ov im a) z bog ega em nog i pupov i os ta t i s k r i v en i , s l aboos v je t l j en i z bog gus tog l i a un a j v i i m i v a n j s k i m d i j e l o v i m a .

Iz os tanak i z l agan ja s unc u i s t v a r an je top lo - v la nem i k r o k l i m e d o v o d i u n u t a r n j e d i j e l o v e d o v e e o s j e t l j i v o s t i n anapade bo le t i na . Op a p r od uk t i v n os t s tab la se s m an ju je , ap lo do v i s e s m je ta ju s am o u v an js k om d i j e lu k r o n je . T o j eono to se dogaa u p r i r od i i l i na neob r ez an im s tab l im a .

Rez ov i i z v eden i z a v r i j em e ope r ac i j a ob r ez i v an ja po g lav i tos u v a n i z a g r an i c e , r i j ede z a g r ane , i pog lav i t o s u us m je r en ina one d i j e lov e k o j i ne s ud je lu ju u s tv a r an ju p r od uk t i v n es t r uk tu r e . Raz loz i n j i hov og uk lan jan ja p r o i z laz e i zk a r a k t e r i s t i k a p o j e d i n i h b i l j a k a , i z o p i h p e d o k l i m a t s k i huv je ta i i z po lo a ja k o je te g r an i c e z auz im a ju u k r o n j i . Zav r i j em e p r v ih god ina i v o ta b i l j k e , u ono m e to se s m a t r ar ez idbom z a ob l i k ov an je , g lav n i s av je t j e ne i z v od i t i r ez ov e :ods t r an ju ju se s am o one k o je s u p r ev i e ok r en u te p r em aunu t r a n jos t i k r o n je i l i one k o je se m e us obn o k r i a j u . Z a t imse ods t r an ju ju ev en tua lno o te en i d i j e lov i z bo g a tm o s fe r s k ihd je lov an ja , bo les tne i s uhe g r an i c e .Rezan je gran ice i l i g rane moe se izves t i na raz l i i te na ine:- po tpuno ods t r an j i v an je g r an i c e , -- r ez an je s am o v r nog d i j e la ( u tom s lu a ju os tav l j en i

n i es m je ten i pu pov i r az v i t e se k ao da b i b i l i v r n i , o n is r edn j i m a lo m an je , on i p r i os nov i g r an i c e n i k ak o ) , -

- r ez an je g r an i c e p r i b l i n o na po lov i c i n jez ine du l j i n e ( todopu ta upad l j i v o i z d u en je on ih p r eos ta l i h u s r ed in i i .ga lop i r a ju e s m an j i v an je , s v e do nes ta jan ja , pupov a p r iosnov i g ran ice) , -

Razvoj granice kojoj se jodrezao vrn i d io .

Razvoj granice odrezanepr ib l i no na po lov ic i du l j ine.


32/64

Rezanjekron je s tarogo r o n u l o gp r i m j e rka .Drast i anzahvat jezadnj i pokuajza odravanjep roduk t i vnos t ibi l jke.

Razvoj granice kojoj su odrezanedvi je t re ine.

- r ez an je v e eg d i j e la g r an i c e , to j es t na jm an jedv i j e t r e ine , to dopu ta r az v o j s v ih p r eos ta l i hp u p o v a .R E Z A N J E K R O N J EEkstre mn i zahvat ko j i se sastoj i od ostranj iva nja i tave k ron je os tav l ja ju i samo k ra tke bat r l j kepr im arn ih grana. Jo se kor is t i k od nek ih agruma, uzonama uzgo ja is tog , rad i pomla ivan ja vegetac i jei odgaan ja zamjene s tarog agrumika. I kod k ruke,kod v isokorodn ih sora ta i kod bu jn ih b i l jaka ,

izvo d i se dras t ino sk ra ivan je grana. U g od in i nakondras t ino g rezan ja se lekc ion i ra ju se bo l j i pu pov i i p ro izvo dn jae se nas tav i t i jo n eko l iko god ina .S ak tua ln im mog unos t ima zamjene vok e bez pre t je ran iht rokova i s ran im u laskom u razdob l je pro izvo dn je m ladec i j ep l j ene b i l j k e , n i j e p r epo r u l j i v o i z v od i t i ov u tehn ik u um a l im ob i te l j s k im v o n jac im a . Os im toga v e l i k i r ez ov i m oguprouzro i t i ogromne prob leme zara ivan ju rana i zdrav l jabi l jaka. Ovaja zahvat rez idbe kor is t i se u s luaju kad se el isauvati neka stara i r i jetka sor ta, koja se ne moe nabavit i up ro d a j i , iako b i b i lo bo l je pr ib je i c i jep l jen ju ka lema i l i pupa nam lado j b i l j i c i .P I N C I R A N J EO vi m zahv atom o ds t ran ju je se v rn i d io gran ice , na jv iet re inu ukupn e du l j ine , s c i l jem s t im ul i ran ja razvo jan ies to je ih pupova. Ob in o se izvo d i za v r i jeme l je tno grazdob l ja , bo l je ako je to u poetku , kako b i omogu i l is tvaran je pr i jev remenih izdanaka i p rema tomu popun javan jak ron je kod m lade b i l j ke i

pom o i d i fe r enc i r an ju pupov a . K as nop inc i ran je pak prek ida prebu jn i razvo jm lad ica i u is to v r i jeme pomae jaemdebl jan ju gran ica i bo l jem sazr i jevan ju drva .O D S T R A N I V A N J EV O D O P I J ARadi se o drvn im izdanc ima, s oko mi t imra zvo je m , vr lo bu jn im i ko j i se brzo izduu ju .Izb i ja ju na deb lu i p r ima rn im granama,naro i to ko d snan ih b i l jaka . Iz raz "vodop i ja"

Pinciranje preuranjenihmladica na marel ici


33/64

Odst ran j ivan je v odopi jena granama.

oznauje akt ivnost koju obavl ja ju ov iob l ic i : apsorbiraju vel ik i d io l imfe na te tu sv ih drug ih d i je lova b i l j ke . Zbogtoga je nj ihov rast tako brz.

U faz i s tvaranja strukture vodopi je mogubit i kor i tene za dobivanje osnovnih grana,

no samo ako se nalaze na povol jn im} loa j ima.

Nj ihov vel ik i broj i teta koju izazivaju t jera nan j iho vo im h i tn i je ods t ran j ivan je , dok su jo u s tan ju m lad ih izdanaka. O bra tno ,kad bi l jka ostar i , neke mogu bi t i kor i tene kao zamjena za oteene i l i prestaregrane. I kod novih obl ika uzgoja (vretenasta palmeta) mogu bi t i iskor i tene,pr ik ladno otk lonjene, za zamjenu grana koje se obnavl ja ju svake 3-4 godine.

P R O R J E I V A N J E G R A N I C AO v o m z ahv a tu se p r is tupa s nam je r om dob iv an ja hom ogen ograsporeda razgrananja na grani i stoga se sastoji odods t ran j ivan ja sv ih d i je lova ko je smatra te nekor is tn ima. .Rez se izv od i pr i osn ovi gran ice, pod udara ju i se smje stom razgrananja granice na grani i l i na deb lu.In tez i te t p ror je ivan ja pog lav i to ov is i o v rs t i i l i o sor t ivo ke .Unitavaju se sve one granice koje su smjetene u v isokompredjelu i u niskom predjelu grane: prve se ustvar i usmjeravajuprema unutran jos t i k ron je i p rema tomu odreeno im jepropadan je , d ruge b i b i l i zas jen jene gorn jom vegetac i jom. Os tav l jene emo rat i b i t i bo ne mla dice , usmjerava ju i se u pros tor na l i jev o i na desno o dgranice, postaju veim di je lom i jednol iko osvi jet l jeni ,- ako se pojave upre t je ranom bro ju nuno je un i t i t i neke, na druk i j i na in , pokuava ju i na

gran i os tav i t i one bo l je . Jedno drug o prav i lo ko je gse mo ramo p r id ravat i ko d pror je ivan ja je on o

k o je pom a e z ad r av an ju j ednog od i n j i hgran ica na ko j i m se ob ina usredotou je

p r o i z v odn ja .A se mc| k komJZ*

O D S T R A N J I V A N J ED V I J E T R E I N E

G R A N I C ETo je drast ian zahvat koj i se izvodi

t i jekom zimske rez idbe. Sastoj i se oduklanjanja veeg di je la granica (najmanje

Odstranj ivanje dvi je t reine mladegranice (l j iva)


34/64

3 2

Z i m skarezidba:Odst ran j i van jekonku ren t n i hizdanaka nadunj i t ihaom.

dv i je t re ine) te ima funkc i ju pr ib liavan ja pro izvo dn je d eb lu i pomaganja ,s l jedeeg prol jea, s tvaranja novih i snanih izdanaka. Uvi jek je bol je granicuodrezati iznad mlade i male granice nego iznad pupa, izbjegavaju i tako" izbi janje" vegetaci je i pret jerani razvoj izdanka u dul j inu.Ne ke sor te v ie vole , to em o v id jet i , zahvate pinc iran ja, a druge odstranj ivanjedvi je tre ine granice,- kako god bi lo na vokama se moraju obavl jat i obazahvata.O D S T R A N J I V A N J EK O N K U R E N T N I HI Z B O ) A I Z Z E M L JTo je operac i ja ko ja se izvod i samo un u d i . K onk u r en tn i i z bo j i s u d r v n io b l i c i , prave pravcate s tab l j i ke , ok renut ip re tvaran ju u deb lo , ko j i i zb i ja ju izz em l je , p r i os nov i v o k e . Ob i nopo t j e u od pod loge c i j ep l j en ja , a n j i hovrazvo j ometa normalan ras t voke. Kakoz im i tako i u l je tnom razdob l ju , kad sep o k a z u j u , ne izb jeno je uk lon i t i ih u to jemogue k raem r o k u . Na jbo l je orue za obav l jan je ov eoperac i je je t ihaa: os lobod i se kor i jenov v ra t b i l j ke ko ja izb i ja iz zeml je ipo tpu no se uk lan ja ju izdanc i s kor i jena na ko jem izb ija ju , - es to i on i ima juv las t i te kor i jene ko j i se takoe r mora ju potp uno u k lo n i t i .D u n j a , l j iva , smokva, l jen jak predo dreene su vok e a izb i jan jek onk u r en tn ih i z danak a . K od nec i j ep l j ene s m ok v e uk o r i j en jen i k onk u r en tn iizdanak , izvaen iz zemlje i posaen negdje drugdje, jo se danas kor is t i zadavan je izvora nov o j b i l j k i . I ko d ljen jaka kor is t i se ova j ob l ik vege ta t ivno grazmnoavan ja , no na ova j na in dob iven i p r im jerc i sk lon i su s tvaran juv las t i t ih konkurentn ih izdanaka. U s lua ju uzgo ja grmol ik ih l jen jaka odab i ruse na jbo l j i konkurentn i izdanc i za razvo j vegetac i je , iako b i jo bo l je b i loposadit i po 3-4 presadnice po r up i .

R E ZRije je

P O V R A T K Ao rezu k o j i , s i z n im k o m b r es k ve , n i j e v a an za j ednog od i n jeg r an i c e . Obav l j a s e z i m i , na v o k am a

ko je ve dugo pro izvode, i ima zadatakods t ran j ivan ja s tare grane u kor is t

' ~" m l ad ih razgra n j ivan ja (preds tav l jen ih im je ov i t im g r an i c am a , l j e to r as tom i l is tapkom) . To je us tvar i jedan od na inapom la iv an ja k o j i dopu ta uda l j av an jevegetac i je o d deb la , kad se od lu i rezat i

Kao pos l jed ica reza povratka s tare grane, u kor is tmlae, vegetaci ja tei i ren ju.


35/64

Rez povratka na breskv ino j gran i :pri je (I ) i posl i je (2) zahvata.

i z nad g r an i c e ok r enu te p r em a v an . Ob r a tno , ak o se e l i pom o i r az v o juk ron je , rez e b i t i i zveden iznad gran ice ok renute prema unutra . Izborrezan ja iznad neke gran ice ima zadatak izb jegavan ja pre t je rane pro izvodn jem lad i c a na j es tu rez a , uk o l i k o os tav l j ena g r an i c a p r euz m e d om inac i j u ispr i jeava m lad ice ispod sebe. Os im toga s lu i za pomla ivan je i smanj ivan jek r o n je .Za neke v rs te rez povra tka poduda ra se s na jva n i j im operac i jama z imskerez idbe . U pro izvo dn om razd ob l ju n j im e se kor is te sve ko tun jae, na ro i tobreskva i l j iva, jabuaste voke i masl ina. Posebno je rez povrata zastupl jenko d breskve i ob i no odgovara 30 % ukupn ih rezova izved en ih na b i l j k i iodno s i se na jedn ogo d in je i s ta r i je g rane.

O S T A L I Z A H V A T I R E Z I D B EOvaj naz iv odnos i se na pos tupke raz l i i te od rez idbe. Ov i zahvat i su , uzadn j im god inama, reva lor iz i ran i i usavren i , u sv i je t lu n j ihovog zadatka upred odre ivan ju nov ih ob l ika uzgo ja von jaka. Na jv ie se kor is te u prvomdi je lu ivo ta b i l j ke i p rona laze raz loge izvoen ja i u produk t ivnom razdob l ju .Zaht i jeva ju , namjes to kara , uporabu ko laca, ica , t rs t ike , u tega i td . ko j ima sevee vegetac i ja kako b i mogl i pos t i i s ta lno pobo l jan ja pro izvodn je .S T I S K A N J ES k idan je k o r e m o e b i t i z am i jen jeno j ednom tehn ik om m an je k o r i tenom naraz in i indus t r i j sk ih von jaka, a l i lako pr im jen j ivom u ob i te l jsk im. S t iskan je sesas to j i od uporabe "voarskog pasa" : e l jeznom p lo icom i l i l imom i rok im 4-5cm opae se osnova gran ice i vrsto se vee el jez no m ico m i l i pagom,-rubov i ove p lo ice mora ju b i t i ok renut i p rema van kako ne b i izazva l iog r ebo t i ne na k o r i .I u ovom s lua ju d je lu je se u raz l i i t im razdo b l j ima v ege ta t ivn og c ik lusa (sraz l i i t im rezu l ta t ima) , kao u s lua ju sk idan ja kore . Os im toga pas spr i jeavapreob i lan razvo j g ran ice .


36/64

3 4

Prirodno savi janje kod mlade marel iceprouzroeno teretom p lodova.V id l j i v jerazvoj m ladica u tok i najvee savi jenost i.S A V I J A N J E

Savi janje je postupak koj ioponaa in pr i rode: teret p loda,naroi to ako je smjeten na v r h u ,izaz iva pr i rodno savi janjegranice pot iui tako stvaranjevr ih mladica pr i osnovigranice i nadasve u tok inajvee savi jenost i . Ta ko sepomae sniavanju ip r ib l iavan ju vegetac i je de b lu .To j e v r l o v a an pos tupak k odm la d ih b i l jak a i k o d n a r o i tosnan ih s taba la . Kako b i pos t ig l i sav i jenos t , i l i se kor is te ice na ko je se veusav i jene gran ice , i l i se kor is t e ma l i u teg i vezano za v r h gran ice : p redm et inap r av l j en i od r az l i i t i h m a te r i j a l a , r az l i i t i h te ina , ov i s no o s av i j enos t i k o jase e l i da t i g ran icama i o predv i an ju razvo ja pup ova . Razmje ta j ma l ihu tega se izvo d i na m l ad im izd anc ima m ko j i su zb og svo je e las t inos t i m an jeos je t l j i v i na loml jen je i rask re ivan je . Osnovne grane i p rovodn ica sav i ja ju sei u to k i na jvee sav i jenos t i razv i ja ju nove i jake m lad ice . Na jbo l ja m lad ica e k as n i j e b i t i s av i j ena u s up r o tnom s m je r u , ods t r an ju ju i j edn im r ez om v r n id io s tare gran ice .Postupci savi janja mogu bi t i obavl jeni kako na zeleno tako i na suho. Osim tose dob iva bi l jka smanjenih dime nzi ja , savi janje pot i e di ferenciran je c v jetn ihpupova, pouru ju i tako u lazak u razdob l je pro izvodn je .

D J E L O M I N O S K I D A N J E K O R EI L I P R S T E N O V A N J ETo je neka vrsta zarezivanja izvedena t i jekom vegetat ivnog razdobl ja i odnosi sena d je lom in i i l i po tpun i p rs ten kore . Izvod i se po mog unos t i p r i osnov igranice kako bi spr i je i l i tvar ima, napravl jenim u l is tov ima te is te granice, dase raspodi je le po i tavom krugu bi l jke, pr is i l javaju i te is te tvar i da ostanusmjetene iznad mjesta odstranj ivanja kore. Rezultat i koj i se post iu ov ise orazdobl ju u kojem se izvode ovaj zahvat: ako se izvodi pr i je cvatnje pomaesazr i jevanju cv i jetova, naroi to kod pret jerano razvi jenih granica,- ako se pakizvodi poetkom l jeta, poveava se di ferenciranje cv jetnih pupova za iduugodinu,- i na kraju, ako se obav i na kraju l jeta, odre uje o bi ln i je debl janjep lodov a .I z v oen je ov og pos tupk a na s v im i l i m nog im g r an i c am a na i s to j v o k id o v o d i d o n j e z i n o g o s l a b l j e n j a . N a r o i t o m o e d o i d o n e d o v o l j n o gak um u l i r an ja u k o r i j en ju on ih h r an j i v i h t v a r i z a z a l i he ne i z b je n ih z a k l i j an jepupova na k ra ju z ime.Postupak se moe p on ov it i uk ol i ko bi l jk a, ako odstra njeni prsten ni je previe

P r s t e n a s t o o d s t r a n j i v a n j e k o r eI . . n i . i / c s t u p a n j u u f a z u c v j e t a n j a .


37/64

Primjeri ispravnog prstenastog odstranj ivanja kore (A)i prekomjerne (B) u odnosu na dimenzi je granice.Kod ovog zadnjeg sluaja r iski ra se smrt grane.irok (1-3 cm) , u v remenskom razdob l ju od god inudana i l i malo v ie, pr i rodno zaraste ranu.Kod ods t ran j ivan ja kore vano je uk lon i t i samokoru bez drvn og d i je la ispod kore , je r d rvo provo d is irovu l imfu (vodenasti sok) , koju su upi l i kor i jeni , ireduc i ranu opskrbu grane, moe s v remen omizazvati prekomjerno s labl jenje i l i ak i smrt togd i je la b i l j ke . U l je tno doba kora se lako otk ida oddrva , prema tomu dovo l jno je malo opreznos t i ufaz i izvoenja postupka. Problem se ne namee zaone b i l j ke ko je pro izvode na jednogod in j imgranicama, na kraju sezone, ove granice seods t ran ju ju z imskom rez idbom. Ods tran j ivan jekore se i roko pr im jen ju je k od s to lnog groa iko d k iv i ja s c i l jem pom aganja deb l jan ju bob ica ip lodov a .O D S T R A N J I V A N J EL I S T O V AKoj i pu t moe b i t i kor is tno ods t ran i t i neke l is toveoko p lodova u faz i sazr i jevan ja tako da pos t ignubo l ju bo ju i veu akumulac i ju eern ih tvar i up lod ov im a. Zah vat se obav l ja u k l imatsk ih la dn i j im po dru j ima i u von jac ima smje ten im u s jenov i te pred je le . K odindus t r i j ske pro izvo dn je izvo d i se samo ko d v inov e loze: po etko m z r iobe , tojes t kad p lod po in je m jen ja t i b o ju , t rg ju se l is tov i oko grozdova da b i bo l jeosv je t l i l i bob ice .P R O R J E I V A N J E P L O D O V Ajako vaan pos tupak rez idbe, naro i to za neke v rs te . Prekomjernos az r i j ev an je dov od i do p r o i z v odn je m a l i h p lodov a , pom a e i z m jen i nu

Prorjeivanje p roizvodn je nektarina na mjeo vi toj granici . Prvi plod oviza odstranj ivanje su oni mali, loe obl ikovani i l i napadnut i parazi t ima.


38/64

3 6

Otk lan jan jeneke okomi tegranice vrloblizuprovodnice zastvaranje katapalmete.Operaci ja seizvodi pomouvezanja za icu;ona pri osnovigranice sluiza spri jeavanjeraskreenja.

p r o i z v odn ju i es to uz r ok u je l om l jen je g r an i c a i g r ana z bog p r ek om je r nete ine p lodova. Kad se na b i l j k i u o i , odm ah nak on c v a tn je , naz o nos tp r ek om je r nog b r o ja m lad ih p lodov a dob r o j e uk lon i t i nek e . K ak o b i b i l iu ink ov i t i mora se in te rven i ra t i p r i je nego b i l j ka d i fe re nc i ra pupove zas l jede u god inu . U po e tk u se na jp r i j e uk lone l oe ob l i k ov a n i , m a l i , loe i l im eus o bno p r eb l i z u sm je ten i m lad i p lod ov i . Ta k o se pom a e on im as m je ten im u bo l j e os v je t l j en im d i j e lov im a i p r em a tom u od r een im a z apos t i z an je k v a l i t e tn i j i h p lodov a .R A I R I V A N J EPostupak v r lo s l ian o tk la n jan ju , izv od i se kad nasupro tne grane iskazu juraz l i i t ras t i raz l i i t razvo j . Ako pr im jer ice dv i je bone grane iz ras tu na v r loraz l i i t n a in , jedna bu jn i ja a druga manje bu jna, po t reb no je to jae o t k lo n i t ibu jn i ju granu. On u s lab i ju se os tav l ja u pr i ro dn om po lo a ju i l i se savi ja jo v ieprema okomic i rad i povean ja bu jnos t i . Za obav l jan je ov ih pos tupaka kor is tese i ko lc i i ice , no es to mo e b i t i d ovo l jno jednos tav an m al i komadi drvas tav i t i ko d osnove grane za ra i ren je , sv rs ishodno ko r is te i domi l ja tos tmodela i namjes t i t i p r ik ladnu za t i tu na m jes ta na ko j ima do laz i u dod i r sk o r o m . Obino se pos tupak ra i ren ja grana izvod i kod voaka uzga jan ih uv i l as tom "Y " ob l i k u .O T K L A N J A N J ESlui za promjenu smjera rasta neke granice i l i i tavog ogranka. Kod plonihob l ika ku t o tk lona gran ice u odnosu na deb lo , odreen je odabran im ob l ik omuzgo ja. Pr imjer ice kod pa lmete s vod ora vnim granama granica e se otk lon i t i nanain da napravi kut od 90 , dok k od one s kosim granama z atvoreni ku t e bi t iod samo 45 stupnjeva. Ovo jaanje granica, kao to je ve bi lo spomenuto(pogledaj s tr . 10-11), izaz iva raz l i i t razvoj pupova koj i e se razvi t i s raz l i i t im


39/64

Razl ii ta proizvodnja mladica ovisnoo kutu otklanjanja granice.

stupnjemvegetacije,-open i to na jv ietee rastu srednjei n iesmje ten ihpupov a ,pr ib l iava ju itak o p r o i z v odn juprema deb lu .O te anac i rku lac i ja l im fe unagnuto j g ran i

s lab i b i l j ku i p r ip rav l ja ju za pr i jev remenu rodnos t . Zbog tog raz logaotk lan ja n je se izvod i na jo m lad im b i l j kama i ob in o u razdo b l j imav ege ta t i v nog m i r ov an ja , p r i j e k l i j an ja .O bi n o se nas tav l ja zab i jan jem t rs t ike u zem l ju s e l jen im kuto m p od ko j imtreba vezat i g rane (pros torn i uzgo jn i ob l ic i ) , i l i kor is te i e l jezne icu reda nako j i se t reba vezat i g ran ice (p lon i uzgo jn i ob l ic i ) . Kak o b i po mo gl inag in jan ju ve l ike grane, i i zb jeg l i p rob lem eventua lnog loma, preporua seizves t i ma le poprene rezove pomou p i le u pred je lu gran ice nasupro t s t raneo tk lan jan ja .

3 7

Z A R E Z I V A N J EVrni pup spr i jeava k l i janje pupova smjetenih nie od sebe, pa e prematom u mlada gran ica te i t i razv i jan ju u v is inu bez razgran j ivan ja . K od rez idbeza uzgoj i l i i kod ina sadenja, namjesto da se zaree provodnica da bi sepom og lo ob l i k ov a n ju bo n ih g r an ic a , m o e se p r i s tup i t i z a r ez i v an ju ,jedn os ta vno m, nenapa dnom zahvatu s ko j i m se pos t ie is t i c i l j . D o v o l j n o j e

Zarezivanjemora b i t iizvreno t ikiznad pupakako bipomogl irazvoju.


40/64

Mladiizdanak zarazvoj i l i zaspri jeavanjerasta (A).Zarezivanjeiznad pupaizazivapoveanjesnage (B);ono ispododreu j epogoranje islabij i razvoj,uvodei gabre ucvatnju (C).

Kaplarov rez

p r e k i n u t i , m al im r ez om i z naddo t i nog pupa , p r o tokbr i l j i vo iz raene l im fe ko jasadr i zabran jene hormonerasta koje je proizveo vrnip u p .Rez se odnosi na koru i natk ivo ispod n je , sve do drva ,ko je mora takoer b i t iods t r an jeno u m a lo j k o l i i n i .M o e s e uk lon i t i t r ok u t i l ipolumjesec kore i drva ( to jepravo pravcato zarezivanje) i l ii zves t i takozvan i kap larov rez :izvodi se picom kara i sastoj ise od pravl jenja dva okre nuta"V " j ak o b l i z u j edan d r ug om e,uk lan ja ju i d io kore (n ikadadrvo) unutar dva reza. Kodkl i janja pup e se razvi t i kao da bi b io vrni .Za hva t se obav l ja iznad nek og l i jepo g pupa, z im i i na m la d im s tab l ima, nomoe se izvod i t i i na odras l im pr im jerc ima k o j i , z bog na j r az l i i t i j i h r az loga ,os ta ju bez vegetac i je u nekom d i je lu k ron je .Zarez ivan je i kap larov rez mogu b i t i kor i ten i i u obra tnom smis lu , to jes t zaspr i jeavanje k l i janja nekog pupa,- u tom s luaju moraju bi t i izvedeni ispodpupa ko jeg se e l i zaus tav i t i . P ro tok l im fe se prek ida u kod dot inog pupa, auskraen i hormoni iz v rha potpuno ga b lok i ra ju .Opasnos t ko jo j se iz laemo kor is te i ovu tehn iku je izaz ivan je lomova,na r o i to na m lad im s tab l j i i c am a . Zb og toga j e po t r ebn o p odup r i j e t i b i l j i c uvezan jem za ko l ie .

P R E G I B A N J EK a d k u t o t k l o n a n e k e g r a n i c e p r e l a z i 9 0 m o e m o g o v o r i t i o p r e g i b a n j u .O b i n o se i z v o d i na on im g r an i c am a k o je n i s u ne op hod ne z a us t r o j n ios nov n ih g r ana , n i s ek unda r n ih , a l i k o je m ogu pos ta t i k o r i s tne z ap r oduk t i v nos t s l j ede e god ine . P r eg iban je us tv a r i j ak o s lab i g r an i c u i t odovod i do brzog s tvaran ja cv je tn ih pupova,- nakon to se razv i ju , ako n isub i l i k o r i s t n i e k o n o m i z i r a n j u b i l j k e , m o r a j u b i t i u k l o n j e n i .Pos tupak moe b i t i i zveden kako u z imskom razdob l ju tako i u l je tnom. Bro jgran ica podvrgnut p reg iban ju n ikada ne smi je b i t i p reve l ik .


41/64

N a d z o r i p r i r a s tg r a n i c a u o b i t e l j s k o m v o n j a k uOs i m on i h op i san i h na ov i m s t ran i cam a v r i j edno je p o t s j e t i t i i na neke zahvate ko j i susa d u uporab i sam o u ob i t e l j sk i m von j ac i m a zbog v i e raspo l o i vog v rem ena imanjeg bro ja b i l j aka na ko j i m a se i z vode . To su pos t upc i ko j i se ko r i s t e sam o u nek i mregi jama i polako nesta ju jer esto i zaz iva ju te te ko je su vee od ko r i s t i ko j e se elepos t i i . Ako se el i post i i pove anje d ebl j ine deb la , grana i gran ica i zvodi se okomitozarezivanje kore p o m o u n o a za c i jep l jen je . Us tvar i b i l j ke esto imaju s laboras t ez l j i vu ko ru ko j a og ran i u j e god i n j i p r i ras t d rva . Tako pos t i gnu t razvo j u deb l j i nu

pogodu j e veo j i bo l j o j p ro i zvodn j id r v a i prem a t om u poveava bu j nos tb i l j ke .Vi Oslijepljivanje pupa ima zadatakspr i jeavanja n j ihovog razvo ja unepr i k l adn i m po l oa j i m a (na d e b l u ,na don j i m d i j e l ov i m a g ran i ca ) .N o e m za c i jep l jen je odvaja se sepup za j edno s m al i m d i j e l om t k i vako j e se nalaz i i spod. No, pr i je nego sepr i s t up i ovom odva j an j u , es t o jebo l j e p r i eka t i da se p u p o v i o t v o r e : ut om s l ua j u ods t ran j en e bi t ii zdanak i p o s t u p a k se nazivazalamanje. Lomljenje granica sasto j i se odnam j e rnog l om a m l ad i h g ran i cav l as t i t i m rukam a. Go rn j i dios l om l j ene g ran i ce se ne o d s t r a n j u j e ,ve se ostav l ja zakaen u t o k i l o m a .Izvodi se l j e t i i tim zahva t om po t i ese s tupanje u cvatn ju na n a r o i t obu j n i m g ran i cam a. M oe b i t i pun obo l j e zam i j en j en o t k l an j an j em isav i jan jem.


42/64


43/64

R A C I O N A L I Z I R A J M ON A V O N J A KU ov om d r ugom d i j e lu da jem o pop is z ahv a ta r ez idbe k o j i s una jp r i k l ad n i j i z a v o n e s o r te k o je su na j r a i r en i j e u ob i te l j s k imv o n j a c i m a .K a t k a d , nak on k r a tk og uv oda o p r i r odn im z na a jk am a s tab la i o n jegov imu z g o j n i m o b l i c i m a , n a s ta v lj a se g o v o r e i o m o g u i m z a h v a t i m a , k a k o uf a z i u z g o j a , t a k o i u i t a v o m r a z d o b l j u p r o i z v o d n j e . P r e p o r u e n i r e z o v i ,os im ak o n i j e nav eden to no od r een t i p z a do t i n i ob l i k uz go ja , odnos ese kako na p lone ob l ike tako i na one pros torne. Kasn i je e b i t i zadatakob r ez i v a a pok u a t i , t i j ek om z im s k e i l i l j e tne r ez idbe , od r av a t i odab r an iob l ik u tv ru ju i od s lua ja do s lua ja na j lak i rez za pos tupke uzgo ja .Z b o g o v o g ra z l o g a j e o d a b r a n o p o e t n i k o i p o j e d n o s t a v l j e n o o p i s i v a n jene k ih na j r a i r en i j i h ob l i k a uz go ja, - r ad i se o on im a k o j i su n am i je n jen in a j v e e m b r o j u v o n j a k a , k a o i z v e d i v i p r e t e i t o u u v j e t i m a o g r a n i e n o gp r o s t o r a .U na im v r tov im a ipak v r l o es to v id im o v o k e uz ga jane u po lus lobodn imo b l i c i m a , s p r e k o m j e re v i s o k i m d e b l i m a i v r l o p r o s t r a n o m i n e u r e d n o mv ege tac i j om , ob i l j e ja k o ja es to m ogu s tv a r a t i po te k o e z a v r i j em eb e r b e . S toga j e nu no da s e , k od s adn je nov ih v o ak a , ok r ene tej e d n o s t a v i j i m i b o l j i m o b l i c i m a u g o j a , k o j i d o p u t a j u r a c i o n a l n i j eo b r a i v a n j e .

Slika nasuprot: cvatnja breskve


44/64

NAJRAIRENIJI OBLICI UZGOJA

4 2 V R E T E N A S T A P I R A M I D ARadi se o pr im jeru uzg oja og ranie ne v is ine , a tako er i sa smanjen impr os to r n im r az v o jem . M o e b i t i k o r i ten k od b r o jn ih v o ak a popu t j abuk e ,k ruke i b reskve, sv rs ishodno pr ik ladan za iskor i tavan je pr i rodnog

ponaan ja v rs ta i sor ta (pr im jer ice jednos toas t ob l ik kod mas l ine) .Ob l ik je s l ian p i ramid i i l i ok renutom s tocu rasporeenom up ro s to ru , kod kojeg su grane dugake i snane te se smanjuju odosnove prema v is in i , uzdu provodn ice .Prv i kat poinje na v is in i od 30-40 cm od zemlje kad se grane,k ra jem l je ta , mora ju nagnut i na oko 90 s tupn jeva. U p r v imgodinam a se os im toga s l i jed i p r i ro dn om ponaan ju pom ou l je tnerez idbe: dovo l jna su 2-3 l je tna zahvata kasnog p inc i ran ja (k ra jemsrpn ja-poetkom ko lovoza) i o tk lan jan je , ko j i ima ju c i l j obuzdat isnagu (naro i to onu razgran javan ja na provodn ic i ) iznad 3-4 graneko je tvore prv i ka t . Na k ra tko j uda l jenos t i od ov ih (25-30cm)izgrau ju se , s l jedee god ine, v i i ka tov i rasporeen i okomi to naprv i i ne to k rae. On i e t i jekom rodnog v i jeka voke mo i b i t izamijenjeni v ie puta, ak i svake 3-4 godine i nastaju od uranjenihgran ica i l i su dob iven i kap larov im re zom i l i za rez ivan jem.U r az d ob l j u uz go ja se ob i no ne i z v ode r ez ov i g r an i c a . S na n i j egrane se op eto van o sav i ja ju za v r i je me z imsk e rez id be i za t im ses k r a u ju r ez om pov r a tk a . e i , i ak o s k r om n i , s u z ahv a t i naz e leno uk o l i k o j e , uz naz o nos t v ege tac i j e , l ak e up r av l j a t irazvo jem k ron je i v id je t i zas jen jene d i je love, - v re tenas ta p i ram idam or a us tv a r i b i t i po t pu no i j ed no l i k o o s v je t l j ena . A k o s e j e d ob r or ad i l o s l j e t no m r ez i db om , za v r i j em e z im e e se m or a t i s am opob r inu t i

guido sirtori - rezidba voćaka

Documents