tomislav jemric cijepljenje i rezidba vocaka

Prirunici Agronomskog fakulteta u Zagrebu

TOMISLAV]EMRI

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

PREDGOVOR 9

SADRAJ

SADRAJ

OPI DIO

GRAA VOAKAZbog ega je vano poznavati grau voakaKoji dijelovi tvore voku

KorijenDijelovi korijena

KorijenovvratDebloKronjaPupovi

Kako prepoznati rodne pupove

RASTVOAKAObiljeja rasta u ivotu vokeObiljeja rasta voke tijekom godine

RastkorijenaRastnadzemnoga dijela vokeZimskomirovanje voaka

Kako zatititi voke od hladnoeVegetativnirast

O emu ovisi vegetativni rastto je dominacija vrha

Generativni rastZametanje rodnih pupovaZato voke ne raajuto je naizmjenina rodnostto uzrokuje naizmjeninu rodnostKako smanjiti naizmjeninu rodnost

PODLOGE ZA VOKEUporaba podloga kroz povijestZato se rabe podlogeO emu ovisi odabir podlogePodudarnost podloge i plemke

Kakoje mogue prepoznati nepodudarnost podloge i plemke

12121214151616171922

23242525252627272829293032333334

36363737383940404041424344454549

CIJEPLJENJEZato cijepiti vokePribor za cijepljenjeJe li svejedno na kojoj se visini cijepi vokaO emu ovisi uspjeh cijepljenjaPrecjepljivanje voakaUzimanje i uvanje plemki za proljetno cijepljenjeNaini cijepljenja

Cijepljenje pod koruPostrano cijepljenje

5

Cijepljenje na jeziac (Cijepljenje na engleski spoj)Postrano cijepljenje najeziac (Postrano cijepljenje na engleski spoj)Okuliranjeip-okulacija

Njega okulanata nakon cijepljenjaCijepljenje na mostCijepljenje radi pojaavanja rasta voke ili popravljanja tete od voluharicaUvijanje izbojaka radi uvrivanja uzgojnog oblika voke

REZIDBAZato orezivati vokePribor za rezidbu

Voarska pilaVoarski no (hipa)kare za rezanje debljih granaObine voarske kare

Kada je pravo vrijeme za rezidbuKakve vrste rezidbe postojeto rezidbom na voki treba odstraniti

Kako odrediti jainu rezidbeKojim redoslijedom obavljati rezidbuNeki dodatni postupci u rezidbi voaka

Povijanje ili rezidba bez karaPovijanje debljih granaZarezivanjem kore moe se mnogo postiiPoluprstenovanje i prstenovanjeIzolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacijeLoretiranjeZalamanje izbojaka i vodopijaOdstranjivanje vodopija

Odstranjivanje debljih grana

UZGOJNI OBLICI VOAKAObina piramida .Popravljena piramidaEtana piramidaVazaPalmeta s kosim granamaPalmeta s vodoravnim granamaDrapo-Marchand (Zastava)Kordonci

Jednostruki okomiti ili kosi kordonacDvostruki okomiti kordonacetverostruki okomiti kordonac

Vretenasti grm i njegove inaice

515253565658596061616162626262636566666668687071727375767676

79808283848790909192949595

102102103104


REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMARezidba voaka stradalih od zimske hladnoeRezidba radi obnavljanja kronjeRezidba zaputenih voaka

6

POSEBNI DIOJABUKAKRUKAMUMULAOSKORUA

DUNJALJIVABRESKVA I NEKTARINAMARELICATRENJAVINJAMALINAKUPINACRNI I CRVENI RIBIZOGROZDBOROVNICACRNABAZGALIJESKAORAHBADEMAGRUMIAKTINIDIJA (KIVI)IPAK (NAR)SMOKVAKAKIMASLI AEPOLA

KAZALO POJMOVA

IZVORI ILUSTRACIJA

SADRAJ

108114118120122124128132135138140142144146147149151154157158162165167169170173

174

180

7


PREDGOVORKnjiga Cijepljenje i rezidba voaka namijenjena je ponajprije amaterskim voarima kaopraktian vodi za upoznavanje s osnovnim nainima cijepljenja voaka i njihovom pra-vilnom rezidbom. Premda cijepljenje i rezidba nisujedino to voar treba poznavati, one suosnova uspjenog uzgoja voaka. Da bi potpuno ovladali uzgojem voaka, preporuujemitateljima da rabe i drugu strunu literaturu, jer nijedna knjiga ne moe u potpunosti od-govoriti na sva pitanja koja se nameu u svakodnevnom druenju s vokama.

Voar mora imati hrabro srce, otre kare i naposljetku ono najvanije - znanje. Hrabrostse stjee kada se odlui na rezidbu, otre kare mogu se kupiti, a u stjecanju znanja trebalabi, nadam se, pomoi i ova knjiga.

Knjiga je podijeljena Opi i Posebni dio. Opi se dio sastoji od est poglavlja: Grade voaka,Rasta voaka, Podloga za voke, Cijepljenja, Rezidbe i Uzgojnih oblika. Prva dva poglavlja dono-se osnovne sadraje koji pomau itateljima u razumijevanju posljednjih etiriju poglavlja. Uposebnom su dijelu na kratak i pregledan nain iznesene najvanije informacije o podloga-ma, uzgojnim oblicima i rezidbi pojedinih voaka, oslanjajui se na opise iznesene u opemdijelu. astojao sam, to je mogue vie, izbjei strune izraze kako bi knjiga bila razumljivai onima koji se prvi put susreu s voarskorn literaturom. Knjigaje bogato ilustrirana,jer sujo stari Kinezi rekli dajedna slika vrijedi kao tisuu rijei. Osim fotografija u knjizi se nalazecrtei koje je nacrtala Maja Devaj.

Ne smijem zaboraviti svoje drage prijatelje s Fotozinea (www.fotozine.org) Martinu Rebi(Reba), Slavena Vilusa (Jethrotull) i Sau Savinovskog (Mexico) koji su dali sve od sebe kakobi prikupili fotografije koje su mi nedostajale, ak su i fotografirali "po zadatku". Tuje i In-grid Ivani iz Pule kojaje ustupila fotografije rodnih izbojaka marelice. Fotografije su pomo-gli prikupiti i prof. dr. Susan Lurie (Department ofPostharvest Science, ARa, Izrael), ItzhakKosto (Extension Agent of Agricultural Research Service ofIsrael), dipl. ing. Damir Drvode-li (Zavod za uzgajanje uma umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dr. sc. Zoran in-drak (Zavod za voarstvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dipl. ing. ZvonimirSavi (Zavod za voarstvo, Zagreb), mr. sc. Nenad Magazin (Departman za voarstvo Poljo-privrednog fakulteta u Novom Sadu) i moj student i demonstrator Goran Fruk pa im iskre-no zahvaljujem. Zahvaljujem i recenzentima dr. Zoranu indraku, prof. dr. Ines Vrek i prof.dr. Tomislavu osiu na korisnim sugestijama koje su knjigu uinile kvalitetnijom.

Takoer zahvaljujem i svome nakladniku, Nakladi Uliks d.o.o. iz Rijeke, koji mije omoguioda ova knjiga bude napisana i objavljena za itatelje koji kao ija vole voke i drue se s njima.

I nakraju, no ne manje vano, zahvaljujem svojoj supruzi Meri na lekturi teksta, ajo viena strpljenju i poticajima da zavrim ovu knjigu. Zahvalnost dugujem i siniu Zvonimirukoji se, nadam se, nije previe ljutio to mu tata nije bio na raspolaganju za igru dokje pisaoovu knjigu. ~ima dvoma i posveujem ovu knjigu.

U Zagrebu 2007. godine

Autor

9

OPI DIO

CIJEPLJE IJE I REZIDBA VOAKA

,/

GRAA VOCAKAZBOG EGAJE VANOPOZNAVATI GRAUVOAKA

Graa pojedinih organavoaka usko je povezana snjihovom funkcijom. Prematome, da bismo mogli uspjenoobaviti rezidbu, moramopoznavati grau voke,posebice grau rodnihizbojaka. Bez toga neemomoi svladati vietinu iumjetnost rezidbe pa emorezati napamet, a rezultat eovisiti o istom sluaju. Rodniizbojci pojedinih vrsta voakabit e podrobno prikazani uposebnome dijelu knjige, a uopem e dijelu biti opisani

organi koji su zajedniki svimvokama.

KOJI DIJELOVI TVOREVOKU

Kada pomislimo na voku,tada najee zamiljamostablo (slika 1). Zaista, mnogevrste voaka i rastu kaostablaice, no postoje i onevoke koje nemaju takvugrau. Tako, primjerice, lijeskanajee raste u obliku grmakoji nema debla nego se sastojiod vie grana koje rastuizravno iz tla blizu jednadrugoj. Grmove stvaraju joribiz (slika 2), ogrozd i ipak.Malina i kupina rastu kao

Slika 1. - Izgled voke stablaice u razdobljumirovanja vegetacije.

polugrm koji se od grmarazlikuje po tome to se izbojcirazvijaju udaljeno jedan oddrugoga (slika 3).

Graa tipine vokestablaice prikazana je nacrteu 1. Ona se sastoji odnevidljivih podzemnih dijelova(korijen) i od vidljivihnadzemnih (deblo i kronja)djelova. Postoje i dijelovi kojise djelomino nalaze u tlu, adjelomino izvan njega(korijenov vrat). Kako se danasveina voaka razmnoavacijepljenjem, korijen, korijenovvrat i dio debla najeepotjeu od podloge. Ostatakdebla i kronja pripadaju sortikoja je cijepljena na tu

Slika 2. --Grm crvenog ribiza u razdobljumirovanja vegetacije.

12

GRAA VOAKA

Slika 3. - Polugrm kupine (mladice u poetku vegetacije).

podlogu. Tako se voka zapravo sastoji od dvadijela - podloge i plemke. Sadnice nekih voakakao to su, primjerice, smokva, ribiz, lijeska,malina i kupina ne proizvode se cijepljenjem pase za njih kae da se uzgajaju na vlastitomkorijenu.

_ sekundarne grane produljnica

_ osnovne grane _ suparniki izbojak

_ provodnica IIgrane treeg reda_ debla i korijenov vrat

Crte 1. - Graa voke stablaice.

13


KORIJENKorijen je podzemni organ

voke koji ima nekoliko vanihuloga. Prvaje uvrivanjevoke u tlu. to je korijenrazvijeniji i dubljerasprostranjen, a ile deblje ivre, to se voka bolje dri utlu. Voke koje imaju slab inedovoljno vrst korijen lako semogu prevrnuti pod teretomplodova, stoga ih je potrebnopoduprijeti kolcem ili icomrazvuenom na betonskimstupovima. Takvaje, primjerice,podloga zajabuku M9. Zbog

jakih kia na nagnu timterenima, ak i uz primjenuarmature od ice i betonskihstupova,jabuke cijepljene naovoj podlozi mogu se prevrnutipa nastane velika teta (slika 4).Zbog toga potporanj mora bitivrst i dobro ukopan u tlo.

Druga uloga korijena jestupijanje vode i u njojotopljenih mineralnih tvari iztla i njihovo slanje nadzemnomdijelu voke gdje e lieprocesom fotosinteze iz njihizgraditi organske spojevepotrebne za rast mladica, za

Slika 4. - Izvrtanje jabuka cijepljenih na podlozi M9 zbogprevelike vlage u tlu i poputanja armature.

14

zametanje rodnih pupova te zarast i dozrijevanje plodova. Utoj ulozi korijenu esto pomaui razliite gljivice koje mupribavljaju hraniva koja senalaze u nepristupanu obliku.Gljivice zauzvrat primaju odkorijena eere koji su impotrebni za rast. Pojava korisnihgljivica na korijenu zove semikoriza a gljive mikoriznegljive. Kako bi se to prijeuspostavio ovaj koristan odnos ipoboljao rast, rabe se gotovipri pravci koji sadre sporemikoriznih gljiva u ije sesuspenzije umae korijensadnice prije sadnje.

Trea uloga korijena jeststvaranje posebnih tvari rasta(biljnih hormona), citokinina,koji imaju vanu ulogu u rastuvoaka, zametanju rodnihpupova i u drugim ivotnimprocesima koji se zbivaju uvoki. Osim citokinina ukorijenu se stvaraju i drugesloene organske tvari koje supotrebne za rast voke. Korijenslui i za uvanje rezervnihorganskih tvari koje voka popotrebi rabi. Neke se vokerazmnoavaju korijenovimreznicama pa korijen ima iulogu razmnoavanja.

Ovisno o nainurazmnoavanja korijen vokeima razliit oblik. Ako je voka(odnosno vona podloga)iznikla iz sjemena,(generativno razmnoavanje)korijen e imati vretenastizgled sjednom jakom ilomsranicom koja ide duboko utlo. Iz ile sranice spiralnoizlaze manje ile (crte 2).

Voke (odnosno vonepodloge) koje su nastalevegetativnim razmnoavanjemimaju ile ravnomjerno

Crte 2. - Izgled korijena generativnorazmnoene voeke.

GRAA VOAKA

rasporeene u svim smjerovima. Ukorjenjuju se plieod podloga razmnoenih sjemenom (crte. 3).

DIJELOVI KORIJENA

Korijen je sastavljen od ila razliite debljine.Deblje se ile zovu osnovno korijenje i ono uvrujevoku u tlu, te provodi vodu i u njoj otopljenemineralne i organske tvari u nadzemni dio. Takoerslui i za uvanje rezervnih tvari. Osnovno korijenje sedalje grana u tanje osnovno korijenje, a ovo u jotanje vlasasto ili obrastajue korijenje. Tanko vlasastokorijenje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvariiz tla uz pomo korijenovih dlaica koje se nalaze nanjegovim vrhovima. Najedan kvadratni mm ovogkorijenja rasporeeno je nekoliko stotina korijenovihdlaica. One ive krae vrijeme, potom odumiru, anove se korijenove dlaice ponovo stvaraju blizuvrhova korijena koji su u meuvremenu narasli.

Vrsta tla utjee na izgled korijenja. U plitku i krtutlu korijen je rasporeen plitko s nekoliko debljih ilakoje se dalje slabije granaju. Vlasastog i tanjegkorijenja ima malo pa voke na takvim tlima rastuslabo i donose malo plodova. Nasuprot tome, udubljem i plodnijem tlu korijen je razgranatiji i imapuno vlasastog korijenja. U zbijenu tlu korijen jeplitak i slabo razgranat jer mu za rast treba kisik kojegjedino ima u povrinskom sloju takva tla.

Crte 3. - Izgled korijena vegetativno razmnoene voke.

15


Slika 5. - Korijenov vrat voke stablaice.

KORIJENOV VRAT

Korijenov vrat (slika 5)nalazi se na prijelazu izpodzemnog dijela u nadzemnidio voke. On moe biti praviili lani, ovisno o tome je livoka ili podloga razmnoenaiz sjemena ili vegetativno. Akoje voka razmnoena izsjemena, ima pravi korijenovvrat koji se razvija iz dijelaembrija zvanog hipokotil, a onarazmnoena vegetativnimputem ima lani korijenov vrat.Poznavanje korijenova vratavano je za odreivanjepravilne dubine sadnje. Ona seobavlja na dubinu korijenovavrata, odnosno na dubinu ukojoj je voka bila posaena urasadniku.

DEBLODeblo je nerazgranat dio

voke (slika 6). Osnovna mujeuloga provoenje vode i u njojotopljenih organskih tvari izkorijena u kronju i obratno.Takoer slui i za uvanjerezervnih tvari. U prolosti jeprevladavao uzgoj voaka svisokim deblom (veim od 120cm) ili vi okostablaica, adanas je visina debla znatnomanja (ne vea od 50 do 80cm) pa se takve voke zovuniskostablaice. Voke sdeblom visine izmeunavedenih vrijednosti usrednjestablaice. Prednosti suniskog debla laki pristupkronji radi rezidbe, zatite odbolesti i tetoina i berbe.Voke s visokim deblom manjestradaju od mraza jer u imcvjetovi na veoj visini gdje jeobino toplije nego u niimslojevima zraka. Zbog oteanapristupa kronjivisokostablaice se dana rjee

Slika 6. - Deblo voke stablaice.

uzgajaju. Izuzetak je,primjerice, orah koji se uzgajaradi plodova i cijenjena drveta.

I na okunici treba datiprednost vokamaniskostabla icama jer se

problem mraza moe rijeitiizborom vrsta i sorata kojekasnije cvatu. Osjetljive vrstemogu se posaditi uza zid kue,pa i ako doe do tete ostat ekoji plod.

16

CI]EPLJEl'-ITE I REZIDBA VOAKA

60 - 100% osvjetljeriosti

D 30 - 59% osvjerljenostio - 29% osvjetljenosti

Crte 4. - Djelovanje oblikakronje na njezinu osvjetljenost.

cjelokupan volumen kronje.Najbolji oblik kronje jeststoast oblik jer je u njemusamo mali dio kronje slaboosvijetljen ineproduktivan(crte 4).

U razdoblju vegetacije nakronji se uz cvjetove i plodovenalazi i mnotvo mladica kojese razvijaju iz drvnih pupova.Mladice nose lie koje uprocesu fotosinteze stvara tvarineophodne za rast mladica iplodova, ali i za zametanjerodnih pupova iz kojih e serazviti cvjetovi u sljedeojvegetaciji. Kada u jesenmladica izgubi lie, postajejednogodinji odrvenjeliizbojak. Na mladici se jo uistoj vegetaciji iz pupovasmjetenih u pazucu listovamogu razviti nove mladicekoje se zovu prijevremenemladice (slika 9).

Slika 9. - Prijevremene mladicena sadnici kruke.

18

Slika 10. - Cvijet breskve razvijase iz cvjetnoga pupa.

PUPOVI

Pupovi su vani dijelovivoaka iz kojih se razvijajunove mladice ili cvjetovi izkojih se nakon oplodnjerazvijaju plodovi. Da bi rezidba"na rod" bila uspjena, trebapoznavati rodne pupove. Usuprotnome, reemo napameti pri tome sluajno moemoodstraniti rodne izbojke nakojima se nalaze ovi pupovi itako berbu "obaviti" prijevremena.

Na vokama se nalaze drvni(vegetativni), rodni(generativni), adventivni ilatentni pupovi. Rodni pupovi

GRAA VOAKA

mogu biti cvjetni (slika la),cvatni (slika 11) i mjeoviti (slika12). C\jetni je pup onaj iz kojegse razvija samo jedan cvijet, aako se izjednog pupa razviju dvacvijeta ili vie njih takav se pupnaziva cvatni pup. Breskva imac\jetni pup, a ljiva, trenja ivinja imaju cvatne pupove.Mjeoviti je pup onaj iz kojeg serazviju vegetativni organi(mladica s listovima) igenerativni organi (cvijet ilicvat). Tako dunja ima mjeoviticvjetni pup jer se na vrhu rodnemladice nalazi obino jedancvijet dok jabuka i kruka imajumjeoviti cvatni pup jer se navrhu kratke mladice (prljena)nalazi gronja s nekoliko cvjetova.

Rodni se pupovi u veinevoaka zameu iz vegetativnihpupova ljeti u vegetaciji kojaprethodi cvatnji.

Slika Il. - Cvat trenje serazvija iz cvatnoga pupa.

19


Slika 12. - Mjeovita rodna mladica kupine razvija se iz mjeovitoga pupa.. ,

Pojedini pupovi na izbojkukoji u proljee ne krenu nego idalje miruju zovu se latentnipupovi. U vegetaciji ih prekrijesloj kore pa se vie ne vide. Akose grane jako skrate ili se slomelatentni se pupovi moguprobuditi i iz njih se razviju jakemladice (vodopije ).

Postoje i adventivni pupovikoji nastaju na mjestima obilnapritjecanja hraniva i regulatorarasta kao to je, primjerice,kalusno tkivo rane (vidljivo kaoprsten) (slika 13). Tada iz ovihpupova potjeraju vodopije.Jedna od najdugovjenijihvoaka jest maslina koja svoju

Slika 13. - Izbijanje vodopije izkalusnoga tkiva rane.

20

GRAA VOAKA

Slika 14. - Izbijanje mladica masline iz guka na debljim ilama.

Slika 15. - Gornji pup.

dugovjenost zahvaljujemnotvu adventivnih pupovasmjetenih posvuda pokorijenovu vratu, deblu,starijim granama pa ak idebljim ilama (slika 14).

Ovisno o tome gdje supupovi smjeteni na izbojku,razlikuju se gornji (terminalni)pup (slika 15) i posu-ani(Iateralni) pup (slika 16).Smjetaj pupa vaan je zarodnost jer postoje voke kojezameu rodne pupove na vrhuizbojka i voke koje zameurodne pupove postrance.

Slika 16. - Postrani pup.

21


KAKO PREPOZNATI RODNE PUPOVE

Da bismo umjeli prepoznatirodne pupove, moramo znatina kakvim se izbojcima najeenalaze. Rodni pupovijezgriavih voaka preteno senalaze na vrhu izbojka, dok serodni pupovi kotiavih voakapreteno nalaze sa straneizbojka. Postoji vie tipovarodnih granicakarakteristinih za pojedinuvrstu voke, no one e iscrpnijebiti opisane u posebnomedijelu knjige. U prepoznavanjurodnih pupova moe pomoi injihov oblik. Drvni su pupovinajee uska, iljasta vrha (slika17), a rodni pupovi okruglastaili zaobljena vrha (slika 18).Pupovi se najbolje razlikuju poobliku prije poetka vegetacije,kada ponu bubriti. Stoga, akonismo sigurni koji su pupovi navoki rodni, najbolje je rezidbuodgoditi do poetka bubrenjapupova pa tada na temeljunjihova oblika pokuati pronairodne izbojke kako ih ne bismogrekom odstranili. Ponekad je

oblik rodnih i vegetativnihpupova gotovo jednak paje natemelju oblika teko razaznatiradi li se o jednoj ili drugoj vrstipupa. Ako je voka uprethodnoj godini imala velikprirod, moe se oekivatismanjena rodnost, i obratno.Takoer, ako suje napalebolesti itetoine, rodnost jojnee biti velika. Tada je boljepriekati s rezidbom dok sepupovi ne otvore jer nam setako nee dogoditi daodstranimo rodne pupove i, naalost, obavimo prijevremenu"berbu". Kasnije, kadaupoznamo svoje voke, rezidbuemo obaviti bez tekoa upravo vrijeme, ajedna rezidbaili dvije rezidbe u vrijemekretanja vegetacije ne mogunanijeti voki veliku tetu uusporedbi s izgubljenimprirodom, odnosnoprijevremenom "berbom" kojusmo obavili nepravilnomrezidbom (slika 19) idoivljenim razoaranjem vepri prvom pokuaju rezidbe.

Slika 19. - Nestruno orezan vrh kronje voke.

Slika 17. - Nerodni trljakjabuke s vegetativnim pupom

na vrhu.

Slika 18. - Rodni trljakjabukes mjeovitim rodnim pupom

na vrhu.

22

RAST VOAKA

,/

RASTVOCAKARast je odlika svakoga ivog bia pa tako i voaka. Da bi cijepljenje i rezidba voaka biliuspjeni, moraju se upoznati osnovne zakonitosti rasta voaka.

Temeljnu ulogu u rastu voaka ima zdravo i dobro osvijetljeno lie koje u procesufotosinteze stvara eere i druge organske tvari potrebne za rast. Fotosinteza se zbiva samou stanicama koje sadre klorofil, odnosno zeleni pigment koji prima sunevo svjetlo i uznjegovu pomo iz ugljinog dioksida, biljnih hraniva i vode tvori sloene organske tvari.List na koji padne manje od 30 % suneva svjetla, koje dolazi na obod kronje, za vokupredstavlja potroaa, a ne proizvoaa hrane. To je zbog toga to se u liu, uz fotosintezu,zbivajojedan proces: respiracija ili disanje kojije u osnovi jednak kao i kod ljudi iivotinja. Respiracija se zbiva u svim biljnim organima 24 sata na dan, dok se fotosintezazbiva u liu samo danju, i to ne podjednako cijelo vrijeme.

Okruglasta kronja ima velik udio zasjenjena lia u usporedbi sa stoastom kronjomgdje je samo mali dio kronje zasjenjen (crte 4, str. 18). U povoljnim uvietima koliinaorganskih tvari stvorena fotosintezom premauje koliinu organskih tvari koja se izgubidisanjem pa se taj ostatak moe utroiti na rast mladica, zametanje rodnih pupova i rastplodova. Voke koje imaju slabo osvijetljeno lie ili rastu na siromanu tlu i imaju slabufotosintezu pa sporo rastu te daju malo plodova. Mlada stabla respiracijom mogu izgubiti ido treine organskih tvari stvorenih fotosintezom. Starija stabla respiracijom mogu izgubitidvostruko vie od navedenoga. Jedan od glavnih ciljeva rezidbejest osigurati dobruosvijetljenost svim listovima na voki kako bi ona mogla dobro rasti.

Slika 20. - Izgled suvremenog vonjaka jabuke sorte Golden Delicious (Zlatni Delies) na podlozi Mgu treoj godini nakon sadnje.

23

CI]EPLjEl'UE I REZIDBA VOAKA

Slika 21. - Maslina stara 1600 godina u Nacionalnome parku Brijuni.

OBILJEJA RASTA UIVOTU VOKE

Voke nemaju jednak rast usvome ivotu. Stoga se razlikujuetiri glavne ivotne faze: fazamladosti, faza rodnosti, fazaopadanja rodnosti i fazastarosti. U fazi mladostiprevladava vegetativni rast pavoka ne stvara rodne pupove.Tek kada postigneodgovarajuu veliinu ipovoljan odnos podzemnogai nadzemnoga dijela, vokapoinje stvarati prve rodnepupove i ulazi u doba rodnosti.Voke razmnoenecijepljenjem ili kojim drugimvegetativnim nainomrazmnoavanja (reznicama,poleenicama i sl.) ranijeprorode u odnosu na vokekoje su iznikle iz sjemena. To je

ujedno jedan od glavnihrazloga zbog kojeg se vokecijepe. Razlike postoje i izmeupojedinih vrsta. Tako e breskvitrebati manje vremena dopoetka rodnosti nego orahu.Dananje spoznaje o vokamaomoguuju suvremenimrasadnicima da proizvodesadnice koje ve imaju rodnepupove, pa se prvi prirod,premda tek nekoliko plodovapo voki, moe oekivati uprvoj vegetaciji nakon sadnje.Kada se ima na um u da se najedan hektar vonjaka moeposaditi nekoliko tisua voakacijepljenih na slabo bujnimpodlogama, tada i tih nekolikoplodova po voki ini dobarpoetan prirod po jedinicipovrine.

elimo li voke uzgajati naokunici, rani ulazak u rod nije

najvaniji. Vano je uzgojitilijepo i vrsto stablo pa zbogtoga ima smisla rtvovati netoplodova u poetku. To e sevratiti kasnije kroz vei prirod idulji ivotni vijek voke. Naime,ako je voka odmah u poetkuoptereena rodom, iscrpljuje sei krae ivi. U suvremenimvonjacima (slika 20)dugovjenost nije najvanija jersu na tritu neprestanonazone nove sorte pa jeopravdano to prije iscrpstirodni potencijal voke kako bise osigurao kapital za sadnjunovih vonjaka. Zbog toga seoni sade na male razmake naslabo bujnim podlogama kakobi se postigla to ranija rodnost.Razdoblje iskoriivanja iznosido dvadesetak godina, nekada imanje, nakon ega se sadi novivonjak.

24

RAST VOAKA

reke voke mogu ivjetiiznimno dugo. Jedna oddugovjenih voaka jestmaslina. Stoljeima je opstajalaunato svim nedaama koje suje pogaale. Primjerice, stablomasline u Nacionalnomeparku Brijuni staro je oko 1600godina (slika 21), ijo uvijekdaje plodove. Druge voke neive tako dugo, premda seponegdje u hrvatskim selimamogu nai poprilino starastabla jabuka i kruaka.

OBILJEJA RASTA VOKETIJEKOM GODINE

ivot listopadnih voakatijekom jedne godine moe sepodijeliti na dva glavna dijela.To su razdoblje mirovanja irazdoblje vegetacije. Razdobljevegetacije poinje bubrenjempupova u proljee, a zavravaopadanjem lia u jesen. Moese podijeliti na vegetativni rast(rast korijena i mladica) igenerativni rast (zametanjerodnih pupova i rast plodova).

To je godinji ciklus kojise u ivotu voke stalnoponavlja za razliku odivotnoga ciklusa koji se neponavlja. Godinji ciklus dijelise na fenofaze koje oznaavajurazvoj pojedinih organa voke.

RAST KORIJENARast korijena ovisan je o

rastu nadzemnoga dijela, iobratno: ako ne raste nadzemnidio, ne raste ni korijen. Korijenmoe rasti itave godine, nonajvei rast ostvaruje u jesen irano proljee. U kasno proljeei ljeto rast korijena je usporenjer tada rastu mladice i plodovikoji trebaju mnogo vode ihraniva. Korijen moe rasti i

vrsta voke

Tablica 1. - Najnie tem perature potrebne za rast korijena

jabuka i kruka 7-8

breskva, ljiva 4-5kesten, kaki 12

smokva 9-10

agru mi 16-18

zimi ako je temperatura tla unjegovoj zoni povoljna.Razliite vrste voaka trebajurazliitu temperaturu za rastkorijena. Ti se podaci nalaze utablici 1.

Rast korijena jai je umladih, tek posaen ih voakau odnosu na one starije, apogotovo one koje se nalazepri kraju svoga ivotnog vijeka.Primjerice, rast korijena orahau prvim godinama nakonsadnje znatno nadmauje rastnadzemnoga dijela pa nam semoe initi da s vokom nijesve u redu. Nakon nekolikogodina korijen se dobro razvijepa moe osigurati bujan porastizbojaka koji nerijetko dosegnui vie od jednog metra u jednojgodini.

Kada voke uu u punurodnost, njihova kronjaotprilike ocrtava prostor kojizauzima korijen. No i u tomeima izuzetaka. Tako, primjerice,korijenje smokve u potrazi zavodom moe znatno prijeiobod kronje, a esto probija ibetonske zidove spremita zavodu kako bi dolo do nje.

U sunu i manje plodnutlu korijen raste slabije nego uduboku rastresitu tlu s dostahumusa i vlage. Ako u tlunaie na tvrd, zbijen sloj kojinema dovoljno zraka, vraa seprema povrinskome sloju tla.Slino se dogaa kada se voka

posadi u tlo u kojemu je visokarazina podzemne vode.

Svako oteenje listabolestima i tetoinama ometai rast korijena jer vokinedostaju asirnilati koji sestvaraju fotosintezom . I jakarezidba kronje nepovoljnoutjee na rast korijena pa jetreba izbjegavati. Umjesto togabolje je na voki odstranitisuvine pupove ili mladice kojesu tek poele rasti kako bi sesnaga rasta voke usmjerila udruge potrebne mladice, aosobito u plodove zbog kojihse i uzgajaju voke.

RAST NADZEMNOGADIJELA VOKE

Rast nadzemnoga dijelavoke, ovisno o tome o kojimse organima radi, moe sepodijeliti na vegetativni igenerativni rast. Prvi se odnosina rast mladica, a drugi nazametanje rodnih pupova,otvaranje cvjetova i rast plodova.Vegetativni i generativni rastusko su povezani. Ako nenaraste mladica, nee biti novihrodnih pupova stoga ni cvjetovani plodova. Dakle, da bi seosigurala redovita rodnost,voke moraju imati odgovarajuivegetativni rast svake godine.Nije dobro da je taj ra t prevelikjer voka nee stvoriti dovoljnorodnih pupova, a kronja e bitizasjenjena i gola u niim

25


Slika22. - Mikrofenofaze cvatnjejabuke: a) pred cvatnju

b) pred otvaranje gornjega cvijetac) gornji cvijet otvoren

d) puna cvatnja.

dijelovima, to smanjuje rodnupovrinu. Zbog togaje vanopostii dobru ravnoteu izmeurasta mladica i rodnosti, arezidba u tome ima znaajnuulogu.

Vegetativni i generativni rastdogaa se u jasno odvojenimfazama koje se zovu fenofaze.Fenofaze se dalje mogupodijeliti najo manje dijelovekoji se zovu mikrofenofaze(slika 22). Poznavanje fenofazavano je za uzgoj voaka jer seprema njima obavljaju obradatla, gnojidba, rezidba i zatitavoaka od bolesti i tetoina.Za rezidbu je vano poznavativrijeme nastupa fenofazebubrenja pupova (slika 23), dokoje se obino obavlja rezidba. .u mIrovanJu.

ZIMSKO MIROVANJEVOAKA

Razdoblje mirovanja dijelise na pravo ili duboko zimskomirovanje i ekoloko iliprisilno mirovanje. Vokajenajotpornija na hladnou udubokom mirovanjujer se unjezinim organima nalazi maloslobodne vode, a vea koliinaugljikohidrata koji imaju uloguprirodnog "antifriza". Veinalistopadnih voaka, ovisno ovrsti, moe podnijeti itemperature od -15 do -200 C,a da nema veih teta. Vinja ufazi mirovanja podnositemperaturu i do -400 C.

Nakon dubokog mirovanjadolazi razdoblje ekolokogmirovanja kada samonepovoljna tem peratura zrakasprjeava voku da zaponevegetaciju. U tom je razdobljuosobito opasna izmjenasunanih, relativno toplihzimskih dana i hladnih noi

kada razlika temperaturezraka moe biti i nekolikodesetaka stupnjeva C.U takvim uvjetima danju,osobito najugozapadnojstrani voke, ponu kolatisokovi koji se nou smrznupa kora ispuca po duljini.Ta je pojava poznata kaomrazopuc (slika 24).

U dugoj i toploj jeseni liena listopadnim vokamakasnije opada nego inae.Tkivo voke je tada slabijepripremljeno za zimskuhladnou pa se moe lakesmrznuti.

Vokamaje potrebnoodreeno trajanje hladnoekako bi mogle pravilno zavrititvorbu rodnih pupova. Ako tepotrebe za hladnoom nisuispunjene, u proljee opadajucvjetovi. Ne zahtijevaju samorodni pupovi odreenotrajanje hladnoe. Ono jepotrebno i vegetativnimpupovima kako bi se iz njihmogle razvijati mladice.Trajanje hladnoepodrazumijeva odreen brojsati s temperaturom zrakaniom od odreene granice(tzv. inaktivna temperatura).

Slika 23. - Fenofaza bubrenjapupova oznaava poetak

vegetacije.

26

RAST VOAKA

Taje granica za veinulistopadnih voaka od +5 o do+70 C, dok za voke koje seuzgajaju u mediteranskimpodrujima ta granica iznosioko +100 C.

U lijeske, ovisno o sorti,muke rese trebaju oko 300 htemperatura ispod +70 C, enskicvatovi oko 600 h, a vegetativnipupovi ak 1000 h. Zbog togase lijeska ne moe uzgajati upodrujima gdje su zimeprevie blage. Sorte breskvejako se razlikuju u potrebnomtrajanju inaktivnih temperatura.Neke sorte trebaju svega 650 htemperature ispod +70 C dokdruge trae vie od 1000 h.Zbog toga se sorte kojima jepotrebno dugo trajanjeinaktivnih temperatura nemogu uzgajati u podrujima sblagim zimamajer e im uproljee opadati cvjetovi.U kontinentalnome dijeluHrvatske s time uglavnomnema potekoa jer zimadovoljno dugo traje, ali najadranskoj obali moe doi doosipanja cvjetova sorata kojimaje potrebno dulje trajanjeinaktivnih temperatura. akje i maslini potrebno od 800do 1000 h tempera tura niihod +8 do +13 o C za pravilnozametanje rodnih pupova.

KAKO ZATITITI VOKE OD HLADNOE

@o listopadne voke kasnoodbacuju lie u jesen,prskanje pet postotnomotopinom ureje dovest e dobreg opadanja lia i ulaskavoaka u zimsko mirovanj~J'\.Manji se broj stabala moezatititi tako da im se deblo iosnovne grane ujesenpremau otopinom gaenogvapna kojem se doda malo

moivog sumpora radi lakegnanoenja na voku. Bijelaboja odbija suneve zrake ismanjuje zagrijavanje kore pavoke titi od mrazopuc'!.J

ema svrhe premazativoke u proljee vapnom,to ima samo ukrasnuvrijednost. Proljetni mrazoviine tetu mladicama icvjetovima, a deblje grane iizbojci ne stradavaju jertemperatura zraka ne padanie od nekoliko stupnjevaispod nule, to za ove organenIJe opasno.

VEGETATIVNI RAST

Rast mladice poinjebubrenjem i otvaranjem drvnogpupa. Glavni rast mladice veinevoaka zavrava krajem lipnjakada nastupa faza zametanjarodnih pupova. Ljeti je njezinrast smanjen i zbog nedostatkavode i previsokih temperaturazraka. Nakon jaih kiavegetativni rast ponovo sepokree pa postoji opasnost date mladice ne odrvene i ojaajuprije zime te stradaju odhladnoe. Pupovi u pazucima

Slika 24. -Izgled zarasle rane nastale zbog oteenja voke odzimske hladnoe (mrazopuc).

27


listovamladica mladih voaka ivoaka koje se odlikuju jakimvegetativnim rastom bude se uistoj vegetaciji. Iz njih se razvijajuprijevremene mladice (slika 25).

o EMU OVISI VEGETATIVNI RASTNa vegetativni rast utjee

velik broj imben ika. Genetskaobiljeja pojedinih voakaodreuju velik broj svojstavavegetativnoga rasta poput:

poetne snage rasta trajanja vegetativnoga rasta duljine trajanja mladenakedobi oblika kronje kuta grananja.

Drugi imbenicivegetativnoga rasta uvjetovanisu okolinom u kojoj vokaraste. To su mjeri klime, tla iprimijenjenih uzgojnih mjera(obrada tla, zatita od bolesti itetoina, rezidba itd). Nain isnaga rasta voke uvijek jerezultat zajednikogadjelovanja svih navedenihimbenika. Tako, primjerice,orah moe izrasti u visoko idugovjeno stablo, ali ako gaposadim o na neodgovarajuemtlu i na mjestu gdje e bitiizloeno loim klimatskimuvjetima i napadu bolesti itetoina, dobit emo manjestablo koje bi se za nekolikogodina moglo osuiti.

Pri sadnji vonjaka uvie redova, meurednerazmake treba prilagoditivisini voke kako ne bi dolodo zasjenjivanja redova.

Slika 26. - Dominacija vrhatrenje. Tri najgornja izbojka

podjednako su razvijena, a ispodnjih su samo svibanjske kitice.

Slika 25. - Preuranjene mladice.

28

~--------------------------------------------------------------------------------------------------.RAST VOAKA

U uem meurednomrazmaku visina voke mora bitimanja, a u irem razmaku vea.Rabe li se podloge slabijebujnosti, visina e voke bitimanja.

Za voke sa snagom rastaizraenom u vrhovima vrijedeneka openita pravila pokojima se odvija vegetativnirast. ~ih prikazuje crte 5.No ona nisu u potpunostiprimjenjiva za voke sa snagomrasta izraenom u donjemdijelu (lijeska) , ali ipak mogubiti smjernica. Poznavanje ovihpravila umnogome olakavarezidbu i omoguuje da sesnaga rasta voke usmjeri uizbojke koji su potrebni.

.j

Vjetiji e voari njihovomprimjenom unaprijedpredvidjeti snagu rastapojedinog izbojka ipravodobno reagirati kakobi dobili ono to su oekivali.a taj e nain smanjiti

potrebu za rezidbom suvinihizbojaka i skratiti vrijeme doulaska voke u rod.

TO JE DOMINACIJA VRHA

Snaga rasta veine voakanajveaje u gornjim dijelovimagrana. Pupovi koji se nalazena vrhu imaju najbolji poloajs obzirom na osvjetljenje,dotok vode i mineralnihtvari, a u njima se stvarajuregulatori rasta koji silaznim

tokovima putuju u niedijelove izbojka i koenjihov rast (slika 26).Zbog toga esto donjipupovi na izbojku ne kreu uproljee pa se izbojakrazgranjava samo u vrhu. Ta sepojava zove akrotonija ilidominacija vrha. Ona jenepoeljna jer ometaravnomjerno obrastanjekronje i stvaranje velike rodnepovrine pa je treba znatirezidbom obuzdati.

GENERATIVNI RAST

Generativni rast je rast irazvoj generativnih organa(rodnih pupova, cvjetova iplodova). Prva i najvanija

a) c)

d)

b)

Crte 5. - Pravila vegetativnoga rasta voaka (zelena strelica oznaava granu koja jae raste; a) dvijegrane jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini imaju jednaku snagurasta, b) od dviju grana jednake debljine, ali nejednake duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se naistoj visinijae raste dulja grana, c) od dviju granajednake debljine i duljine koje ne rastu pod istimkutom i nalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima otriji kut u odnosu na okomicu, d) od dviju

grana jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom, ali se ne nalaze na istoj visini jae raste granakoja se nalazi na veoj visini, e) od dviju grana nejednake debljine, ali iste duljine koje rastu pod istimkutom i nalaze se na istoj visini jae raste deblja grana, f) od dviju grana jednake debljine i duljine koje

rastu pod istim kutom inalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima vie razgranjenja).

e)

29

CIJEPLJE ~E I REZIDBA VOAKA

pak, vegetativni rast preslab,voke nee zametnuti punorodnih pupova jer nemajudovoljno veliku lisnu povrinukoja bi fotosintezom stvorilaasirnilate za zametanje rodnihpupova. Dakle, vano jeregulirati vegetativni rast, a tose postie pravilnom rezidbom.

Sljedei imbenik kojidjeluje na zametanje rodnihpupovajest svjetlost. Bezsvjetlosti nema rasta biljke jernema fotosinteze. Ranije je venavedeno da list na koji padnemanje od 30 % suneva svjetlane moe stvoriti dovoljnoasimilata, stoga za vokupredstavlja potroaa. Zbogtoga slabo osvijetljeni dijelovi

fenofaza generativnoga rastajest faza zametanja rodnihpupova. Rezidbom voaka,izmeu ostaloga, omoguujuse povoljniji uvjeti zazametanje rodnih pupova.Zbog togaje potrebno o ovojfenofazi znati vie jer bezzametanja rodnih pupovanema rody.osti.

ZAMETANJE RODNIH PUPOVA

Vrijeme nastupa fenofazezametanja rodnih pupova svihvoaka nije jednako. U veinevoaka to je najee sredinaljeta. Vrijeme zametanjarodnih pupova i vrijemecvatnje veine voaka prikazujetablica 2.

Iz tablice 2. moe se zakljuitida pogrena rezidba ugroavarodnost u tekuoj godini, ali irodnost u sljedeoj godini akose odstrane mladice na kojimabi se trebali zametnuti rodnipupovi ili se izazove pretjeranivegetativni rast u vrijemezametanja ovih pupova.

z poznavanje rodnihizbojaka, treba znati i o emuovisi zametanje rodnih pupovavoaka. uvodu poglavlja orastu voaka napomenuto je dase rast mladice izametanjerodnih pupova nalaze uoprenom odnosu. Prematome, ako voke pre bujnorastu, ne mogu zametnutipuno rodnih pupova. Ako je,

vrsta

Tablica 2. - Poetak zametanja rodnih pupova i vrijeme cvatnje voaka

jabuka

kruka

dunja

breskva

marelica

ljiva

trenja

vinja

lijeska (m. rese)(. rese)

orah (m. rese)(. cvjetovi)

badem

smokva (prvi rod)

smokva (drugi rod)

kaki

aktinidja

pistachio

.. . . od sredine svibnja do redine rpnja

od poetka srpnja do poetka kolovoza

proljee prije cvatnje

od kraja lipnja do kraja srpnja

poetak kolovoza---

od kraja srpnja do sredine kolovoza

poetak srpnja

sredina srpnja

svibanjod srpnja do rujna

rano ljetokasno ljeto

kasno ljeto

od sredine kolovoza do sredine rujna

rano ljeto

srpanj

kasno ljeto

kraj travnja--------------------------

sljedee proljee

sljedee proljee

isto proljee

sljedee proljee

sljedee proljee

sljedee proljee

sljedee proljee

sljedee proljee

sljedea zimasljedea zima

sljedee proljeesljedee proljee

sljedee proljee

sljedee proljee

ista sezona

sljedee proljee

sljedee proljee

sljedee proljee

30

RAST VOAKA

Slika 27. - Zametanje mjeovitih cvatnih pupovajabuke sa stranejednogodinjeg izbojka gdje se uobiajeno nalazi vegetativni pup.

kronje propadaju, a vokapostupno gubi rodnupovrinu.lAko se voke previe gnoje

duinim gnojivima, slabije ese zametati rodni pupovi zbogpretjeranog rasta mladica injihova meusobnogzasjenjivanj~ Stoga se duinagnojiva ne smiju pretjeranorabiti.\yoke koje imaju prevelik

broj plodova slabo zameurodne pupove jer ih u tomeometaju hormoni (giberelini)koji se stvaraju u sjemenkama iiz plodova dolaze u pupove.Zbog togaje potrebnoprorijediti plodove i ostaviti ihonoliko koliko nee loeutjecati na zametanje rodnihpupov~ Zajedan kg plodova

jabuke potrebno je imati lisnupovrinu od pet m", odnosnona jedan bi plod trebalo doi35-40 zdravih i dobroosvijetljenih listova. Trenja ivinja nemaju tekoa sazametanjem rodnih pupova jernjihovi plodovi dozrijevajuuglavnom prije nego nastupiova fenofaza. Breskva takoerne trpi od slabog zametanjarodnih pupova jer ima bujanvegetativni rast koji stvaradovoljno veliku povrinu lia.

Zametanje rodnih pupovaovisi i o starosti voke. Mlade,tek posaene voke slabijezameu rodne pupove jer senalaze u mladenakoj dobikada izgrauju svoju kronju pase ne stvaraju rodni pupovi.Kasnije, kada se postigne

odgovarajui odnos volumenakorijena i kronje, zapoinjezametanje rodnih pupova. Onose sa starou voke postupnopojaava dok ne postignevrhunac. Poetak zametanjarodnih pupova oznaava ulazakvoke u doba rodnosti. Nakontoga ponovo opada jer vokaulazi u doba opadanja rodnosti,a zatim u doba starosti nakonkoje slijedi kraj njezina ivotnogciklusa. Zbog toga rezidbutreba prilagoditi starosti vokekako bi se to vie skratilomladenako doba i produilodoba rodnosti.

Podloga takoer utjee nazametanje rodnih pupova.Voke cijepljene na slabobujne vegetativne podlogepoinju raati ranije nego onecijepljene na bujne podlogeizrasle iz sjemena (sjemenjaci).Rezidba mora biti usklaena i spodlogom pa je poznavanjenjihovih svojstava rasta nuanpreduvjet za pravilnu rezidbu.

Oteenje listova bolestimai tetoinama loe utjee nazametanje rodnih pupovajervoke gube lie pajefotosinteza slaba. Suvino jeizvoditi rezidbu ako se ne obavizatita od bolesti i tetoina,jere rodnost ionako izostati.Rezidba nije jedina mjerakojom se postie rodnostvoke, ali je izuzetno vana.

U vruim i sunim ljetimamoe doi do zametanjarodnih pupova i na mjestimagdje bi obino bili samovegetativni pupovi (slika 27).Iz takvih se pupova u proljeerazviju cvjetovi.iali se slabijeoplouju i daju plodove loijekakvoe od onih zametnutih izcvjetova koji se nalaze natipinim rodnim izbojcima.

31

CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

najneotporniji su tek zametnutiplodovi. Ako se nalazimo upodruju gdje se esto javljaproljetni mraz, poeljno je nesaditi voke koje cvatu u tovrijeme. Dodatnu zatitu odmraza moe pruiti sadnja uzazid kue. Manje se voke moguprekriti agrilom ili nekimdrugim materijalom kakobismo ih zatitili od mraza.

Bolesti i tetoine takoermogu unititi cvjetove iliplodove u razvoju pa vokenee roditi. To se estodogaa sa ljivama kojenapadne ljivina osica ilijabukama koje stradaju odprve generacije jabunogsavijaa. Voke je tadapotrebno pravilno zatititi,pri emu se ponekad rabe ikemijska sredstva. O njihovojse uporabi treba posavjetovatisa strunjacima i rabiti ih samoprema napucima koji su uznjih priloeni.

estruna rezidba sigurnodovodi do nerodnosti jer seodstranjuju rodni pupovi pavoka ne cvate premda jezametanje rodnih pupova bilodobro. Ako nismo sigurni daznamo to radimo ili akosumnjamo u znanje onoga tkoobavlja rezidbu, bolje je ostavitivoku neorezanu nego rezidbuobaviti nestruno pa voku"obrati" jo prije cvatnje.

Pretjerana gnojidbaduinim gnojivima pojaavavegetativni rast i smanjujetvorbu rodnih pupova pajerodnost manja. Gnojidbavoaka znatno se razlikujeod gnojidbe drugih kulturapaje o tome potrebnopotraiti savjet strunjaka ilipronai naputke u voarskojliteraturi.

ZATO VOKE NE RAAJU

Postoje dvije vrstenerodnosti voaka:mladenaka ili poetnanerodnost i nerodnost u dobirodnosti.

Mladenaka ne rodnostuobiajena je pojava kojoj jeuzrok juvenilni stadij voakakoje su iznikle iz sjemena ilimladenako doba voakarazmnoenih vegetativno.Juvenilni stadij sjemenjakatraje dulje od mladenakogdoba vegetativno razmnoenihvoaka i u toj fazi vokajednostavno ne tvori hormonerasta koji su potrebni da sepokrene proces zametanjarodnih pupova.

Voke u mladenakoj dobimogu stvarati potrebneregulatore rasta, ali ipak nedolazi do zametanja rodnihpupovajer voka izgraujesvoju kronju paje izraenvegetativni rast. Cijepljenje naslabo bujne vegetativnepodloge, primjena sintetskihregula ora rasta, pinciranje idruge uzgojne mjere moguskratiti mladenako doba idovesti do ranijeg poetkarodnosti voke. Nerodnost udobi rodnosti izazvana jeporemetnjom uzametanjurodnih pupova ili problemimau cvatnji i zametanju ploda(nedostatkom opraivaa,uestalim kiama u cvatnji,nefunkcionalnou tuka i sl.,oteenjima od mraza,napadom bolesti itetoina).amalim okunicama voari

esto zbog nedostatka prostoraposade samo jedno stablojabuke, kruke ili neke drugevoke koje redovito cvate, a nedonosi plodove jer nemaodgovarajueg opra ivaa. Sve

su sorte jabuke i krukestranooplodne i trebaju bitiopraene polenom druge sorteda bi donijele plod. eke sortejabuke i kruke imaju slaboklijav polen pa ne mogu bitidobri opraivai. Od dobrog seopraivaa trai da ima punopolena dobre klijavosti, dacvate u isto vrijeme kada i sortakoju treba opraiti, daosigurava dobro zametanjeplodova opraene sorte i daima plodove dobre kakvoe.

Problem se nedostatkaopraivaa moe rijeiti tako daga se ucijepi u kronju vokekoju treba opraiti kako bi seosigurao polen za oplodnju.Ako je susjed posadio drugusortu iji polen moe oploditinau sortu, problem emorijeiti. No, bolje je imati dva ilitri opraivaa pa u pojedinimgodinama nee doi doodstupanja u vremenu cvatnjeili izostanku cvatnje opraivaai neemo ostati bez plodova.Samooplodne se sorte moguoploditi svojim polenorn pa netrebaju imati opraivaa usvojoj blizini.

Da bismo dobili ukusneplodove aktinidije, moramoimati "ensku" biljku, odnosnosortu na kojoj e se razvitiplodovi, i "muku" biljku kojae osigurati polen za opodnju.

U posebnome dijelu knjigenalaze se podaci o obiljejimapojedine voke s obzirom naoplodnju paje prije sadnjepotrebno prouiti taj dio kakobismo znali moramo li ili neosigurati opraivae.

Proljetni mraz moe otetiticvjetove ili zametnute plodovepa voka ostaje bez roda.eotvoreni su cvjetovi neto

otporniji na mraz, a

32

RAST VOAKA

Crte 6. - Prorjeivanjem plodova smanjuje se broj plodova na voki, ali se poveava njihovakrupnoa pa nema smanjenja priroda.

TO JE NAIZMJENINA RODNOST

U uzgoju voaka naokunici esto se dogodi da seu jednoj godini na vokizametne velik broj plodova, asljedee godine ta voka slaborodi ili ak potpuno ostane bezplodova. Ljudi tada kau da sevoke "odmaraju" odprevelikog roda u prethodnojgodini. U sljedeoj godiniponovo mogu roditi, a zatimopet slijedi nerodna godina.Takav slijed e se, vie - manje,ponavljati ne poduzme li seto. Voke su zapravo ule ustanje naizmjenine rodnosti.U naizmjeninu rodnost moguui i voke u suvremenimvonjacima gdje o njima brinustrunjaci jer je ona dijelom igenetski uvjetovana. Razlikajejedino u tome to se lisuvremenim vonjacima

naizmjenina rodnost nastojisprijeiti i prije nego tose pojavi, a ako se i pojavi,voari prilagouju tehnologijuuzgoja kako bi voke to prijeizale iz stanja naizmjeninerodnosti.

TO UZROKUJE NAIZMJENINURODNOST

Da bismo postigli bolju iredovitu rodnost voaka,moramo poznavati uzrokenaizmjenine rodnosti. Uzrocinaizmjenine rodnosti dijele seu tri osnovne skupine.

1. Genetski uzrociNaizmjeninoj rodnostisklonije su starije sorte voaka,pogotovo kada se uzgajaju nabujnim podlogama. Bujnepodloge pogoduju pojavinaizmjenine rodnosti jerpotiu vegetativni rast.

2. Ekoloki uzrociPojava mraza ili tue u

vrijeme cvatnje moe izazvatinaizmjeninu rodnost jerdolazi do oteenja cvjetova iliunitenja lisne povrine pavoka ne moe zametnutiplodove ili rodne pupove .:Ako se u istoj godini dogode imraz u vrijeme cvatnje i tua ufenofazi zametanja rodnihpupova, rodnost izostaje i utekuoj i u sljedeoj vegetaciji.Takve e voke biti trajnougroene ako ih se pravilnone njeguje.

3. Tehnoloki uzrociPrevelik broj zametnutih

plodova uzima puno hraniva iasmilata za rast i razvojJ>aihnema dovoljno za rast mladica izametanje rodnih pupova. Usjemenkama se nalaze biljnihormoni - giberelini koji tijekom

33

CI]EPLJE~E I REZIDBA VOAKA

razvoja sjemenke i rasta plodaizlaze u rodne izbojke i ometajuzametanje rodnih pupova.Ako voka ima puno plodova,poveat e e i koncentracijagiberelina pa e voka zametnutimanje rodnih pupova. Preslabvegetativni rast ne stvaradovoljno veliku lisnu povrinu ipridonosi slabijem zametanjurodnih pupova. edostatak,ali i viak, pojedinih biljnihhraniva moe takoer izazvatinerodnost. zrok nerodnostistranooplodnih voaka moe bitii nepostojanje odgovarajuegopraivaa toje opisano ranije.

aizmjeninu rodnost moeizazvati i napad neke bolesti ilitetoina koji uniti cvjetove iliplodove, ili pak toliko otetilisnu povrinu da izostajezametanje rodnih pupova.

Primjerice, ljiviBistrici uvrijeme zametanja plodovaljivina osica uniti velik brojplodova, a ono to ostanedokraji virus arke zbog kojegopadaju pred samu berbu.

KAKO SMANJITI NAIZMJENINURODNOST

Iz prethodnog je tekstavidljivo da su uzrocinaizmjenine rodnostiviestruki pa prema tome nirjeenje ne moe bitijednostavno. Na alost, nematog arobnog tapia kojimmoemo odstranitinaizmjeninu rodno t voaka.

U smanjenju naizmjeninerodnosti treba razmiljati prisadnji. Prije sadnje trebarazmisliti o tome koje vrste isorte moemo uzgajati s

obzirom na dostupan prostor uvrtu, a zatim i s obzirom naobiljeja tla i klime. Pravilnimuzgojem i njegom postie sebolja ravnotea rasta i rodnostipa e pojava naizmjeninerodnosti biti manja. Trebaodabrati sorte koje su manjesklone naizmjeninoj rodnosti.Suvremene sorte voakauglavnom su manje sklone ovojpojavi. Kada se biraju podloge,treba uzeti, ako je mogue,vegetativno razmnoene slabobujne podloge zato to onedodatno smanjuju pojavunaizmjenine rodnosti.

Postoji jo jedan zahvat kojise moe poduzeti kako bi sesmanjila naizrnjenina rodnost.To je prorjeivanje suvinihplodova. Amaterskim sevoarima moe preporuiti

Slika 28. - Izgled zametnutih plodova u gronjijabuke prije prorjeivanja.

34

RAST VOAKA

runo prorjeivanje plodovakao jednostavan i djelotvorannain smanjenja naizmjeninerodnosti. Treba naglasiti dajesuvian svaki strah da emoodstranjivanjem dijela plodovaizgubiti na prirodu. Upravosuprotno. Ako se prorjeivanjeplodova provede dovoljnorano i na odgovarajui nain,dobit e sejednak prirod kao ibez prorjeivanja, ali eplodovi biti krupniji iatraktivniji (Crte 6).

Prorjeivanje plodovanajee se obavlja na jabukama,krukama i breskvama, a rjeena drugim vokama. Meutim,ciljprorjeivanja plodovabresaka nije smanjenjenaizmjenine rodnosti,jer ovavrsta nema tih potekoa, negoje ciljdobiti bolje i krupnijeplodove. Prorjeivanje plodovadrugih voaka obavlja se rjee,premda e i na njima upojedinim situacijama bitipotrebno smanjiti brojzametnutih plodova ako doedo znaajne poremetnje rasta irodnosti iz bilo kojeg razloga.

Plodovi se prorjeuju kadaponu rasti. to se prorjeivanjeranije obavi to e ostavljeniplodovi biti vei. To je zato toodstranjivanjem suvinihplodova ostaje vie asimilata zaovajzahtjevan proces upreostalim plodovima. Osimtoga, i stvaranje hormonagiberelina u sjemenkamajezgriavih voaka zapoinjeotprilike etrdesetak dana izaoplodnje pa do tada trebaodstraniti viak zametnutihplodova kako bi se iskljuionegativan utjecaj prevelikekoncentracije ovog regulatorarasta na zametanje rodnihpupova. Zato prorjeivanje Slika 29. - Nakon prorjeivanja ostaje samo najbolji plod u gronji.

plodova jabuka i kruaka trebaobaviti u roku od mjesec dananakon cvatnje. To se radi takoda se karama ili utipavanjempeteljke iz gronje odstrane sviplodovi osim jednog najveeg(slike 28 i 29). Naravno, ako jeovaj napadnut nekom boleuili tetnikom, umjesto njegaodabrat emo drugi najboljiplod. Ako je cvatnja slabija,treba ostaviti i do dva ploda pogronji da se nadomjesti manjakzbog slabe cvatnje.

Prorjeivanje se plodovabresaka obavlja kada suplodovi promjera otprilikedvadesetak mm. Na jednoj semjeovitoj rodnoj ibi nasvakih desetak ili petnaestakcm ostavlja po jedan plod, aostale se otrgne. Kao korisno"mjerilo" za odreivanjepotrebnog razmaka moeposluiti i aka.

Na mladim vokama, ijukronju tek oblikujemo, morabiti manji broj plodova.Voke cijepljene na slabobujnim vegetativnimpodlogama rano poinjuraati, a ponekad se dogodida zametnu vie plodovanego to ih mogu prehraniti.Zato treba procijeniti kolikoplodova moe ostati na voki,a da se ne ugrozi vegetativnirast koji je u ovom razdobljupotreban kako bi se toprije oblikovala kronja.Bolje je ostaviti manje negovie plodova. Postupno emostei dovoljno iskustva sasvojim vokama kako bismotono znali kada trebaprorijediti plodove i kolikoih mora ostati na vokida bismo dobili krupne ilijepe plodove na koje emobiti ponosni.

35


,/

PODLOGE ZA VOCKEPodloga je dio voke na koji se cijepi plemka kako bi se postigla odgovarajua bujnost irodnost. Kod cijepljenih voaka podloga daje korijen ijedan dio debla (crte 7). Imaprimjera kada, uz podlogu i plemku, voku ini i meupodloga koja se cijepi na podlogukako bi se odstranila nepodudarnost podloge i plemke (slika 30) ili kako bi se postiglouspravno i vrsto deblo. Takva se voka sastoji od triju dijelova. Prema nainu razmnoavanja,razlikuju se generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge razmnoene su izsjemena i imaju neujednaena genetska obiljejajer su nastale oplodnjom. Vegetativnepodloge razmnoavaju se nekim od vegetativnih naina razmnoavanja (nagrtanjem,poloenicarna i sl., a u novije vrijeme i razmnoavanjem "in vitro") pa imaju ujednaenagenetska obiljeja. Stoga cijepljenje na vegetativno razmnoenu podlogu daje voku spoznatim obiljejima rasta, rodnosti i kakvoe plodova. Generativne se podloge rabe samo zaone voke za koje se rijetko rabe vegetativne podloge, primjerice za orah.

UPORABA PODLOGAKROZ POVIJEST

uzgoj ene iz sjemena uzetaispod stabala koja su rasla uneposrednoj okolici mjestagdje se najeravao posaditivonjak. Uglavnom su se zapojedine voke rabile podlogekoje su botaniki pripadaleistome rodu ili vrsti. Tako jebilo sve do sredine 19. stoljeakadaje poela uporaba prvih

vegetativnih podloga zajabuku. Vegetativne podloge zaostale voke razvile su seuglavnom u posljednjihosamdesetak godina.

literaturi emo pronairazna imena podloga koja, uusporedbi s imenima sorata,nisu odve matovita. estoemo pronai samo oznakukao to su, primjerice, MM 106,PiKu 420A i sl. Radi se o kraticikoja dolazi najee od nazivainstituta gdje je provedenaselekcija, a brojana oznakadolazi od ifre koju je tapodloga nosila u i traivanjima.aravno, ima i izuzetaka,

kao to u podloge Paradox,Fereley, Yaspi i sl. To je zbogtoga to je podloga vana zauzgoj voa, ali ne i za prodajuplodova. Kupca ne zanima nakojoj je podlozi cijepljenaodreena orta nego kakveje kakvoe. injenicaje dase voe kupuje oima, ali jevano i privlano ime. Zbogtoga davanje takvih imenasortama doprinosi njihovojprodaji na tritu.

Vjeruje se daje uporabapodloga u voarstvu starabarem 2000 godina. Postojepisani dokazi da su stari Grcioko 323. godine prije Kristarabili razliite podloge za uzgojvoaka. Prve su podloge bile

Crte 7. - Cijepljena voka sastoji se od podloge, koja daje korijen,malog dijela debla (smee) i plemke, koja izgrauje ostatak debla i

kronju (zeleno). .

36

PODLOGE ZA VOKE

Slika 30. - Okulirani pup kruke sorte Williams (Viljamovka) nameupodlozi Beurr Hsrdy (Gelertova) cijepljene na dunji.

ZATO SE RABE PODLOGE

Cijepljenjem na odreenupodlogu voka imaodgovarajuu bujnost, rodnost,prilagodljiva je razliitimklimatskim uvjetima i vrstamatla, otporna je na bolesti itetoine koji se nalaze u tlu.Neke se voke tekoukorjenjuju pa ih se ne moeuzgajati bez cijepljenja naneku podlogu. Uporabompodloge moe se mijenjatinain uzgoja neke voke.Lijeska i ribiz prirodno rastukao grmovi ako ih se uzgaja navlastitom korijenu, no ako selijeska cijepi na medvjeulijesku, a ribiz na zlatni ribiz,moe ih se uzgajati u oblikustabla.

Nema ni jedne podlogekoja bi potpuno zadovoljila svezahtjeve koji se pred njupostavljaju paje to razlog zbogkojeg postoji vie podloga zajednu voku. Kada bi postojalaidealna podloga, morala biimati sljedea obiljeja:

podudarnost sa svim sortama slabu bujnost poticati rani ulazak u rod idobru rodnost cijepljene sorte

ne tjeranje izdanaka dobro ukorjenjivanje prilagodljivost na razliitetipove tla

otpornost na bolesti itetoine koji se nalaze u tlu.

Premda bi se navedenimobiljejima moglo pridruiti

jo poneko, ova su najvanija.Oplemenjivaki rad nastvaranju novih i boljihpodloga ni danas ne prestaje.Tako je stvoreno vie slabobujnih podloga za trenju kojeomoguuju sadnju 1000 i vievoaka po hektaru, to je doprije dvadesetak godina bilonezamislivo.

o EMU OVISI ODABIRPODLOGE

Kada imamo vie podlogaza jednu voku, moemoodabrati onu koja najboljeodgovara klimatskim uvjetima ivrsti tla. Tako, primjerice,vinogradarska breskva moebiti dobra podloga na tluu kojemu nema previefizioloki aktivnog vapna,ali ne i na tlu gdje je njegovarazina visoka.

Drugi vaan imbenik priizboru podloge jest njezinodjelovanje na bujnost voke.Ako elimo posaditi nekolikovoaka na maloj okunici, nijesvejedno koliko e one narasti.Zbog toga se za sadnju namalom prostoru odabirupodloge slabe do srednjebujnosti, a izbjegavaju bujnepodloge kao to su sjemenjaci.

Izbor podloge trebauskladiti s razinom znanja ivremenom koje elimoposvetiti njezi voaka. Podlogaslabe bujnosti omoguujeuporabu uzgojnih oblika kojitrae vie njege, ali za uzvratprua dobar prirod na malojpovrini i berbu bez uporabeljestava. Bujni sjemenjaciosiguravaju dobar rast u loijimuvjetima, a njega se svodi naprorjeivanje pregustihdijelova kronje svakih

37


nekoliko godina. Loa stranatog izbora jest sadnja navelikom razmaku, vea sklonostvoke naizmjeninoj rodnosti,berba uz pomo ljestava islabija mogunost zatite odbolesti i tetoina. Veje ranijereeno da idealne podlogenema, pa zato moramo prvodobro promisliti to od vokeelimo dobiti te prema tomeodabrati odgovarajuupodlogu.

PODUDARNOSTPODLOGE I PLEMKE

Cijepljenje najbolje uspijevakada podloga i plemkapripadaju istoj vrsti. Tako sebez potekoa moe cijepitijedna sorta jabuke na drugusortu jabuke, jedna sorta

38

kruke na drugu sortu krukeitd. Cijepljenje plemke jednevrste voke na podlogu drugevrste ne uspijeva ako meunjima ne postoji podudarnost.Podudarnost se, prema tome,moe opisati kao sposobnostpodloge i plemke da nakoncijepljenja dobro srastu i tvorevoku koja ima zadovoljavajuirast i rodnost.

Kada podloga nijepodudarna splemkom,javljaju se simptomi koji serazlikuju ovisno o tome kolikije stupanj nepodudarnosti.Kada su podloga i plemkanepodudarne, na mjestucijepljenja ne stvaraju seprovodni snopovi, negoumjesto njih nastaje zrakastotkivo koje slabo odrvenjava.Zbog togaje oteano

Slika 31. - Trolisna narana.

protjecanje vode, mineralnih iorganskih tvari iz podloge uplemku i obratno pa se plemkasui. Do nepodudarnostinajee dolazi kada secijepljenjem pokuavaju spojitidvije potpuno razliite vrste.Primjerice, nije mogueuspjeno cijepiti jabuku nalimun. Meutim, postojeizuzeci. Dunjaje dobrapodloga za kruku sorteBeurr Hardy (Gelert), aliveina ostalih sorata krukenije dovoljno podudarna sdunjom. Meu njima se nalazii "kraljica" kruaka, odnosnosorta Williams (Viljamovka).Unato slaboj podudarnostivelikog broja sorata kruke sdunjom, voari se ne odriuove podloge. Problemunepodudarnosti doskoili su

PODLOGE ZA VOKE

uporabom podudarnih soratakao posrednika ilimeupodloge koja se umeeizmeu dunje inepodudarnesorte. eli li se na dunji uzgajatineka s njome nepodudarnasorta kruke, prvo se na dunjumora cijepiti podudarna sorta(meupodloga) , a zatim na njunepodudarna sorta (slika 30).Toje tzv.dvostruko cijepljenje.

Trolisna se narana (slika31) uspjeno rabi kao podlogaza agrume premda se radi olistopadnoj vrsti iz drugogroda, za razliku od agruma kojisu zimzelene voke. Ponekadnije svejedno koja se vrstauzima za podlogu a koja zaplemku. Ranije je spomenutoda se dunja uspjeno rabi kaopodloga za kruku, ali ako sena kruku pokua cijepitidunja nee biti uspjeha. SortaljiveBeauty zadovoljavajue jepodudarna s bademom, alisorta Santa Rosa nije. Trenjanije podudarna podloga zavinju, ali na vinju se moecijepiti trenja. Cijepljenjekruaka sorata D 'Anjou iWilliams (Viljamovka) napodlogu Pyrus betulaefolia dajevoku koja dobro raste i raa,ali plodovi pate od crnjenjaake pa se ova podloga nerabi za te sorte.

Modaje najgora vrstanepodudarnosti ona kada seplemka primi i dobro rastedugo godina, a zatim iznenadadoe do suenja ili loma nacijepljenome mjestu. Takva sepojava zove remanencija ilipodmukla nepodudarnost.Javlja se, primjerice, kada seeuropski orah cijepi naameriki crni orah. Takvavoka moe ivjeti i tridesetakgodina, a zatim iznenada doe

Slika 32. - Guka na mjestucijepljenja (jabuka na

podlozi Mg) .

do pucanja na spojnomemjestu podloge i plemke.

Pojedini biljni virusi imikoplazme mogu utjecatina podudarnost podloge iplemke pa je stoga zacijepljenje vano rabiti samozdrave i provjerene podloge iplemke. Na alost, vokezaraene ovim uzronicimabolesti esto ne pokazuju jasnesimptome pa se bez sloenihtestova ne moe znati je livoka zdrava ili ne.

Neke podloge pokazujublagu nepodudarnost spojedinim sortama pa se namjestu cijepljenja javlja "guka"ili zadebljanje (slika 32), alinema potekoa s uzgojem.Zbog blage nepodudarnostismanjuje se bujnost, apoboljava se rodnost i kakvoaplodova. Takvaje, primjerice,podloga M9 (ili popularnadevetka) zajabuku. Blaganepodudarnost naziva sehortikulturna nepodudarnost izapravo je poeljna.

KAKO JE MOGUEPREPOZNATINEPODUDARNOSTPODLOGE I PLEMKE

Postoji vie vanjskih znakovapo kojima se moe prepoznatinepodudarnost podloge iplemke. Oit znaknepodudarnosti jest slab primitakplemki, a zadovoljeni su svidrugiuvjeti za cijepljenje. Drugi znaknepodudarnosti jest pucanje namjestu cijepljenja, pri emu jeprijelom relativno gladak i ravan,a ne grub i isprekidan.

Postoje i drugi znakovinepodudarnosti kojeje tee sasigurnou prepoznati jer seslini znakovi mogu javiti i zbogdrugih problema u rastu voakakao to su nedostatak hraniva ilinapad bolesti itetoina.Primjerice, moe doi do uenjai preranog opadanja lia.Vegetativni rast slabi, mnogemladice odumiru, a voka imaslabu kondiciju. Iz podloge moepotjerati velik broj korijenovihizdanaka. Ponekad se kao znaknepodudarnosti javljaju velikerazlike u rastu podloge ili plemke(slika33).

Slika 33. - Velika razlika u rastupodloge i plemke kao znak

nepodudarnosti i uzrok pucanjavoke na mjestu cijepljenja.

39


Cijepljenje je postupak spajanja podloge i plemke koje nakon sraivanja tvore jedinstvenuvoku (crte 7, str. 36). Kakoje pojam podloge opisan u prethodnom poglavlju, trebaobjasniti pojam plemke. Plemka je onaj dio voke koji se cijepi na podlogu kako bi se iz njeuzgojila kronja i dobili plodovi. Ovisno o nainu cijepljenja, plemka moe biti dio izbojka ilisamo jedan pup. Cijepljenjem ne dolazi ni do kakvih genetskih promjena podloge ili plemkepaje cijepljenje takoer i nain vegetativnog razmnoavanja voaka kojim se proizvodesadnice svih voaka koje se ne uzgajaju na vlastitom korijenu iz bilo kojeg razloga.

Cijepljenje je vrlo stara vjetina. Poznavali su gajo tari Kinezi, za to postoje dokazi kojidatiraju iz 1560. godine prije Krista. Aristotel i Teofrastus u svojim djelima iscrpno opisujucijepljenje. O cijepljenju se govori i u Bibliji u Poslanici Rimljanima gdje apostol Pavaospominje cijepljenje "dobre" na "divlju" maslinu. Vjetina cijepljenja pravi procvatdoivljava u renesansi kada su u vrtove europskih vladara dole mnoge egzotine biljke kojesu se morale razmnoavati na ovaj nain. U 18. stoljeu poinje se iscrpnije prouavaticijepljenje, a Thoun 182l. godine opisuje ak 119 razliitih naina. Zanimjivo je da semnogi naini cijepljenja, koji se rabe i danas, nisu puno promijenili u odnosu na to kako ihje opisivala voarska i vrtlarska literatura od prije stotinjak godina.

ZATO CIJEPITI VOKE

Kada bi se voke uzgajale izsjemena, imale bi neujednaenaobiljeja koja se ne bi moglapredvidjeti. Uz to, potrebno imje vie vremena da dou u rodjer svakisjemenjak mora proijuvenilni stadij.

Da bi se izbjegli navedeninedostaci uzgoja voaka izsjemena, rabi se cijepljenjekojim se ~erno prenoseobiljeja roditelja napotomstvo. Pri tome je roditeljsamo jedan, odnosno onavoka od koje se uzimaplemka. Cijepljenjem se odjedne voke moe dobiti velikbroj istovrsnih potomaka(klonova) .Voke od kojih seuzimaju plemke stadijski suzrele pa zato cijepljene vokeranije prorode od onih koje suuzgojene iz sjemena. Ranijemraanju i veoj rodnostidoprinosi i uporaba podloga

CIJEPLJENJE

slabije bujnosti, to je jo jedanod razloga za cijepljenje.Druge prednosti uporabepodloga u voarstvu opisane suu poglavlju o podlogama.

Ponekad se dogodi dajekorijen ili deblo vokeoteeno te je potrebnopopraviti nastalu tetu priemu mogu pomoi cijepljenjena most ili ucjepljivanjesjemenjaka ili izdanakapodloge u de blo.

PRIBOR ZA CIJEPLJE [JE

Kao i za rezidbu, i zacijepljenje vrijedi izreka: Bez

alata nema ni zanata! Zbogtoga, uz dobru volju i vjetinukoja se moe stei jedinostrpljivim vjebanjern, zacijepljenje je potrebanodgovarajui pribor.

Cjepljarski no (slika 34)osnovni je pribor za cijepljenje.e treba aliti novaca za dobar

no s otricom (slika 35)napravljenom od elikavrhunske kakvoe koja edugo biti otra. Postoji vievrsta cjepljarskih noeva.Razlikuju se u izvedbi jezicakoji slui za odizanje kore spodloge kako bi se lakeubacila plemka. eki modeli

Slika 34. - Cjepljarski no.

40

CIJEPLJENJE

Slika 37. - Cjepljarske gumice.

Slika 35. - Otrica cjepljarskog noa.

Slika 36. - Dvije vrste cjepljarskih noeva: gornji imajeziacza odizanje kore suprotno od otrice, a donji imajeziac na

vrhu otrice.

imaju jeziac na vrhu otrice,a drugi pak imaju posebanjeziac na kraju drke,nasuprot otrici (slika 36).

Treba napomenuti da sucjepljarski noevi zbog svojeotrine opasni pa radei njimatreba biti vrlo oprezan kako nebi dolo do ozljede. Takoer ihtreba drati na sigurnomemjestu dalje od djece.

adalje, za cijepljenje jepotreban pribor za vezanje icjepljarski vosak kojim secijepljeno mjesto zatiuje odisuivanja. U prolosti se zavezivanje rabio prirodanmaterijal kao to je rafija, adanas se uglavnom raberazliite vrste cjepljarskihgumica (slika 37). Njima sevezivanje obavlja brzo ijednostavno i ne mora ih se

skidati s voke nego sameotpadnu. Idealne su zaokuliranje, ali za cijepljenjedebljih podloga nisu pogodne

jer su prekratke i ne mogudobro stegnuti cijepljenomjesto. Tada za vezivanje sluibuir ili elastina traka koja serabi u odjei. Moe seuporabiti i PVC folija kojom seu mesnicama omata meso iliak ljepljiva izolirajua vrpcakojom se slue elektriari.Od svega navedenog buirje najpogodniji jer se njimelako radi i vrsto veecijepljeno mjesto. Nakon tose plemka primi i cijepljenomjesto sraste, sva se veziva,osim cjepljarskih gumica,moraju zarezati i otpustitikako ne bi dolo do usijecanjaveziva u tkivo voke.

JE LI SVEJEDNO NAKOJ OJ SE VISINI CIJEPIVOKA

U poglavlju o podlogamanavedeno je da se uporabomodgovarajue podloge djelujena bujnost voke. Uz podlogu,na bujnost voke djeluje ivisina na koju se cijepi plemka.to je visina cijepljenja vea, to

41


je izraenije djelovanjepodloge na bujnost. Zbog togase danas uglavnom cijepi navisini od 25 cm od razine tlakako bi podloga to jaeutjecala na voku. Ranije secijepilo na 10 - 15 cm odrazine tla. Ako se na slabobujnu podlogu cijepi plemkana visini veoj od 25 cm, moglabi se smanjiti rodnost zbogslabog vegetativnog rasta kojionemoguuje obnovu rodnihizbojaka.

U Sjedinjenim AmerikimDravama znanstvenici su otkrilida u stabla ljivecijepljena napodlogu Myrobalana 29C navisini od 90 cm od razine tlarjee obolijevala od bakterijskograka nego ona cijepljena na 15 i50 cm. Imala su i vei vegetativnirast. Iz ovog se primjera vidi dacijepljenje na veu visinu, uzdjelovanje na bujnost, moedjelovati na otpornost vokeprema bolestima.

Marelica, primjerice, estopati od padavice ili apopleksije,odnosno iznenadnog suenja ipropadanja stabla. Ovoj sepojavi jo V uvijek ne moeutvrditi toan uzrok, ali iskustvasu pokazala da na njezinupojavu takoer utjee vrstapodloge i visina cijepljenja.Apopleksija je rjea na stablimacijepljenima na bijeloljivu navisini od 80 do 100 cm. elimoli sami uzgojiti marelicu zasvoju okunicu, moemopokuati na navedeni nain.

o EMU OVISI SPJEHC:gEPLJE [JA

Uspjeh cijepljenja ovisi onekoliko uvjeta. Prvi je uvjet zau pjeno cijepjenjemeusobna podudarnost

VANO

Uvjeti za cijepljenje:

podudarnost podloge iplemke

ist pribor prikladan naincijepljenja

odgovarajue stanjepodloge i plemke

pravilno postavljenaplemka

poklapanjekambijalnog tkivapodloge i plemke

odgovarajuatemperatura i vlaga

zatita cijepljenogmjesta od isuivanja.

sraivanje bilo to potpunije.To je osobito vano za nekenaine cijepljenja kao to jeenglesko spajanje. e pazimoli na dobro poklapanjekambijalnog tkiva, ne moemooekivati dobar uspjeh.

ita manje nisu bitni niistoa i otrina pribora zacijepljenje. Neist i tup noe to je glavni razlogneu pjeha zbog prljanja iinfekcije cijepljenog mjestarazliitim uzronicima biljnihbolesti te nagnjeenja tkiva todovodi do slabog zaraivanjacijepa ili njegova propadanja.porabom zaraenih podloga

ili plemki lako se Viremnogiuzronici biljnih bolesti pa jepotrebno rabiti samo zdravepodloge i plemke.

Za sve naine cijepljenjapotrebno je paziti na polaritetpodloge i plemke. Plemkamora biti postavljena napodlogu tako daje njezingornji kraj postavljen premagore, a donji kraj premapodlozi.

Da bi cijepljenje bilouspjeno, potrebno gajeobavljati u vrijeme kada sunajpovoljniji uvjeti zasraivanje podloge i plemke.Za stvaranje kalusnog tkivaneophodnog za sraivanjepotrebna je odgovarajuatem peratura zraka i koliinavode u biljci. Premda se nekinaini cijepljenja moguobavljati prije kretanjavegetacije, bolje je vokecijepiti u razdoblju vegetacije.Suvremeni rasadnici imajuopremu i uvjete za izvoenjecijepljenja u kontroliran imuvjetima okoline, znanja iiskustvo paje njihov izborvremena i naina cijepljenja

podloge i plemke kojaje ranijeiscrpno opisana u poglavlju opodlogama.

Drugi je uvjet naincijepljenja. Sve se voke necijepe na isti nain. Jezgriavese voke mogu cijepitinajjednostavnijim nainima.Za razliku od njih, kotiaveje voke tee cijepiti jer jepotrebno paziti na kakvouizvoenja postupka. adalje,vanaje i vjetina kojom secijepi. Cijepljenje ne polazisvakome za rukom, i svakicjepljar ima neke svoje maletajne koje nerado dijeli sdrugima. ekome jedan naincijepljenja ide bolje oddrugoga pa nije pretjeranorei da naina cijepljenja imaonoliko koliko ima i cjepljara.

ovoj e knjizi biti opisaninaini cijepljenja koje e, uzmalo vjebe i volje, moisvladati svaki amaterski voar.

Sljedei uvjet jestpoklapanje kambijalnog tkivapodloge i plemke kako bi

42

iri nego to ga imajuamaterski voari.

Gubitak vlage i slab kontaktpodloge i plemke takoer sujedan od razloga neuspjehacijepljenja. Mjesto cijepljenjaobvezno se povezujecjepljarskom gumicom ilidrugim priborom za vezivanje.Kod onih naina cijepljenjagdje se prave vee rane napodlozi ili plemci, obvezno semora rabiti i voarski vosakkako bi se sprijeilo isuivanje.

PRECJEPLJIVANJEVOAKA

esto na okunici imamovoke s kojima nismozadovoljni. Ili smo kupili sortekoje se ne mogu uspjenouzgajati u naem klimatu ili,pak, sorte iji nam se plod nesvia. Ili imamo voke samojedne sorte koje cvatu, anerode jer nemaju odgovarajuegopraivaa. Umjesto krenjatih voaka i sadnje novih,moemo uporabitiprecjepljivanje. Budui da sekronja precijepljenih voaka,uz pravilnu njegu, brzoobnavlja, takve se sorte mogubrzo zamijeniti boljima. Smatrase da je mogue precjepljivativoke stare 10 - 20 godina, noima primjera kada su uspjenoprecijepljena i starija stabla .. Precjepljivanje se rabi i u

suvremenim vonjacima kadaodreena sorta izae "izmode", odnosno slabo seprodaje, a pojavi se novagospodarski isplativa sorta.Ako su stabla u dobrojkondiciji, precjepljivanje jeumnogome jeftiniji nainzamjene sorte, nego sadnjanovog vonjaka.

CIJEPLJE IJE

Crte 8. - Priprema voke za precjepljivanje.Oznaena su mjesta gdje treba skratiti grane.

Crte 9. - Izgled pripremljene voke za precjepljivanje.Tanje grane ostaju kako bi pomogle sraivanju plemki,

nakon ega se odstranjuju.

43

CI]EPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

Voku se prijeprecjepljivanja mora pripremititako da joj se sve osnovnegrane skrate za otprilike dvijetreine. Gornje se grane skratejae, a donje slabije, kako bikronja zadrala stoast oblik(crtei 8 i 9). Ovakav nainprecjepljivanja primjenjujese kada se eli u potpunostizamijeniti jednu sortu drugom.Meutim, ako samo elimododati sortu opraiva, nijepotrebno precjepljivati svegrane, nego se to moeuiniti na amo nekolikograna u kronji. Rane trebazagladiti voarskim noem(hipom) te obaviti cijepljenjenainom "pod koru" ili nekimdrugim nainom koji jepogodan za cijepljenje kadaje podloga deblja od plemke.Tanje se grane moguprivremeno ostaviti nakronji kako bi njihovo lieosiguralo asimilate potrebneza razvoj mladica iz plemki.Kada se razviju grane iznacijepljenih plemki,ove se grane iz stare kronjeodstrane.

UZIMANJE I UVANJEPLEMKI ZA PROLJETNOCIJEPLJE [JE

Za sve naine cijepljenjakoji se obavljaju u proljee(cijepljenje pod koru,cijepljenje na jeziac, postranocijepljenje, proljetna okulacijai proljetna ip - okulacija) ,plemke se moraju uzeti uvrijeme mirovanja dok jo unjima ne kolaju sokovi, ali ne uvrijeme jakih hladnoa, i uvatiih dok u podlozi ne krenusokovi. Pupovi na plemkamauzetima kasnije mogu potjerati

tijekom uvanja pa, na alost,nisu za uporabu.

ajbolje vrijeme uzimanjaplemki jest desetak dana nakonopadanja lia. Vano je da seplemke uzimaju s potpunozdravih stabala odgovarajuihsorata. Treba uzeti umjerenobujne izbojke, i to samo njihovsrednji dio koji imajasno vidljivei dobro razvijene vegetativnepupove (slika 38) sjune ilijugozapadne strane zdravih irodnih stabala. ajpogodniji suizbojci debljine od 8 do la mm.Plemke treba povezati u snop,jasno oznaiti i zamotati uvlanu krpu, zatim ih staviti ucrnu polietilensku vreicu kojase takoer oznai. akon togase vreica stavi u hladnjak(idealno na temperaturu odnule dojednog stupnja C).U tim se uvjetima plemke mogu

uvati nekoliko mjeseci, ovi no ovrsti. Potrebno je stalnokontrolirati stanje plemki kakobi se one na kojima se pojaviplijesan ili im neki pupoviponu bubriti odbacile. Akojepovoljno vrijeme za cijepljenje,treba ga to prije obaviti jer jeve i nekoliko krenulih pupovasiguran znak da e ubrzo i ostalipupovi potjerati pa plemke neebiti uporabljive. Iznenaujue,ali pupovi mnogih voaka mogupotjerati i u hladnjaku. Dovoljnoje da prou razdoblje inaktivnihtemperatura i spremni su za rastmladica koji je na ovojtemperaturi spor, ali dovoljan daplemku uini neuporabljivom.

Plemke zimzelenih vrstauzimaju se u proljee,neposredno prije cijepljenja iodstrane im se peteljke listovakao i za okulaciju.

Slika 38. - Izgled plemke za proljetno cijepljenje s dobrorazvijenim vegetativnim pupovima.

44

CIJEPLJE [JE

KAKO SE IZVODI

Podlogu treba na eljenojvisini prerezati pilom (slika39), a ranu zagladiti voarskim

noem (hipom). Zatim se nakori podloge napravi uzdunizarez duine tri - etiri cm, akora malo odvoji (slike 40,

Naini cijepljenjaCIJEPLJENJE POD KORU .

Cijepljenje pod koruprimjenjuje se kadaje podlogadeblja od plemke. ain jerelativno jednostavan pa sepreporua za precjepljivanjevoaka ili za cijepljenje debelihpodloga koje nisu pogodne zaokulaciju na spavajui pup.Mana mu je slabiji primitakkotiavih voaka koje trae dapodloga i plemka u vrijemecijepljenja budu u fazimirovanja.

Podloga moe biti razliitedebljine, a uspjeh cijepljenjaje bolji to je podloga mlaa.Akoje podloga promjera veegod dva do tri cm, trebajecijepiti tako da se dvije plemkepostave jedna nasuprot drugojkako bi rana bre zacijelila.Najo deblju podlogu trebastaviti etiri plemke u kri, aako je podloga iznimno debelakao to su to, primjerice, starijastabla, treba staviti vie plemki,odnosno na svakih tri - etiricm oboda podloge treba doipo jedna plemka.

Pravo se vrijeme cijepljenjaodreuje prema podlozi kojamora biti u "soku", kako bi sekora mogla odvajati. Ako se korana podlozi dobro i lako neodvaja, treba priekati scijepljenjem. Plemke moraju bitiu stanju mirovanja pa se ubiru ido cijepljenja uvaju kao to jeranije opisano. Ovako se moeprecjepljivati i maslina, ali za njuplemke treba ubrati neposrednoprije cijepljenja, a najbolje jeuzeti dvogodinje izbojke kojimase odreu plojke listova kako sene bi isuile.

Slika 39. - Cijepljenje "pod koru". Priprema podloge.

Slika 40. - Cijepljenje "pod koru". Pravljenje uzdunog zareza nakori podloge.

45


41 i 42). Plemka se pripremitako da se koso prereesuprotno od pupa (slika 43) ..Iznad tako odrezanog mjestatrebaju ostati jo tri pupa. aplemci se s one strane kojanalijee na koru podlogeodstrani malo kore da se vidikambij (sloj tkiva ispod kore)(slika 44). Plemka se zatimkoso prerezanim krajem utisneu napravljeni zarez izmeukore i drva podloge tako davrsto stoji (slike 45 i 46).Zakoeni kraj mora viriti dvado tri mm kako bi se pospjeilozaraivanje (slika 47). Kada sepostave sve plemke, cijepljenose mjesto mora vrsto povezati,najbolje buirom. Umjestobuira, moe se rabiti ikrojaka elastina traka (slika48) koja se stavlja u odjeu.Nakon vezivanja treba sve ranepremazati cjepljarskim voskom(slike 49 i 50) ili drugimpripravkom za premazivanjerana. Tijekom cijepljenjaplemke koje jo nisuuporabljene obvezno semoraju drati u vlanoj krpikako se ne bi posuile.

Ako je cijepljenje uspjelo, izplemke e ubrzo poeti tjeratimladice (slika 51). Potjera livie plemki, prve se godineostave sve mladice naplemkama da slobodno rastu.Druge se godine u proljeeostave izbojci najednoj plemci,a na ostalim se plemkama sviizbojci poviju. Ove e plemkebrzo donijeti rod, i to jevanije, omoguit e dobrozaraivanje rane naprecijepljenoj grani.

Cijepljene voke trebadobro njegovati kako bi semladice uspjeno razvijale.Sve mladice koje tjeraju iz

46

Slika 41. - Cijepljenje "pod koru". Napravljen zarez na kori podloge.

Slika 42. - Cijepljenje "pod koru". Lagano podizanje kore na podlozijezikom cjepljarskog noa kako bi se lake umetnula plemka.

CIJEPLJENJE

Slika 43. - Cijepljenje "pod koru". Priprema plemke.

Slika 44. - Cijepljenje "pod koru". Uklanjanje tankog sloja kore na strani plemke koja e bitinaslonjena uz koru podloge.

47


Slika 45. - Cijepljenje "pod koru". Postavljanjeplemke na podlogu.

Slika 47. - Cijepljenje "pod koru". Izgled pravilnopostavljene plemke na podlozi prije vezivanja.

Slika 49. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanjecijepljenog mjesta cjepljarskim voskom.

48

Slika 46. - Cijepljenje "pod koru". Umetanjeplemke pod koru podloge.

Slika 48. - Cijepljenje "pod koru". Vezivanjecijepljenog mjesta krojakom elastinom trakom.

Slika 50. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanjevrha plemke cjepljarskim voskom.

podloge treba redovitoodstranjivati kako bi se seomoguio dobar razvojmladica iz plemki. Osim toga,potrebno je pregledavati slojcjepljarskog voska na rani.Akoje sloj oteen, treba gaobnoviti. To se radi sve dokrana na grani potpuno nezacijeli. Vano je zatititimladice od bolesti itetoina,a osobito od lisnih ui koje ihrado napadaju. Nakon 6-7tjedana mora se popustitivezivona cijepljenome mjestuprije nego se pone urezivati utkivo.

PaSTRANO CIJEPLJENJEPostrano je cijepljenje

pogodno kada je podlogapredebela za cijepljenje naengleski spoj, a pretanka zacijepljenje pod koru. Za taj sunain cijepljenja idealnepodloge debljine oko 2,5 cm.Kako nije potrebno odvajatikoru podloge, to je cijepljenjepogodno i za kotiave vokekoje se cijepe kada je podlogau fazi mirovanja. Jezgriavevoke cijepe se neposrednoprije kretanja vegetacije.Plemke treba ubrati i uvati docijepljenja kao to je opisanoranIJe.

KAKO SE IZVODI

Na podlozi se noemnapravi urez pod kutom od25 do 30 i duljine oko 2,5 cmtako da, kada se podlogalagano savije suprotno od reza,nastane otvor koji se priotputanju podloge potpunozatvori (crte 10).

Plemka je izbojak debljine6 - 8 mm s dva ili tri pupa.Na njezinu donjem kraju

CIJEPLJENJE

Slika 51. - Poetak rasta mladica iz pupova plemki nakon uspjenoobavljenog cijepljenja "pod koru".

Crte lO. - Priprema podlogeza postrano cijepljenje

pravljenjem ureza pod kutomod 25 do 30.

49


Crte 11. - Priprema plemke za postranocijepljenje pravljenjem kosog reza s obje strane

na donjoj strani plemke.

napravi se klin, kako to pokazuje crte Il.Rez treba napraviti ujednom mahu otrimcjepljarskim noem kako bi tkivo ostaloneoteeno, a povrina reza ravna i glatka.Duljina svake strane klina mora odogovaratiduljini ureza na podlozi.

Plemka se zatim umee u podlogu kako topokazuje crte 12. Podloga se lagano savijesuprotno od mjesta reza kako bi se urez otvorioradi ubacivanja plemke. Plemku treba postavitimalo ukoso pod odgovarajuim kutom kakobi se kambijalni slojevi plemke i podloge tobolje poklopili. Podloga se lagano otputai, ako je sve u redu, plemka e vrsto stajatina mjestu. Cijepljeno se mjesto povee,a podloga se iznad njega odree otrimpriborom kako ne bi dolo do lomljenjapodloge na cijepljenome mjestu ili nagnjeenjaplemke i njezina ispadanja iz odgovarajuegpoloaja, Cijep se obvezno mora premezaticjepljarskim voskom da se potpuno zatvoresva mjesta presjeka, ukljuujui rez na podlozii vrh plemke.

Crte 12. - Postrano cijepljenje. Umetanje plemke u podlogu ukoso kako bi se kambijalnislojevi poklopili (lijevo i u sredini). Nakon cijepljenja podlogu treba prerezati iznad cijepljenogmjesta (desno), a cijepljeno mjesto vezati i premazati cjepljarskim voskom, ukljuujui i gornji dio

podloge i plemke.

50

CIJEPLJENJE NA JEZIAC(CIJEPLJENJE NA ENGLESKISPOJ)

Cijepljenje na jeziacmoe se obavljati i zimi (tzv."cijepljenje u ruci") i uproljee. Kontakt kambijalnogtkiva izmeu podloge i plemkeje velik, to je jedan od razloganjegove uspjenosti. To secijepljenje uporabljuje urasadnicima pa su konstruiranei odgovarajue naprave kojimase znatno olakava i ubrzavanjegovo izvoenje. Obino seuzimaju podloge i plemkejednake debljine, mada nekistrunjaci kau da bi podlogatrebala biti malo deblja odplemke. Cijepljenjem najeziac dobivaju se sadniceoraha tako da se cijepljenjeobavlja "u ruci" prije kretanjavegetacije, a cijepi se upodruju korijenova vrata jeron ima najmanje tanina kojiometa sraivanje podloge iplemke. Na isti se nain cijepi ipitomi kesten. Za druge vokecijepljenje se obavlja naeljenoj visini.

CIJEPLJENJE

Slika 52. - Izgled pravilno spojenog cijepa nakoncijepljenja na jeziac.

to je i duljina prereza vea.Takoer je vano da prerezplemke i podloge bude izvedentako da se one nakon spajanjapotpuno sljube (slika 52).Prije spajanja, malo iznadsredine prereza, napravi sejeziac onako kako to prikazujecrte 13. Spajanje se izvodi takoda jezici podloge i plemketijesno uu jedan u drugi kakobi nakon spajanja cijep izgledaokao to je prikazano na slici 52.Dobro izvedeno cijepljenjena engleski spoj prepoznajese po tome to su podloga iplemka vrsto sljubljenejedna s drugom i bez vezivanja.Na kraju se cijepljeno mjestopovee i premae cjepljarskimvoskom.

KAKO SE IZVODI

Za uspjeno cijepljenje najeziac podloga i plemkatrebale bi biti debljine 6 - 13mm. Plemke treba ubrati iuvati kao to je opisano ranije.Moraju imati dva do tri pupa, aprerez za cijepljenje izvodi semalo ispod najdonjeg pupa.I podloga i plemka koso seprereu pod kutom od 300 takoda duljina prereza bude oko 2,5- 6 cm. Rez treba napraviti ujednom mahu kako bi biopotpuno gladak (crte 13).to su podloga i plemka deblje,

Crte 13. - Cijepljenje najeziac(lijevo: priprema podloge iplemke; desno: izgled spojenogcijepa prije vezivanja) .

51


POSTRANO CIJEPLJENJENA JEZIAC (POSTRANOCIJEPLJENJE NA ENGLESKISPOJ)

Podloge mogu bitiukorijenjene vegetativne iligenerativne podloge, a plemkaje dio izbojka s dva do tri pupakoja se uzima i uva kao to jeopisano ranije. Ovaj se naincijepljenja moe rabiti i zacijepljenje agruma i drugihzimzelenih voaka, ali tada seplemke ubiru neposrednoprije cijepljenja i odstrane imse plojke listova kako bi sesprijeilo isuivanje.

KAKO SE IZVODI

a podlozi se kora uzdunoodree da tono odgovaraprerezu plemke (crte 14).Dubina bi ureza trebala udonjem kraju biti do otprilikejedne etvrtine debljinepodloge. Zatim se napravitanki jeziac od otprilike jednetreine od vrha prvog ureza donjegova dna. Ovajjeziac morau potpunosti odgovarati jezicuna plemci.

Plemka se priprema kao i zacijepljenje najeziac. I za ovocijepljenje plemkaje zapravoizbojak s dva do tri pupa. Prvo

Crte 16. - Pastranacijepljenje na jeziac.Postavljanje plemke

na podlogu mora bitiizvedeno malo ukoso

radi poklapanjakambijalnih slojeva.

Crte 14. - Priprema podlogeza pastrana cijepljenje na

jeziac pravljenjem ureza sastrane i jezica koji e ui u

plemku.

se napravi kosi prerez podkutom od oko 30, a zatim seuree jeziac koji svojomduljinom i debljinom mora upotpunosti odgovarati jezicunapravljenom na podlozi(crte 15).

Zatim se plemka umeena pripremljenu podlogu

Crte 15. - Priprema plemke zapastrana cijepljenje na jeziackasim rezom i pravljenjemjezica u koji e ui jeziac

podloge.

malo ukoso tako da jezicitijesno ulaze jedan u drugoga ida se kambijalni slojevi tobolje poklope (crte 16).Cijepljeno se mjesto poveei premae cjepljarskimvoskom. Potrebno je priekatinekoliko tjedana da podlogai plemka potpuno srastu, aonda se podloga prereeiznad cijepljenog mjestakako bi pupovi plemkepotjerali.

52

CIJEPLJENJE

OKULIRANJE

Okuliranje je esto rabljennain cijepljenja u proizvodnjisadnica zbog jednostavnosti,uspjenosti i mogunostidobivanja velikog broja sadnica.Dobioje ime po plemci koja jepup (oko) s komadiemokolnog tkiva koji se umeepod koru podloge. Okuliranjese moe obaviti u rano proljee,poetkom ljeta ili u kasno ljeto.Bezobzira na vrijemecijepljenja,jednako se izvodi, arazlikaje u vremenu u kojem sedobije sadnica i u postupku scijepom (okulantom) nakoncijepljenja. Za okulaciju u ranoproljee prije kretanjavegetacije rabe se pupovi sizbojaka koje smo ubrali i uvalikao toje opisano ranije. Ovo jerano proljetno cijepljenjemanje uspjeno jer se pupovidobro ne prime i mladice izokuliranih pupova slabije rastu.U toje vrijeme bolje rabiticijepljenje na jeziac, pod koruili druge naine cijepljenja.

Okuliranje poetkom ljetaizvodi se od svibnja donajkasnije poetka lipnja, akasno ljetno okuliranje odpolovice srpnja do poetkarujna. Prednost je ranogljetnog okuliranja to okuliranipup odmah potjera i ve se ujesen dobiva gotova sadnica.Rana proljetna i rana ljetnaokulacija zovu se i "okulacijana tjerajui pup". Kada seokulacija obavlja u kasno ljeto,treba ekati sljedeu vegetacijukako bi se iz okuliranog puparazvilamladica, stoga se takvookuliranje zove "okulacija naspavajui pup",U kontinentalnim krajevima

Hrvatske rano ljetno okuliranjena tjerajui pup ne izvodi se jer

nke zaeziacjemiac

Cl

goga 1to

ee

.ekatilogaa

nema dozrelih plernki (mladicekoje su zavrile s rastom i kojeimaju potpuno razvijenevegetativne pupove). Ono semoe izvoditi samo na krajnjemjugu nae zemlje gdje povoljnetemperature omoguuju duguvegetacijsku sezonu potrebnuza rano dozrijevanje plemki ipotpuno odrvenjavanjeizbojaka izraslih iz okuliranihpupova.

S okulacijom na spavajuipup ne smije se zapoetiprerano da pup ne bi potjerao,a ni prekasno jer nee biti lijepavremena da se pup primi.

Podloge za okulacijumoraju biti debljine olovke.Ako su predebele, moe sedogoditi da okulirani pup bivaizbaen zbog pretjerane tvorbekalusnog tkiva. Drugije vaanuvjet da podloga bude "u soku"kako bi se kora lako odvajalaod drveta i umetnuti pup lakesrastao. Jednogodinjevegetativno ili generativnorazmnoene podloge najboljesu za okulaciju, pa se zato ovametoda i najee rabi zaproizvodnju sadnica.

Plemke za okulaciju u ranoljeto i onu na spavajui pup jesupupovi s komadiem kore idijelom peteljke koja nam sluiza pridravanje pupa prilikompostupka cijepljenja i kasnijukontrolu primitka. Mladice skojih e se uzimati pupovimoraju biti umjereno bujne iubrane neposredno prijecijepljenja na jugozapadnojstrani kronje. Odmah nakonubiranja treba odstraniti plojkelistova tako da se peteljkapreree na pola (slika 53). Zaokulaciju treba uzeti pupovesamo sa sredine mladice jer suoni najbolje razvijeni.

Slika 53. - Izgled pravilnopripremljene plemke za

uzimanje pupova za okulaciju.

KAKO SE IZVODI

Prije izvoenja okulacijetreba provjeriti pogodnostpodloga za cijepljenje. Doeli do sue, kora se nee lakoodvajati od drveta pa okulacijanee biti mogua. Zbog togaje dva do tri tjedna prijeplaniranog vremena okulacijepotrebno podloge dobro zalitikako bi se pojaalo kolanjesokova i kora se lake odvajala.

Za okulaciju na tjerajuipup vano je obaviti okulacijutako da ispod okuliranog pupaostanu dva do tri lista podlogekako bi se okulirani pup lakepnmlO.

53


Slika 55. - Cijepljenje okulacijom.Lagano podizanje kore na podlozijezikomcjepljarskog noa kako bi se lake umetnuo

pup s komadiem kore.

Slika 54. - Cijepljenje okulacijom. Pravljenjeureza u obliku slova "T" na kori podloge.

Vano je prije okulacije pripremiti podlogu. Smjesta gdje e se umetnuti pup obriu se istomkrpom ostaci tla ili druga neistoa s kore. Akonei toa dospije na ranu, okulirani se pup neeprimiti. a podlozi se zatim napravi urez u oblikulova 'T". Prvo se zaree vodoravan rez, a zatim,po njegovoj sredini, okomit rez (slika 54).Vano je zarezati samo koru. Ako je podloga uodgovarajuemu stanju, dovoljanje lagani pritisakda otrica noa prosijee tkivo do odgovarajuedubine. Uz pomo jezica cjepljarskog noarazrezana se kora lagano podigne (slika 55) ipod nju se umetne pup (slika 56) koji je odrezanonako kako to prikazuje lika 57. Za ljetnuokulaciju na tjerajui pup vano je da i pod korepupa ne ostane nimalo drveta, dok za proljetnuokulaciju i okulaciju na spavajui pup to nijebitno. Ako nakon umetanja pupa ostane

tomislav jemric cijepljenje i rezidba vocaka

Documents