h˜˚˛˝˙ˆ - eurobats...h˜˚˛˝˙ˆ gˇ˘˛ ˘ ˛ ˘ ˘ ˘ b˘ˇ ˘ ˘ jˆ˝ ˘ˇ ˆ b˘ r ˛...

Hypsugo Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana Journal of Bat Research in the Balkans

Izdavači/publishersCentar za krš i speleologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Centar za životnu sredinu, Banja Luka, Bosna i HercegovinaDruštvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Beograd, Srbija

Crnogorsko društvo ekologa, Podgorica, Crna Gora

Redakcija/Editorial BoardMarina Đurović (Podgorica), Branko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović

(Sarajevo), Jasmin Pašić (Banja Luka), Primož Presetnik (Ljubljana), Dina Rnjak (Zagreb), Philippe �éou (Tirana)

Urednik/EditorJasminko Mulaomerović

Fotografija na korici/Cover figureBarski šišmiš Myotis dasicneme

Pond bat (foto/photo: Ivan Napotnik)

DTP & print TDP d.o.o. Sarajevo

ISSN 2490-3094

SADRŽAJ / CONTENT

A ČLANCIJasmin Pašić, Jasminko MulaomerovićPRVI NALAZ BARSKOG ŠIŠMIŠA MYOTIS DASYCNEME U BOSNI I HERCEGOVINI I OSTALI REZULTATI PROLJETNOG ISTRAŽIVANJA FAUNE ŠIŠMIŠA NA PODRUČJU / ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA BIJAMBARE FIRST RECORD OF POND BAT MYOTIS DASYCNEME IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND OTHER FINDINGS OF SPRING BAT FAUNA RESEARCH OF THE PROTECTED LANDSCAPE BIJAMBARE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Dina Rnjak, Goran Rnjak, Vida ZrnčićISTRAŽIVANJE FAUNE ŠIŠMIŠA NA PODRUČJU OPĆINA ŠIBENIK, UNEŠIĆ I DRNIŠ, 2013. 2014. HRVATSKA BAT FAUNA RESEARCH IN ŠIBENIK, UNEŠIĆ AND DRNIŠ MUNICIPALITIES, 2013 2014 CROATIA . 9

Marina Radonjić, Philippe �éouWINTER AND LATE SPRING CENSUS OF BATS IN NATIONAL PARK SKADAR LAKE, AND SURROUNDING AREA MONTENEGRO ZIMSKI I KASNI PROLJEĆNJI CENZUS SLIJEPIH MIŠEVA U NACIONALNOM PARKU SKADARSKO JEZERO I OKOLINI CRNA GORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić, Ivan Napotnik, Simone Milanolo, Ivana Budinski, Branka PejićREZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2015/16. SURVEY RESULTS OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2015/16 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

B KRATKA SAOPŠTENJA

Ilhan Dervović, Primož PresetnikPRVI NALAZ PORODILJSKE KOLONIJE MALOG POTKOVASTOG ŠIŠMIŠA RHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS U BOSNI I HERCEGOVINI FIRST RECORD OF LESSER HORSESHOE BAT RHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS MATERNYTY ROOST IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

Mirnes Hasanspahić, Primož PresetnikUSPOREDBA PRISUTNOSTI TROBOJNOG ŠIŠMIŠA MYOTIS EMARGINATUS U DUGOM SELU KOD OLOVA CENTRALNA BOSNA I HERCEGOVINA IZMEĐU 2014 I 2015 GODINE COMPARISON OF GEOFFROY’S BAT MYOTIS EMARGINATUS PRESENCE IN A VILLAGE DUGO SELO NEAR OLOVO IN 2014 AND 2015 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Philippe �éouBATS VS. CARS: FIRST RECORD OF BAT TRAFFIC CASUALTIES IN ALBANIA SLIJEPI MIŠEVI PROTIV AUTOMOBILA: PRVA EVIDENCIJA STRADANJA SLIJEPIH MIŠEVA U SAOBRAĆAJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

C TERENSKE BILJEŠKE

Jan GojznikarCHIROPTERA, 24. 5. 1. 6. 2016, OKOLINA PRESPANSKOG JEZERA, REPUBLIKA MAKEDONIJA HIROPTERA, 24. 5. 1. 6. 2016, GREATER PRESPA LAKE AREA, REPUBLIC OF MACEDONIA . . . . 61

IN MEMORIAMILHAN DERVOVIĆ. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

Uputstva za autore / Instructions for authors . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

3

Hypsugo, I, 2, 2016.

PRVI NALAZ BARSKOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS DASYCNEME) U BOSNI I HERCEGOVINI I PRATEĆI REZULTATI ISTRAŽIVANJA FAUNE ŠIŠMIŠA NA PODRUČJU

ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA BIJAMBARE

FIRST RECORD OF POND BAT (MYOTIS DASYCNEME) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND ACCOMPANYING

FINDINGS OF BAT FAUNA RESEARCH OF THE PROTECTED LANDSCAPE BIJAMBARE

Jasmin Pašić1, Jasminko Mulaomerović2

AbstractDuring the �nal research in the framework of the annual monitoring of bats in the protec-ted landscape Bijambare, it was expected to con�rm some of the earlier registered species. However, it is obvious that Bijambare are unsu ciently studied area and a suitable habitat for bats and that each new investigation brings new surprises. �is time, on 13th of May 2016, to-gether with �ndings of Myotis myotis, M. oxygnathus and M. mystacinus, we registered a male Pond bat (M. dasycneme) in the Central Bijambarska cave. �is is a new species of bat for Bosnia and Herzegovina. Landscape of Bijambare is absolutely atypical for this species which is inhabiting lowland areas with large water bodies. �e nearest habitat of this species is registe-red in Srem (Serbia), so Bijambare are now one of the southernmost certainly registered habi-tats of this species. Pond Bat becomes 30th bat species registered in Bosnia and Herzegovina.

Key words: bats, Chiroptera, Bijambare, Pond bat, Myotis dasycneme

SažetakTokom istraživanja u okviru godišnjeg monitoringa šišmiša u Zaštićenom pejsažu Bijambare, očekivano je bilo da se potvrde neke od dosad već registrovanih vrsta. Međutim, očito je da Bijambare još nisu dovoljno istražene i da su pogodno stanište za šišmiše, jer svako novo istraživanje donosi nova iznenađenja. Ovog puta smo 13. maja 2016. godine mrežama, uz jedinke Myotis myotis, M. oxygnathus, M. mystacinus uhvatili i mužjaka barskog šišmiša (M. dasycneme) u Srednjoj Bijambarskoj pećini. To je i nova vrsta šišmiša za Bosnu i Hercegovinu. Pejsaž Bijambara je apsolutno netipičan za ovu vrstu koja nastanjuje ravničar-ske predjele sa velikim vodenim površinama. Najbliže stanište ove vrste je u Sremu u Srbiji, a Bijambare su jedno od najjužnijih sigurno registrovanih stanište ove vrste. Barski šišmiš tako postaje 30. vrsta šišmiša koja nastanjuje prostore Bosne i Hercegovine.

Ključne riječi: šišmiši, Chiroptera, Bijambare, Barski šišmiš, Myotis dasycneme

1 Centar za životnu sredinu, Banja Luka, e-mail: [email protected] Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, e-mail: [email protected]

4 Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović

Uvod Zaštićeni pejsaž Bijambare koji je uspostavljen u skladu sa Zakonom o proglašenju zaštićenog pejzaža “Bijambare” (Službene novine Kantona Sarajevo 6/10), se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Kantona Sarajevo, u blizini Nišićke visoravni. Na prosječ-noj nadmorskoj visini od 950 m nalazi se crnogorična šuma, zatim pašnjaci kojima protiču dva potoka Bjelila i Brodić. Potok Bjelila stvara malo jezero iz kojeg voda ponire pod zemlju u krečnjačku stjenovitu podlogu ili Dimšinu pećinu (zavisno od visine vode), dok potok Brodić ponire u Donju Bijambarsku pećinu. Obzirom da se nalazi u kraškom području, područje Bijambara je bogato kraškim pojavama kao što su aktivni i fosilni ponori, vrtače i pećine. Na vrlo malom prostoru nalazi se sedam pećina: Gornja, Srednja i Donja Bijambarska pećina, Dimšima pećina, Ledenjača, Ledenica i Đuričina pećina (Mulaomerović & Milanolo 2011). Pećine Zaštićenog pejzaža Bijambare šišmiši koriste zimi za vrijeme hibernacije Pećine zaštićenog pej-zaža Bijambare šišmiši koriste zimi za vrijeme hibernacije (Bolkay 1926, Milanolo & Mulaomerović 2007-2008, Pašić et al. 2013, Presetnik et al. 2016), a šumska i livad-ska područja za lov i ishranu tokom ostatka godine. Prvo sistematično istraživanje faune šišmiša na području Bijambara su započeto je na ljeto 2015. godine u okviru projekta Monitoring šišmiša Zaštićenog pejsaža Bijambare i povećanje javne svijesti o potrebi zaštite šišmiša. Cilj projekta je bio invertarizacija faune šišmiša na području Bijambara ali i treniranje mladih entuzijasta i biologa kako bi naučili kako realizo-vati monitoring u zimu i proljeće i identi�kovati slijepe miševe. Ove aktivnosti bi trebale dati priliku mladim istraživačima da implementiraju stroge protokole mo-nitoringa, koji bi se kasnije mogli koristiti i u drugim zaštićenim područjima. Osim neočekivanog nalaza nove vrste šišmiša za Bosnu i Hercegovinu, u ovom radu su predstavljeni samo prateći rezultati dijela istraživanja faune šišmiša Bijambara iz proljeća 2016. godine. Rezultati cjelokupnih istraživanja sa Bijambara će biti objav-ljeni u kasnijem periodu.

Materijali i metodeIstraživanje faune šišmiša na području Bijambara, opisano u ovom radu, rađeno je 13. maja 2016. godine. Tom prilikom smo koristili mreže za hvatanje šišmiša, koje smo postavili na Srednju Bijambarsku pećinu (mreža od 9 m, ulaz u pećinu potpuno pokriven), Gornju Bijambarsku pećinu (12 m, početak desnog ulaznog kanala, dje-limično pokriven) i Dimšinu pećinu (6 m, ulaz u pećinu potpuno pokriven). Zbog visokog nivoa vode vodotoka, nismo pronašli pogodnu lokaciju da bi sproveli hva-tanje i u tom habitatu. Mreže smo postavili u 20:30 časova (zalazak sunca je bio u 20:03) i držali smo ih podignute do 23:50. Srednja Bijambarska i Gornja Bijambarska pećina se nalaze u neposrednoj blizini, dok je Dimšina pećina udaljena otprilike 1,5 km od naprijed navedenih (slika 1). Sve ulovljene vrste smo odredili uz pomoć klju-čeva za identi�kaciju (Dietz et al. 2004). Mikroklimatske parametre smo izmjerili

5Prvi nalaz Barskog šišmiša (Myotis dasycneme) u Bosni i Hercegovini i prateći rezultati istraživanja faune šišmiša na području zaštićenog pejzaža Bijambare

na samom kraju istraživanja (T = 10,7ºC; H = 75,5 %; ).1 Vrijeme je bilo oblačno, sa slabim vjetrom.

RezultatiTokom istraživanja faune šišmiša na podučju Zaštićenog pejzaža Bijambare, 13. maja 2016. godine, u mreže smo uhvatili ukupno 4 vrste, i to: veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis), mali mišouhi šišmiš (M. oxygnathus), mali brkati šišmiš (M. mysta-cinus), te barski šišmiš (M. dasycneme) (Slike 1 i 2). Sva četiri šišmiša uhvatila su se ispred Srednje Biambarske pećine (44,0945º N, 18,5034º E). Svi rezultati istraživanja su prikazani u Tabeli 1.

Nalazak barskog šišmiša je vrlo zanimljiv, jer je prvi nalaz ove vrste za Bosnu i Hercegovinu. Vrstu smo odredili po obliku tragusa, njegovoj dužini manjoj od pola uha, samoj veličini jedinke (masi, dužini podlaktice), krznu na uropatagijumu sa dorzalne strane, letnom membranom sraslom na zglobu stopala, boji krzna ventral-no i dorzalno.

Tabela 1. Rezultati hvatanja šišmiša uz pomoć mreža na ulazu Srednje Biambarske pećine, 13. maja 2016.

Table 1. Results of bats misttneting at the entrance of cave Srednja Bijambarska pećina on 13 May 2016.

Vreme ulova / Time of catch

Vrsta /Species

PolSex

AB (mm)

m [g] Napomene / Comments

20:37 Myotis oxygnathus M 55,2 24,0 odrasla životinja vrlo oštri zubi, po 5 nabora na oba uha; bijela diskoloracija na tjemenu / adult animal, very sharp teeth, 5 transverse folds on ears, whitish hairs on forehead fur

20:51 Myotis dasycneme M 48,8 13,5 dužina D3 = 69 mm, D5 = 61,2mm, uho = 14,5 mm / lenght of D3 = 69 mm, D5 = 61,2 mm, ear = 14,5 mm

21:10 Myotis myotis F 62,5 22,0 nije imala mlade, po 6 nabora na lijevom i 7 na desnom uhu; crnoj tački na vrhu tragusa / nulliparous, 6 transversal folds on left and 7 on right ear, black spot at the tip of both traguses

21:30 Myotis mystacinus M 35,7 4,5 dužina D1 = 5,4 mmlenght of D1 = 5,4 mm

1 U periodu (2007-2010.) kad su mjerene temperature na Bijambarama, prosječna vanjska temperatura u maju je bila 11.3 ºC, a u pećini 5,3 ºC (Milanolo 2016).

6 Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović

Slike 1, 2. Mužjak Barskog šišmiša (Myotis dasycneme) sa Bijambara.

Pictures 1, 2. Male Pond Bat (Myotis dasycneme) from Bijambare. (foto/photo: Ivan Napotnik i Jasmin Pašić)

DiskusijaPrilikom terenskog istraživanja 13. maja 2016. registrovali smo 4 vrste šišmi-ša, od kojih su 3 vrste: veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis) mali mišouhi šišmiš (M. oxygnathus) i mali brkati šišmiš (M. mystacinus) već bili pronađeni u Srednjoj Biambarskoj pećini (npr. Presetnik et al. 2016), kao i u širem području. Međutim, na-laz barskog šišmiša (M. dasycneme) je iznenađujući. Barski šišmiš se ljeti pojavljuje u područjima sporotekućih širokih rijeka, kanala, jezera i močvara, i gotovo isključivo u nizinama od sjeveroistočne Francuske i Luksemburga, preko Holandije i sjever-ne Njemačke, Baltičkih zemalja, do južne Švedske i dalje preko Poljske, Ukrajine, Bjelorusije do centralnog Sibira (Dietz et al. 2009, IUCN 2016). U posljednje vrijeme se zbog više istraživanja često registruje u Panonskoj niziji i okolini (Tvrtković et al. 2001, Görföl et al. in prep.). Zimska skloništa vrlo često traži u niskim planina-ma (Dietz et al. 2009), što nas je dovelo do zaključka da mu područje Bijambara i Bijambarske pećine zimi služi kao boravište za hibernaciju. Ostaje nepoznato koja staništa u okolini koristi ljeti jer je najbliži potvrđen nalaz ove vrste udaljen oko 170 km NNW vazdušnom linijom, u Parku prirode Papuk u Hrvatskoj (Tvrtković et al. 2001) odnosno 140 km SE na rijeci Savi kod Obedske bare u Srbiji (Görföl et al. in prep.). S obzirom na to da područje Bijambara obiluje tresetištima, a u neposrednoj blizini se nalaze vodotoci sa Bijambarskim jezerom, ne treba isključiti mogućnost da barski šišmiš tu boravi i ljeti. Ovu pretpostavku bi trebalo provjeriti prilikom ljetnih istraživanja faune šišmiša na Bijambarama, postavljajući mreže za lov nad vodotoci-ma i na ulazu u pećine i koristeći detektore za šišmiše.

Podatak o barskom šišmišu sa Bijambarama predstavlja prvi nalaz ove vrste u Bosni i Hercegovini i najjužniji sigurno registrovan lokalitet ove vrste u Evropi (slika 3), nakon ranije spomenutog podatka iz Srema u Srbiji i sa Papuka u Hrvatskoj (Tvrtković et al. 2001, Görföl et al. in prep.). Postoje i objavljeni rezultati o vrsti u

7Prvi nalaz Barskog šišmiša (Myotis dasycneme) u Bosni i Hercegovini i prateći rezultati istraživanja faune šišmiša na području zaštićenog pejzaža Bijambare

Bugarskoj registrovanoj uz pomoć detektora, ali potpuno pouzadana identi�kacija ovim metodom nije moguća jer mogu biti zamijenjeni sa drugom vrstom roda Myotis i tamo su potrebna dalja istraživanja da bi se dobile jasnije informacije (Görföl et al. in prep.).

Slika 3. Mapa distribucije barskog šišmiša (Myotis dasycneme) (IUCN 2016) sa prikazanim novim nalazom sa Bijambara.

Picture 3. Distribution map of the Pond Bat (Myotis dasycneme) (IUCN 2016) with the new �nding from Bijambare.

ZahvaleZahvaljujemo se upravi Javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja kantona Sarajevo na �nansijskoj pomoći, te osoblju Zaštićenog pejzaža Bijambare na logistič-koj pomoći prilikom istraživanja faune šišmiša na Bijambarama. Također i Tariku Dervoviću, Jasni Friščić, Ivanu Napotniku i Ersanu Tiganju, za pomoć prilikom rada na terenu.

ReferenceBolkay S. J., 1926. Additions to the Mammalian Fauna of the Balkan Peninsula. Glasnik

Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini XXXVII: 159–179.Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identi�cation key to the bats of Europe. Electronic

publication. Version 1.0. Tuebingen & Erlangen, Germany 35pp

8

Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd., London. 400 pp.

Görföl T., I. Dombi, L. Barti, Sz. Bücs, Cs. Jére, V. Pocora, I. Pocora, F. Szodoray-Paradi, M. Paunović, B. Karapandža, I. Csősz, in prep. A review of the occurrence data of the pond bat (Myotis dasycneme) in its southern distribution range

IUCN (International Union for Conservation of Nature) 2016. Myotis dasycneme. �e IUCN Red List of �reatened Species. Version 2016-3. <http://www.iucnredlist.org.> [25.11.2016.]

Karapandža B., J. Mulaomerović, M. Paunović, J. Pašić., P. Presetnik, M. Zagmajster, 2014. �e overview of bat fauna (Chiroptera) of Bosnia and Herzegovina with �rst record of Pipistrellus nathusii [poster]. Book of abstracts XIIIth European bat research symposium, 1 – 5 September 2014, Šibenik, Croatia. pp. 91.

Milanolo S, 2016. Sources and transport of inorganic carbon in the unsaturated zone of karst. Springer �eses – Springer International Publishing. 157 pp.

Milanolo S., J. Mulaomerović, 2007-2008. Speleološka istraživanja na području “Zaštićenog pejzaža Bijambare”. Naš krš, XXVII-XXVIII (40–41): 3–24.

Mulaomerović J., S. Milanolo, 2011. “Zaštićeni pejzaž Bijambare” – speleološka komponenta. Naše šume (X), 24–25: 36–46.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Presetnik P., J. Mulaomerović, J. Pašić, I. Napotnik, S. Milanolo, I. Budinski, B. Pejić, 2016. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2015/2016. Hypsugo 1 (2 ): 5–10.

Tvrtković N., D. Holcer, B. Jalžić, 2001. �e Pond Bat Myotis dasycneme in Croatia. Natura Croatica. 10(3): 221–227.

Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović

9


ISTRAŽIVANJE FAUNE ŠIŠMIŠA NA PODRUČJU OPĆINA ŠIBENIK, UNEŠIĆ I DRNIŠ, 2013. – 2014. (HRVATSKA)

BAT FAUNA RESEARCH IN ŠIBENIK, UNEŠIĆ AND DRNIŠ MUNICIPALITIES, 2013 – 2014 (CROATIA)

Dina Rnjak1, Goran Rnjak1, Vida Zrnčić1

AbstractBat fauna research in Šibenik, Unešić and Drniš municipalities from May 2013 to March 2014 was conducted as a baseline study of present bat populations. �is article presents part of the research results including surveys of 21 potential underground roosts, monitoring of im-portant bat roosts and species composition determined using also ultrasound detectors and mist netting. Monitoring of maternity colonies was conducted at four sites listed as important underground sites for bats in Europe (Dobra voda, Stražbenica, Škarin Samograd, Topla pe-ćina - Ključ), out of which �rst three were surveyed regularly. A total of 14 bat species was recorded during the research: Rhinolophus blasii, R. euryale, R. ferrumequinum, R. hipposide-ros, Hypsugo savii, Myotis oxygnathus blythii, M. capaccinii, M. emarginatus, Nyctalus noctu-la, Pipistrellus kuhlii, P. pipistrellus, Plecotus macrobullaris, Miniopterus schreibersii, Tadarida teniotis. �e largest number of bats was recorded in important roosting sites, mainly during maternity season. �e exception was Stražbenica cave were most bats were recorded during spring migrations. Meanwhile, their presence in underground roosts was usually not recor-ded in winter, or their number signi�cantly decreased. R. ferrumequinum, P. kuhlii and Pl. macrobullaris were captured using mist nets at two ponds near Mišure hamlet in June and September 2013. Surveys using ultrasound detectors resulted with 812 recorded bat contacts of nine di�erent bat species (R. euryale, R. ferrumequinum, R. hipposideros, H. savii, N. noctu-la, P. kuhlii, P. pipistrellus, Mi. schreibersii, T. teniotis). During the acoustic surveys most of the recorded bat contacts referred to the phonic species group P. kuhlii/nathusii.

Key words: bats, Chiroptera, underground roosting sites, Šibenik, Unešić, Drniš, Croatia

SažetakIstraživanja faune šišmiša na području općina Šibenik, Unešić i Drniš od svibnja 2013. do ožujka 2014. godine provedena su s ciljem utvrđivanja tzv. nultog stanja prisutnih populacija. U ovom članku prikazan je dio prikupljenih podataka koji uključuje rezultate istraživanja 21 speleološkog objekta kao mogućih podzemnih skloništa, praćenja poznatih važnih skloni-šta, kao i sastav vrsta zabilježenih i ultrazvučnim detektorima te uzorkovanjem mrežama za hvatanje. Proveden je monitoring porodiljnih kolonija šišmiša na četiri lokaliteta uvrštena

1 Geonatura d.o.o. za stručne poslove zaštite prirode (Hrvatska), e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

10

na popis važnih skloništa za šišmiše u Europi (Dobra voda, Stražbenica, Škarin Samograd, Topla pećina – Ključ), od kojih su prva tri redovito praćena. Tijekom istraživanja zabilježeno je ukupno 14 vrsta šišmiša: Rhinolophus blasii, R. euryale, R. ferrumequinum, R. hipposide-ros, Hypsugo savii, Myotis oxygnathus blythii, M. capaccinii, M. emarginatus, Nyctalus noctula, Pipistrellus kuhlii, P. pipistrellus, Plecotus macrobullaris, Miniopterus schreibersii, Tadarida te-niotis. Najveći broj zabilježen je u već poznatim važnim skloništima, uglavnom u razdoblju formiranja porodiljnih kolonija, izuzev u špilji Stražbenica gdje je najveći broj šišmiša uočen tijekom proljetnih migracija. Istovremeno, zimi u većini objekata nije zabilježena prisutnost šišmiša ili se njihov broj drastično smanjio. Uzorkovanjem šišmiša mrežama za hvatanje uz dvije lokve kraj zaseoka Mišure u lipnju i rujnu 2013. godine zabilježene su vrste R. ferru-mequinum, P. kuhlii i Pl. macrobullaris. Snimanjem glasanja šišmiša zabilježeno je 812 preleta devet različitih vrsta šišmiša (R. euryale, R. ferrumequinum, R. hipposideros, H. savii, N. noctu-la, P. kuhlii, P. pipistrellus, Mi. schreibersii, T. teniotis). Prilikom snimanja najčešće je bilježeno glasanje fonetske skupine P. kuhlii/nathusii.

Ključne riječi: šišmiši, Chiroptera, podzemna skloništa, Šibenik, Unešić, Drniš, Hrvatska

UvodNajopsežnija istraživanja faune šišmiša na području općina Šibenik, Unešić i Drnš te njihovoj okolici provedena su na širem području Nacionalnog parka „Krka“, gdje je pregledom stanja istraženosti utvrđeno da su od početka druge polovice XIX. sto-ljeća do danas zabilježene ukupno 22 vrste šišmiša (Hamidović et al. 2015). Na po-dručju navedenih općina šest je lokaliteta (Mandalina, Tradanj, Škarin Samograd, Stražbenica, Dobra voda i Topla pećina – Ključ) uvršteno na popis međunarodno važnih skloništa šišmiša prema kriterijima UNEP/EUROBATS Sporazuma (DZZP 2014). Dio podataka prikazanih u ovom radu dostavljen je Državnom zavodu za za-štitu prirode 2014. godine (čije je poslove kao pravni slijednik preuzela Hrvatska agencija za okoliš i prirode osnovana 2015. godine) za potrebe praćenja stanja među-narodno važnih skloništa, ali do sada nisu bili javno objavljeni.

Sve vrste šišmiša zabilježene na teritoriju Republike Hrvatske strogo su zaštiće-ne Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), odnosno Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, NN 73/16), a očuvanje njihovih populacija potrebno je osigu-rati i u skladu sa Sporazumom o zaštiti šišmiša u Europi UNEP/EUROBATS (NN-MU 06/66). Istovremeno, šišmiši se uz ptice smatraju skupinom najugroženijom ti-jekom rada vjetroelektrana (Rodrigues et al. 2015), čiji se broj na području Republike Hrvatske postupno povećava tijekom zadnjih desetak godina (MGRP 2016). S obzi-rom da aktivnost šišmiša može značajno varirati ovisno o lokaciji i prisutnim vr-stama, procjenu mogućih negativnih utjecaja potrebno je procijeniti speci�čno za svaku lokaciju tj. planiranu vjetroelektranu. Procjenu je potrebno temeljiti na detalj-nom istraživanju koji obuhvaća cjelogodišnji ciklus šišmiša, u skladu s nacionalnim i međunarodnim smjernicama (MZOPUG & APO d.o.o. 2010, Rodrigues et al. 2015).

Sljedeći rad tako predstavlja rezultate istraživanja faune šišmiša na području općina Šibenik, Unešić i Drniš koja su većim dijelom provedena u okviru rada tvrtke

Dina Rnjak, Goran Rnjak, Vida Zrnčić

11Istraživanje faune šišmiša na području općina Šibenik, Unešić i Drniš,

2013. – 2014. (Hrvatska)

Geonatura d.o.o. u svrhu utvrđivanja tzv. nultog stanja populacija šišmiša na širem području izgradnje vjetroelektrane VE Danilo. Manji dio istraživanja proveden je i u okviru projekta “Monitoring odabranih porodiljnih kolonija vrsta veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i Blazijev potkovnjak (R. blasii)” Udruge za zaštitu šišmiša Tragus u svrhu nadopune baze podataka Državnog zavoda za zaštitu priro-de za potrebe praćenja i evaluacije međunarodno važnih skloništa. Time je cilj na istraživanom području bio utvrditi sastav prisutnih vrsta, istražiti što veći broj mo-gućih podzemnih skloništa šišmiša te osigurati praćenje što većeg broja već poznatih važnih skloništa za šišmiše. Između ostalog, cilj je bio i dobiti što detaljniji uvid u aktivnost šišmiša, odnosno njenu prostornu i vremensku dinamiku te moguću ovi-snost o mikroklimatskim uvjetima. Ipak, zbog velikog opsega ovog cjelogodišnjeg istraživanja, u članku je prikazan samo dio prikupljenih podataka koji uključuje sastav vrsta zabilježenih na istraživanom području, rezultate istraživanja mogućih i značajnih podzemnih te jednog nadzemnog skloništa.

Područje istraživanja smješteno je u sjevernodalmatinskom, šibenskom za-obalnom prostoru na 50 – 500 m nadmorske visine, koje pripada širem prostoru Dalmatinske zagore. Krški dinarski sastav, pružanje reljefa i složenost nekadašnje krške hidrogra�je razlozi su postojanja velikog broja još neistraženih speleoloških objekata, a zbog odsustva stalnih većih vodotoka, bunari i lokve predstavljaju glavni oblik većih otvorenih vodenih površina (Magaš & Blaće 2010). Iznimku predstavlja rijeka Čikola, iako je i njeno korito često suho u ljetnim mjesecima, a voda se zadr-žava tek mjestimično. Sukladno karti staništa Republike Hrvatske na spomenutom prostoru prevladavaju suhi travnjaci, primorske šume i šikare hrasta medunca te kultivirane površine (HAOP 2016, WMS/WFS servis), koji se prema Köppenovoj klimatskoj regionalizaciji, nalazi na prostoru klimatskog tipa Cfa, odnosno umjere-no tople vlažne klime s vrućim ljetom (Šegota & Filipčić 2003). Područje je slabo na-seljeno, a izraženiji pad broja stanovnika zabilježen je tijekom posljednjih pedesetak godina (Magaš & Blaće 2010).

Materijali i metodeIstraživanje faune šišmiša na području općina Šibenik, Unešić i Drniš opisano u ovome radu provedeno je u razdoblju od svibnja 2013. do ožujka 2014. godine. Uključivalo je pregled većeg broja speleoloških objekta kao mogućih podzemnih skloništa, praćenje poznatih važnih skloništa, kao i utvrđivanje sastava vrsta uzor-kovanjem mrežama za hvatanje te ultrazvučnim detektorima.

a) Istraživanje potencijalnih i praćenje poznatih važnih skloništa šišmišaTijekom istraživanja pregledan je veći broj speleoloških objekta o kojima su

prikupljene informacije među lokalnim stanovništvom i članovima Speleološkog odsjeka HPK Sv. Mihovil (Barišić 2010 i 2012, Rnjak et al. 2015) te je procijenjen njihov značaj kao potencijalnih skloništa za šišmiše (Slika 1). Procjena je izvršena na temelju morfologije objekta, mikroklimatskih značajki, zabilježenih tragova te pri-

12

sutnosti i brojnosti šišmiša. U okviru projekta “Monitoring odabranih porodiljnih kolonija vrsta veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i Blazijev potkovnjak (R. blasii)” proveden je i monitoring porodiljnih kolonija na četiri lokaliteta (Dobra voda, Stražbenica, Škarin Samograd, Topla pećina – Ključ) uvrštena na popis važnih skloništa za šišmiše u Europi (DZZP 2014). Od toga su tri lokaliteta (Dobra voda, Stražbenica, Škarin Samograd) u svrhu procjene mogućih utjecaja vjetroelektrane istraživana na način da se obuhvati cjelogodišnji ciklus šišmiša, uključujući razdo-blje hibernacije i sezonskih migracija. Sastav vrsta šišmiša određen je vizualno i uz pomoć ultrazvučnih detektora (Elekon Batlogger, Petterson D240x), dok je broj-nost populacija procijenjena vizualno ili uz pomoć fotogra�je s mjerkom (Battersby 2010). Bilježeni su mikroklimatski parametri (temperatura, vlažnost zraka) unutar i izvan objekta (Kestrel 4000 Pocket Weather Tracker). Prema potrebi, za utvrđivanje vrste i reproduktivnog statusa korištena je ručna mreža za hvatanje.

b) Uzorkovanje šišmiša mrežama za hvatanjeMono�lamentne mreže za hvatanje (Ecotone Mist Net) korištene su uz dvije

lokve kraj zaseoka Mišure dimenzija 6 x 4 i 12 x 7 m (selo Danilo Kraljice, Slike 1 i 10), u lipnju i rujnu 2013. godine, u trajanju do 4 h od zalaska Sunca. Lokve su međusobno udaljene oko 30 m, smještene su uz lokalnu cestu, oko 100 m od prvih kuća, na području gdje uz manji broj kuća prevladavaju poljoprivredne površine i suhi travnjaci uz mjestimičnu šikaru i stabla hrasta medunca. Uhvaćenim životinja-ma na mjestu hvatanja određena je vrsta (Dietz & von Helversen 2004, Dietz et al. 2009, Tvrtković et al. 2005), spol, dob i reproduktivni status, nakon čega su puštene neozlijeđene na mjestu hvatanja.

c) Praćenje šišmiša ultrazvučnim detektorimaGlasanje šišmiša snimano je ultrazvučnim detektorom (Elekon Batlogger) na

području gdje prevladavaju suhi travnjaci, primorske šikare hrasta medunca te kul-tivirane površine sukladno karti staništa Republike Hrvatske (HAOP 2016, WMS/WFS servis, Slika 1). Snimanje je provedeno u trajanju do 2 h duž četiri linijska tran-sekta (3,1 km, 4,7 km, 3,1 km i 5,8 km) od trenutka zalaska Sunca, u pet navrata u razdoblju od svibnja do studenog 2013. te još jednom u ožujku 2014. Iako su u svrhu istraživanja u programu za analizu zvuka (BatExplorer ver 1.8.) utvrđene lokacije preleta, vrste i/ili fonetske skupine vrsta i indeks aktivnosti za pojedina vremenska razdoblja, zbog velikog opsega istraživanja i količine prikupljenih podataka tijekom praćenja aktivnosti šišmiša, u okviru ovog članka prikazani su samo podaci o zabi-lježenom sastavu vrsta šišmiša (Barataud 2012).


13

Slika 1. Područje i točkasti lokaliteti istraživanja šišmiša u općinama Šibenik, Unešić i Drniš u razdoblju od svibnja 2013. do ožujka 2014. godine.

(brojevi na karti odgovaraju brojevima lokaliteta u Tablici 1 i 2) Figure 1. Bat research area and surveyed locations in Šibenik, Unešić and Drniš

municipalities during the period from May 2013 to March 2014. (numbers on the map refer to the numbers preceding each location name in Table 1 and 2)

RezultatiTijekom istraživanja šišmiša na području općina Šibenik, Unešić i Drniš zabilježeno je ukupno 14 vrsta: Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii), južni potkovnjak (R. euryale), veliki potkovnjak (R. ferrumequinum), mali potkovnjak (R. hipposideros), primorski šišmiš (Hypsugo savii), oštrouhi šišmiš (Myotis oxygnathus blythii), dugo-nogi šišmiš (M. capaccinii), riđi šišmiš (M. emarginatus), rani večernjak (Nyctalus noctula), bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii), patuljasti šišmiši (P. pipistrellus), gor-ski dugoušan (Plecotus macrobullaris), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), sredozemni slobodnorepac (Tadarida teniotis). U kolonijama gdje je uočen oštrouhi šišmiš, nije isključena mogućnost prisutnosti i vrste veliki šišmiš (M. myotis) s obzi-rom da se ove dvije vrste često pojavljuju u zajedničkim kolonijama i morfološki su vrlo slične (Dietz et al. 2009).

a) Istraživanje potencijalnih i monitoring poznatih važnih skloništa šišmišaIstražen je ukupno 21 speleološki objekt od kojih niti jedan do sada nije bio

pregledavan u svrhu utvrđivanja prisutnosti šišmiša (Tablica 1, Slika 1). Uglavnom

Istraživanje faune šišmiša na području općina Šibenik, Unešić i Drniš, 2013. – 2014. (Hrvatska)

14

je riječ o objektima jednostavnog karaktera (dubine i duljine do 30 m). U 15 špilja i jama tijekom istraživanja nije zabilježena prisutnost šišmiša, dok je u četiri prona-đeno manje od pet jedinki šišmiša (rod Rhinolophus). Još uvijek relativno mali broj šišmiša (oko 10 jedinki Rhinolophus sp.) zabilježen je u špilji Dabar i jami Katinovac (Slika 1, Tablica 1). Veći broj šišmiša zabilježen je u već poznatim važnim skloni-štima za šišmiše: Dobra voda, Stražbenica, Škarin Samograd, Topla pećina – Ključ (Slika 1, Tablica 2), opisanim u nastavku teksta.

Tablica 1. Rezultati istraživanja potencijalnih podzemnih skloništa šišmiša u općinama Šibenik, Unešić i Drniš u razdoblju od svibnja 2013. do ožujka 2014. godine.

(br. pločice – identifikacijska oznaka na ulazu objekta, g – mala količina guana)Table 1. Results of surveys of potential bat underground roost in Šibenik, Unešić and Drniš

municipalities during the period from May 2013 to March 2014. (ID – identification marking at the cave entrance, g – small amount of guano)

Br. lok / Loc. no.

Podzemni objekt (br. pločice) /Underground site (ID)

Dubina//duljina /Depth//length (m)

Datum /Date

Vrsta šišmiša (br. jedinki)/Bat species (no. of bats)

Tragovi /Traces

1 Dabar špilja (03-0427) 3//301.8.2013. Rhinolophus sp. (10)

g6.11.2013. R. ferrumequinum (1)

2Jama Bezdanka kod Ivančevićeve ograde (03-0180)

35//45 31.7.2013. – –

3 Jama Golubinka, Ljubostinje (03-0364) 16//19 20.3.2014. – –

4Jama Golubinka pod Ošljakom (03-0067)

44//72 20.3.2014.R. ferrumequinum (2)

gR. euryale (3)

5 Jama Katinovac (03-0021) 104//100 18.3.2014. R. sp. (8-10) g

6 Jama podno Parizovca (-) – 6.11.2013. – –

7 Jama pored Lapine (-) 7//20 20.3.2014. – –

8 Jama u Krivodolu (03-0394) 53//117 29.1.2014. R. sp. (1) g

9 Jama u vinogradima (03-0387) 22//23 29.1.2014. R. hipposideros (1) –

10 Jama Vitrenica (03-0394) 13//1731.7.2013. –

–28.1.2014.

11 Jama Zvekača (03-0118) 79//76 21.3.2014. – –

12 Lapina jama (03-0361) 14//30 20.3.2013. – –

13 Maglovova pećina (03-0398) 2//1818.9.2013. –

–6.11.2013.

14 Mala jama (-) – 9.5.2013. – –

15 Mrčelin umac (03-0190) 10//12 21.3.2014. – –

16 Pećina s pijeskom donja (03-0401) 9//0 28.1.2014. – –

17 Pećina s pijeskom gornja (03-0434) 20//2 28.1.2014. – –

18 Pećina s pijeskom mala (03-0433) 5//3 28.1.2014. – –

19 Pećina s pijeskom srednja (03-0402) 50//6 28.1.2014. – –

20 Pećina u Srdašcu (03-0129) 5//21 21.3.2014. – –

21 Špilja iznad Višnjića (03-0233) 8//30 30.1.2014. R. hipposideros (3) –


15

- Dobra voda, Vrpolje, Šibenik (br. pločice 03-0425)Špilja Dobra voda nalazi se u blizini zaseoka Plenčići kraj Vrpolja. Po svojim bi se karakteristikama mogla svrstati u polu-špilju ili pak rasjednu pukotinu. Ima četiri međusobno odvojena ulaza, a ukupna duljina špilje iznosi samo 17 m. Ispred špilje nalazi se lokva dimenzija 10 x 2 m, pri čemu voda ulazi i u dio jednog od ulaza.

Početkom lipnja 2013. u špilji je zabilježeno 200 – 250 velikih potkovnjaka (Slika 2) i oko 20 riđih šišmiša. U blizini špilje, na otprilike 100 m udaljenosti, nalazi se i zaseok Plenčići s većim brojem nenaseljenih kuća. Tijekom istraživanja pregledan je dio kuća u koje je bio moguć ulazak. Pri tom je u prizemlju jedne od kuća pronađena i kolonija riđeg šišmiša od oko 200 jedinki (Slika 3). Status porodiljnih kolonija na obje lokacije potvrđen je pregledom nekoliko jedinki, čime je utvrđeno da se radi o trudnim ženkama. U špilji Dobra voda uhvaćene su po dvije trudne ženke velikog potkovnjaka i riđeg šišmiša, a u nenaseljenoj kući dvije trudne ženke riđeg šišmiša. Sredinom rujna 2013. u špilji su zabilježena svega dva velika potkovnjaka, dok je u istoj nenaseljenoj kući pronađeno oko 50 velikih potkovnjaka. Prilikom pregleda lo-kaliteta u studenom 2013. i u siječnju 2014. nije uočena prisutnost šišmiša. Posljednje istraživanje provedeno je sredinom ožujka 2014. kada je u špilji zabilježeno samo šest velikih potkovnjaka.

Slike 2, 3. Dobra voda - porodiljne kolonije velikog potkovnjaka (Rhinolophus

ferrumequinum) u špilji Dobra voda i riđeg šišmiša (Myotis emarginatus) u zaseoku Plenčići. Figures 2, 3. Dobra voda - maternity colonies of Greater Horseshoe Bat (Rhinolophus

ferrumequinum) in Dobra voda cave and Geo�roy’s Bat (Myotis emarginatus) in Plenčići hamlet, June 2013.

(foto/photo: Vida Zrnčić).

- Stražbenica, Vrpolje, Šibenik (br. pločice: 03-0016)Špilja Stražbenica nalazi se na brdu Stražbenica, iznad potoka Dabar i oko 250 m od autoceste A1. Ulaz u špilju sakriven je gustom vegetacijom (Slika 4). Pri ulaznom dijelu špilje razdvajaju se dva kanala. Desni kanal je kraći (duljine 15 m) i širi. Lijevi


16

kanal u početku je vrlo nizak i uzak, ali se zatim širi u dvoranu većih dimenzija. Ukupna duljina špilje je 86 m.

U svibnju 2013. u špilji je zabilježena je miješana kolonija južnog potkovnjaka i riđeg šišmiša (100 – 200 jedinki). Početkom lipnja uočen je manji broj šišmiša, odnosno do 50 riđih šišmiša, do 10 južnih potkovnjaka i pet velikih potkovnjaka. Pregledom 20 šišmiša uhvaćenih ručnom mrežom utvrđeno je 16 trudnih ženki ri-đeg šišmiša i dvije jednogodišnje ženke iste vrste, kao i po jedan odrasli mužjak južnog i velikog potkovnjaka. Sredinom rujna 2013. uočeno je sedam južnih i osam velikih potkovnjaka. Krajem siječnja 2014. pronađen je tek jedan mali potkovnjak, dok je tijekom posljednjeg terenskog istraživanja sredinom ožujka 2014. ponovno zabilježena veća miješana kolonija, ovog puta južnog i velikog potkovnjaka (150 – 200 jedinki) (Slika 5).

Slike 4, 5. Stražbenica - ulaz u špilju u svibnju 2013. i miješana kolonija velikog potkovnjaka

(Rhinolophus ferrumequinum) i južnog potkovnjaka (R. euryale) u ožujku 2014. Figures 4, 5. Stražbenica - cave entrance in May 2013 and mixed colony of Greater Horseshoe Bat (Rhinolophus ferrumequinum) and Mediterranean Horseshoe Bat

(R. euryale) in March 2014. (foto/photo: Dina Rnjak, Goran Rnjak).

- Škarin Samograd, Pokrovnik, Unešić (br. pločice: 03-0140)Špilja Škarin Samograd nalazi se iznad zaseoka Škaro, u podnožju Midenog brda. Ulaz u špilju visine 1,6 m i širine 4 m (Slika 6) nalazi se u vrtači većim dijelom nat-krivenoj vegetacijom, odnosno krošnjama stabala koje iz nje rastu. Špilja je duljine 77 m i čini ju jedna visoka dvorana.

U svibnju 2013. godine, 30 m od ulaza, na 15 – 20 m visine, zabilježena je mije-šana kolonija ukupno 1.000 – 1.500 šišmiša. U njoj je najveći udio utvrđen skupine oštrouhi/veliki šišmiš, pri čemu je potvrđena prisutnost oštrouhog šišmiša, dok je nešto manji udio u ukupnoj brojnosti utvrđena za dugokrilog pršnjaka i dugonogog šišmiša (Slika 7). Na kraju špilje zabilježeno je i do 50 šišmiša roda Rhinolophus koji su odletjeli u visoke, nepristupačne dijelove špilje odmah prilikom početka istra-


17

živanja. Početkom lipnja 2013. u špilji je ponovno zabilježena miješana porodiljna kolonija iste brojnosti i sastava te pet velikih potkovnjaka. Sredinom rujna 2013. u špilji je obitavao manji broj šišmiša, odnosno 50 – 70 dugokrilih pršnjaka, 50 – 70 oštrouhih/velikih šišmiša, 30 – 40 velikih te do pet malih potkovnjaka. Krajem siječ-nja 2014. uočeno je samo sedam velikih i četiri malih potkovnjaka. Sredinom ožujka 2014. ponovno se povećao broj šišmiša na 100 – 150 južnih i velikih potkovnjaka, 50 – 70 dugokrilih pršnjaka te po pet oštrouhih/velikih šišmiša i malih potkovnjaka.

Slike 6, 7. Škarin Samograd - ulaz u špilju i miješana kolonija oštrouhog/velikog šišmiša

(Myotis oxygnathus blythii/myotis), dugonogog šišmiša (M. capaccinii) i dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersii) u svibnju 2013.

Figures 6, 7. Škarin Samograd - cave entrance and mixed bat colony of Lesser Mouse-eared Bat/Greater Mouse-eared Bat (Myotis oxygnathus blythii/myotis), Long-�ngered Bat

(M. capaccinii) and Schreiber’s Bent-winged Bat (Miniopterus schreibersii) in May 2013. (foto/photo: Goran Rnjak, Dina Rnjak).

- Topla pećina, Ključ, Drniš (br. pločice: 03-0011) – sinonim: Topla pećina u kanjonu ČikoleTopla pećina (Ključ) nalazi se u kanjonu rijeke Čikole, na strani miljevačkog platoa, jugoistočno od sela Ključ, a uzvodno od turske kule Ključica i mosta preko rijeke Čikole. Dužina kanala u Toploj pećini iznosi 206 m, a njena dubina je 49 m. Špilja ima dva ulaza dimenzija 0,5 x 0,8 m i 0,5 x 0,6 m, međusobno udaljena nekoliko metara (Slika 8). Ulazni prostor u špilju je malih dimenzija, a nakon njega slijedi blago položen kanal. Na mjestu gdje se kanal razdvaja, nalazi se veća hrpa guana, a u nastavku toga kanala je vertikalni kanal dubine oko 15 m. U njegovom podnožju slijedi niski, blatni kanal koji završava manjim jezerom s vodom.

Špilja je posjećena samo početkom lipnja 2013. godine kada je u nepristupač-nom bočnom dijelu vertikalnog kanala te mjestimično duž donjeg blatnog kanala zabilježeno ukupno 230 – 280 šišmiša roda Rhinolophus srednje veličine. Od toga je većina snimljenog glasanja odgovarala glasanju južnog potkovnjaka, iako je unu-tar špilje potvrđena i prisutnost Blazijevih potkovnjaka (Slika 9). Ručnom mrežom


18

uhvaćene su dvije trudne ženke i odrasli mužjak južnog potkovnjaka te trudna žen-ka Blazijevog potkovnjaka. Istraživanje je bilo iznimno zahtjevno zbog otežanog di-sanja koje je vjerojatno bilo posljedica povećane koncentracije ugljikovog dioksida.

Slike 8, 9. Topla pećina, Ključ - ulaz u špilju i kolonija južnog potkovnjaka

(Rhinolophus euryale) u lipnju 2013. Figures 8, 9. Topla pećina, Ključ - cave entrance and bat colony of Mediterranean Horseshoe

Bat (Rhinolophus euryale) in June 2013. (foto/photo: Dina Rnjak).

Tablica 2. Rezultati monitoringa poznatih važnih skloništa šišmiša u općinama Šibenik, Unešić i Drniš u razdoblju od svibnja 2013. do ožujka 2014. godine.

(T – prosječna temperatura zraka, H – prosječna relativna vlažnost zraka, GF – trudne ženke, g – mala količina guana, G – veća količina guana, MS – mrlje na stropu)

Table 2. Results of monitoring of important bat roosts in Šibenik, Unešić and Drniš municipalities in the period from May 2013 to March 2014.

(T – average air temperature, H – average relative humidity, GF – gravid females, g – small amount of guano, G – large amount of guano, MS – markings on the cave ceiling)

Br. lok / Loc. no.

Lokacija (br. pločice) /Location (ID)


Datum /Date

T (°C) H (%)

Vrsta šišmiša(broj jedinki / repr. status) /Bat species(no. of bats / repr. status)

Tragovi /Traces

22

Dobra voda,špilja /cave (03-0425)

9//17

3.6.2013. 19,9 66,2R. ferrumequinum (200–250 / GF)

G

M. emarginatus (20 / GF)18.9.2013. 18,1 50,6 R. ferrumequinum (2)5.11.2013. - - -27.1.2014. 3,8 61,4 -19.3.2014. 12,6 97,9 R. ferrumequinum (6)

Dobra voda,nenaseljene kuće, Plenčići / uninhabited houses, Plenčići

-

3.6.2013. 19,4 63,3 M. emarginatus (150–200 / GF)

g18.9.2013. 19,0 49,7 R. ferrumequinum (50)5.11.2013. 18,5 82,1 -27.1.2014. 3,8 61,4 -19.3.2014. - - -


19

Br. lok / Loc. no.

Lokacija (br. pločice) /Location (ID)


Datum /Date

T (°C) H (%)

Vrsta šišmiša(broj jedinki / repr. status) /Bat species(no. of bats / repr. status)

Tragovi /Traces

23Stražbenica, špilja /cave (03-0016)

8//86

11.5.2013. 14,6 90,0R. euryale & M. emarginatus (100 – 200)

G, MS3.6.2013. 14,8 94,4

R. euryale (maks. 10)R. ferrumequinum (maks. 5)M. emarginatus (maks. 50 / GF)

17.9.2013. 15,6 91,2R. ferrumequinum (8)R. euryale (7)

28.1.2014. 14,4 95,0 R. hipposideros (1)19.3.2014. 14,7 91,0 R .euryale & R. ferrumequinum (150 – 200)

24

Škarin Samograd, špilja /cave (03-0140)

18//77

10.5.2013. 12,9 86,1R. sp.(maks. 50)

G, MS

Mi. schreibersii & M. blythii/myotis & M. capaccinii (1.000 – 1.500)

5.6.2013. 12,8 87,2R. ferrumequinum (min. 5)Mi. schreibersii & M. blythii/myotis & M. capaccinii (1.000 – 1.500 / GF)

19.9.2013. 13,4 87,2

R. hipposideros (maks. 5)R. ferrumequinum (30 – 40)M. blythii/myotis (50 – 70)Mi. schreibersii (50 – 70)

28.1.2014. 10,3 87,0R. ferrumequinum (7)R. hipposideros (4)

19.3.2014. 11,2 93,1

M. blythii/myotis (maks. 5)R. euryale & R. ferrumequinum (100 – 150)R. hipposideros (maks. 5)Mi. schreibersii (50 – 70)

25

Topla pećina, Ključ, špilja /cave (03-0011)

49//206 2.6.2013. 16,0 97,8 R. euryale & R blasii (230 – 280 / GF) G, MS


20

b) Uzorkovanje šišmiša mrežama za hvatanjeUzorkovanjem šišmiša mrežama za hvatanje uz lokve kraj zaseoka Mišure

(Slika 10) 4. lipnja 2013. godine uhvaćeno je pet bjelorubih šišmiša, od čega četiri trudne ženke i jedan mužjak (Slika 11) te devet ženki gorskih dugoušana, od čega je osam trudnih (Slika 12). Na istoj lokaciji 18. rujna 2013. godine uhvaćena je po jedna ženka velikog potkovnjaka i gorskog dugoušana te 16 bjelorubih šišmiša, od čega 10 ženki. Četiri od šest mužjaka bjelorubog šišmiša imala su izražene testise i bukalne žlijezde.

Slika 10. Lokva kraj zaseoka Mišure, selo Danilo Kraljice, Šibenik. Figure 10. Pond near Mišure hamlet, Danilo Kraljice village, Šibenik.

(foto/photo: Dina Rnjak, May 2013).

Slike 11, 12. Bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii) i gorski dugoušan (Plecotus macrobullaris),

lokva kraj zaseoka Mišure, selo Danilo Kraljice. Figures 11, 12. Kuhl’s Pipistrelle (Pipistrellus kuhlii) and Mountain Long-eared Bat

(Plecotus macrobullaris), pond near Mišure hamlet, Danilo Kraljice village. (foto/photo: Vida Zrnčić).


21

c) Praćenje šišmiša ultrazvučnim detektorimaSnimanjem glasanja šišmiša duž četiri transekta ukupne duljine 16,7 km tije-

kom 20 sati i 40 minuta zabilježeno je 812 preleta od ukupno devet vrsta šišmiša (južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, primorski šišmiš, rani ve-černjak, bjelorubi šišmiš, patuljasti šišmiš, dugokrili pršnjak i sredozemni slobod-norepac). Uz navedene vrste zabilježen je i veći broj fonetskih skupina unutar kojih vrste zbog sličnog glasanja često nije moguće razlikovati, kao što je slučaj s vrsta-ma rodova Myotis i Plecotus (Tablica 3). Prilikom snimanja najčešće je zabilježeno glasanje fonetske skupine bjelorubi šišmiš/mali šumski šišmiš (P. kuhlii/nathusii) (84,5%). Zabilježen je i veći broj preleta vrsta roda Rhinolophus (3,7%), pogotovo kada se uzme u obzir da se navedena skupina teško detektira ultrazvučnim detekto-rima na većim udaljenostima zbog glasanja niskog intenziteta te na višim frekven-cijama (Barataud 2012).

Tablica 3. Vrste i fonetske skupine šišmiša zabilježene duž linijskih transekata u općinama Šibenik, Unešić i Drniš od svibnja 2013. do ožujka 2014. godine te njihov udio u ukupnom

broju zabilježenih preleta. Table 3. Bat species and phonic groups recorded along linear transects in Šibenik, Unešić and Drniš municipalities during the period from May 2013 to March 2014 and their per-

centage in total number of recorded bat contacts.

Rod /Genus

Vrsta (takson) šišmiša /Bat species (taxons)

Br. preleta /No. of bat contacts

Postotni udio / Percentage

RhinolophusR. hipposideros 3

300,4%

3,7%R. ferrumequinum 24 2,9%R. euryale 3 0,4%

MyotisM. sp. 8

121,0%

1,5%M. myotis/blythii 4 0,5%

Eptesicus/Nyctalus /VespertilioN. noctula 3

70,4%

0,9%E. serotinus / N. leisleri /V. murinus 4 0,5%

Hypsugo/Pipistrellus

P. pipistrellus 5

736

0,6%

90,6%P. kuhlii 1 0,1%P. kuhlii/nathusii 686 84,5%H. savii/P. kuhlii/nathusii 15 1,8%H. savii 29 3,6%

Plecotus Pl. sp. 2 2 0,2% 0,2%Miniopterus Mi. schreibersii 7 7 0,9% 0,9%Tadarida T. teniotis 18 18 2,2% 2,2%Ukupni broj preleta / Sum of bat contacts 812 100%


22

DiskusijaSuhi travnjaci i primorske šikare koji prevladavaju na istraživanoj lokaciji (HAOP 2016) ne pružaju šišmišima veći broj raznovrsnih pogodnih skloništa, kao što to primjerice čine šumska staništa. Ipak, s obzirom na veliki broj prisutnih speleološ-kih objekata, šira okolica Šibenika, Unešića i Drniša sadržava pogodna skloništa za špiljske vrste. Iako u većini speleoloških objekata nije zabilježena prisutnost šišmiša, nije niti isključena mogućnost da ih šišmiši, iako u manjem broju, ipak povreme-no koriste u kraćim razdobljima tijekom godine. Navedeni zaključak potvrđen je i praćenjem aktivnosti šišmiša ultrazvučnim detektorima, pri čemu je zabilježen veći broj preleta vrsta roda Rhinolophus, uzevši u obzir da se navedena skupina teško detektira ultrazvučnim detektorima na većim udaljenostima (Barataud 2012). Zimi u većini istraživanih objekata nije zabilježena prisutnost šišmiša ili se njihov broj drastično smanjio. Tijekom redovitijeg praćenja tri međunarodno važna skloništa (DZZP 2014) utvrđeno je da šišmiši najčešće koriste lokalitete Dobra voda i Škarin Samograd u vrijeme formiranja porodiljnih kolonija, dok je u špilji Stražbenica naj-veći broj šišmiša zabilježen u vrijeme proljetnih migracija. Istovremeno, zimi u ve-ćini svih istraživanih objekata nije zabilježena prisutnost šišmiša ili se njihov broj drastično smanjio. U sva tri objekta postoji opasnost od uznemiravanja porodiljnih kolonija šišmiša i nekontroliranih posjeta zbog nezaštićenog ulaza i lake dostupno-sti. Nešto je manja opasnost od uznemiravanja šišmiša u Toploj pećini u kanjonu Čikole gdje je većina šišmiša u vrijeme formiranja porodiljnih kolonija uočena u teško pristupačnim dijelovima špilje. Ipak, važno je napomenuti da je sva daljnja istraživanja u ovom objektu potrebno provesti s velikim oprezom s obzirom da je otežano disanje tijekom provedbe monitoringa u lipnju 2013. vjerojatno bila poslje-dica povećane koncentracije ugljikovog dioksida.

Prema rezultatima jednogodišnjeg istraživanja, na području općina Šibenik, Unešić i Drniš obitava najmanje 14 vrsta šišmiša. Vodene površine kao što su lo-kve kraj zaseoka Mišure (selo Danilo Kraljice) predstavljaju važna lovna područja sa značajnom koncentracijom plijena, gdje je aktivnost većeg broja vrsta šišmiša uo-čena tijekom svakog terenskog obilaska. Visoka aktivnost fonetske skupine bjeloru-bi šišmiš/mali šumski šišmiš upućuje da obje ili jedna od navedenih vrsta učestalo koristi ovaj prostor. Uzevši u obzir karakteristike snimljenih eholokacijskih signala, moguće je zaključiti da se većina snimljenog glasanja odnosi na vrstu bjelorubi šiš-miš, čije je glasanje potvrđeno i analizom socijalnog zvuka. Veća brojnost ove vrste dodatno je potvrđena većim brojem uhvaćenih jedinki uz lokve u blizini zaseoka Mišure. Brojni suhozidi i kamene kuće koje se pojavljuju na ovome prostoru pred-stavljaju idealna skloništa bjelorubog šišmiša, koji ujedno i često lovi na otvorenim staništima (Dietz et al. 2009) kakva prevladavaju na istraživanom području. Iako se na razini Hrvatske smatra vrlo čestom (MZOIP & DZZP 2014), moguća brojnost ove vrste u Republici Hrvatskoj nije poznata.


23

ZahvaleZahvaljujemo tvrtki RP Global Danilo d.o.o. koja je �nancirala veći dio istraživa-nja i omogućila objavu prikupljenih podataka. Zahvaljujemo i Državnom zavodu za zaštitu prirode (čije je poslove kao pravni slijednik preuzela Hrvatska agencija za okoliš i prirode osnovana 2015. godine) koji je �nancirao dio istraživanja prove-denog u okviru projekta Udruge za zaštitu šišmiša Tragus „Monitoring odabranih porodiljnih kolonija vrsta šišmiša veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i Blazijev potkovnjak (R. blasii)“. Velika hvala i Danieli Hamidović na uvijek spre-mnim savjetima i literaturnim podacima.

ReferenceBarataud M., 2012. Ecologie acoustique des chiroptères d’Europe: identi�cation des espèces,

étude de leurs habitats et comportements de chasse. Collection Inventaires et biodiversité, Biotope (Mèze) et Muséum National d’Histoire Naturelle (Paris), 337 pp.

Barišić T., 2010. Natura 2000 – Špilja Mandalina i Škarin Samograd. Helop 6: 21–23.Barišić T., 2012. ISTRAŽI ME i što je bilo poslije. Helop 9: 85–88.Battersby J. (comp.), 2010. Guidelines for Surveillance and Monitoring of European Bats.

EUROBATS Publication Series No. 5. UNEP / EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 95 pp.

Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identi�cation key to the bats of Europe. Electronic publication. Version 1.0. Tuebingen & Erlangen, Germany, 35 pp.

Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A & C Black Publishers Ltd., London, 400 pp.

DZZP, 2014. Updated List of internationally important underground sites for bats - Croatia. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), Zagreb.

Hamidović D., M. Kipson, N. Fressel, P. Presetnik, C. Corben, S. Puechmaille, A. Glover, K. Barlow, H. Scho�eld, D. Rnjak, 2015. Pregled stanja istraženosti faune šišmiša šireg područja Nacionalnog parka „Krka“ [An overview of bat fauna research status for wider area of Krka National park]. U: Zbornik radova, Znanstveno-stručni skup “Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj - Aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Javna ustanova “Nacionalni park Krka”, Šibenik: 40-41.

HAOP, 2016. Web portal informacijskog sustava zaštite prirode. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP), <http://www.bioportal.hr> [2.10.2016.]

Magaš D., A. Blaće, 2011. Geografske osnove razvoja općine Unešić [Geographic bases of the deveopment of Unešić Municipality]. U: Matas M., J. Faričić (ur.) Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije – Zbornik radova, Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore, Ogranak Matice hrvatske Split, Zadar, Split: 131–193.


24

MGRP, 2010. Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP). Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH (MGRP), <http://oie.mingorp.hr/> [12.10.2016.]

MZOIP, DZZP, 2014. Sixth National Report on the Implementation of the Agreement, UNEP EUROBATS Agreement. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH, Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), Zagreb, Croatia, 18 pp.

MZOPUG, APO d.o.o., 2010. Smjernice za izradu Studija utjecaja na okoliš za vjetroelektrane za faunu ptica i šišmiša. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH (MZOPUG), APO d.o.o., Zagreb, 24 pp.

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama. Narodne novine, br. 144/13, 73/16.Rnjak G., V. Zrnčić, D. Rnjak, 2015. Speleološka istraživanja u zaleđu Šibenika. Subterranea

Croatica 19: 30–39. Rodrigues L., L. Bach, M.-J. Dubourg-Savage, B. Karapandža, D. Kovač, T. Kervyn, J. Dekker,

A. Kepel, P. Bach, J. Collins, C. Harbusch, K. Park, B. Micevski, J. Minderman, 2015. Guidelines for consideration of bats in wind farm projects. Revision 2014. EUROBATS Publication Series No. 6 (English version). UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 133 pp.

Šegota T., A. Filipčić. 2003. Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje. Geoadria 8(1): 17–37.Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Haring, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geo�roy,

1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: �eld identi�cation and distribution. Folia Zoologica 54 (1–2): 75–88.

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS). Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 06/00

Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine, br. 80/13.

25


WINTER AND LATE SPRING CENSUS OF BATS IN SKADAR LAKE NATIONAL PARK AND SURROUNDING AREA

(MONTENEGRO)

ZIMSKI I KASNOPROLJEĆNJI CENZUS SLIJEPIH MIŠEVA U NACIONALNOM PARKU SKADARSKO JEZERO I OKOLINI

(CRNA GORA)

Marina Radonjić1, Philippe �éou2

AbstractSkadar Lake has been recognized as a very important habitat for bats for decades. For the �rst time, a systematic survey of bat roosts in the Skadar Lake National Park and its surroundings was conducted, during winter and late spring. By these surveys, 7 species were identi�ed: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis blythii oxygnathus, M. ca-paccinii, M. emarginatus, Miniopterus schreibersii. For the �rst time two very important hi-bernacula were registered: Pećina kod Gorana cave (5 species / 5871 specimens) and Grbočica cave (7 species / 302 specimens). Also, by this research, the �rst maternity colony of Myotis emarginatus and the third maternity colony of Rhinolophus hipposideros in Montenegro, were recorded. According to previous researches and this study, 18 species of bats are present in Skadar Lake National Park and its surrounding (representing more than 60% of all bat species recorded in Montenegro). �is study aims develop the monitoring platform of bats populati-on in the Skadar Lake area.

Key words: Chiroptera, monitoring, Skadar Lake, hibernation colony, maternity colony

SažetakSkadarsko jezero je već decenijama prepoznato kao veoma važno stanište slijepih miševa. Po prvi put izvršen je sistematičan pregled skloništa slijepih miševa na području Nacionalnog parka Skadarsko jezero i njegove okoline, tokom zime i kasnog proljeća. Ovim terenskim pregledima registrovano je 7 vrsta: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis blythii oxygnathus, M. capaccinii, M. emarginatus i Miniopterus schreibersii. Po prvi put su identi�kovana dva vrlo značajna zimska skloništa: Pećina kod Gorana (5 vrsta / 5871 jedinka) i pećina Grbočica (7 vrsta/ 302 jedinke). Takođe, prva porodiljska kolonija vrste Myotis emarginatus i treća porodiljska kolonija vrste Rhinolophus hipposideros, u Crnoj Gori, potvrđene su ovim istraživanjem. Shodno prethodnim istraživanjima i ovoj studiji, 18 vrsta slijepih miševa je prisutno u Nacionalnom parku Skadarsko jezero i njegovoj okolini (što predstavlja nešto više od 60% svih registrovanih vrsta slijepih miševa u Crnoj Gori). Ova

1 Public Enterprise of National Parks in Montenegro, Trg Vojvode Bećir Bega Osmanagića 16, 81000 Podgorica (Montenegro), e-mail: [email protected] Montenegrin Ecologists Society / Crnogorsko društvo ekologa; Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 73, 81000 Podgorica (Crna Gora), e-mail: [email protected]

26

studija ima za cilj da doprinese razvijanju platforme za monitoring slijepih miševa u oblasti Skadarskog jezera.

Ključne riječi: Chiroptera, monitoring, Skadarsko jezero, hibernacijska kolonija, porodiljska kolonija

IntroductionSince the end of the 19th century, data on bats have been collected in the area of the Skadar Lake. Based on Presetnik at al. (2014), von Führer collected the �rst data on Myotis blythii oxygnathus and Miniopterus schreibersii in the north of the Skadar Lake between 1899 and 1901. Between the two world wars, Vladimir Martino inves-tigated Začir cave and he found the �rst specimens of Rhinolophus blasii for Skadar Lake. Later, Noblet (1986) published data on three new species for Montenegro, two being recorded in the focus area of this article: Myotis nattereri and M. mystaci-nus. During 1990’s, there were several surveys organized by national and Balkans researchers, especially by Milan Paunović (Natural History Museum, Belgrade) and Čeda Ivanović (Natural History Museum of Montenegro), who visited couple of caves (Paunović at al. 2004). New data were collected within the framework of various camps, three Slovenian student research camps (2005, 2009, 2013), and one important project– bat surveys in the caves around Skadar Lake within the scope of the “Nature for the Future” project funded by the European Union (Đurović 2011).

�e Skadar Lake is acclaimed as important ecosystem for summer and winter bat roosts in both sides of the border (Presetnik at al. 2014, �éou et al. 2015) and the need for a long-term monitoring programme to better understand the dynamic of bat populations was recognised. To be e cient, this long-term monitoring should have trans-boundary character in order to consider the whole ecological unit that the lake represents, and to be able to monitor the use of di�erent habitats and roosts by bats at a larger scale.

Material and methodsTwo survey sessions have been undertaken in the area of Skadar Lake: winter session 26th January to 3rd February 2015, and late spring session 6th to 16th June 2015. During the winter session, potential bat hibernacula in the area were surveyed for the �rst time, by means of visual identi�cation of bats following Dietz & von Helversen (2004), as well as by collection of bones and other indicators of bats presence. In addition to methods used during the winter session, mist netting and recording of bat calls with hand held bat detector (Pettersson D240x) where used during the late spring survey. Most of our research e�ort was concentrated on important bats roosts pointed out by Presetnik et al. (2014).

When bigger bat clusters were encountered, a photograph was taken in order to allow for a more e cient specimen counting and identi�cation on a computer, and also to minimize the animal disturbance. On computer, a grid was added to pic-

Marina Radonjić, Philippe Théou

27

tures on GIMP free-so�ware and the number of specimen per square was manually counted in several squares, and an average of specimens per square was obtained. A�er that, all the squares full of bats could be counted, and the number of squares was multiplied by the average of bats per square. �e remaining bats were counted manually and added to the total amount.

ResultsDuring these two survey sessions (9 survey days altogether), bats have been recorded in 13 roost sites (10 caves, 3 buildings) (Figure 1), most of them in already known bat roosts (Presetnik at al. 2014).

Figure. 1. Locations surveyed in Skadar Lake National Park and surrounding area during the winter and late spring bat survey sessions in 2015.

Slika. 1. Istraženi lokaliteti u Nacionalnom parku Skadarsko jezero i njegovoj okolini tokom zimskog i kasnoproljećnjog istraživanja slijepih miševa u 2015. godini.

In total, at least 7 bat species have been recorded during each of the two sessions (Table 1). During the winter census, some specimens could not be clearly identi�ed following the strict protocol, in order to not disturb bats during this sensitive period. �is was the case for middle size Rhinolophus spp. that can be only identi�ed when hand-held or with the help of bat-detector, i.e. by means that cannot be implemen-

Winter and Late Spring Census of Bats in Skadar Lake National Park and Surrounding Area (Montenegro)

28

ted during the hibernation. �erefore, the specimens were classi�ed as Rhinolophus euryale/blasii, considering that R. mehelyi was not recorded in the country. �e si-tuation was the same for so called “large Myotis spp.” that were recorded as Myotis myotis/blythii oxygnathus.

�e most o�en encountered species during the winter surveys was Rhinolophus hipposideros with 6 hibernacula followed by R. ferrumequinum and Myotis capacci-nii with 3 hibernacula. Miniopterus schreibersii was encountered in two roost sites only; however, it was the most numerous species with 5775 specimens counted.

During the maternity period, the most o�en recorded species/group is large Myotis spp. with 7 roost sites. In three of these sites, M. blythii oxygnathus specimens have been clearly identi�ed while for four others sites, one or both of large Myotis spp. species were present. With 5 sites used, R. hipposideros was the second most o�en recorded species during this period.

Table 1. Locations, bat species and their numbers found during winter and late spring 2015 bat survey in Skadar Lake National Park and surrounding area.

(bold numbers – species found on location for the first time, x – bone remain or carcase, “- “– no bats found, “/”– location not visited)

Tabela. 1. Lokaliteti, vrste slijepih miševa i njihova brojnost tokom zimskog i kasnoproljećnjog istraživanja slijepih miševa 2015. godine u Nacionalnom parku Skadarsko

jezero i okolini. (podebljani brojevi –vrsta zabilježena prvi put na lokaciji, x –ostaci kostiju ili leševa,

“- “–slijepi miševi nijesu bili uočeni,”/” –lokacije nijesu bile posjećene)

Location / Lokalitet

Date / datum

Rhin

olop

hus f

erru

meq

uinu

m

Rhin

olop

hus h

ippo

sider

os

Rhin

olop

hus e

urya

le

Rhin

olop

hus e

urya

le/bl

asii

Myo

tis bl

ythi

io xy

gnat

hus

Myo

tis m

yotis

/bly

thii o

xygn

athu

s

Myo

tis ca

pacc

inii

Myo

tis em

argi

natu

s

Myo

tis sp

.

Min

iopt

erus

schr

eiber

sii

Sum

of sp

ecies

/ Uku

pno v

rsta

1. Hotel Šaško jezero

02.02.2015 - - - - - - - - - - 014.06.2015 1 100 - - - 2 - - - - 3

2. Cave Pećina kod Gorana

02.02.2015 295 14 - 26 - - 1 - - 5535 514.06.2015 10 - 500 - - - - - - - 2

3. Cave Špela 02.02.2015 - 9 - - - - - - - - 114.06.2015 - 1 - - - - - - - - 1

4. Cave Golubija 03.02.2015 - - - - - - - - 13 - 1/ / / / / / / / / / / /

5. Cave Grbočica 31.01.2015 18 8 - 31 - 1 3 1 - 240 712.06.2015 - - - - - - 44 - - x 1


29

Location / Lokalitet

Date / datum

Rhin

olop

hus f

erru

meq

uinu

m

Rhin

olop

hus h

ippo

sider

os

Rhin

olop

hus e

urya

le

Rhin

olop

hus e

urya

le/bl

asii

Myo

tis bl

ythi

io xy

gnat

hus

Myo

tis m

yotis

/bly

thii o

xygn

athu

s

Myo

tis ca

pacc

inii

Myo

tis em

argi

natu

s

Myo

tis sp

.

Min

iopt

erus

schr

eiber

sii

Sum

of sp

ecies

/ Uku

pno v

rsta

6. Cave Babatuša

/ / / / / / / / / / / /12.06.2015 - - - - - 1 - - - - 1

7. Castle Žabjak Crnojevića

03.02.2015 x - - - - - - - - - 014.06.2015 - - - - - - - 40 - - 1

8. Cave Začirska pećina

31.01.2015 - - - - - - - - - - 013.06.2015 1 4 - - 4 - - - - - 3

9. Former hydropower house

/ / / / / / / / / / / /13.06.2015 - 6 - - - - - - - - 1

10. Cave Obodska pećina

/ / / / / / / / / / / /13.06.2015 - - - - - 3000 1000 - - 1500 3

11. Cave Žmrljevica pećina

31.01.2015 - 1 - - - - 1 - - - 212.06.2015 - 1 9 - 5 - 10 1 - - 5

12. Šutovića cave

03.02.2015 - 1 - - - - - - - - 114.06.2015 - - - - - 40 50 - - 20 3

13. Cave Magara 03.02.2015 1 1 - - - - - - - - 211.06.2015 - - - - 11 - - - - - 1

Sum of specimen/ number of locations Zbir jedinki/Broj lokaliteta

Winter / number of locationsZima/broj lokaliteta

314/3 34/6 - 57/1 - 1/1 5/3 1/1 13/1 5775/2

Late spring / number of

locationsKasno proljeće/Broj lokaliteta

12/3 112/5 509/2 - 9/3 3043/4 1104/4 41/2 - 1520/2

�e hotel on Šasko Lake (loc.1) was visited in June and we recorded a maternity colony of R. hipposideros with around 100 adults, and at least 3 juveniles hanging on their mothers (Figure 2, Table 1). �is record con�rms the third maternity colony of R. hipposideros in Montenegro, suspected by Presetnik et al. (2014). In addition


30

of this maternity colony, two new species have been recorded for this site during the late spring survey.

Another important bat roost in the south-east Montenegro, and the south-west Balkans in general, is the cave Pećina kod Gorana (loc.2), located near village Gorana (Bar municipality) where we recorded 2 new species for this site and a total of 6 species (Table 1). Considering the numerous specimens of R. euryale recorded (around 500) and survey date (14 June 2015), it is very possible that they use the �rst part of the cave as maternity roost site, however we cannot con�rm it as no juveniles were observed. In addition, this cave is an important hibernaculum for R. ferrumequinum (295 ind. found near the entrance of the second room), and M. schreibersii (5535 ind.), with majority of specimens found on the wall of the cave’s biggest chamber (Figure 3). Since the cave is being used as dump site, the situation of the bat population could quickly change due to disturbance, such as �re for example.

R. hipposideros was con�rmed in the Špela cave (loc.3), during winter (1 ind.) and late spring (9 ind.). For Golubija cave (loc.4), small Myotis sp. (at least 13 ind.) have been recorded during the winter session, in an inaccessible part of the cave which did not allow us to fully identify the specimens.

Our data con�rmed the importance of the cave system Grbočica/Babatuša (loc. 5, 6), with at least 7 bat species recorded in these caves, the highest number in the area (Table 1). �e presence of M. bechsteinii in this cave (�éou & Đurović 2015) was previously wrongly determined based on miss-identi�cation of photo of M. emarginatus.

Concerning the Žabljak Crnojevića castle (loc.7), M. emarginatus was recorded for the �rst time. In addition, a juvenile was recorded during the visit making that location the �rst con�rmed maternity roost for this species in Montenegro.

Concerning the Začirska cave (loc.8), three species were con�rmed in the cave during the late spring by mist-netting, while 3 specimens of two species (M. blythii oxygnathus (1), R. hipposideros (2)) were recorded during visual inspection of the cave.

Six individuals of R. hipposideros were discovered in the former hydropower house (loc.9) on the path toward the Obodska cave. �ese specimens (and possible others located in the attic of the building) could represent the fourth maternity colo-ny in Montenegro, but no juveniles could be identi�ed during our visit to con�rm it.

�e late spring survey of the Obodska cave (loc.10) con�rmed that this cave is a key site for the bats in term of number of specimen. No juveniles were seen during the visit. Unfortunately, the cave could not be reached during winter session due to the high water level of the river.

By mist-netting at the Žmrljevica cave (loc.11) we recorded M. blythii oxygna-thus (5 ind.) for the �rst time.

In the Šutovića cave (Cave Jama Śjutoviča (Grbavci) in Presetnik at al. 2014) we recorded for the �rst time M. capaccinii (50 ind. during late spring) and R. hippo-sideros (1 ind. during winter). With these new data, 6 species are known to use this cave during the year.


31

During survey in the Magara cave, we recorded for the �rst time M. blythii oxygnathus. All the specimens (11 ind.) were males mist-netted coming from outside of cave which indicate the presence of another roost nearby this location.

Figure 2. Miniopterus schreibersii hibernation group in the cave Pećina kod Gorana. Slika 2. Miniopterus schreibersii, hibernacijska grupa u Pećini kod Gorana.

(photo/foto: Philippe �éou)

Figure 3. Maternity colony of Rhinolophus hipposideros near the Šasko Lake. Slika 3. Porodiljska kolonija vrste Rhinolophus hipposideros blizu Šaskog jezera.



32 Marina Radonjić, Philippe Théou

Conclusions�e data collected con�rmed the fact that the Lake Skadar is a very important area for bats in Montenegro, in term of number of species and number of specimens.

18 species have been found in Skadar Lake National Park and its surrounding so far, which is more than 60% of all bat species recorded in Montenegro (Presetnik at al. 2014). 7 of those species have been identi�ed during these recent surveys (pos-sibly more due to uncertain identi�cation – Rhinolophus spp. and Myotis spp. during winter, Myotis myotis/blythii oxygnatus during late spring).

�is �rst bat winter census organised in the Montenegro showed the presence of 7 bat species in the area of Skadar Lake National Park and its surrounding areas. In comparison to the Albanian side of the Skadar Lake, the Montenegrin side is hosting more species and bigger groups (�éou et al. 2015). Even more, some roost and in particular the cave Pećina kod Gorana hosts the largest concentrations of hibernating of Miniopterus schreibersii in the south-west Balkans (Papadatou et al. 2011, �éou et al. 2015), as well as one of the most important hibernating groups of R. ferrumequinum in the region (�éou et al. 2015, Presetnik et al. 2016).

Similarly to winter census, 7 bat species were fully identi�ed in the surveyed roosts during the late spring, as well as up to 5 maternity colonies of 5 species. �e most important roost site in term of number of bats was the Obodska pećina, host-ing approximately 5500 bats of 3 species. Furthermore, this site hosts the most nu-merous summer bat aggregation in Montenegro known so far.

For the time being, most of the roosts are in good state of conservation, how-ever, there is an evident growing tourist pressure on roost of cave system Grbočica/Babatuša and mismanagement of Pećina kod Gorana, which calls for closer com-munication with stakeholders. Another particular concern is the preservation of bat roosts in buildings which are even under bigger risk (due to potential changes in use and/or re-construction) in comparison to those in caves. �erefore, strict legal protection of most important roosts, as already proposed by Presetnik et al. (2014) accompanied with adequate management plan should be a priority of the institu-tions responsible for the biodiversity protection.

As a starting point a trans-boundary action plan (under approval process by relevant Albanian and Montenegrin institutions) has been developed in parallel of the presented �eld work, with the support of the GIZ funded project CSBL. �is document targets the main actions to be implemented on the �eld, in term of infra-structure, research, monitoring, communication, awareness, as well as the responsi-bility of all the stakeholders involved in both side of the border.

AcknowledgmentThe authors would like to thank Colette Donadio for the English proofreading, and the two anonymous reviewers for their excellent and constructive comments. The data have been collected in the framework of the project “Capacity building and ac-

33Winter and Late Spring Census of Bats in Skadar Lake National Park and

Surrounding Area (Montenegro)

tion plan on bat monitoring for the area of Shkodër/Skadar lake”. The project was un-dertaken within the GIZ project “Conservation and Sustainable use of Biodiversity at Lakes Prespa, Ohrid and Shkodra/Skadar (CSBL)”. The authors would like to thank the CSBL Project, and especially Ralf Peveling and Jelena Peruničić. Also, we would like to thank the following persons that helped for the implementation of this project in the alphabetic order: Jovana Bošković, Ilija Ćetković, Philippe Christe, Laura Clément, Eléonore Genzoni Ducommun, Olivier Glaizot, Maja Hodžić, Vuk Iković, Milica Jovanović, Semra Kuč, Ervis Loçe, Marija Mićunović, Irma Muhović, Denis Muskaj, Milica Peković, Jelena Popović, Primož Presetnik, Amarailda Rapaj, Stefan Ralević, Enis Shehu, Endrit Shima, Zoran Radonjić, Dina Šabanović, Dragana Šćepanović, Denik Ulqini, Drilona Xhemalallari, Trifon Ziu.

ReferenceDietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. L’encyclopédie des chauves-souris d’Europe et

d’Afrique du Nord: biologie, caractéristiques, protection. Delachaux et Niestlé. 400 pp.Đurović M., 2011. Cave bat fauna of National park Skadar lake, Montenegro. pp 59. In: Hutson

A. M. & Lina P. H. C. (eds.): Programme, Abstracts, List of Participants. XIIth European Bat Research Symposium, Vilnius, Lithuania 22. –26. Aug. 2011. Gamtos Tyrimu Centras, Vilnius, 99 pp.

Noblet J.F., 1986. Découverte du murin de Natterer (Myotis nattereri) à la frontiereYougoslavie-Albanie. Mammalia, t.50, 2: 266–267.

Papadatou E., X.Grémillet, F. Bego, S. Petkovski, E. Stojkoska, O. Avramoski, Y. Kazoglou, 2011. Status survey and conservation action plan for the bats of Prespa. Society for the Protection of Prespa, Agios Germanos. 97 pp.

Paunović M., B. Karapandža, D. Tešić, 2004. Pregled faune slepih miševa (Mammalia, Chiroptera) Crne Gore. P.: 76. In: Pešić V., Karaman M., Petrović D., Vuksanović S., Malidžan S., Hadžiablahović S. (ed.): I. simpozijum ekologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem (knjiga apstrakata). Univerzitet Crne Gore, Odsjek za biologiju, Republički Zavod za zaštitu prirode, Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora, Tivat, 160 pp.

Presetnik P., M. Paunović, B. Karapandža, M. Đurović, Č. Ivanović, M. Ždralević, P. Benda, I. Budinski, 2014. Distribution of bats (Chiroptera) in Montenegro. Vespertilio 17: 129–156.

Presetnik P., J. Mulaomerović, J. Pašić, 2016. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2014/15. Hypsugo 1(1):30–37.

�eou P., Đurović M. 2015. Bechstein’s bat Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817), in southwestern Balkans: First record for Montenegro and additional data for Albania. Ecologica Montenegrina 2(2):187–190

�éou P., E. Loçe, M. Đurović, 2015. Results of pioneer survey of potential bat hibernacula in Albania (2012–2015). Natura Sloveniae 17(1): 25–40.

34


REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI

U ZIMU 2015/16.

SURVEY RESULTS OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2015/16

Primož Presetnik1, Jasminko Mulaomerović2, Jasmin Pašić2, Ivan Napotnik3, Simone Milanolo2, Ivana Budinski4, Branka Pejić5

AbstractDuring winter 2015/16 survey of 33 potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina we have with visual observations, occasional detailed examination of individuals and determina-tion of bone remains found 15 bat species: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. eu-ryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. bechsteinii, M. emarginatus, M. mystacinus, M. capac-cinii, Nyctalus noctula, Eptesicus serotinus, Plecotus auritus, P. macrobullaris, Barbastella bar-bastellus and Miniopterus schreibersii. On over half sites presence of Rhinolophus hipposideros was recorded, and R. ferrumequinum was also very common. However the most numerous were Miniopterus schreibersii, where all of the animals were concentrated on few locations. With cooperation of 40 persons we have discovered also so far unknown important mayor bat hibernacula, which should be regularly monitored and also legally protected.

Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina

SažetakTokom zime 2015/16. istraživanjem 33 potencijalna hibernacijska skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini vizuelnim opažanjem, povremenim detaljnim ispitivanjem pojedinih životi-nja i određivanjem ostataka kostiju pronađeno je 15 vrsta šišmiša: Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum, R. euryale, Myotis myotis, M. oxygnathus, M. bechsteinii, M. emarginatus, M. mystacinus, M. capaccinii, Nyctalus noctula, Eptesicus serotinus, Plecotus auritus, P. macro-bullaris, Barbastella barbastellus i Miniopterus schreibersii. U više od pola lokaliteta zabilježe-no je prisustvo Rhinolophus hipposideros, a također je vrlo čest i R. ferrumequinum. Međutim, najbrojniji su bili Miniopterus schreibersii, gdje su sve životinje koncentrisane na nekoliko lokacija. Uz saradnju 40 osoba otkrili smo i do sada nepoznata značajna skloništa hibernira-jućih šišmiša, koje treba redovno pratiti i zakonom zaštiti.

Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovinaa

1 Center za kartogra�jo favne in �ore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ck�.si2 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected], [email protected], [email protected] 3 Speleološko društvo Ponir (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected] Odeljenje za genetička istraživanja, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Univerzitet u Beogradu (Srbija), e-mail: [email protected] Biološko istraživačko društvo „Josif Pančić“ (Srbija), e-mail: [email protected]

35Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini

u zimu 2015/16.

Uvod i metode radaOve zime (2015/2016) naše aktivnosti pregleda skloništa šišmiša su se proširile na nova područja u BiH i uključili su se mnogobrojni novi saradnici. Iz tog razloga smo imali mogućnost provjeriti najveći broj (33) potencijalnih zimskih skloništa šišmiša do sada, čime su obuhvaćena već poznata bitna skloništa, kao i do sada još neprovje-rene lokacije. Imali smo i sreće kada smo otkrili jedno sklonište u zgradama šetajući navečer po Sarajevu, a drugu kada smo na internetu, tražili lokaciju iz literature.

Organizovane su ekskurzije u okolini Teslića, Šipova, Kupresa, Banja Luke, planine Ozren, zaštićenog pejsaža Bijambare, Vareša, Sanskog Mosta i Zvornika. Metodologija terenskog rada je bila kao što su je opisali Pašić i sar. (2013) i Presetnik i sar. (2014). Pored toga, kada su za to postojali odgovarajući uslovi, dio primjeraka je, prvi put u BIH, markiran krilnim markerima (tzv. prstenovima) Centra za mar-kiranje životinja pri Prirodnjačkom muzeju u Beogradu i puštan na licu mjesta.

Jedan od uspjeha ove godine je i precizno lociranje Karapandžine pećine, tako da napokon tačno znamo gdje je lokacija prvog nalaza malog mišouhog šišmiša (Myotis oxygnathus) u Bosni i Hercegovini (Karapandža 2015). Za spomenuti je i petogodišnjica redovnog pregleda pećine Ljubačevo. Ove godine smo prvi put sa programom TRIM uz pomoć BirdStats-a eksperimentalno izračunali i trendove vr-sta šišmiša u zimskim skloništima. Očekivano, zbog kratkog trajanja zimskog mo-nitoringa i malobrojnosti skloništa koje smo mogli uključiti u obračun nismo imali jasnih trendova. Statističko podržane trendove možemo očekivati poslije još najma-nje pet zimskih prebrojavanja šišmiša u nekim pećinama. Ipak, ove rezultate smo za neke vrste šišmiša slali organizaciji BatLifeEurope, te su ih spojili sa rezultatima drugih zemalja u ukupni tzv Evropski indeks zimovanja šišmiša.

Na pregledima je sarađivalo impresivan broj od 40 pojedinaca: Dženan Aganović (DžA), Joviša Bajić (JB), Dušan Bodiroga (BD), Ivana Budinski (IB), Dane Buvač (DB), Jelena Čupeljić (JČ), Ilhan Dervović (ID), Tarik Dervović (TD), Selma Dizdarević (SD), Ognjen Drljača (OD), Jasna Friščić (JF), Jovana Janjić (JJ), Darko Jokić (DJ), Vukašin Josipović (VJ), Tomislav Tolja Knežević (TK), Amina Krivošić (AK), Marina Kucalović (MK), Marina Latinović (ML), Nino Lojpur (NJ), Ognjen Matović (OM), Simone Milanolo (SM), Bruno Milinović (BM), Jasminko Mulaomerović (JM), Ivan Napotnik (IN), Zoran Nišić (ZN), Jasmin Pašić (JP), Aleksandar Pegan (AP), Branka Pejić (BP), Slavko Polak (SP), Primož Presetnik (PP), Danijel Prpoš (DP), Alen Ramić (AR), Željko Rogić (ŽR), Srđan Ruskić (SR), Vladan Smrekić (VS), Ersan Tiganj (ET), Goran Topić (GT), Predrag Trivunović (PT), Mirko Vidović (MV), Boško Vuković (BV).

Rezultati i diskusijaU zimu 2015/2016. pregledana su ukupno 33 potencijalna zimska skloništa šišmiša (Slika 1), 29 u speleološkim objektima, a po jedno u vještačkom podzemnom objek-tu, srednjevjekovnoj tvrđavi, mostu i prethodno spomenutim u zgradama.

Ukupno smo pronašli 15 vrsta šišmiša, što je više od polovine svih vrsta šišmiša poznatih u državi (Karapandža i sar. 2014). U najveće broju nalazišta su zabilježeni

36

mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros), a slijede veliki potkovasti šišmiš (R. ferrumequinum) i po broju nalazišta izjednačeni širokouhi šišmiš (Barbastella bar-bastellus) i Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) (Tabela 1). Po broju zabilježenih jedinki na prvom mjestu je Šrajberov šišmiš, koga slijede veliki i mali potkovasti šišmiš.

Ove godine smo imali i veliku sreću pa smo u jednoj od pećina našli kosti vrlo rijetko nalaženog Behštajnovog šišmiša (Myotis bechsteinii). U drugoj pećini našli smo po jednu jedinku također rijetko zapaženih smeđih (Plecotus auritus) i alpskih dugouhih šišmiša (P. macrobullaris). Na osnovu objavljenih podataka u literaturi (Mulaomerović 2013a, 2013b, Tvrtković i sar. 2005), prebrzo smo mislili da je alpski dugouhi šišmiš pronađen prvi put posle II svjetskog rata. U valu entuzijazma poslali smo obavještenje i medijima, a njihov odziv je bio izvanredan. Prvi online portal je o tome objavio poslije samo pola sata, a do sljedećeg dana ukupno 16 ih je objavilo vijest. Ipak, ostalo je pitanje od kada datira podatak iz Livna koji navode Tvrtković i sar. (2005), pa smo pitali o tome kustosa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, gde se čuva ovaj preparat. Dr. Igor Pavlinić, kome se ovom prilikom ponovno zahvaljuje-mo, prijazno nam obrazložio da je ovaj primjerak (kolektorski br. 6154) pronašao pregažen u centru Livna 29. 7. 2002. ali nije mogao reći da li su ga ubila kola ili nešto drugo pa je bio pregažen tek kasnije. Ni ta činjenica nije umanjila našu radost da smo pronašli novu lokaciju alpskog dugouhog šišmiša, a možemo i bez greške reći da smo pronašli prvog živog poslije skoro 100 godina.

Tabela 1. Vrste, ukupan broj živih životinja, broj nalazišta i pregled nalazišta šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2015/16.

(# – nađene samo kosti ili čuli samo glasanje, * – broj ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima)

Table 1. Bat species, numbers of live animals, number of locations and overview of surveyed hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2015/16.

(# – only bone remains found or social calls heard, * – number preceding the sites names in following subchapters)

Vrsta (takson) / Species (taxon)

Broj životinja /No. of bats

Broj nalazišta /No. of locations

Šifra nalazišta / Site codes*

Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) 321 18 1, 3, 6, 9, 10, 11, 12, 13, 15, 16, 18, 25, 26, 27, 28, 30, 31, 33

Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) 1.113 12 1, 3, 5#, 6, 9, 12, 13, 15, 16, 18, 28, 31, 33

Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale) 773 2 6, 28Veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis) 2 3 18, 26#, 28Mali mišouhi šišmiš (Myotis oxygnathus) 4 1 18Veliki/mali mišouhi šišmiš (Myotis myotis / oxygnathus) 34 4 6, 18, 20, 28Behštajnov šišmiš (Myotis bechsteinii) # 1 4#Trobojni šišmiš (Myotis emarginatus) 1 1 28

Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović, Jasmin Pašić, Ivan Napotnik, Simone Milanolo, Ivana Budinski, Branka Pejić

37

Vrsta (takson) / Species (taxon)

Broj životinja /No. of bats

Broj nalazišta /No. of locations

Šifra nalazišta / Site codes*

Mali brkati šišmiš (Myotis mystacinus) 2 2 1#, 18Dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii) 18 2 3, 28Noćni šišmiš (Nyctalus noctula) # 1 24#Veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus) 1 1 12Smeđi dugouhi šišmiš (Plecotus auritus) 1 1 18Alpski dugouhi šišmiš (Plecotus macrobullaris) 1 1 18Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) 5 5 3, 18, 26#, 27, 29Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) 2.105 5 6, 12, 15, 16, 28Ukupno / Total 4.381 33

Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2015/16.

(brojevi odgovaraju broju ispred imena lokaliteta u sljedećim potpoglavljima) Figure 1. Sites of surveyed potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina

in the winter 2015/16. (number refers to number preceding the site name in following subchapters)

Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2015/16.

38

1. Vaganska pećina, katastarski broj 35321

(selo Strojice, opština Šipovo, 920 m. n. v., lat: 44,1425 / long: 17,1684)9. 1. 2016. (DžA, JF, JM, IN, JP, SP, PP, GT):- Rhinolophus hipposideros 1 (na kraju Dvorane S. Šolaje, T = 9’4°C, H = 82’7 %, v = 0 m/s),- R. ferrumequinum 86 (70 u grupi u Svečanoj dvorani, T = 9’4°C, H = 87’9 %, v = 0 m/s, većina ostalih u prvoj dvorani poslije Svečane dvorane; na raskrsnici Ponorska dvorana – Dvorana divova T = 9’6°C, H = 87’5 %, v = 0 m/s, pronašli smo i kosti),- Myotis mystacinus (kosti).Ostale primijećene životinje: Scoliopteryx libatrix, Triphosa dubitata, Troglophilus ca-vicola, T. neglectus, Parapropus vitorogensis, Speolepta leptogaster – larve, Culex sp., Campodeidae, Collembola, Brachydesmus sp., Craspedosomatidae/Anthogonidae, Meta sp., Opiliones (cf. Leiobunum sp.), Eschatocephalus cf. vespertilionis, Rhagidia sp., Martes sp. (guano). Na putu do pećine tragovi zeca (Lepus europaeus).

2. Pećina kod Janjskih otoka, katastarski broj 5365 (selo Donji Čuklić, opština Šipovo, 565 m. n. v., lat: 44,2175 / long: 17,1246)Kratka, cca. 20 m duga, pećina sa ulazom tri metara iznad Janjske rijeke. 9. 1. 2016. (DžA, JF, JM, IN, JP, SP, PP, GT):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Male hrpe guana u ulaznom dijelu pećine. Provjeriti ljeti.Ostale primijećene životinje: Scoliopteryx libatrix, Triphosa dubitata, Troglophilus neglectus, Vulpes vulpes.

3. Sokolačka pećina, katastarski broj 3342 (selo Gornji Jakšić, rijeka Sokočnica, opština Šipovo, 575 m. n. v., lat: 44,2824 / long: 17,0284) 9. 1. 2016. (DžA, JF, JM, IN, JP, SP, PP, GT):- R. hipposideros 3 (u završnom dijelu pećine, T = 8’8 °C, H = 84’8 %, v = 0 m/s), - R. ferrumequinum 2 (kao i mali potkovasti šišmiši),- Myotis capaccinii 2 (od toga jedan odrastao mužjak, AB=41,8 mm, m= 10,0 g, svi u ulaznom dijelu pećine; T = 5’9 °C, H = 86’2 %, v = 0 m/s),- Barbastella barbastellus 2 (jedan na ulaznom i jedan u srednjem dijelu pećine; T = 6’0 °C, H = 86’6 %, v = 0 m/s).Ostale primijećene životinje: S. libatrix, T. dubitata, T. sabaudiata, T. cavicola, T. neglectus, Diphyus quadripunctorius, Atheta sp., Culex sp., Collembola, Diplopoda (cf. Craspedosomatidae), Hylopoda, Meta sp., Opiliones (cf. Leiobunum sp.).

1 Katastarski brojevi speleoloških objekata dati su prema Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine Centra za krš u Sarajevu (Mulaomerović et al. 2006).


39

4. Karapandžina pećina (Pećina u Dubokom dolu kod Šemenovaca), katastarski broj 2041 (selo Šemenovci, opština Kupres, Republika Srpska, 1.158 m. n. v., lat: 44,0909 / long: 17,1240)Približno 40 metara dugačka pećina sa 2 metarskim nagibom na ulazu i velikom centralnom dvoranom, odakle ka donjem dijelu pećine vode dva kratka kanala na lijevo i desno. 9. 1. 2016. (DžA, JF, TK, JM, IN, JP, SP, PP, GT, PT):- M. bechsteinii (kosti),- Pipistrellus kuhlii/nathusii/H. savii (kosti).Napomene: U centralnoj dvorani T = 6’0°C, H = 83’2 %, v = 0 m/s.Ostale primijećene životinje: T. dubitata, T. cavicola, Parapropus ganglbaueri. Prema riječima Tomislava Tolje Kneževiča, unutra se gnijezde žutokljune galice (Pyrrhocorax graculus) – mi smo vidjeli i fotogra�sali gnijezdo.

5. Pećina u Katarevom dolu, katastarski broj 4984 (selo Šemenovci, opština Kupres, Republika Srpska, 1.160 m. n. v., lat: 44,0881 / long: 17,1199)9. 1. 2016. (DžA, JF, TK, JM, IN, JP, SP, PP, GT, PT):- R. ferrumequinum (kosti).Napomene: T = 9’0 °C, H = 79’2 %, v = 0 m/s.Ostale primijećene životinje: T. dubitata, Aranea.

6. Rastuša, katastarski broj 3222 (selo Rastuša, opština Teslić, 320 m n. v., lat: 44,6963 / long: 17,8007Prostran pećinski ulaz zatvoren kapijom. Pećina je morfološki jednostavna, sastav-ljena iz horizontalnih hodnika i nekoliko povećih dvorana.12. 12. 2015. (DžA, OD, JF, JM, IN, DP, JP, PP):- R. hipposideros 33,- R. ferrumequinum 91 (veća grupa 59 životinja u Obilaznom hodniku, kod umjet-nog ulaza, T = 10’1°C, izmjerili jednu odraslu ženku, koja je već rađala), - R. euryale 770 (većina u glavnom kanalu, djelomično izmiješani sa Šrajberovim šišmišima, T = 11’2 °C, izmjerili 2 odrasle ženke koje su već rađale, jednu mladu ženku i 1 mužjaka),- M. myotis/oxygnathus 10 (jedan uz prvu grupu Šrajberovih šišmiša, T = 7’7 °C, sedam jedinki u maloj rupi, dva visila odvojeno, pronašli smo i kosti), - Miniopterus schreibersii 127 (jedna grupa na kraju pristupnog ulaznog kanala, po-jedinac među grupama mediteranskih potkovastih šišmiša, pronašli smo i kosti).Napomene: Velike hrpe guana. Provjeriti ljeti.Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix, Opilionidae, Meta cf. menardi, Troglophilus sp.


40

7. Pećina pod Rastušom, katastarski broj 5346 (selo Rastuša, opština Teslić, 305 m n. v., lat: 44,6965 / long: 17,8010)Kratka pećina ponornica ispod stijene pod ulazom u pećinu Rastuša. 12. 12. 2015. (DžA, OD, JF, JM, IN, DP, JP, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Velike hrpe guana, T = 4’9 °C. Provjeriti ljeti.Ostale primijećene životinje: S. libatrix.

8. Kod stuba Venecija mosta na Vrbasu (Ulica Cara Lazara, Banja Luka, 160 m n. v., lat: 44,7648 / long: 17,1888)12. 12. 2015. (DžA, JM, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Pronašli samo jednu hrpu guana srednje veličine (provjerili čitavu du-žinu jedne cijevi). Ostale primijećene životinje: Aglais io, Aranea, Homo cf. sapiens.

9. Miletova jama, katastarski broj nije jasan (selo Naroci, Ozren planina, 500 m n. v., lat: 44,5867 / long: 18,3808)Pećina je izvorskog tipa sa dva ulaza, duga oko 250 m.16. 1. 2016. (JB, OD, IN, BM, ŽR):- R. hipposideros 11 (9 na ulaznom dijelu, 2 u desnom (glavnom) kanalu),- R. ferrumequinum 4 (10–15 m na početku glavnog kanala).Napomene: U jednom kanalu ima znak Speleološkog kluba Bosna iz Tuzle. U Katastru (Mulaomerović i sar. 2006) postoji pećina Međeđa kosa na Ozrenu (katastarski broj 787) koju je istraživao SK Bosna iz Tuzle. Prema priči domaćina Slobodana Jovića, pored postoji brdo Međeđa kosa ali da u tom brdu nema pećine. Tako da je vjero-vatno da je u pitanju ista pećina o kojoj je šišmiše već istraživao Obrad Ivanović (Jovanović & Budinski 2015). Tim prije što se u izvještaju sa istraživanja (Anonymus 1956) kaže da su istraživali teren na području Ozrena (Međeđa kosa) i da na tom području postoji pećina.Ostale primijećene životinje: S. libatrix, T. cavicola, T. neglectus, S. leptogaster – larve, Opiliones, Collembola, Brachydesmus sp., Meta sp., Acarina, Gastropoda, Isopoda. Dosta izmeta kuna, ostaci puha.

10. Mračna pećina, katastarski broj 2412 (kanjon rijeke Prače, selo Banja Stijena, opština Rogatica, 597 m n. v., lat: 43,7723 / long: 18,8871)Velika pećina, sa složenim sistemom kanala i dvorana, vjerovatno dio mnogo većeg sistema (Mračna pećina-Govještica) kao fosilni dio. Bogata pećinskim ukrasima. Jedna od prvih pećina koje su istraživane krajem 19. stoljeća. 29. 10. 2015. (SM):- R. hipposideros 46.


41

31. 1. 2016. (SM):- R. hipposideros 70.9. 4. 2016. (SM):- R. hipposideros 34.

11. Pećina na vrelu Željeznice, katastarski broj 3823 (selo Godinja, opština Trnovo, Federacija BiH, 1050 m n. v., lat: 43,6472 / long: 18,3785Mala morfološki jednostavna pećina dužine 80 m. Na kraju pećine mali vodeni tok koji završava sifonom. Ispod pećine se nalazi vrelo.21. 11. 2015. (JM, ID):- R. hipposideros 36.

12. Pećina Ljubačevo, katastarski broj 2050 (selo Ljubačevo, opština Banja Luka, 420 m n. v., lat: 44,6803 / long: 17,2061))6. 2. 2016. (JF, IN, MK, JP, DP, ŽR):- R. hipposideros 2 (jedan kod grupe velikih potkovastih šišmiša, jedan ispred Kolapsa, T = 8’6 °C, H = 91’9 %, v = 0 m/s),- R. ferrumequinum: 207 (od toga 183 u koloniji na samom početku Slijepog kanala, T = 6’2°C, H = 73’5 %, v = 0 m/s, većina ostalih na završetku Ulaznog kanala, izmje-rili jednog mladog mužjaka: AB = 55’0 mm, m = 16’0 g),- Eptesicus serotinus 1 (u istoj pukotini kao u godini 2011 (Pašić i sar. 2012), T = - 0’5 °C, H = 63’5 %, v = 0 m/s),- Mi. schreibersii 228 (227 u grupi na sredini Ulaznog kanala, T = 7’2 °C, H = 76’3 %, v = 0 m/s, i jedan uz grupu velikih potkovastih šišmiša).Ostale primijećene životinje: S. libatrix, Troglophilus sp., Speleolepta sp. – larve, Opiliones, Collembola, Coleoptera, Diplura, Isopoda. Na ulazu tri mladunčeta lisice (Vulpes vulpes), verovatno tu postoji brlog.

13. Pećina Mišarica, katastarski broj 2382 (selo Bijeli potok, opština Čelinac, 570 m n. v., lat: 44,7344 / long: 17,2252)6. 2. 2016. (JF, IN, MK, JP, DP, ŽR):- R. hipposideros 9 (pet u ulaznoj dvorani, T = 10’5 °C, H = 79’6 %, v = 0’3 m/s, jedan u kanalu ispred završne dvorane i tri jedinke u samoj završnoj dvorani, T = 11’2 °C, H = 85’5 %, v = 0 m/s),- R. ferrumequinum 1 (u ulaznoj dvorani).Ostale primijećene životinje: Anelida, Isopoda.

14. Hajdučka pećina, katastarski broj 1791 (selo Bijeli potok, opština Čelinac, 570 m n. v., lat: 44,7253 / long: 17,2655)Manje od 20 metara dug, jednostavan i uzak kanal.6. 2. 2016. (JF, IN, MK, JP, DP, ŽR):


42

- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Nismo primjetili ni tragove prisutnosti šišmiša.

15. Fajtovačka pećina, katastarski broj 1638 (selo Fajtovci, opština Sanski Most, 395 m n. v., lat: 44,7885 / long: 16,5243)13. 2. 2016. (JP, IN, DP, OD, SR, BM):- R. hipposideros 18 (kraj ulaznog kanala 4, glavna dvorana 14), - R. ferrumequinum 70 (na kraju ulaznog kanala grupa 16 ex i 2 pojedinačno pored grupe, u glavnoj dvorani kolonija 39 ex i 13 pojedinačno),- Mi. schreibersii 720 (jedna kolonija).Napomene: Ulaz: T = 10’7 °C, H = 82’5 %, v = 0 m/s, sredina glavne dvorane: T = 9’6 °C, H = 87’9 %, v = 0 m/s).Ostale primijećene životinje: Coleoptera, Collembola, Meta cf. menardi, Troglophilus sp., lisica (Vulpes vulpes) istrčala kada smo ušli u pećinu, jedna uginula na putu iznad pećine.

16. Pećina Hrustovača, katastarski broj 1815 (selo Hrustovo, opština Sanski Most, 280 m n. v., lat: 44,6722 / long 16,6990)13. 2. 2016. (JP, IN, DP, OD, SR, BM):- R. hipposideros 52 (pojedinačne jedinke cijelom dužinom glavnog kanala),- R. ferrumequinum 179 (40-tak metara od ulaza kolonija 63 ex, lijevi kanal kolonija 38, dublje u glavnom kanalu, posle 15-tak metara kolonija 51, ostali pojedinačno; mlada ženka: AB = 58’3 mm, masa = 20 g; mužjak; odrastao mužjak: AB = 55’5 mm, masa = 19 g),- Mi. schreibersii 86 (ulazni dio 3 jedinke, u lijevom kanalu 4 u koloniji sa R. ferru-mequinum, 79 u mješovitoj koloniji sa R. ferrumequinum u glavnom kanalu).Napomene: Ulaz: T = 10’6 °C, H = 70 %, v = 0 m/s, srednji dio glavnog kanala: T = 10’7 °C, H = 77’2%, v = 0 m/s.Ostale primijećene životinje: Collembola, Aranea, Parapropus sp., Zospeum sp., Isopoda (cf. Titanethes), Brachidesmus sp., Troglophilus sp., T. dubitata.

17. Tvrđava Maglaj (mjesto Maglaj, opština Maglaj, 210 m n. v., lat: 44,5437 / long: 18,1021)12. 2. 2016. (PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Samo nekoliko izmeta šišmiša srednje veličine u podrumu sasvim na vrhu tvrđave.

18. Srednja Bijambarska pećina, katastarski broj 1379 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 935 m n. v., lat: 44,0949 / long: 18,5033)13. 2. 2016. (ID, TD, NL, JM, PP):- R. hipposideros 19 (u krajnoj dvorani, T = 5’3 °C),


43

- M. myotis 1 (odrastao mužjak: AB = 59’6, CM3 = 10’3 mm),- M. oxygnathus 4 (odrasla ženka: AB = 58’1, CM3 = 8’7 mm; odrastao mužjak: AB = 58’3 mm, CM3 = 8’8 mm; 2 ex: jasna bijela tačka na tjemenu),- M. myotis/oxygnathus 19,- M. mystacinus 2 (mužjak: AB = 34’0 mm; mužjak: AB = 34’3 mm),- Myotis. sp. (mali) 19,- Plecotus auritus 1 (mužjak: AB = 41’0 mm, palac = 6’9 mm, kandža = 2’6 mm, tibia = 19’7 mm),- P. macrobullaris 1 (mužjak: AB = 41’4 mm, palac = 6’9 mm, kandža = 2’0 mm, tibia = 20’9; T (uz šišmiša) = 3’7°C),- B. barbastellus 1 (mužjak: AB = 38’9 mm).Napomene: Ovogodišnji pregled pećina je bio najdetaljniji do sada i zato zabilježeni brojevi vrsta šišmiša treba da služe kao osnova za budući monitoring.

19. Gornja Bijambarska pećina, katastarski broj 1378 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 965 m n. v., lat: 44,0946/ long: 18,5028)13. 2. 2016. (ID, TD, NL, JM, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Samo malo guana.Ostale primijećene životinje: T. dubitata, izmeti kune.

20. Donja Bijambarska pećina, katastarski broj 1377 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 920 m n. v., lat: 44,0944 / long: 18,5028)13. 2. 2016. (ID, TD, NL, JM, PP):- Myotis myotis/oxygnathus 1.Napomene: Led još duboko u pećini.

21. Dimšina pećina, katastarski broj 5382 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 957 m n. v., lat: 44,0887 / long: 18,5075)13. 2. 2016. (ID, TD, NL, JM, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Provjerili samo ulazni dio (do vertikale) koji je bio sasvim prekriven ledom. Nismo primijetili tragove prisutnosti šišmiša.

22. Ledenjača pećina, katastarski broj 2200 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 960 m n. v., lat: 44,0902 / long: 18,5064)13. 2. 2016. (ID, TD, NL, JM, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Nismo primijetili ni tragove prisutnosti šišmiša.Ostale primijećene životinje: Meta cf. menardi.


44

23. Đuričina pećina, katastarski broj 1634 (selo Krivajevići, opština Ilijaš, 970 m n. v., lat: 44,0890 / long: 18,5080)13. 2. 2016. (ID, TD, NL, JM, PP):- Nisu nađeni šišmiši.Napomene: Nismo primijetili tragove prisutnosti šišmiša.

24. Neboderi, Trg solidarnosti brojevi 1, 3 i. 5 (naselje Alipašino polje, Sarajevo, 510 m n. v., lat: 43,8464 / long: 18,3519)13. 2. 2016. (JM, PP):- Nyctalus noctula (socijalna glasanja, oko 19:30 h).14. 2. 2016. (JM): - Nyctalus noctula (socijalna glasanja, oko 19:30 h).

25. Pećina u kamenolomu Stijene, katastarski broj 2808 (mjesto Vareš, Opština Vareš, 910 m n. v., lat: 44,1764 / long: 18,3364)14. 2. 2016. (AK, JM, PP):- Rhinolophus hipposideros 10 (svi u zadnjoj dvorani, T = 7’9 °C).Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix, Troglophillus sp., Opiliones (mnogo), M. cf. menardi, Soriciadae.

26. Pećina iza kamenoloma Stijene, katastarski broj 2660 (mjesto Vareš, Opština Vareš, 905 m n. v., lat: 44,1780 / long: 18,3368)14. 2. 2016. (AK, JM, PP):- R. hipposideros 3 (svi u donjoj etaži, T = 5’9 °C),- M. myotis (kosti), - B. barbastellus (kosti),- Chiroptera (kosti idet.).Ostale primijećene životinje: T. dubitata, S. libatrix, Opiliones.

27. Pećina Ponikva, katastarski broj 2956 (mjesto Vareš, Opština Vareš, 900 m n. v., lat: 44,1795 / long: 18,1795)14. 2. 2016 (AK, JM, PP):- R. hipposideros 1, - B. barbastellus 1 (na tavanu na sredini glavnog kanala).Ostale primijećene životinje: T. dubitata.

28. Rimski kamenolom Dardagani (naselje Grbavci, Gornji Zvornik, 175 m n. v., lat: 44,4317 / long: 19,0885)Vještački podzemni objekat nastao vađenjem kamena još od vremena rimske uprave u našim krajevima. Sastoji se od više stotina metara podzemnih kanala. Eksploatacija kamena je vršena sve do prije nekoliko godina.16. 1. 2016. (AR, DJ, JM, BP):


45

- R. hipposideros 10,- R. ferrumequinum cca. 500 (u više grupa),- M. myotis/oxygnathus 3,- M. emarginatus 1,- M. daubentonii/capaccinii 2,- Mi. schreibersii 406 (većina životinja u jedni grupi).

16. 2. 2016. (IB, DJ, VJ, BP):- R. hipposideros 23,- R. ferrumequinum 476 (48 pojedinačnih, ostali u velikim grupama u istoj dvorani),- R. euryale 3 (izmjerene i markirane tri odrasle ženke: B04871 Ab = 48'0 mm, nije se kotila; B04878 Ab = 47'85 mm, kotila se; B04879 Ab = 47'6 mm, nije se kotila),- M. myotis 1 (odrasla ženka A04116 Ab = 63'0 mm),- M. myotis/oxygnathus 4,- M. emarginatus 1 (isti kao u januaru, odrasli mužjak, Ab=38'25 mm),- M. capaccinii 16 (nekoliko dodatnih vjerovatno je letjelo po pećini, izmjerili smo i markirali sedam odraslih mužjaka: B04872–B04877 i B04880, a dužine podlaktica (Ab) su respektivno: 42'1, 41'75, 41'45, 43'0, 41'35, 42'4, 42'0 mm),- Mi. schreibersii 944 (jedan pojedinačan, ostali svi u jednoj grupi, na istom mjestu gdje i kolonija R. ferrumequinum).Napomene: Temperatura je mjerena na dva mjesta u kamenolomu/pećini: blizu ko-lonije Mi. schreibersii i R. ferrumequinum je izmjereno 7'6 °C, i blizu M. capaccinii gdje je izmjereno 8'3 °C.Jovanović & Budinski 2015, pišu da je Obrad Ivanović našao jednog prstenovanog Šrajberovog šišmiša u kamenolomu Bijela pećina kod sela Čelopek. Najvjerovatnije je taj lokalitet istovjetan ovom rimskom kamenolomu u Dardaganima.

29. Jama Ledana, katastarski broj 2145 (Vučija poljana, selo Gornji Ribnik, opština Ribnik, 980 m n.v., lat: 44,4104 / long: 16,72475)Jednostavan speleološki objekat sa ulaznom vertikalom i dvije dvorane, ukupne du-žine 180 m. Veći dio jame je prekriven debelim naslagama leda tokom cijele godine. 21. 2. 2016. (ŽR):- B. barbastellus 1.

30. Strikina pećina, katastarski broj 3384 (naselje Krupa na Vrbasu, opština Banja Luka, 345 m .n. v., lat: 44,6214 / long: 17,10985) 27. 2. 2016. (JF, IN):- R. hipposideros 11.


46

31. Pećina u gaju, katastarski broj 5384 (PBL1 430) (selo Gaj, Gornji Tepići, Živinice, opština Kneževo, 870 m n. v., lat: 44,5519 / long: 17,3802)Pećina je pukotina nastala tektonskim pomjeranjem, sa malim ulazom koji se otvo-rio naknadno. Ima više nivoa, koji se spajaju na nekoliko mijesta. U nekim dijelo-vima je potrebna speleološka oprema kako bi se spustilo u niže horizonte. Dužina kanala je 300–400 m kanala, a dubina 30–40 m. Bogata je pećinskim nakitom.28. 2. 2016. (DB, JČ, JJ, ML, IN, ZN, ŽR, MV):- R. hipposideros 1,- R. ferrumequinum 1.Napomene. U pećini i nekoliko malih hrpa guana i tragova po stropu kao da su bile male kolonije.

32. Jojkinovac, katastarski broj 2004(selo Gornje Bravsko, opština Bosanski Petrovac, 990 m n. v., lat: 44,5658 / long: 16,5800)460 m duboka jama. Serija dubokih vertikala se završava u horizontalnom i blatnom vodnom kanalu.28. 2. 2016. (AP i saradnici):- Chiroptera (idet) 28.

33. Pećina u Sijeračkim stijenama, katastarski broj 5385 (Sijeračke stijene, kanjon Bistrice, opština Foča, 750 m n. v., lat: 43,5494 / long: 18,5550)Jednostavna pećina koju čini jedan kanal koji se proširuje u nekoliko manjih dvora-na. Pećina na kraju završava jezerom (sifonom?). Bogata pećinskim ukrasima. Prije speleologa, zbog jedne manje vertikale, nisu ulazili posjetioci. Ukupna dužina ka-nala 480 m.21. 2. 2016. (DB, SD, OM, JM, VS, ET, BV):- R. hipposideros 18,- R. ferrumequinum 1.Ostale primijećene životinje: M. menardi, Antroherpon sp., Apholeuonus sp., T. du-bitata, Euscorpius hadzii, Diplopoda, Opilionide, Aranea, tragovi kune (Martes sp.).

1 Katastarski broj prema Katastru speleoloških objekata Speleološkog Društva “Ponir” Banja Luka.


47

Slika 2. Bez domaćina Tomislava Kneževića - Tolje i Predraga Trivunovića ne bismo pronašli Karapandžinu pećinu.

Figure 2. Without local guides Tomislav Knežević - Tolja i Predrag Trivunović, we would never found Karapandžina pećina cave.

(foto/photo: Primož Presetnik)

Slika 3. Rimski kamenolom Dardagani je vrlo bitno zimovališče više vrsta šišmiša. Figure 3. Roman underground quarry is very important hibernacula for several bat species.

(foto/photo: Branka Pejić, 16. 1. 2016)


48

LiteraturaAnonymus 1956. Aktivnost Amaterskog speleološkog društva “Bosna” u Tuzli. Speleolog,

IV,1-2: 30.Karapandža B., J. Mulaomerović, M. Paunović, J. Pašić., P. Presetnik, M. Zagmajster, 2014.

�e overview of bat fauna (Chiroptera) of Bosnia and Herzegovina with �rst record of Pipistrellus nathusii [poster]. Book of abstracts XIIIth European bat research symposium, 1–5 September 2014, Šibenik, Croatia, pp. 91.

Karapandža B., 2015. Detalji o prvim istraživanjima slepih miševa (Chiroptera, Mammalia) okoline planine Vitoroga i prvim nalazima vrsta Myotis oxygnathus Monticelli, 1885, Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) i Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) u Bosni i Hercegovini. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 3–10.

Jovanović J., I. Budinski, 2015. Prilog poznavanju ekologije slepih miševa Bosne i Hercegovine na osnovu podataka Obrada Ivanovića. Naš krš, XXXV (48), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 5–11.

Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne Hercegovine. Speleološko društvo „Speleo dodo“ u Sarajevu, pp. 274.

Mulaomerović J., 2013a. Dva alpska dugouha šišmiša (Plecotus macrobullaris) iz Travnika u zbirci Prirodnjačkoga muzeja u Beču. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 37–38.

Mulaomerović J., 2013b. Dva šišmiša iz zbirke Zavičajnog muzeja u Travniku. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 39–41.

Pašić J., I. Napotnik, J. Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2012. Pećinska fauna okoline Banjaluke. Naš krš 27/28 (44–45): 44–51.

Presetnik P., J. Mulaomerovic, J. Pašić, 2014. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2013/14. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 16–24.

Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Haring, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geo�roy, 1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: �eld identi�cation and distribution. Folia zoologica, 54(1–2): 75–88.


49


PRVI NALAZ PORODILJSKE KOLONIJE MALOG POTKOVASTOG ŠIŠMIŠA (RHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS)

U BOSNI I HERCEGOVINI

FIRST RECORD OF LESSER HORSESHOE BAT (RHINOLOPHUS HIPPOSIDEROS) MATERNYTY ROOST IN BOSNIA AND

HERZEGOVINA

Ilhan Dervović1, Primož Presetnik2

AbstractDuring summers surveys in years 2015 (4 June) and 2016 (11 April, 7 June, 10 August) we have con�rmed that a small room under outside house staircase serves as maternity roost for a 30–50 adult animals strong maternity group of Rhinolophus hipposideros. House is located 400 m from bank of NE part of lake Hutovo blato in Herzegovina and is now the �rst known site of this species reproduction in the country.

Key words: Rhinolophus hipposideros, building, maternity roost

SažetakTokom istraživanja u 2015. (4 juni) i 2016. (11 april, 7 juni, 10 avgust) godini utvrdili smo pri-sustvo porodiljske kolonije 30–50 odraslih Rhinolophus hipposideros u prostoru ispod vanj-skih stepenica privatne kuće. Kuća je smještena na sjeveroistočnom dijelu Hutovoga blata, udaljena oko 400 metara od obale jezera i za sada je jedino poznato mjesto reprodukcije ove vrste u čitavoj zemlji.

Ključne riječi: Rhinolophus hipposideros, zgrada, porodilište

Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros) je česta vrsta šišmiša u zimskim skloništima BIH (npr. Pašić et al. 2013). Jedinke su često ljeti pronađene i u peći-nama u dolini rijeke Neretve (Mulaomerović et al. 2015). Ipak, do sada se u Bosni i Hercegovini nije znalo ni za jedno mjesto gdje je smještena porodiljska kolonija ove vrste, pa i za susjednu Hrvatsku (Pavlinić et al. 2010) i Crnu Goru (Presetnik et al. 2014) nema puno podataka o porodilištima ove vrste.

Zato smo bili prijatno iznenađeni kada smo 4. 6. 2015. godine pronašli grupu od 32 mala potkovasta šišmiša u prostoru ispod stepenica privatne vikend kuće, čiji je vlasnik Vide Marković. Kuća je smještena na sjeveroistočnom dijelu Hutovoga bla-ta, udaljena oko 400 metara od obale jezera (105 m n. v., lat: 43,0641 / long: 17,8184). 1 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected] Center za kartogra�jo favne in �ore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ck�.si

50

Prostor ispod stepeništa je zazidan sa dvije strane (slika 1), a sa prednje strane je zatvoren metalnim vratima sa otvorima od stakla. Iznad vrata je otvor visine 8 cm koji mali potkovasti šišmiši koriste kao izlaz. Vlasnik kuće je izgubio ključ od ovih vrata pa se taj prostor ne koristi, tako da se šišmiši ne uznemiravaju.

Šišmiši su visili na kosoj ravni stepeništa na visini od 1,5 metara. Kako smo se mi približili vratima i pokušavali ih fotogra�sati oni su se povlačili u unutrašnjost spuštajući se skoro do zemlje. Napravili smo nekoliko fotogra�ja i po boji krzna šiš-miša ocijenili njihovu starost. Njih 7 je imalo sasvim smeđe krzno na leđima što zna-či da su bez sumnje bile odrasle jedinke, 10 je imalo sivo krzno, što znači da su bili mladunci od prošle godine, a za ostale nismo mogli determinisati starost. Mladih od ove godine još nije bilo.

Slika 1. Kuća Vide Markovića blizu Hutovog blata i stepenice ispod kojih je smještena porodiljska kolonija malih potkovičara (Rhinolophus hipposideros), strelica pokazuje na

izlazni otvor za šišmiše. Figure 1. House of Vide Marković near lake Hutovo blato and a room under staircase which

serves as a maternity colony of Lesser horseshoe bats (Rhinolophus hipposideros) in the house Hutovo blato, arrow points to the oppening for bats.

(foto/photo: Josip Vekić, 25. 8. 2016)

Ilhan Dervović, Primož Presetnik

51Prvi nalaz porodiljske kolonije malog potkovastog šišmiša (Rhinolophus

hipposideros) u Bosni i Hercegovini

Slika 2. Porodiljska kolonija malih potkovičara (Rhinolophus hipposideros) u kući blizu Hutovog blata.

Figure 2. Maternity colony of Lesser horseshoe bats (Rhinolophus hipposideros) in the house near lake Hutovo blato.

(foto/photo: Ilhan Dervović, 10. 8. 2016)

Sljedeće godine, 11. 4. 2016, ponovo smo posjetili ovo mjesto i vidjeli 3 jedinke. Zatim smo 7. 6. 2016. izbrojali 54 malih potkovastih šišmiša. 10. 8. 2016. ponovo smo fotogra�sali koloniju (slika 2) i po njej prebrojili 20 odraslih šišmiša, 37 mladih šiš-miša (rođenih ove godine) i 1 odraslu ženku sa malim mladuncem na trbuhu. Veći broj mladih šišmiša od odraslih znači, da su odrasle ženke već počele napuštati ovu lokaciju i seliti se u jesenska skloništa. Šišmiši su ovaj put visili malo više u odnosu na prošla opažanja, ali ne više od 1,5 metara iznad zemlje. 29. 9. 2016 smo zatekli samo jednog malog potkovnjaka, a 8. 10. 2016 šišmiša nije bilo.

Ova zapažanja potvrđuju da prostor ispod stepenica kuče služi kao porodilište između 30 i 50 malih potkovastih šišmiša tako da je ovo prva poznata lokacija poro-diljske kolonije ove vrste u Bosni i Hercegovini. U sličnima prostorima očekujemo i sljedeće nalaze, ali porodiljske kolonije malih potkovastih šišmiša mogu biti i u u toplim ulaznim dijelovima pećina i drugih podzemih objekata.

52 Ilhan Dervović, Primož Presetnik

LiteraturaMulaomerović J., S. Milanolo, J. Pašić, 2015. Šišmiši dolnjeg toka rijeke Neretve. Centar za krš

i speleologiju, Sarajevo, 24 str.Pavlinić I., M. Đaković, N. Tvrtković, 2010. �e atlas of Croatian bats (Chiroptera). Part 1.

Natura Croatica 19 (2): 295–337.Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa

šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Presetnik P., M. Paunović, B. Karapandža, M. Đurović M., Č. Ivanović, M. Ždralević, P. Benda, I. Budinski, 2014. Distribution of bat s (Chiroptera) in Montenegro. Vespertilio 17: 129–156.

53


USPOREDBA PRISUTNOSTI TROBOJNOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS EMARGINATUS) ISPOD NADSTREŠNICE KUĆE

U DUGOM SELU KOD OLOVA (CENTRALNA BOSNA I HERCEGOVINA) 2014. I 2015. GODINE

COMPARISON OF GEOFFROY’S BAT (MYOTIS EMARGINATUS) PRESENCE UNDER A HOUSE MARQUEE IN A VILLAGE DUGO SELO NEAR OLOVO (CENTRAL BOSNIA AND HERZEGOVINA)

IN 2014 AND 2015

Mirnes Hasanspahić1, Primož Presetnik2

AbstractWe present continuation of study of annual dynamics of a single Myotis emarginatus roosting under house marquee in the Dugo Selo near Olovo in Bosnia and Herzegovina in 2015. �e presence dynamics was quite similar to year 2014. In both years, in the �rst part of observati-on season bat has been using 2–3 microlocations – di�erent corner spaces of roof beams, than followed period of about a month of absence and in last part of season bat has been absent from the roost more frequently than in the �rst part. �e biggest di�erence between the years was presence of the second M. emarginatus individual 7. – 11. 9. 2015. At that time bats always hanged in di�erent microlocations and since sex of animals was not determined, we cannot claim that this was observation of mating couple, though the autumn mating period inclines us to think on that possibility.

Key words: Myotis emarginatus, individual, roost, annual roost dynamics

SažetakPredstavljamo nastavak studije godišnjeg praćenja dinamike prisutnosti jedinke Myotis emar-ginatus u skloništu ispod kućne nadstrešnice u Dugom Selu kod Olova u Bosni i Hercegovini u 2015. godini, koja je bila slična dinamici prisutnosti u 2014. godini. U prvom dijelu sezone posmatranja šišmiš je u obje godine koristio 2 – 3 različita ugla između krovnih greda, slije-dio je period od oko mjesec dana odsustva, a u posljednjem dijelu sezone šišmiš je češće bio odsutan iz skloništa nego u prvom dijelu. Najveća razlika između godina je prisustvo druge jedinke M. emarginatus 7. – 11. 9. 2015. U tom periodu dva šišmiša su uvijek visila na različi-tim mikrolokacijama. Zbog toga i zato što pol životinja nije utvrđen, i jer nismo neposredno posmatrali parenje, ne možemo tvrditi da je došlo do kopulacionog kontakta, iako na tu mo-gućnost ukazuje period koji se poklapa sa sezonom parenja šišmiša.

Ključne riječi: Myotis emarginatus, pojedinačna jedinka, sklonište, godišnja sklonišna dinamika

1 Centar za krš i speleologiju and Magazin BhDOCumentary (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected] Center za kartogra�jo favne in �ore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ck�.si

54

U 2014. godini smo počeli redovno pratiti prisustvo trobojnog šišmiša (Myotis emar-ginatus) ispod nadstrešnice kuće u Dugom Selu kod Olova (Hasanspahić & Presetnik 2014). Povremeno praćenje smo nastavili i u 2015. godini.

Trobojnog šišmiša u 2015. godini prvi put smo vidjeli 29. maja, a posljednji put 25. septembra (Tabela 1). U tom periodu od 120 dana jedan šišmiš sigurno je bio prisutan 50 dana, a sigurno ga nije bilo 49 dana. To je vrlo slično situaciji u 2014. godini, kada je u periodu od 115 dana bio prisutan 63 dana, a odsutan 50 dana. U usporedbi dviju godina (Tabela 1) slična je bila i dinamika mijenjanja mikrolokacija na kojoj su visili. U obje godine na početku je šišmiš bio vrlo vjeran jednoj pa zatim drugoj mikrolokaciji, samo što je u 2015. godini između dvije dugotrajno korišćene mikrolokacije nekoliko dana upotrebljavao još jednu. Poslije ovog prvog perioda, trobojnog šišmiša nije bilo oko mjesec dana u 2014. godini (20. 7. – 27. 8.), kao i u 2015. godini (15. 7. – 19. 8.). Na kraju obje godine bili su periodi kada šišmiša češće nije bilo ispod nadstrešnice u usporedbi s prvim dijelom sezone. U tom drugom pe-riodu, u 2015. godini upotrebljavao je više lokacija i to tokom kraćih perioda, nego u 2014. godini. Možda je na to imao utjecaj drugi trobojni šišmiš koji je ispod iste nadstrešnice bio prisutan 5 dana, od 7. do 11. septembra (Slika 1). U tom periodu dva trobojna šišmiša su upotrebljavala različite mikrolokacije. Nismo opazili nikakve interakcije i nismo provjeravali pol šišmiša tako da ne možemo tvrditi da je došlo do kopulacionog kontakta, iako se šišmiši pare baš najesen.

Možda će nam nešto o tome razjasniti opažanja u sledećim godinama kada planiramo prstenovati šišmiša (odn. šišmiše) da bismo, u narednih godinama, bili sigurni da je u pitanju ista jedinka (odn. jedinke).

Mirnes Hasanspahić, Primož Presetnik

55Usporedba prisutnosti trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) ispod nadstrešnice kuće u Dugom selu kod Olova (centralna Bosna i Hercegovina) 2014. i 2015. godine

Tabela 1. Usporedba prisutnosti trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) ispod nadstrešnice u Dugom Selu kod Olova 2014. i 2015. godine.

(lokacije su označene brojevima redom kojim ih je upotrebljavao šišmiš u određenoj godini, ali nisu iste među godinama, ‘’-’’ – šišmiša nije bilo, ‘’/’’ – nema podataka)

Table 1. Comparison of Geoffroy’s bat (Myotis emarginatus) presence under roof of a mar-quee in a village Dugo Selo near Olovo in years 2014 and 2015.

(numbers of locations marks successive bat hanging places in one year, but locations are not equal in different years; ‘’-’’ – bat was absent, ‘’/’’ – no data)

Dan / Day

Lokacije / Locations Dan / Day

Lokacije / Locations Dan / Day

Lokacije / Locations2014 2015 2014 2015 2014 2015

1 1 (11. 6.) 1 (29. 5.) 41 - - 81 - -2 1 1 42 - - 82 3 -3 1 1 43 - 3 83 - -4 1 1 44 - 3 84 3 45 1 1 45 - 3 85 3 46 1 1 46 - - 86 3 47 1 - 47 - 3 87 3 48 1 1 48 - - 88 - -9 1 1 49 - - 89 3 4

10 1 1 50 - - 90 3 -11 1 1 51 - - 91 3 412 1 1 52 - - 92 3 -13 1 1 53 - - 93 - 414 / 2 54 - - 94 - -15 / / 55 - - 95 - -16 2 / 56 - - 96 - -17 2 2 57 - - 97 - -18 2 - 58 - - 98 - -19 2 3 59 - - 99 4 -20 2 3 60 - - 100 4 521 2 3 61 - - 101 - 622 2 3 62 - - 102 4 5, 623 2 3 63 - - 103 4 5, 624 2 3 64 - / 104 4 5, 625 2 3 65 - / 105 4 5, 726 2 / 66 - / 106 4 5, 727 2 / 67 - - 107 4 728 - / 68 - - 108 4 729 2 / 69 - - 109 4 /30 2 3 70 - - 110 4 /31 2 3 71 - - 111 4 /32 2 3 72 - - 112 4 /33 2 3 73 - - 113 4 /34 2 3 74 - - 114 4 /35 2 / 75 - - 115 4 (3. 10.) /36 2 / 76 - - 116 - /37 2 / 77 - - 117 - 738 2 / 78 - - 118 - 739 2 - 79 3 - 119 - 740 - - 80 3 - 120 - 7 (25. 9.)

56

Slika 1. Oba trobojna šišmiša na svojima mikrolokacijama (Myotis emarginatus). Picture 1. Both Geo�roy’s bats (Myotis emarginatus) on their microlocations.

(foto/photo: Mirnes Hasanspahić, 7. 9. 2015)

ReferenceHasanspahić M. & P. Presetnik, 2014. Opažanja trobojnog šišmiša (Myotis emarginatus) u

Dugom Selu kod Olova (centralna Bosna i Hercegovina) u toku 2014 godine. Naš krš, XXXIV (47), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 29–34.

Mirnes Hasanspahić, Primož Presetnik

57


BATS VS. CARS: FIRST RECORD OF BAT TRAFFIC CASUALTIES IN ALBANIA

SLIJEPI MIŠEVI PROTIV AUTOMOBILA: PRVA EVIDENCIJA STRADANJA SLIJEPIH MIŠEVA U SAOBRAĆAJU U ALBANIJI

Philippe �éou1

Abstract �e correlations between car tra c and bats populations conservation have been extensively addressed during the last decades in many European countries. However the data available for the south-west Balkan are still scarce and limited, mainly due to a lack of monitoring. �is contribution present �rst evidence on a bat hit by a car in Albania, which is also the �rst re-cord of Miniopterus schreibersii as tra c impacted species for the Balkans.

Key words: Chiroptera, road tra c, Albania, Miniopterus schreibersii

SažetakKorelacija između drumskog saobraćaja i očuvanja populacija slijepih miševa se intezivno ističe poslednjih decenija u mnogim evropskim zemljama. Međutim, podaci dostupni za ju-go-zapadni Balkan su i dalje oskudni i limitirani, uglavnom zbog nedostatka monitoringa. Ovi rad predstavlja prvi registrovani primer pregaženog slijepog miša, u Albaniji, što je tako-đe i prvi primer Miniopterus schreibesii, kao žrtve drumskog saobraćaja na Balkanu.

Ključne riječi: Chiroptera, drumski saobraćaj, Albanija, Miniopterus schreibersii

Counting only 7,000 vehicles in the whole country in year 1991, Albania has been for long decades disconnected from the global car tra c communication network. However, the 360,000 vehicles registered in 2014 in the country underline a tremen-dous rise in car usage. In addition to human health issues, the tra c increase has a negative impact on biodiversity conservation with an increase of animal tra c casualties, involving for example reptiles (Testudo hermanni)), birds, large mammals (Meles meles), as well as bats (pers. obs.).

During the last years, data availability in terms of bats’ deaths due to car hits strongly increased in many western European countries (Kiefer et al. 1995, Bafaluy 2000, Néri 2004, Medinas & al. 2010, Planckaert 2011, Gil & Olmos 2012), as well in the region (Iković et al. 2014). Many bat species casualties as well as many specimens’ have been recorded (Presetnik et al., 2014).

1 Department of Biology, Faculty of Natural Sciences, University of Tirana, Tirana 1001, Albania, e-mail: [email protected]

58 Philippe Théou

In Albania, the correlation between tra c and bats’ death was highlighted for the �rst time by Peurach et al. (2009) with two cases of Pipistrellus sp. found dead from the impact with an airplane. However concerning bats as road tra c casual-ties, which are usually most o�en recorded or investigated in Europe, we are here presenting the �rst data for Albania.

A adult female of Schreibers’ bent-winged bat (Miniopterus schreibersii) has been found on 18 September 2015 on the side walk of the national road between towns Fier and Gjirokastër, close to town Tepelene (40.294997, 20.021842) in the south of Albania. Both the location and the absence of injuries by predators on the specimen’s wings and body suggest a death due to car impact.

�is very karstic area is characterised by the Vjosa river and its very large river bed, with riparian forests composed by oriental planes (Platanus orientalis) and pop-lars (Populus spp.). �e section of the road where the bat carcase was found is situ-ated between the town of Tepelene and the Vjosa river, where some pine trees have been planted at the end of communism period.

Figure 1. �e Miniopterus schreibersii specimen found dead by the Fier–Gjiokaster road. Slika1. Mrtav Miniopterus schreibersii nađen ob putu Fier–Gjikaster.


It is the �rst time that M. schreibersii is recorded as victim of car-tra c in the Balkans, while it has been reported in France, Spain and Portugal (Bafaluy 2000, Medinas & al. 2010, Planckaert 2011, Gil & Olmos 2012). �is species is widely dis-

59Bats vs. Cars: First Record of Bat Traffic Casualties in Albania

tributed in Albania with many colonies of thousands of specimens (�éou, 2015), o�en located near large roads and highways.

Roads were strongly improved and the infrastructure network increased in the past years in Albania, especially with the support of international institutions, as the European Union. It is important that the EU directives on the protection of bats and their habitats are now part of the Albanian law and should be better considered in the infrastructure development process.

Although this work presents only one bat as tra c victim, this data was col-lected coincidentally and further underlines the need to have a regular monitoring system in Albania for car tra c impact on bat populations in order to have a better insight on the severity of this threat to bat populations in the country. A monitoring system is also needed to start a dialogue and spread awareness with relevant authori-ties in order to avoid as much as possible the increase of such cases or to mitigate the possible existing conservation problems.

Acknowledgements�e author would like to thank Delphine �éou and Colette Donadio for their help on the �eld, Marina Radonjić for the translation, Primož Presetnik for his support and the anonymous reviewers for their constructive comments.

ReferencesBafaluy J. J., 2000. Mortandad de murcielagos por atropello en carreteras del sur de la provincia

de Huesca. Galemys, 12(1): 15–24.Gil D. A., V. C. Olmos, 2012. Estudio de las afecciones de la A7 Sobre los murciélagos de Cova

Joliana (Alcoi) en fase de explotación. Informe �nal. CŔDEC. Taller de Gestió Ambiental, S.L., 88. pp.

Ihović V., M. Ðurović, P. Presetnik, 2014. First data on bat tra c casualties in Montenegro. Vespertilio, 17: 89–94.

Kiefer A., H. Merz, W. Rackow, H. Roer, D. Schlegel, 1994/1995. Bats as tra c casualties in Germany. - Myotis 32/33: 215–235.

Medinas D., J. T. Marques & A. Mira, 2013. Assessing road e�ects on bats: the role of landscape, road features, and bat activity on road-kills. Ecol Res 28 (2): 227–237. [2012 doi 10.1007/s11284-012-1009-6]

Néri F., 2004. Chauve-souris et aménagement routier. Bulletin de liaison “KAWA SORIX” du Groupe chiroptère, Midi-Pyrénées, 2: 5.

Peurach S. C., C. J. Dove, L. Stepko, 2009. A decade of U.S. Air Force bat strikes. Human–Wildlife Interactions. 3(2) : 199–207.

Planckaert O., 2011. Travaux préalables à la réalisation de dispositifs de franchissements routiers mortalité routière et corridors de vol. Compte-rendu des 7ieme Rencontres Chiroptères Grand Sud (5 et 6 Novembre 2011). A Sanilhac-Sagriès (Gorges du Gardon), pp: 9–10.

60 Philippe Théou

Presetnik P., J. Matthews, B. Karapandža, 2014. Bat casualties in tra c – an EUROBATS region perspective. Book of abstracts XIIIth European bat research symposium, 1–5 September 2014, Šibenik, Croatia, pp. 135.

�éou P., 2015. Bat populations in Albania : Structure and dynamic of populations. PhD �esis. University of Tirana. 79 pp.

61


CHIROPTERA, 24. 5. – 1. 6. 2016, GREATER PRESPA LAKE AREA, REPUBLIC OF MACEDONIA

CHIROPTERA, 24. 5. – 1. 6. 2016, OKOLINA PRESPANSKOG JEZERA, REPUBLIKA MAKEDONIJA

Jan Gojznikar1

1 Migojnice 90, 3302 Griže (Slovenia), e-mail: [email protected]

Prespanska zona ima relativno dobro opisanu hiropterofaunu u poređenju sa ostatkom Makedonije (Presetnik 2015, Micevski et al. 2014) i ovo je doprinos koji dopunjuje znanja o proljećnim slepim miševima ovog područja. Od 24. maja do 1. juna 2016. je ekspedicijska grupa Biotehničkog Fakulteta, Univerziteta u Ljubljani u okolini Prespanskog je-zera posetila tri skloništa slepih miše-va (koordinate se nalaze u podacima Presetnika (2015)). Pećinu - Leskovska peštara smo posetili 28. maja 2016. Zabilježena je grupa od približno 150 Rhinolophus euryale, nepogrešivo de-terminisana sa heterodinim detektorom (Petersson D200) na najboljoj slušnoj frekvenciji 103 kHz. Na ulazu smo našli i jednog R. hipposideros, koji je vrlo mo-guće bio prošlogodišnja životnija zbog sivkastog krzna. Iako R. euryale nije bio nađen u pećini krajem aprila (Presetnik 2015), Papadatou et al. (2011) izveštava-ju o prisustvu u mnogim slučajevima; u zimskim mesecima (januar i febru-ar) našli su 3-4 jedinke, dok su tokom jeseni naišli na grupu od približno 500 primerka. Kryštufek et al. (1992) takođe potvrđuju prisustvo samo dva primerka R. euryale od početka maja. Očigledno velike grupe ove vrste ulaze u pećinu

Greater Prespa Lake area has relatively well chartered bat fauna in compari-son to the rest of Macedonia (Presetnik 2015, Micevski et al. 2014). �is contri-bution further supplements on spring bat knowledge for this area. Between 24 May and 1 June 2016 an expedition group from Biotechnical Faculty, University of Ljubljana visited three known roosts in the area (Presetnik 2015). During visit to Leskovska peštara cave (28 May) a group of approximately 150 Rhinolophus eu-ryale were unmistakably determined by heterodyne bat detector (Pettersson D200) in the last chamber. All ultra-sound calls were best heard at approxi-mately 103 kHz. At the entrance we also sighted 1 R. hipposideros, which was likely a last year’s animal due to its grey-ish fur. �ough R. euryale was not noted in the cave during late April (Presetnik 2015), Papadataou et al. (2011) found it on several occasions; in winter (January and February) 3-4 bats were sighted, while in autumn, a group of approxi-mately 500 specimens was observed. Kryštufek et al. (1992) also reports only 2 R. euryale from the beginning of May, which makes us think that larger groups of R. euryale move in the cave during mid-May and stay there at least till mid-

62 Jan Gojznikar

ReferencesKryštufek B., V.Vohralik, J. Flousek, S. Petkovski, 1992. Bats (Mammalia, Chiroptera) of

Macedonia, Yugoslavia, pp. 93–111. In: Horáček J., V. Vohralik (eds.) Prague studies in Mammalogy. Charles Univ. Press., Praha.

Micevski N., P. Presetnik, B. Micevski, M. Cel’uch, 2014. Contribution to the knowledge of the Macedonian bat fauna.Vespertilio 17: 103–114.

Papadatou E., X. Grémillet, F. Bego, S. Petkovski, E. Stojkoska, O. Avramoski, Y. Kazoglou, 2011. Status survey and conservation action plan for the bats of Prespa. Society for the Protection of Prespa, AgiosGermanos, pp. 170.

Presetnik P., 2015. Contribution to spring Chiroptera fauna of lake Great Prespa and its vicinity in the Republic of Macedonia. Buletinii Shkencave Natyrore, Tirana 20: 45–54.

October. We also surveyed Bimbilova peštara cave on Golem Grad isle (29 May) where a mixed group of approxi-mately 1500 bats was observed, which is a similar number given for a group of Miniopterus schreibersii and Myotis ca-paccinii by Presetnik (2015). At least one of the specimens observed in this mixed group was identi�ed as M. schreibersii following photographic identi�cation. During inspection of the belfry of st. Bogorodica church (27 May), which in spring 2015 harboured four di�erent species (Presetnik 2015), we found no bats, although we noticed a few scattered bat droppings. Possibly individual bats were hidden in unreachable crevices. �e shelter therefore remains interesting for further inspections. I am grateful to professor dr. Peter Trontelj for enabling the excursion and provided expertise. �anks also to Anja Bolčina and Rudi Kraševec for �eld help. Special thanks to professor dr. Branko Micevski, who ena-bled our stay in Macedonia, to Primož Presetnik, who provided literature and encouragement and to Milica Jovanović for help with the Serbian translation.

sredinom maja i ostaju tamo barem do sredine oktobra. 29. maja 2016 smo posetili i Bimbilovu peštaru na Golem Gradu. Tamo je nađena pomešana grupa od približno 1500 slepih miševa (jedna vrsta je svakako bio Miniopterus schrei-bersii), što je brojčano slično pomeša-noj grupi Myotis capaccinii i M. schrei-bersii, o kojoj izvešta Presetnik (2015). 27. maja smo posetili i zvonik crkve sv. Bogorodice, koji je tokom proleća 2015. pružao sklonište za četiri vrste slepih miševa. Tokom pregleda nismo našli slepe miševe, iako smo primetili malo rasutog đubriva. Moguće je, da su poje-dinci bili sakriveni u nepristupačnima pukotinama, stoga sklonište ostaje inte-resantno za dalja istraživanja. Zahvalan sam prof. dr. Petru Trontlju za omogu-ćavanje ekskurzije i za stručnu pomoć. Hvala Anji Bolčina i Rudiju Kraševcu za terensku pomoć. Posebno se zahvalju-jem prof. dr. Branku Micevskemu, koji je omogućio naše smeštanje, Primožu Presetniku, koji je dao literaturu i ohra-brenje i Milici Jovanović za pomoć sa srpskim prevodom.

63


ILHAN DERVOVIĆ(1958-2016)

Tek kad neko blizak ode sa lica zemlje zamislimo se nad tim trenutkom koji je, za-pravo jedino iskonski prisutan od samog rođenja svakog od nas. I za koji, uvijek mi-slimo da neće doći još, da ima vremena. Tako je i sa trenutkom kad nas je iznenada (znam da je ovo fraza) napustio naš prijatelj Ilhan.

Upoznali smo se nekako poslije rata, na tragu brige o prirodi u okviru NVO „Beta“ i Instituta za nauke o zemlji, koji su bili pionirski po konceptu djelovanja (možda zato danas više i ne postoje). Nekako smo se našli, sad se više ne sjećam ni kako - Ilhan se bavio �lmom (tek godinama kasnije ću saznati da je osnovao Televiziju Visoko jer smo vrlo rijetko pričali o vlastitoj prošlosti), ja speleologijom i uradili smo zajedno 15-minutni �lm Jahači za svjetlosti (o crtežima u Djevojačkoj pećini) koji je �nansirala fondacija Soroš. Taj je �lm besplatno podijeljen tada posto-jećim, vrlo rijetkim, televizijama. Iako je poslijeratna društvena stvarnost bila tema medija (nije se to baš puno promijenilo ni do danas, samo su cifre veće), o �lmu je vrlo pozitivno napisao nekoliko riječi Ivan Lovrenović u Danima – nešto kao „svje-tlo u sivilu domaće produkcije“, ako dobro pamtim. Te Ivanove riječi su bile okidač koji nas je potakao (više Ilhana nego mene) da počnemo razmišljati o dokumentar-nim �lmovima koji bi se naslonili na moje viđenje prirode i njenih sakralnih zna-čenja, svetog jezika geogra�je, kasnije krša i održivog razvoja. I tako je to krenulo. Treba reći da su ga tada na Federalnoj televiziji lijepo primili Milan Andrić i Šukrija Omeragić i dali „zeleno svjetlo“ za saradnju.

Zajedno smo napravili preko 30 dokumentarnih �lmova koji se i sad reprizira-ju. Tek sad, kad ga više nema, vidim koliko je tu �zičkog posla bilo, od rijeka, nekro-pola, pećina i planina do kraških polja. Da nije bilo te saradnje sumnjam da bih i ja sve to napisao i kasnije objavio kao knjige eseja. Bio je stvarno poticajan prijatelj, a i saradnik. Ja sam uvijek kasnio, ali on se nikad nije ljutio, iako je zbog toga morao noćima raditi. Naša su putovanja i istraživanja bila čista životna radost. I nekako, kad se sad osvrnem na tih preko 25 godina poznanstva, pred oči mi samo izlaze slike predjela i Ilhana sa kamerom i onim teškim stativom. Nigdje riječi. Samo slike.

Falit će nam. Već sad nam nedostaje. Što reče naš zajednički prijatelj Beko - „bio je naš katalizator“.

Ilhan Dervović je bio jahač za svjetlost. Zauvijek će ostat lijep dio mog života. Nadam se da ćemo se za koju godinu ponovo vidjeti.

Jasminko Mulaomerović

65


UPUTSTVA ZA AUTORE

Hypsugo – Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana (izdavači Centar za krš i speleologiju, Bosna i Hercegovina; Društvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Srbija; Crnogorsko društvo ekologa, Crna Gora) prihvata sve vrste rukopisa (stan-dardne članke/radove, kratka saopštenja, bilješke sa terena) koji se odnose na rezul-tate istraživanja, ali i najave i izvještaje sa kongresa, radionica i sl., originalne prikaze knjiga i opreme, bibliogra�je, biogra�je, nekrologe itd., u vezi sa šišmišima Balkana.

Cijeli rukopis treba poslati direktno na adresu: [email protected], u za-htjevanom formatu, zajedno sa kvalitetnim fotogra�jama i ilustracijama. Rukopisi moraju biti pripremljeni veoma pažljivo u skladu sa pravilima koja slijede, a za �nal-ne korekcije nadležna je isključivo Redakcija. Prihvataju se samo korektni i potpuni rukopisi. Za svaki rukopis će biti dodijeljen barem jedan recenzent. Recenzent(i) će dati svoje mišljenje o kvalitetu rukopisa i/ili o eventalnim potrebama za poboljšanja ili dopune. U ovom slučaju, Redakcija će obavijestiti autora zaduženog za prepisku.

Forma i struktura treba da budu:

Forma: Svi rukopisi treba da budu napisani u MS Word 2000 korišćenjem Times New Roman fonta, veličina 11, uvlačenje sa lijeve strane (indention left) 0, uvlačenje desno (indention right) 0, razmak prije (spacing before) 0 pt i razmak nakon (spacing after) 6 pt, prored (line spacing) Single, usklađivanje (alingment) Justified. Sav tekst treba pripremiti na A4 formatu ostavljajući 2,5 cm praznog pro-stora (margine) sa svih strane.

Jezik: Rukopis treba da bude napisan kvalitetno na lokalnom jeziku (svi lek-sički i pravopisni standardi su prihvatljivi - bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski, ali odabrani treba doslijedno sprovoditi). Također, autori mogu slati rukopise i na engleskom jeziku. Autorima kojima lokalni ili engleski jezik nisu maternji, preporu-čuje se da obave profesionalnu lekturu rukopisa prije podnošenja. U svakom slučaju, sami autori odgovorni su za jezičko-pravopisnu ispravnost teksta, kako na lokalnom tako i na engleskom jeziku.

Pismo: Latinica ili ćirilica uz doslijednu primijenu odgovarajćeg alfabetskog standarda za odabrani pravopisni standard / jezik, i upotrebu odgovarajće Windows tastature / slovnog rasporeda. Naučna imena vrsta u svakom slučaju treba pisati latiničnim pismom i uz upotrebu engleske Windows tastature / slovnog rasporeda

Naslov treba da bude napisan VELIKIM SLOVIMA PODEBLJANO (bold), veličinom fonta 14 i centriran, na lokalnom i na engleskom jeziku.

Ime(na) i adresa autora: Puna imena svih autora treba navesti neposredno ispod naslova, sva u istoj liniji (paragrafu) međusobno odvojena zarezom, a adrese svakog od autora treba da budu u posebnoj liniji (paragrafu), redom kojim su data imena au-

66 Uputstva za autore

tora. Adrese (prvog ili bar jednog od autora) treba da budu adekvatne za poštansku i e-mail komunikaciju. Primjer:

Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: [email protected]

2 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: [email protected]; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)

3 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected]

Sažetak treba da bude u veličini fonta 10, na engleskom i lokalnom jeziku, sa odgovarajućim podnaslovom Abstract odn. Sažetak u posebnom redu napisanim podebljano (bold).

Ključne riječi također treba da budu na engleskom i lokalnom jeziku, u veličini fonta 10, neposredno ispod apstrakta na odgovarajućem jeziku, sve u istoj liniji (pa-ragrafu) međusobno odvojene zarezima, kao u primjeru:

»Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina«»Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i

Hercegovina«

Osnovni tekst rada u pravilu treba da sadrži sljedeće podnaslove: Uvod, Materijali i metode, Rezultati, Diskusija i/ili Zaključci, Zahvale, Reference, u posebnom redu i pisane podebljano (bold).

Međutim, također su prihvatljive i kratke informacije, u svemu ostalom po da-tim uputstvima, a u obliku:

1) kratkog saopšetnja – sažeta u manje od dvije stranice i bez podnaslova, ali sa naslovom, apstraktom i ključnim riječima,

2) bilješke sa terena – koje u jednom paragrafu i sa maksimalno 350 riječi, uz maksimalno jednu fotogra�ju ili ilustraciju, prikazuju nalaz vrste ili vrsta sa odgovarajućim datumom i precizno de�nisanim lokalitetom (kad god je moguće sa geografskim koordinatama, obavezno u geografskom datumu WGS84), brojem jedinki (za svaku vrstu), a eventalno i drugim podacima o nalazu (spol, starost, mjere, broj prstena, kolektorski/inventarski broj iz mu-zejske zbirke i sl.) i okolnostima nalaza, sve na lokalnom i engleskom jeziku, i sa naslovom koji sadrži redom: naučno ime vrste (ako se opisuje nalaz više od dve vrste, onda treba da stoji samo»Chiroptera«, datum, ime lokaliteta, ime države. Primjer:

Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina pećina, Bosna i Hercegovina

Naučni nazivi vrsta treba da budu napisani u italic stilu u kom god dijelu teksta da se pojavljuju (i u osnovnom tekstu, i u naslovu, i u naslovima slika i tabela). Kada

67

se prvi put navode u tekstu treba da budu u zagradi, prateći lokalne nazive. U tabe-lama treba koristiti naučni naziv, a upotreba lokalnog imena je opciona. Primjeri:

a) U naslovu: »Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) nova vrsta na spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine«

b) U tekstu: »Dnevni pregled Strikine pećine je utvrdio prisutnost 5 malih pot-kovastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) i jednog Šrajberovog šišmiša (Miniopterus schreibersii).«

Tabele, ilustracije i fotogra�je ne smiju prelaziti štampanu veličinu stranice (13 cm x 18 cm) i moraju biti dobrog kvaliteta. Tabele i slike moraju imati naslov i objaš-njenja kako na lokalnom, tako i engleskom jeziku. Naslov treba da bude napisan u regular stilu veličine 10, centrirano. Sva objašnjenja tabela i slika trebaju biti napisa-na u regular stilu veličine 10, centrirano. Primjeri:

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o šišmišima izmjerenim u Strikinoj pećini. (AB – dužina podlaktice, m – masa)

Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats in cave Strikina pećina.

(AB – length of the fore arm, m – mass)Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić).

Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).

Ako same ilustracije ili fotogra�je sadrže legendu i objašnjenja, njihov tekst tre-ba da bude lako čitljiv, crno-bijel, na lokalnom i na engleskom jeziku. Sve ilustracije i fotogra�je treba da se dostave elektronskim putem zajedno sa rukopisom ali kao posebne datoteke, u rezoluciji 300 dpi ili više (kada je širina postavljena na 13 cm). U osnovnom tekstualnom dokumentu treba da stoji samo naslov ilustracije ili foto-gra�je, na mjestu u tekstu gdje je poželjno da bude (u pripremi za štampu ovo može malo odstupati zbog gra�čkih mogućnosti, npr. da se tabela koja može da stane na jednu stranu ne bi prelamala na dvije i sl.).

Tekst u tabelama treba pisati u veličini fonta 10. Tekst u zaglavlju tabele treba pisati podebljano (bold), na lokalnom i engleskom jeziku. Primjer:

Lokacija / Vrsta Location / species

Pol / Sex

Starost / Age

Reprodukcijsko stanje / Reproductive state

AB [mm]

m [g]

Paraziti / Parazite

Napomene / Comments

Strikina pećina / cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)

Reference citirane u tekstu treba da imaju sljedeći format: ime autora, ime-na dvojice autora ili ime prvog od nekoliko autora praćen godinom objavljivanja. Primjeri:

Uputstva za autore

68

Bolkay (1924), Đulić & Mirić (1967), Pašić et al. (2013) - kad se ime autora u nominativu uklapa u sklop rečenice, a kad ovo nije slučaj onda kompletan poziv na referencu ili više refernci treba da bude u zagradi: (Bolkay 1924, Đulić & Mirić 1967, Pašić et al. 2013).

Sve reference na koje se poziva tekstu i samo one refence na koje se poziva tek-stu treba da budu navedene u listi referenci na kraju teksta, poređane po abecednom/azbučnom redu. Svaka stavka u listi referenci (spisku citirane literature) pisana u regular stilu veličine 10 treba sadržavati imena svih autora, godinu objavljivanja, na-slov publikacije, kompletan naslov časopisa ili knjige, naziv izdavača, broj stranica, itd., u skladu sa sljedećim primjerima:

Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.

Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Kovač D., N. Fressel, 2011. Istraživanje faune šišmiša u NP Paklenica s posebnim naglaskom na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special emphasis on altitude distribution]. U: Čolić, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraživačkih radova – Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije – “BIUS”, Zagreb: 186–221.

Bočić N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleološki poslužitelj. < http://speleologija.eu/olimp/index.htm> [16.12.2015.]

Uputstva za autore

69


INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Hypsugo – Bulletin for bat research of Balkans (published by: Centre for Karst and Speleology, Bosnia and Herzegovina; Wildlife Conservation Society Mustela, Serbia; Montenegrin Ecologists Society, Montenegro) accepts all types of manu-scripts (articles, short communications, notes) presenting results of bat research, as well as announcements and reports from symposiums, workshops etc., original re-views of books and equipment, bibliographies, biographies, obituaries etc., related to bats in Balkans.

�e full manuscript should be sent directly to the address: [email protected], in required format, along with good quality �gures (photographs). Manuscripts must be prepared very carefully according to the rules below, while �nal correction could be done only by the Editorial of the Bulletin. Only correct and complete manuscripts will be accepted. At least one reviewer will be assigned to every manuscript. Reviewer(s), will give an opinion on its quality and/or possibly indicate any improvement or amendments needed. In this case the corresponding author will be informed by the Editorial.

�e forms and structure should be as follows:

Form: All the manuscripts should be written in MS Word 2000 using Times New Roman font, size 11, indention le� 0, right 0 spacing before 0 pt and spacing a�er 6 pt, line spacing Single, alignment Justi�ed. All the text should be prepared using A4 paper size and leaving 2.5 cm margins on all sides.

Language. �e manuscript should be written in a good quality local language (all linguistic standards are accepted – Bosnian, Croatian, Montenegrin and Serbian, but chosen one should be strictly followed). Manuscripts in English are acceptable as well. Authors for whom local or English language is a second language are advised to have their manuscript professionally edited before submission. In any case, the authors themselves are responsible for linguistic correctness of the text, in both local and English language.

Script: Latin or Cyrillic alphabet appropriate for the chosen linguistic standard / language, using corresponding Windows keyboard / language settings. Scienti�c names should always be written in Latin script using English Windows keyboard / language settings.

Title should be written in UPPERCASE USING BOLD Font style of size 14 and centred, in both local and English language.

Authors’ name(s) and addresses. Full names of the author(s) should be given in a single paragraph following the title, separated by commas. Addresses of at least one of the authors should be adequate for postal and e-mail communication. Examples:

Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3

70 Instructions for autors

1 Center za kartogra�jo favne in �ore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ck�.si

2 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: [email protected]; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)

3 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: [email protected]

Abstract should be written using font size 10, in English and in local language, subtitled Abstract and Sažetak accordingly in a separate paragraph using bold font style.

Key words should also be in English and in local language using font size 10, just below the abstract in corresponding language, in a single paragraph, separated by commas, as in an example:

»Key words: Chiroptera, hibernacula, monitoring, Bosnia and Herzegovina«»Ključne riječi: Chiroptera, zimska skloništa, monitoring, Bosna i Hercegovina«

Main text of the article should generally be arranged according to follow-ing headings: Introduction, Materials and Methods, Results, Discussion and/or Conclusions, Acknowledgements, References written as a separate paragraphs us-ing bold font style

However, short information, following given instructions in all the other as-pects, are also accepted, in a form of:

1. Short Communication summarised in less than two pages, without headin-gs, but with the title, abstract and key words.

2. Field Notes a single paragraph, 350 words at most, reporting a record of species, giving date, precisely de�ned site (with geographic coordinates whe-never possible, using WGS84datum exclusively), number of individuals (of all reported species), and possibly also other data on the record (sex, age, me-asurements, ring number, museum collector/inventory number etc.) as well as circumstances of the �nding, written in both local and English language, titled as follows: species’ scienti�c name (if more than two species are repor-ted, only »Chiroptera« should be written), date, site name, country name. Example:

Myotis daubentonii, 6. 6. 2014, Strikina pećina, Bosna i Hercegovina

Scienti�c names of species should be written in italic style. �ey should be in brackets when �rst encountered in the text following their local/English names. In the tables scienti�c name should be used, while use of local/English names is op-tional. Examples:

71

a) In the title: »Daubenton's Bat (Myotis daubentonii) New Bat (Chiroptera) Species on the Bosnia and Herzegovina check list«

b) In the text: »Daytime survey of the Strikina pećina cave found 5 Lesser hor-seshoe bats (Rhinolophus hipposideros) and a single Schreibers’ bent-winged bat (Miniopterus schreibersii).«

Tables and �gures (illustrations and photographs) should not exceed the print-ed page size (13 cm x 18 cm) and they must be of good quality. �ey have to have a title and explanation both in local and English language. Title should be written in regular style size 10 centred. All explanations of tables and �gures should be written in a regular style of size 10, centred. Examples:

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene o šišmišima izmjerenim u Strikinoj pećini. (AB – dužina podlaktice, m – masa)

Table 1. Species, measurements and other observations of measured bats in Strikina pećina cave .

(AB – length of the fore arm, m – mass)

Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić). Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).

If �gures themselves contain legend and explanation those should be well-leg-ible, black and white, in both local and English language. All �gures should be sub-mitted electronically as separated �les along with the manuscript, with resolution 300 dpi or more (when width set at 13 cm). �e main text of the manuscript should only contain the titles of the �gures, placed at the preferred position within the text (though this may be changed in �nal layout due to graphical reasons, e.g. so that the table that �ts a single page would not be broken across two pages).

Text in the tables should be written in size 10. �e text in the title row(s) should be written in Bold Font style, both in local and in English language. Example:

Lokacija / Vrsta Location / species

Pol / Sex

Starost / Age

Reprodukcijsko stanje / Reproductive state

AB [mm]

m [g]

Paraziti / Parazite

Napomene / Comments

Strikina pećina / cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)

Reference cited in the text should follow this format: name of the author, names of two authors or the name of the �rst one of several authors. Examples:

Instructions for autors

72

Bolkay (1924), Đulić & Mirić (1967), Pašić et al. (2013) when author(s) name(s) �t(s) the sentence or, otherwise, the whole of the reference(s) citation(s) should be in the brackets (Bolkay 1924, Đulić & Mirić 1967, Pašić et al. 2013).

All the references cited in the text and only those cited in the text should be listed at the end of the text in alphabetic order corresponding the language of the main text. �e list of references should be written in regular stile, font size 10 and contain the names of all the authors, the complete journal or book title, publisher name, number of pages etc. written according to the following examples:

Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occurring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.

Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

Kovač D., N. Fressel, 2011. Istraživanje faune šišmiša u NP Paklenica s posebnim naglaskom na visinsku raspodjelu [Bat fauna research in Paklenica National Park with special emphasis on altitude distribution]. U: Čolić, L., S. Kapelj (ur.) Zbornik istraživačkih radova – Nacionalni park Paklenica 2008., Udruga studenata biologije – “BIUS”, Zagreb: 186–221.

Bočić N., 2014. Jama Olimp. Hrvatski speleološki poslužitelj. < http://speleologija.eu/olimp/index.htm> [16.12.2015.]

Instructions for autors

h˜˚˛˝˙ˆ - eurobats...h˜˚˛˝˙ˆ gˇ˘˛ ˘ ˛ ˘ ˘ ˘ b˘ˇ ˘ ˘ jˆ˝ ˘ˇ ˆ b˘ r ˛...

Documents