Rev. soc. polit., god. 10, br. 2, str. 245-254, Zagreb 2003.

koje nailaze povjerenici u svojim biskupi-jama.

Sljedeći korak koji je učinjen jest us-postava kontakata sa tijelima državneuprave koja u svojem djelovanju kao pri-marnu problematiku imaju tretman obi-telji. Za djelovanje Ureda bilo je važnouspostaviti kontakte s nevladinim udru-gama čiji je interes također obitelj.

Uspostava kontakata na međunarod-noj razini i sudjelovanje predstavnika Vi-jeća i predstojnika Ureda na međunarod-nim skupovima, od iznimnog je značajakako zbog uspostave kontakata tako izbog upoznavanja problematike u drugimzemljama vezane uz obitelj, ali i zbogmogućnosti upoznavanja načina na kojise rješavaju određeni problemi.

Ured pomno prati društvena događa-nja u našoj zemlji i, sukladno stavu Kato-ličke crkve i potrebama vjernika, uklju-čuje se u javne rasprave putem tribina iokruglih stolova, uz sudjelovanje eminen-tnih stručnjaka iz pojedinih područja.Spomenut ćemo neke naslove s tih sku-pova koji su izazvali veliku pozornost jav-nosti - "Položaj obitelji u RH", "Homo-seksualnost, stanje ili opredjeljenje", "Na-silje u obitelji", "Rano izdvajanje djetetaiz obitelji i utjecaj na njegovo psiho-fi-zički razvitak i Zdravlje". Budući da seovakvi tematski skupovi često upriličujuuz rasprave o pojedinim zakonima u Hr-vatskom saboru, redovito se pozivaju za-stupnici i resorni ministri da prisustvujuraspravama.

I putem medija nastoji se poruka stru-ke uputiti javnosti te na taj način pomoćiu pronalaženju optimalnih rješenja za po-jedine probleme. Ured za obitelj redovitose uključuje u obilježavanje značajnihmeđunarodnih dokumenata vezanih uzobitelj, kojih je supotpisnica i Hrvatska,što podrazumijeva organizaciju tematskihstručnih skupova i svečanosti uz Majčindan, Međunarodni dan obitelji, Dan dje-teta i sl.

248

Informacije i osvrti

Važno je spomenuti da djelatnici Ure-da surađuju s Hrvatskim Caritasom u ve-likom i važnom projektu obiteljskih sav-jetovališta, kao i s drugim tijelima HBK.

Štefanija Bortek-Knešaurek

VIJEĆE EUROPE I SOCUALNAKOHEZUA

Vijeće Europe utemeljeno je 1949.godine. Osnovni je cilj Vijeća Europeostvariti što je moguće čvršću' suradnjumeđu svojim državama-članicama, a po-sebno promicati individualne i političkeslobode, vladavinu prava te druga načelakoja čine temelj svake istinske demokra-cije. Vijeće Europe danas ima 45 članica.Posljednje države koje su primljene učlanstvo Vijeće Europe jesu Bosna i Her-cegovina te Srbija i Crna Gora, a u tijekuje razmatranje kandidature kneževineMonaco. Status promatrača u Vijeću Eu-rope imaju Kanada, SAD i Meksiko.

Republika Hrvatska primljena je u Vi-jeće Europe 1996.godine. Naša je zemljaratificirala ključne dokumente Vijeća Eu-rope, kao što su Konvencija za zaštituljudskih prava i temeljnih sloboda (uHrvatskoj stupila na snagu 1997. godine)i Europska socijalna povelja iz 1961. go-dine (stupila na snagu 2002. godine).

Do danas su održana dva summita Vi-jeća Europe: prvi 1993. godine u Beču, adrugi 1997. godine u Strasbourgu (gdje jesjedište te organizacije). Tom je prilikomusvojen i plan akcije Vijeća Europe, kojise temelji na četiri temeljna načela: de-mokracija i prava čovjeka, socijalna ko-hezija i sigurnost građana, obrazovanjeza demokraciju, te kulturna raznolikost.Na tim je načelima izrađen plan djelo-vanja Vijeća Europe u novom tisućljeću,kojega sada realiziraju njegova tijela.

Rev. sac. polit., god. 10, br. 2, str. 245-254, Zagreb 2003.

Vijeće Europe povremeno organiziratematske ministarske konferencije. Nanjima se analiziraju najvažniji problemi iuspostavljaju nužni kontakti za suradnjuizmeđu država-članica. U Vijeću Europepripremaju se razni europski sporazumi,koji su ishodište za promjene i prilagodbeu zakonodavstvima zemalja-članica. Sav-jetodavni status pri Vijeću Europe imaviše od 400 nevladinih organizacija. Tosvjedoči da je Vijeće Europe razvilo sna-žno partnerstvo s organizacijama civilno-ga društva, koje sve više postaju oslonacrazvoja i socijalne kohezije.

Vijeće Europe zapošljava oko 1.300osoba, koje čine njegovu stalnu admini-straciju. Financiraju ga države-članice,ovisno o broju stanovnika i visini nacio-nalnog dohotka (primjerice, proračun Vi-jeća Europe za 2001. godinu iznosio je163 milijuna eura). Službeni jezici u raduVijeća jesu engleski i francuski, ali se kaoradni jezici mogu koristiti njemački, tali-janski i ruski. Ostali se jezici mogu kori-stiti pod određenim uvjetima i u poseb-nim situacijama.

Glavno tijelo Vijeća Europe čini Od-bor ministara, koji je ključna instanca od-lučivanja, a čine ga ministri vanjskih po-slova država-članica. Vijeće Europe ima iParlamentarnu skupštinu sastavljenu oddelegata nacionalnih parlamenata. Na-dalje, u njegovu okviru djeluje i Kongreslokalnih i regionalnih vlasti, koji ima sav-jetodavan karakter. Glavni tajnik VijećaEurope je Austrijanac Walter Schwimmer;on je na tu dužnost izabran 1999. godine,a mandat mu istječe 2004. godine.

Vijeće Europe usvojilo je niz dokume-nata koje su, nakon ratifikacije, dužneprimjenjivati njegove članice. Među timdokumentima treba izdvojiti već spome-nutu Europsku konvenciju za zaštitu ljud-skih prava i temeljnih sloboda, koja jeusvojena 1950. a stupila je na snagu 1953.godine. Njezin pandan na području soci-jalnih prava jest Europska socijalna po-

Infannacije i osvrti

velja, koja je usvojena 1961. a stupila jena snagu 1966. godine. Europska socijal-na povelja revidirana je 1996. godine, ta-ko da su danas na snazi njezine dvije ver-zije, ovisno o tome koju je pojedina drža-va-članica ratificirala. Nadalje, važan do-kument Vijeća Europe jest Konvencija zaprevenciju torture (usvojena 1987. a stu-pila na snagu 1989. godine) te Konvenci-ja (okvirna) o zaštiti manjina (usvojena1994. a stupila na snagu 1998. godine).

Radi zaštite ljudskih prava, Vijeće Eu-rope je utemeljilo Europski sud za ljud-ska prava. Europskom se sudu za ljudskaprava građani mogu neposredno obra-ćati, a njegove su odluke obvezujuće zadržave-članice. U sastav toga suda svakadržava - članica imenuje jednog suca. IzRepublike Hrvatske sada je članica togasuda Nina Vaić, profesorica Pravnog fa-kulteta u Zagrebu.

Nas ovdje posebno zanima djelovanjeVijeća Europe na području socijalne poli-tike i socijalnih prava. Podsjetimo da se utemeljnim zadaćama Vijeća Europe na-vodi da će se ono zalagati za jamstvo pri-mjerene razine socijalne zaštite, za zapo-šljavanje, izobrazbu i prava radnika, zadjelotvornu zaštitu ranjivih socijalnihskupina, za jednakost šansi, za borbu pro-tiv isključenosti i diskriminacije te za ja-čanje europske suradnje u pitanju migra-cija. Sve su te zadaće Vijeća obuhvaćeneskupnim pojmom "socijalna kohezija",koji je definiran na drugom summitu Vi-jeća Europe 1997. godine. U tu svrhu os-novan je i Odbor za socijalnu koheziju(CD - CS) koji je obvezan definirati, raz-vijati i primijeniti strategiju socijalne ko-hezije.

Za ostvarenje socijalne kohezije va-žna je primjena Europske socijalne po-velje i njezinih protokola. No ne treba za-nemariti i značenje Europskog kodeksasocijalne sigurnosti iz 1964. godine i pri-padajućih mu protokola. Kodeks je revi-diran 1990. godine. Njime se jamči mini-

249

Rev. soc. polit., god. 10, br. 2, str. 245-254, Zagreb 2003.

malna razina zdravstvene zaštite, nakna-da u slučaju bolesti, nesreće na poslu,materinstva i obiteljskih davanja, nezapo-slenosti, mirovina, invalidnina i naknadau slučaju gubitka hranitelja. Nažalost, Hr-vatska još nije ratificirala Europski ko-deks o socijalnoj sigurnosti, mada bi jojon značajno pomogao u definiranju iodržanju standarda u socijalnoj zaštiti.Za aktivnosti vezane uz razvoj socijalnekohezije važna je i Europska banka zarazvoj koja je utemeljena još 1956. godi-ne i koja danas ima 35 članica. Prioritetnicilj te banke u socijalnom području jestrješavanje problema izbjeglica te žrtavaprirodnih i ekoloških katastrofa.

No vratimo se Odboru za socijalnukoheziju. Sjednice Odbora održavaju sedva puta godišnje, i u pravilu traju tri da-na. U Odboru su zastupljeni predstavnicisvih država-članica. Na sjednicama se ra-spravljaju mnogi socijalni problemi. Onisu obično prethodno analizirani na sa-stancima specijaliziranih pododbora, kojidaju prijedloge zaključaka za usvajanjena sjednicama Odbora. U Odboru se naj-češće razmatraju problemi vezani uz raz-voj sustava socijalne sigurnosti, pitanjademografskih kretanja, zapošljavanja, sta-novanja, socijalne politike u velikim gra-dovima, problemi vezani uz djecu i obi-telji, socijalne integracije hendikepiranihosoba, migranata, problemi nacionalnih ietničkih manjina, posebno Roma i slično.

Odbor za socijalnu koheziju je održaodosada deset sjednica. U posljednje vrije-me jedan od važnih zadataka Odbora bilaje izrada strategije socijalne kohezije, ko-ju je Odbor ministara usvojio 2001. godi-ne. U toj se strategiji integriraju različiteaktivnosti Odbora. Socijalna se kohezijadefinira kao stanje društva promatranogau cjelini, te uloga i mjesto pojedinaca iskupina unutar društva. Prvi veliki pro-jekt istraživanja koji se odnosio na soci-jalnu koheziju, bio je posvećen ljudskomdostojanstvu i socijalnoj isključenosti. Za-

250

Informacije j osvrti

vršni izvještaj redigira la je K. Duffy podnaslovom Projet: Dignite humaine et ex-clusion sociale - Opportunitćs et risques:les tendances de l' exclusion sociale en Eu-rope (Strasbourg, 1998.). To je istraživa-nje pokazalo da je pristup osnovnim soci-jalnim pravima (socijalnoj zaštiti, stano-vanju, zaposlenosti, zdravstvenoj zaštiti iobrazovanju) temeljni čimbenik borbeprotiv siromaštva i socijalne isključenosti.Stoga je Odbor za socijalnu koheziju po-krenuo novi projekt istraživanja koji usredištu pažnje ima upravo pristup soci-jalnim pravima. Radi se o projektu Accesaux droits sociaux en Europe. Na osnovirada specijaliziranih odbora te saznanjaprikupljenih u dosadašnjem djelovanjuVijeća Europe, nastao je najprije izvje-štaj, a potom je tiskan i kao knjiga, podgornjim naslovom. Izvještaj je priredilaMary Daly, profesorica na Kraljevskomsveučilištu u Belfastu, razmatran je naOsmoj sjednici Odbora za socijalnu ko-heziju u proljeće 2002. godine. O aktiv-nostima vezanima za taj izvještaj rasprav-ljalo se na devetoj, proširenoj sjedniciOdbora, koja je održana u studenom2002. godine na Malti. Slijedom toga čla-nice Vijeća Europe preuzele su obvezuda će organizirati nacionalne konferen-cije o pristupu socijalnim pravima. UHrvatskoj će se takva konferencija odr-žati početkom listopada ove godine, vje-rojatno u Opatiji. Do tada će se nahrvatski jezik prevesti i publicirati spo-menuta publikacija Vijeća Europe o pri-stupu socijalnim pravima. Na toj bi kon-ferenciji trebalo raspraviti stanje temelj-nih socijalnih prava i njihova dostupnostu našoj zemlji.

U ovom broju našega časopisa objav-ljen je prijevod ključnog poglavlja iz pu-blikacije Vijeća Europe, pod naslovom"Pristup socijalnim pravima u Europi:stvarno stanje". U tom se dokumentu na-glašava međuovisnost socijalnih prava.Također se ističe i potreba jačanja socijal-

Rev. sac. polit., god. 10, br. 2, str. 245-254, Zagreb 2003.

nih prava, a u njima se vidi sredstvo sma-njenja socijalne ranjivosti pojedinaca iskupina te pomoć u njihovoj prilagodbibrzim socijalnim i ekonomskim promje-nama. U izvještaju se analiziraju prepre-ke u pristupu različitim socijalnim pravi-ma. Pritom se koristi multidisciplinarnipristup i daju konkretni primjeri iz poje-dinih europskih zemalja kako se te pre-preke mogu prevladati. Isto se tako anali-ziraju integrirane mjere koje su primije-nile pojedine članice Vijeća Europe te seidentificiraju načela na kojima treba te-meljiti pristup socijalnim pravima.

Posljednja, deseta sjednica Odbora zasocijalnu koheziju održana je u Strasbo-urgu od 20. do 22. svibnja 2002., a prisu-stvovao joj je i autor ove informacije. Nadnevnom redu sjednice bilo je 17 točaka,a ovdje ćemo upozoriti na najzanimljivijeteme koje su razmatrane. Primjerice, ra-spravljalo se o aktivnostima koje su po-duzete nakon sastanka na Malti. Sada suipak najvažnije nacionalne konferencije opristupu socijalnim pravima, od kojih ćese znatan broj održati ujesen ove godine.Primjera radi, konferencija u Sarajevuodržat će se sredinom rujna 2003. Nadal-je, dosta je bilo rasprava o promjenama utekstu o strategiji socijalne kohezije, okojem je već bilo riječi, a kojega valja pri-lagoditi novim okolnostima. Vrlo zanim-ljiva bila je i rasprava o starenju stanov-ništva u Europi i njegovim socijalnim po-sljedicama. Poznato je, naime, da su sveeuropske zemlje danas snažno pritisnuteproblemima starenja svoga stanovništva,za čije zbrinjavanje i socijalnu integracijutreba pronaći prikladna rješenja, ali i iz-dvojiti znatna sredstva. Uostalom, u vrije-me održavanja ovoga sastanka u Francu-skoj izbile su demonstracije protiv pred-ložene mirovinske reforme, u kojoj sepredviđa zaoštravanje uvjeta za odlazak umirovinu te produženje radnog staža. Sli-čna je situacija bila u Austriji i Njema-čkoj, ali i u mnogim drugim europskimzemljama. Sudionici sjednice dobili su

Informacije i osvrti

knjigu - izvještaj o demografiji i socijal-noj isključenosti IDćmographie et exclu-sion sociale), koju je priredila DraganaAvramov, nekada ravnateljica Centra zademografska istraživanja u Beogradu, asada belgijska državljanka. U ovoj seknjizi, na veoma dokumentiran i socijal-no kontekstualiziran način, analizira de-mografska evolucija u Europskoj uniji isocijalni problemi koji iz nje proizlaze.Isto se tako analiziraju promjene koje sedešavaju u položaju i strukturi obitelji pričemu je znatan prostor posvećen jedno-roditeljskim obiteljima, samačkim kućan-stvima, demografskim skupinama najvišeizloženima socijalnim rizicima i slično.Sudeći po predočenim demografskim tren-dovima, kao i raspoloženju iskazanom uraspravi u Odboru, ova će tema često bitina dnevnom redu nadležnih tijela VijećaEurope, budući da se u narednom raz-doblju očekuje znatno pogoršanje demo-grafske situacije. Nadalje, na sastanku jebilo riječi o socijalnim indikatorima kojise koriste za praćenje stanja i razvoja so-cijalne kohezije. Indikatori su dosta de-taljno razrađeni i mogu biti od velike ko-risti u nacionalnim istraživanjima.

Zamjetno je, dakle, da Vijeće Europeveliku pažnju posvećuje socijalnim pravi-ma i naporima da se definira i održi eu-ropski socijalni model. S druge strane,ljudi su svjesni da globalizacija, društvenei tehnološke promjene, kao i neoliberalnipritisak u pravcu izraženije tržišne orijen-tacije, djeluju u pravcu revizije a, moglibismo reći, i redukcije socijalnih prava(socijalni damping). Zasad je teško pred-vidjeti konačan ishod svih tih procesa inastojanja da se sačuva dosegnuta razinasocijalne sigurnosti. No da su redukcijetroškova sveprisutne, pa i u Vijeću Euro-pe, svjedoči i zahtjev tajništva Vijeća (ob-znanjen na ovoj sjednici) da se - upravozbog nedovoljnih sredstava - ubudućegodišnje održava samo jedna umjesto do-sadašnjih dviju sjednica Odbora za soci-jalnu koheziju.

251

Rev. sac. polit., god. i O, br. 2, str. 245-254, Zagreb 2003.

U svakom slučaju, Vijeće Europe, nje-gova tijela, a posebno Odbor za socijalnukoheziju, značajne su institucije za odr-žanje i razvoj socijalnih prava i socijalnepolitike u europskim zemljama, posebnoonim koje prolaze težak put tranzicije.Što se tiče naše zemlje, razumljivo je dase Hrvatska mora intenzivnije uključiti uraznovrsne aktivnosti Vijeća Europe nasocijalnom području. Jedna prilika za tobit će i planirana konferencija o pristupusocijalnim pravima, koja će se održati ulistopadu ove godine.

Vlado Puljiz

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA:LA PROTECTION SOCIALE DANSUNE EUROPE EN VOlED'ELARGISSEMENT

Pariz, 20.-22. ožujka 2003.

O zanimljivosti i značenju međuna-rodne konferencije koja je fokusirala so-cijalnu zaštitu u proširenoj Europi svje-doče, osobito, dvije činjenice. Prvo, dosa-da se o socijalnoj politici novih, budućihčlanica EU gotovo uopće nije govorilo, asocijalna je politika bila na margini pro-cesa pridruživanja EU. Ipak, premda jesocijalna politika u ekskluzivnoj nadle-žnosti država-članica EU, posljednjih segodina razvija okvir tzv. europskoga soci-jalnog modela, a što će od 2004. godinepostati i obvezom za deset novih članica.Pitanje je, dakle, kakvu će socijalnu poli-tiku u EU unijeti nove članice, kakvi ćese socijalni problemi postaviti na dnevnired nove Europe te kakav će utjecaj toimati na dosadašnji smjer razvoja europ-skoga socijalnog modela. Konferencija je,stoga, samo još jedan (premda, možda, idalje slabašan) znak da se i tome počinje

252

'0 •• -' "

informacije i osvrti

posvećivati dostojna pozornost. Drugo,možda većinom zbog činjenice da je kon-ferenciju organizirala Istraživačka sekcijaDirekcije za istraživanje, obrazovanje,evaluaciju i statistiku (Mission Recherche,Direction de la Recherche, des Etudes,de I'Evaluation et des Statistiques) dvajufrancuskih ministarstava (Ministere desAffaires sociales, du Travail et de la Soli-darite, Ministere de la Sante, de la Famil-le et des Personnes handicapćes), na njojse nije samo analiziralo ono što se dešavau socijalnoj politici, kako sadašnje tako ibuduće EU, već je naglašeno i že- ljelapostaviti pitanje: na kojim se to vrijedno-snim osnovama reformiraju pojedini su-stavi socijalne zaštite? Kada se zna da jesocijalna politika izrazito ideologij-sko-politički obojena i kada se zna da seta obojenost često želi potisnuti ili sasvimzaboraviti, tada cilj konferencije, neovi-sno o mogućim rezultatima, postaje timvažniji.

Pitanje vrijednosnih temelja aktualnihsocijalnih reformi posebno je dominiralou uvodnim i plenarnim izlaganjima. Go-voreći o ulozi globalnih agencija u razvojusocijalne politike, Bruno Palier (CNRS,Pariz) je izdvojio dva različita viđenjauloge globalizacije na reforme socijalnihdržava. Prvo naglašuje (ponekad i prena-glašuje) pritisak globalizacije na socijalnedržave, pod čijim se utjecajem one potomintenzivno reformiraju; drugo globaliza-ciju smatra posve irelevantnim čimbeni-kom u procesu socijalnih reformi. Palierističe da je možda najvažnija činjenica tošto je nestala zajednička socijalna vizijakoja je postojala u 60-im i 70-im godina-ma 20. stoljeća, a koja se kretala oko dru-štvene kohezije kao temeljnog cilja. Pi-tanje jest u kojoj se mjeri danas možepronaći zajednička socijalna vizija u no-vom europskom kontekstu. Slične je sta-vove zastupao i Bernard Gazier (Univer-site Paris I) koji je naglašeno govorio orazlici između tzv. socijalno-liberalnoga i