INDONEZIJA

UNA SABLJAKOVIĆ I SELMA NEIMARLIJA

OSNOVNE INFORMACIJE Službeni naziv: Repuplik Indonesia

Državno uređenje: predsjednička republika

Površina: 1.904.443 km2

Broj stanovnika: 206.265.000

Gustoća naseljenosti: 108,4 st./km2

Glavni grad: Jakarta

Službeni jezik: indonezijski

Novčana jedinica: indonezijska rupija

Jugoistočni dio Azije

Obuhvaća dio otočnog prostora izmedu Indokineskog poluotoka na SZ, Filipina na S, Nove Gvineje na I i Australije na J

13.700 otoka

Veliki Sundski otoci, Sumatra, Borneo i Java na Sundskom šelfu

Wallaceova linija

Nova Gvineja

SMJEŠTAJ I RELJEF

Ekvatorska klima

Utjecaj monsuna

Najviše padavina u zapadnim dijelovima

Padavine ravnomjerno raspoređene

Velike klimatske razlike između sjevernih i južnih dijelova

KLIMA

Veće rijeke na Velikim Sundskim otocima i na Z Irianu

Kapuas i Borito na Borneu

Digul i Mamberamo na Z Irianu

VODE

TLA I VEGETACIJA

Najplodnija vulkanska tla

Lateritna tla (feralsoli)

Manje plodna isprana tla (akrisoli)

57% površine prekrivaju šume

Broj stanovnika: 206.265.000

Gustoća naseljenosti: 108,4 st./km2

Gradsko stanovništvo: 31%

Etničke grupe: Javanezi 45%, Sundanezi 14%, Madurezi 7,5%, Malajci 7,5%

270 indonezijskih i 180 papuanskih jezika

STANOVNIŠTVO

ETNIČKE GRUPE I RAZMJEŠTAJ

Neravnomjerna

Na Javi, Maduri i Baliju živi 62% stanovnika (869st./km2)

Na drugim otocima 20-85 st./km2

Veći gradovi su: Jakarta, Surabaya, Bandung, Medan, Palembang, Tangerang, Semerang itd.

NASELJENOST

POVIJEST Preci današnjih indonežana došli s Indokine (između 2500.

i 500.pr.n.e)

Na Javi i Sumatri se proširio hinduizam, budizam i indijska kultura

Mnoge kolonije

1949. priznata neovisnost Ujedinjenih Država Indonezije

22,6mil. ha njiva ; 11,9mil. Ha travnjaka i pašnjaka

Poljoprivredne površine većinom na Javi, Baliju i Lamboku

Najvažniji uzgoj riže

Kukuruz, manioka, soja i kikiriki

Za izvoz najvažniji kaučuka, palmino ulje, kokosovi orasi i kava

Od voća najvažniji uzgoj banana, naranči i ananasa

POLJOPRIVREDA

Ribarstvo najvažniji izvor bjelančevina

109,4mil. Ha šuma

Najveće površine tropske kišne šume

RIBARSTVO I ŠUMARSTVO

RUDARSTVO I ENERGETIKA Nafta i zemni plin

Većina se vadi se u nizinskom dijelu Sumatre, na istočnom Borneu i u sjevernom dijelu Jave te obližnjem moru

Od ostalih ruda kositar (otoci Bangka i Belitung u Javanskom moru), bakar i zlato u rudniku Ertsberg na zapadnom Irianu, nikad u rudnicima Pomalaa i Soroako na Celebesu

Oko 36 milijardi zaliha kamenog ugljena

INDUSTRIJA TURIZAM Većina preduzeća na

Javi i Sumatri

Najvažnija je tekstilna industrija, zatim duhanska, prehrambrena, drvna, te strojogradnja i metalna industrija

Razvijne su i kemijska, petrokemijska i obojena metalurgija

Nakon 1980. država potiče razvoj turizma

Najvažnije turistička područja su Bali i Java

5,1mil. Stranih turista

Cestovni: 341.400km cesta (većina na Jakumatri i Baliju)

Želježnički: 6458km želježničkih pruga (Java,Madura i Sumatra)

Brodski: 349 luka, najveće luke su Tanjung Priok, Tanjung Perak, Belawan i Ujung Pandang

Zračni: 81 zračnih luka, veći aerodromi su na Javi, Sumatri, Baliju i Z Irianu

PROMET

Bali, Baleim, Bandungan, Bogor, Dieng, Gunung Leuser, Jakarta, Komodo, Makale, Surakurta, Ujung Kuloun itd.

GLAVNI TURISTIČKI CENTRI

KRAJ