infokom _juni_2011.indd

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Kinesko poslovno vijeće za međunarodnu ekonomsku saradnju proteklih sedmica vrijedno su radili na organizaciji Poslovnih susreta kineskih i bosanskohercegovačkih privrednika, čije održavanje je planirano za 22. juni u Sarajevu. Najveća poslovna delegacija Narodne Republike Kine, oko 100 pred-stavnika iz oko 50 najvećih kineskih kom-panija iz gotovo svih privrednih oblasti,

dolazi u BiH kako bi obavila poslovne razgovore sa bh. privrednicima i dogovorila eventualnu saradnju.

Inače, Narodna Republika Kina je među prve tri ekonomije svijeta. Pro-teklih godina udio Kine u svjetskom ekonomskom rastu je čak 13 posto, što je čini najatraktivnijom zemljom na svijetu za strana ulaganja. Prema raspoloživim podacima, trenutno je u Kini registrovano oko 700 hiljada stranih firmi, a ukupne investicije se do danas procjenjuju na oko 720 milijardi američkih dolara.

Da bh. privrednici imaju šta ponuditi evropskom i svjetskom tržištu, dokaz su, između ostalih, nedavno osvojena brojna priznanja na 78. Međunarodnom poljoprivrednom sajamu u Novom Sadu. Osim o uspješnom nastupu bh. privrednika na sajmu u Novom Sadu, u ovom broju InfoKoma vam donosimo priču o uspješnoj prezentaciji turističke ponude naše zemlje, kao i vina i gastronomskih specijal-iteta, u Varšavi.

Govorimo i o efektima odluke Republike Hrvatske da ulaskom u EU za BiH budu samo dva inspekcijska granična prijelaza (BIP): Stara Gradiška i Metković. Stav Vanjskotrgovinske komore BiH je da bi se ovakvim rješenjem drastično pogoršali uslovi izvoza proizvoda iz BiH prema EU, kao najznačajnijem izvoznom prostoru te da bi se domaći izvoznici izložili znatno povećanim troškovima i došlo bi do smanjen-ja konkurentnosti njihovih proizvoda. VTK BiH smatra da je stav Vlade Republike Hrvatske potpuno neprihvatljiv jer ne uvažava ni minimum potreba BiH.

I to nije sve. Na stranicama InfoKoma čekaju vas i druge brojne zanimljivosti.

Čitajte InfoKom!U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InfoKOMBroj 42Juni 2011.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivački kolegij:Bruno BojićAmir ZukićProf. dr. Faruk JašarevićVelibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 42 - juni 2011. 3

12Članice CEFTA-e 2006 rade na otklanjanju barijera VTK BiH smatra da se primjena Sporazuma CEFTA 2006 ne odvija dovoljno brzo. Također, primjena je znatno otežana zbog konstantno prisutne barijere neusklađenosti infrastrukture za ocjenjivanje kvaliteta, tj. nepriznavanja certifikata i izvještaja o ispitivanju proizvoda stečenih u članici izvoznici na tržištu članice uvoznice. Predstavnici komora regije su se složili da je ovo ključni problem čije rješenje predstavlja fokusni cilj u narednom periodu.

15Nakon ulaska Hrvatske u EU u funkciji će biti samo dva granična prijelaza za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla

Granica Hrvatske sa BiH (kopnena granica dužine 1.000 km) ulaskom Hrvatske u EU postat će vanj-ska granica EU. Republika Hrvatska je u toku pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, za BiH usaglasila samo dva inspekcijska granična prijelaza (BIP): Stara Gradiška i Metković. Iako je BiH is-kazala potrebu za sedam inspekcijskih graničnih prijelaza, hrvatska strana je stajališta kako su dva BIP-a u ovom trenutku optimalan broj, što bi veoma nepovoljno uticalo na privredu Bosne i Her-cegovine.

26Udruženje za numerisanje artikala BiH (GS1 BiH) - Slučaj kojeg nema

Ministarstvo pravde BiH, kod kojeg je uložena žalba na rješenje o registraciji novog udruženja (za automatsku identifikaciju, elektronsku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima), nikad nije proslijedilo odgovor VTK BiH te je upućena urgencija za njegovo dostavljanje. Kome i zašto odgovara da se izbriše sve što se dešavalo od 1995. kada je pri sadašnjoj VTK uspostavljeno Udruženje GS1 kao jedina legalna i legitimna asocijacija za numerisanje artikala, učlanjivanje i dodjelu bar kodova?

30Čuvajte se “primamljivih ponuda“ za besplatnu reklamuNa e-mailove i adrese mnogih preduzeća, pogotovo malih i srednjih, stižu razne primamljive ponude kojima se nude “besplatna – for free“ reklamiranja firme, samo ako se popuni, odnosno ispravi već uneseni podatak. Na kraju te ponude, vrlo sitnim slovima piše “Narudžba“ (Order) kojom se naručuje objavljivanje podataka firme za minimum tri godine i koju je praktično nemoguće otkazati, a cijena je godišnje oko 1.000 eura.

47Poljaci zainteresovani za prirodne ljepote, hranu i vina u BiHSpoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i ambasada Bosne i Hercegovine organizovale su 7. i 8. juna u Varšavi prezentaciju turističke ponude naše zemlje, kao i degustaciju naših najkvali-tetnijih vina i gastronomskih specijaliteta. Glavni ciljevi ove, po opštoj ocjeni, uspješne manife-stacije koja je pobudila veliko interesovanje u glavnom gradu Poljske, bili su predstavljanje Bosne i Hercegovine u zemlji koja će uskoro preuzeti predsjedavanje Evropskom unijom (EU), kao i po-vezivanje privrednika i turističkih radnika iz BiH sa institucijama i poslovnim partnerima iz Poljske.

IIIIzdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i ambasada Bosne i Hercegovine organizovale su

4 InfoKOM - Broj 42 - juni 2011.

Moguć rast kamatnih stopa do dva posto

Direktor Raiffeisen banke u BiH Michael Müller (Mihael Miler) izjavio je da neće do-ći do smanjenja kamatnih stopa te da je do kraja godine moguć njihov rast do dva po-sto. Müller je na pres-konferenciji istakao da se u ovoj godini očekuje pad švicarskog franka, kao i rast Euribora za 2,30 posto. On je naglasio da Raiffeisen banka u BiH u ovoj godini uvodi i LIN projekat za pojednosta-vljenje poslovanja i povećanje efikasnosti, kako bi klijenti dobili bržu i bolju uslugu, kao i mobilne bankare koji će dolaziti do klijenata, a ne kao do sada klijenti do njih.

Premija osiguravajućih društava 87,5 miliona KM

Sarajevo-osiguranje je u prva tri mjeseca 2011. godine ostvarilo najveći rast tržišnog učešća od svih društava za osiguranje u FBiH putem rasta premijskog prihoda od 3,6 miliona KM više u odnosu na isti peri-od 2010. godine. Sarajevo-osiguranje je i u prva tri mjeseca 2011. godine na vodećoj poziciji na tržištu osiguranja u BiH sa 16,4 miliona KM ostvarene premije osiguranja i tržišnim učešćem od 18,78 posto. Prema podacima koje je objavila Agencija za nad-zor osiguranja FBiH ukupno ostvarena premija osiguravajućih društava čije je sje-dište u Federaciji BiH u prva tri mjeseca 2011. godine iznosi 87,5 miliona KM, što je porast za 4,3 miliona KM, odnosno 5,1 posto u odnosu na rezultate iz istog peri-oda 2010. godine.

Rast proizvodnje u RMU Zenica

Rudnik mrkog uglja (RMU) Zenica u apri-lu je imao najveću proizvodnju uglja u po-sljednjih nekoliko godina – 31.690 tona, što je 300 posto više od proizvodnje u septem-bru prošle godine.

“Postoje realne pretpostavke i nadamo se da će se ovaj kontinuitet proizvodnje na-staviti i narednih mjeseci“ – optimista je di-rektor RMU Zenica Esad Čivić, koji doda-je da odlične proizvodne rezultate prati i upošljavanje novih radnika, kao i povećanje ličnih dohodaka. On ističe da su plaće ruda-ra u posljednjim mjesecima s 580 povećane na 840 KM, koliko je iznosila prosječna pla-ća za mart.

Carlsberg BH najavljuje planove za ovu godinu

Kompanija Carlsberg BH je u 2010. godini na tržištu piva u BiH imala udio od 19,2 posto, kao i godinu ranije, što predstavlja zavidan uspjeh. Neto prihod je iznosio 42 miliona KM. Direktor Cralsberg BH Ar-min Bukarić najavio je da kompanija u ovoj godini ima ambiciozne planove, što podrazumijeva i otvaranje novih radnih mjesta. Carlsberg BH posluje u BiH od 1. januara 2007. godine, a trenutno ima osam brendova, od kojih je najprodavaniji Zlatni pan.

Njemački zajam za energetske projekte u BiH

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća minista-ra BiH, ministar finansija i trezora Dragan Vrankić, i njemački ambasador u BiH Joa-chim Schmidt (Joahim Šmit) potpisali su u Sarajevu Sporazum između Vijeća minista-ra BiH i vlade Njemačke o finansijskoj sara-dnji za 2009. godinu. Kako je izjavio mini-star Vrankić, vrijednost zajma predviđenog Sporazumom je 120 miliona eura i bit će is-korišten za dva elektroenergetska projekta. Od 120 miliona eura, 70 miliona je planira-no za finansiranje projekta Crpna hidroe-lektrana Vrilo na području općine Tomi-slavgrad. Vrankić je naveo da je ovaj proje-kat u uskoj vezi s vjetroelektranom Mesiho-vina, čija struja će se koristiti za punjenje akumulacije kada ne bude potrebna u mreži.

Drugi projekat odnosi se na izgradnju hidroelektrane Cijevna II na rijeci Bosni, na području općine Doboj, kapaciteta 13,8 MW, kao i na podizanje nasipa na obalama Bosne za odbranu od poplava. Za ovaj pro-jekt planirano je 50 miliona eura.

Izmjene zakona o prodaji naftne industrije RS

Vlada Republike Srpske utvrdila je izmje-ne i dopune zakona o odlikovanjima i pri-znanjima te o uslovima prodaje akcija pre-duzeća iz sistema nekadašnje naftne indu-strije tog bh. entiteta. Izmjenama tog zako-na kompanija NjefteGazInkor, kupac naf-tne industrije RS, dobit će dodatne tri go-dine, beskamatno, da počne sa plaćanjem 133 miliona KM preuzetih poreza i dopri-nosa, a preuzete obaveze bit će im umanje putem kompenzacije za 17,2 miliona KM.

Boris Galić novi član Uprave HT-a Mostar

Nadzorni odbor HT-a Mostar imenovao je Borisa Galića za novog člana Uprave – izvršnog direktora za finansije ovoga


preduzeća. Galić je rođen 1968. godine u Osijeku. Diplomirao je 1993. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osi-jeku na smjeru Ekonomska kibernetika. Radno iskustvo je stjecao radeći za razli-čite kompanije, počev od Slavonske ban-ke, revizorske kompanije Fair&Correct/Deloitte&Touche, Opeke Osijek do MD Profila Đakovo. Godine 2003. prelazi u T-HT Zagreb gdje obnaša dužnost dire-ktora za regionalne finansije, a od 2006. radio je na mjestu direktora Sektora za unutarnju finansijsku kontrolu i uskla-đenost sa SOX-om.

Banke traže vraćanje eura u upotrebu

Udruženje banaka BiH zatražilo je od vlasti bh. entiteta da ponovo uvedu euro kao platežno sredstvo, tvrdeći da se za-branom korištenja eura ugrožava pravi-lo kojim se utvrđuje čvrsti odnos kursa između konvertibilne marke prema ev-ropskoj valuti. Sekretar ovog udruženja Mijo Mišić ustvrdio je da je Udruženje zatražilo od ministarstava finansija FBiH i RS promjenu zakona o deviznom po-slovanju kojim je izbačen euro kao plate-žno sredstvo.

“Ovaj zakon je nakaradan jer ne uva-žava stanje na terenu. Najprije ga je vla-da RS prepisala od srbijanske vlade, a potom ga je vlada FBiH malo obradila i takvog ga donijela, ne uvažavajući činje-nicu da imamo currency board, operati-vno pravilo kojim se KM veže za euro“ – rekao je Mišić.

Odlukom Vlade FBiH od 1. oktobra prošle godine ugostiteljski objekti, trgo-vine i prodajni centri ne smiju primati euro kao sredstvo plaćanja za kupljenu robu ni za pruženu uslugu. Za plaćanje eurima u FBiH kazna iznosi od 500 do 15.000 KM. Ranije je zabranjena upotre-ba eura za plaćanje drugih obaveza pre-ma državi, firmama i javnim fondovima.

Manje građevinskih radova u inostranstvu

Vrijednost ugovorenih građevinskih ra-dova preduzeća iz FBiH u inostranstvu u

prva tri mjeseca 2011. godine veća je za 13,7 posto u odnosu na isti period 2010. godine, dok je vrijednost izvršenih građe-vinskih radova u tom periodu manja za 47,7 posto. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od ukupne vrijedno-sti izvršenih radova građevinskih kompa-nija iz FBiH u inostranstvu u prva tri mje-seca 2011. najveći dio odnosi se na zemlje Afrike i to 57,9 posto. Udio objekata viso-kogradnje u ukupno izvršenim građevin-skim radovima iznosi 37,7 posto, a udio objekata niskogradnje 62,3 posto. U gra-đevinarstvu FBiH u martu 2011. su bila prijavljena 8.454 radnika.

Sarajevskoj pivari nagrada za najbolju

ambalažu

U sklopu festivala ambalaže FEST A CROPAK 2011, održanog u Zagrebu, Sa-rajevska pivara je proglašena pobjednikom među 64 konkurenta iz regije u kategoriji Tehnička izvedba ambalaže, a za proizvod nosiljka 11x50 cl za Sarajevsko premium pi-vo. Ovaj festival organizirali su Institut za ambalažu i tiskarstvo kompanije Tectus iz Zagreba te stručni časopis Ambalaža/REGprint, a okupio je brojne privrednike iz Hr-vatske i regije. Generalni pokrovitelj bila je Svjetska organizacija za ambalažu (WPO). Ovo priznanje za Sarajevsku pivaru je po-tvrda visokog standarda i zahtjeva struke u ambalaži i ujedno identificira status i pro-movira izvanredni nivo proizvoda Sarajev-sko premium pivo, saopćeno je iz Sarajev-ske pivare.

Brojke530.053 nezaposlene osobe u martu ove godine registrirane su u BiH, dok je u pravnim su-bjektima bilo 694.093 zaposlene osobe, a od toga 283.039 žena, kazao je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.

9,4 milijarde KM iznosi ukupna zaduženost BiH, od čega je vanjski dug 6,2 milijarde KM, a unutrašnji 3,2 milijarde KM.

400 miliona KM iznosio je vanjskotrgovinski deficit Republike Srpske u prva tri mje-seca ove godine, dok je pokrivenost uvo-za izvozom bila 59,7 posto i manja je za 1,4 posto u odnosu na februarsku.

102,5 miliona KM vrijednost je izvršenih građe-vinskih radova preduzeća u Federaciji BiH u martu 2011. godine, što je u odno-su na prosječnu vrijednost 2010. manje za 22,5 posto, a u odnosu na mart 2010. veća je za 10,5 posto.

295 novih radnih mjesta otvoreno je prošle godine u Tuzlanskom kantonu, podaci su iz Informacije o realizaciji Ugovora između NLB Tuzlanske banke i Vlade TK. U odnosu na preuzete obaveze korisnici kredita su bili obavezni uposliti 205 novih radnika. 1,7 miliona KM obezbijedila je Vlada Zeničko-dobojskog kantona u okviru usvojenog programa poticaja privredi za 2011. godinu, što je za oko 250.000 KM manje nego u 2010. godini. 4,2 povećan je nivo industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj za prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period pro-šle godine, podaci su Zavoda za statistiku RS.

2.730 nezaposlenih osoba bilo je na području općine Tomislavgrad u martu ove godine, što je za 1,8 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

250 izlagača iz 11 zemalja očekuje se na deve-tom međunarodnom ekološkom sajamu EKOBIS, koji će biti održan u septembru i koji je postao propoznatljiv u regionu Ju-goistočne Evrope.

750 miliona KM iznosio je u aprilu izvoz BiH, dok je istovremeno ostvaren uvoz od je-dne milijarde i 284 miliona KM.

2,2 miliona KM uložilo je Ministarstvo trgovinei turizma Republike Srpske u posljednje dvije godine za razvoj turizma putem ma-lih grantova do 30.000 maraka po projektu.


U SVIJETU SVE VIŠE MILIONERA

Prema anketi rađenoj na milionerima iz 25 zemalja, koju je provela finansijska ikonsultantska kuća Deloitte, očekuje se da će do 2020. godine javne i privatne in-vesticije najbogatijih porodica porasti na 202 biliona dolara, odnosno više nego dvostruko u odnosu na ovogodišnjih 92 biliona. U međuvremenu, u razvijenom svijetu broj porodica sa više od milion dolara također će se povećati za dvije tre-ćine, odnosno na 55,5 miliona i više nego dvostruko, na 10 miliona, na tržištima u razvoju poput Kine, Indije i Brazila. Delo-itte predviđa, međutim, kako će većina najbogatijih svjetskih porodica biti kon-centrirana na području SAD-a i Evrope, prenio je portal Poslovni.hr. Također, De-loitte navodi kako Kina, Brazil, Rusija i druga tržišta u razvoju pogonjena ekonom-skim rastom, cijenom robe i razvojem privrede stvaraju svoje milionere mnogo bržim tempom nego već razvijena tržišta.

Do 2020. godine, sa 3,6 biliona dolara i Kina će se vjerojatno pridružiti redovi-ma deset najbogatijih ekonomija, dok će prosječni indijski milioner biti bogatiji nego prosječni američki milioner. S druge strane, milioneri u Singapuru, središtu upravljanja imovinom na Dalekom isto-ku, mogli bi do 2015. godine premašiti Švicarsku koja je sa 4,5 miliona dolara, koliko je “težak” prosječan milioner, na vrhu svjetske ljestvice po broju milionera, navodi se u studiji Oxford Economicsa.

ČAK 99 POSTO FIRMI U EU SU MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

Čak 99 posto preduzeća u EU su mala i srednja preduzeća (MS), a 67 posto radni-ka EU zaposleno je u tim kompanijama,

izjavila je projekt-menadžerica Međuna-rodne mreže za poslovna povezivanja Bu-ssiness to Fair (“b2fair“) Katrin Ruh. Ona je istakla da je velika potreba za internaci-onalizacijom MSP-a zbog pritisaka kon-kurencije i rasta trgovine. Ova neprofitnaorganizacija, koja je projekat EU, nudi podršku malim i srednjim preduzećima da se na različitim sajamskim manifesta-cijama organiziraju poslovni susreti pri-vrednika i razmijene iskustva o mogućno-stima povezivanja, objasnila je Katrin Ruh.

TOYOTA NAJVREDNIJA AUTOMOBILSKA MARKA

Toyota je ponovo proglašena za najvre-dniji automobilski brend u 2011. godini prema objavljenom izvještaju BrandZ Top 100 Most Valuable Global Brands. Vrijednost Toyotinog brenda se u 2011. godini oporavila za 11 posto, na procije-njenih 24,2 milijarde dolara, saopćeno je iz Toyote BiH. Ova kompanija je zadržala krunu kao najvredniji automobilski brend tokom pet uzastopnih godina u BrandZ izvještaju, objavljenom prvi put 2006. go-dine, zadržavši se kratko na drugom mje-stu u 2010. godini. Prema izvještaju auto-ra, jedan od razloga za Toyotin preporod može se pripisati snazi i volji koju je To-yota pokazala u prevladavanje krize pro-šle godine u Sjevernoj Americi.

RAST INFLACIJE U NJEMAČKOJ VEĆI OD OČEKIVANOG

Inflacija u Njemačkoj, čija je ekonomijanajveća u Evropi, uvećana je tokom aprila više nego što je prvobitno prognozirano zbog naglog poskupljenja nafte. Inflator-na stopa, računata prema važećoj meto-dologiji EU, porasla je u aprilu 2,7 posto računato na godišnjoj osnovi, sa 2,3 posto koliko je zabilježeno u martu, saopćio je Federalni zavod za statistiku. Stručnjaci njemačke statistike su ranije aprilsku in-flaciju procijenili na 2,6 posto, ali je skokcijena nafte na više od 113 dolara po ba-relu uticao na jačanje, ne samo njemačke, već i inflatorne stope u cijeloj zoni eura,na 2,8 posto.

TREĆINA SVJETSKE PROIZVODNJE HRANE PROPADNE ILI SE BACI

Trećina hrane koja se godišnje proizvede u svijetu – približno u količini od 1,3 mili-jarde tona – propadne ili se baci, upozori-la je Organizacija UN-a za hranu i poljo-privredu (FAO). S obzirom na ograniče-nost prirodnih resursa, za prehranjivanje rastuće svjetske populacije bi bilo djelo-tvornije da se smanje gubici, nego da se poveća proizvodnja hrane, navedeno je u najnovijem izvještaju FAO-a, prenosi AFP. Dok 925 miliona ljudi širom svijeta pati od gladi, istovremeno propada ili se baca ko-ličina hrane koja odgovara polovini global-ne godišnje žetve žitarica, upozorili su stru-čnjaci FAO-a.

TRGOVINSKI DEFICIT SAD-A VEĆI OD OČEKIVANOG

Američki trgovinski deficit je u martu po-većan više nego što se očekivalo, kao re-zultat rekordnog izvoza, ali i istovreme-nog rasta uvoza od gotovo pet posto usljed skoka cijena nafte, pokazali su u srijeduobjavljeni podaci ministarstva trgovine. Trgovinski deficit je u martu porastao na

GASPROMNJEFT GOTOVO UDVOSTRUČIO NETO DOBIT

Ruski Gaspromnjeft je za 91 posto uvećao neto dobit u prvom ovogodišnjem kvarta-lu, u poređenju sa istim razdobljem lani, zahvaljujući rastu cijena i prodaje, pokazali su podaci iz objavljenog finansijskog izvje-štaja kompanije. Obračunato po međuna-rodnim računovodstvenim standardima, Gaspromnjeft je od januara do marta os-tvario neto profit od 1,437 milijardi dolara, prema 754 miliona u istom periodu 2010. godine, prevazišavši očekivanja analitičara, prenose agencije. Ovim profitom je obu-hvaćeno i 239 miliona dolara nerealizirane dobiti od transakcija hedžiranja promjene deviznog kursa. Prihodi Gaspromnjefta su porasli za 35 posto, na 9,865 milijardi dola-ra, što je manje od prognoziranih 9,988 milijardi.

MMF: DUŽNIČKA KRIZA JOŠ SE MOŽE PROŠIRITI NA EU

Opasnost od dužničke krize nije prošla, uprkos spašavanju Grčke, Irske i Portuga-la, i još postoji mogućnost njenog širenja na vodeće članice zone eura i ekonomije u usponu u Istočnoj Evropi, upozorio je u četvrtak Međunarodni monetarni fond (MMF). MMF je ukazao da je spreman pružiti dodatnu pomoć Grčkoj, ako ta ze-mlja to zatraži, mada Atina, koja je i pota-knula dužničku krizu 2009. godine, još ima obilje vlastitih neiskorištenih mogu-ćnosti za pribavljanje dodatne gotovine putem privatizacije. Tržišta sve više stra-huju da Grčka možda nikada neće moći otplatiti 327 milijardi eura duga i da će ga morati restrukturirati i time primorati investitore na gubitke, što bi izazvalo teške posljedice za eurozonu i zemlje izvan nje.

48,2 milijarde dolara, na najvišu vrijednost od juna 2010. godine, s revidiranih nani-že 45,4 milijarde dolara u februaru. Ana-litičari su očekivali trgovinski manjak od 47 milijardi dolara, prenosi agencija Re-uters. Američki izvoz u martu je povećan 4,6 posto, na rekordnih 172,7 milijardi do-lara, što je najveći rast na mjesečnom ni-vou od marta 1994. Uvoz je, međutim, istovremeno uzletio 4,9 posto, na 220,8 milijardi dolara, kao rezultat povećanja prosječne cijene nafte na 93,76 dolara za barel, na najvišu razinu od septembra 2008.

TELEKOM AUSTRIAPOSLOVAO S GUBITKOM

Telekom Austria, koji je u djelimičnom dr-žavnom vlasništvu, u prva tri mjeseca ove godine poslovao je s velikim gubicima. Iako je promet sa 1,11 milijardi eura ostao stabi-lan, operativni prihod se preokrenuo od plus 166,3 na minus 42,3 miliona eura. Ko-rigovana zarada, prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) smanjila se za 7,1 posto na 396,7 miliona eura. Neto profit od 91,2 miliona eura u prvom kvartalu prošle godine pao je na minus 79,2 miliona eura. Slobodan gotovinski tok smanjio se gotovo na nulu, saopćio je Telekom Austria. Ova kompanija je objasnila gubitke, kao i ranijih mjeseci, izazovnim okruženjem, žestokom konkurencijom i regulatornim pritiskom na cijene.

PRIVATIZIRAN UKRAJINSKI OPERATER FIKSNE TELEFONIJE

Privatizacija najvećeg operatera fiksne tele-fonije u Ukrajini – Ukrtelekoma i zvani-čno je završena, nakon što je Fond državne imovine potpisao sa firmom ESU, filijalom austrijske kompanije EPIC, akt o primo-predaji 92,79 posto akcija. Za državni pa-ket akcija Ukrtelekoma austrijski ESU je 10. maja u budžet Ukrajine transferirao 10,575 milijardi grivni (1,34 milijarde do-lara), prenijela je ruska agencija RIA No-vosti. Novi vlasnik bio je jedina kompanija koja je dostavila ponudu za kupovinu dr-žavnog paketa Ukrtelekoma, zbog čega je Fond državne imovine bio u obavezi da prihvati cijenu koju su odredili nezavisni eksperti.

Brojke45,9 posto iznosilo je povećnje uvoza Rusije u prva četiri mjeseca ove godine, u poređe-nju sa istim periodom prošle godine, obja-vila je federalna carinska statistika.

1,45 milijardi eura iznosio je ukupan prihod na tržištu telekomunikacija Srbije u 2010. godi-ni, a učešće sektora u bruto domaćem pro-izvodu je 4,95 posto, istakao je direktor Re-publičke agencija za elektronske komuni-kacije (RATEL) Milan Janković.

70 posto udjela u Chrysleru mogao bi uskoro dostići italijanski automobilski gigant Fiat, koristeći više opcija, uključujući i kupovinu akcija američkog ministarstva finansija koje su stečene ulaganjem u oporavak čuvene američke robne marke.

4.000 radnih mjesta mogao bi obezbijediti ili sa-čuvati najveći američki proizvođač auto-mobila General Motors, koji je u te svrhe najavio ulaganje još dvije milijarde dolara u domaće poslove.

28 posto iznosio je rast profita kompanije In-terContinental Hotels Group u prvom tro-mjesečju ove godine, za šta je najzaslužni-je oživljavanje turističke privrede u SAD-u.

77 posto opao je profit japanskog proizvođa-ča automobila Toyota u posljednjem kvar-talu zbog zemljotresa koji se dogodio u martu. Neto profit od januara do marta umanjen je na 315,5 miliona dolara, saop-ćila je kompanija.

150 miliona eura kredita odobrila je Hrvatskoj Svjetska banka. Kredit se sastoji iz dva dije-la i namijenjen je za podršku reformi za smanjenje potrošnje i sređivanje javnih fi-nansija te za razvoj dinamičnog privatnog sektora.

67 posto iznosilo je povećanje čistog profita najvećeg svjetskog proizvođača čelika Arce-lor Mittala, dok je promet porastao 27 pro-cenata, na 22,18 milijardi dolara.

38 posto povećan je operativni profit danske pivara Carlsberg u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdo-blje, zahvaljujući oporavku ruskog tržišta piva.

1,1 posto iznosila je inflacija u Srbiji u apri-lu, mjerena indeksom potrošačkih cije-na, a u prva četiri mjeseca ove godine bila je 6,7 posto, saopćio je Republički zavod za statistiku.



INTERVJU >>>

AKTI

VNO

STI KOMORE

UAE zainteresirani za bh. namjensku industriju

Delegacija Oružanih snaga Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koju predvodi šef logistike generalmajor dr. Khalifa Mohammed Thani, u sklopu posjete Bosni i Hercegovini posjetila je i Vanjskotrgovinsku komoru BiH, gdje je s predstavnicima bh. namjenske industrije razgovarano o potencijalima namjenske proizvodnje u BiH. Cilj posjete visoke vojne delegacije UAE je unapređenje odbrambene saradnje u oblasti logistike, koja će se razvijati u obostranom interesu. Tim povodom u VTK BiH je upriličena prezentacija potencijala bh. namjenske industrije i direktni razgovori sa predstavnicima bh. kompanija: Igman Konjic, Pretis Sarajevo, Binas Bugojno, Ginex Goražde, Vitezit Vitez, BNT Novi Travnik, Famos Pale, Specijalne transmisije Istočno Sarajevo, Čajavec Banja Luka i Zrak Sarajevo. Nakon prezentacije i razgovora dogovoreno je da visoka vojna delegacija tokom boravka u BiH obiđe neke od objekata i pogona bh. namjenske industrije. Delegacija Oružanih snaga UAE je na kraju sastanka izrazila želju za poboljšanjem saradnje s BiH, ne samo u oblasti odbrane, nego i ekonomske saradnje u cjelini. Istaknuto je da će nakon potpunijeg upoznavanja sa potencijalima vojne industrije BiH biti upriličena nova posjeta da bi se konkretnije razgovaralo.

Od 1. jula 2011. tranzit kroz Latviju bez dozvola

U Rigi je od 2. do 3. 6. 2011. godine održan sastanak ekspertne grupe za međunarodni cestovni prijevoz putnika i roba između Bosne i Hercegovine i Republike Latvije. Delegacije BiH i Latvije su na ovom sastanku dogovorile konačnu verziju nacrta sporazuma između Vlade Republike Latvije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o međunarodnom cestovnom prometu roba i putnika. Nakon razgovara o prijedlozima u vezi sa brojem dozvola za međunarodni prijevoz roba za 2012. godinu, delegacije su se složile da se tranzitni prijevoz obavlja bez dozvola od 1. 7. 2011. godine, kao i da se razmijeni sljedeća kvota: 100 dozvola za bilateralni prijevoz i 50 dozvola za bilateralni prijevoz iz trećih zemalja.

Dogovoreno je da zahtjev za dodatnim brojem dozvola mogu uputiti obje strane u slučaju potrebe za dodatnim brojem dozvola te da će dozvole za tekuću godinu vrijediti do 31. januara naredne godine.

Seminar o upravljanju sigurnošću hrane u skladu sa ISO standardima

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine (BAS), Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) organizirali su trodnevni besplatni seminar o koristima implementacije sistema upravljanja sigurnošću hrane u skladu sa ISO 22000. Na seminaru je učestvovalo više od 50 predstavnika iz prehrambenog sektora BiH, onih koji djeluju u području sigurnosti hrane, uključujući industriju, vladine zvaničnike, zaposlenike u području standardizacije, konsultante i druge.

Učesnici seminara imali su priliku da u devet održanih sesija i diskusija saznaju više o, između ostalog, ključnim aspektima sigurnosti hrane u svim fazama prehrambenog lanca, uključujući komunikaciju, sistem upravljanja, kontrolu opasnosti i stalno unapređenje sistema upravljanja. Inače, ISO je u septembru 2005. godine izradio i objavio ISO 22000, međunarodni standard za sisteme upravljanja sigurnošću hrane – Zahtjevi za sve organizacije u prehrambenom lancu. Standard definiše zahtjeve sistema upravljanja sigurnošću hrane koji pokrivaju sve organizacije u prehrambenom lancu, od poljoprivrednika do ugostiteljstva, uključujući i pakovanje.

Osnovana Grupacija trgovačkih lanaca u BiH

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine održana je Osnivačka skupština Grupacije trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini. Nakon usvajanja Pravilnika o organizaciji i radu Grupacije i Poslovnika o radu Skupštine i Odbora Grupacije, izabrani su predsjednik i potpredsjednici Grupacije i članovi Odbora. Za predsjednika Grupacije izabrana je Emina Hodžić (Amko komerc d.o.o.), a za potpredsjednike Dragan Baškarad (Konzum d.o.o.) i Fehim Baždarević (Drvopromet d.o.o.). Odbor Grupacije trgovačkih lanaca u BiH čine Asim Hadzić (Mercator BiH d.o.o.), Armin Šabanadžović (CDEB-Interex d.o.o.), Tine Kek (Tuštrade d.o.o.), Amir Zuko (Merkur d.d.), Senad Džambić (Bingo d.o.o.), Haris Abdurahmanović (Lora d.o.o.), Emina Hodžić (Amko komerc d.o.o.), Dragan Baškarad (Konzum d.o.o.) i Fehim Baždarević (Drvopromet d.o.o.).

>>>


AKTIVNOSTI KOM

ORE

Programi Evropske unije FP7, COST i EUREKA

Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz podršku Austrijske razvojne agencije, a u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Univerzitetom Džemal Bijedić iz Mostara, organiziralo je informativni dan o temi “Programi Evropske unije FP7, COST i EUREKA“. Informativni dan je organiziran u Sarajevu i Mostaru, a prezentacijama je prisustvovalo 55 učesnika. Cilj je bio predstavljanje mogućnosti učešća bh. istraživačke zajednice i istraživačkih institucija u programima EU, finansijskim i pravnim pitanjima te upoznavanje učesnika s NCP sistemom uBiH. Inače, Evropska unija izdvojila je za okvirni program EP7, koji se bavi isključivo istraživanjem i naučno-tehnološkim razvojem, 54 milijarde eura za razdoblje od 2007. do 2013. godine, a za projekte ne postoje nacionalne kvote. Za finansiranje se mogu prijaviti svi, s tim da prednost imaju zemlje članice EU i pridružene članice, međukojima je i BiH.

U Mostaru i Tuzli održane radionice o pisanju IPA projekata

Euro-info korespondentni centar BiH (EICC) i Institut za edukaciju (ECOS) Vanjskotrgovinske komore BiH nastavili su seriju radionica o temu “Pisanje projektnih prijedloga za IPA programe prekogranične saradnje”. Radionice su organizirane u Mostaru i Tuzli, a učestvovalo je 20 predstavnika domaćih firmi, nevladinih organizacija, općinskihi kantonalnih organa uprave i privrednih udruženja. Učesnicima su u interaktivnom radu i praktičnim vježbama u grupama predstavljene, između ostalog, osnove upravljanja projektnog ciklusa i detaljno pojašnjena metoda izrade logičkog okvira i budžetske tabele te pojašnjeno kako strukturu logičke matrice prenijeti u aplikacijski obrazac koji se koristi za projekte prekogranične saradnje. Također, učesnicima su prenesena brojna korisna iskustva u implementaciji projekata EU koja se odnose na realizaciju aktivnosti i upravljanje finansijama. Svim učesnicima radionica uručeni sucertifikati Vanjskotrgovinske komore BiH.

Pakistanska državna delegacija posjetila VTK BiH

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH je upriličen prijem pakistanske državne delegacije, sastavljene od 11 pomoćnika ministara, koja je bila u posjeti Bosni i Hercegovini u sklopu kursa o različitim iskustvima birokratskih uređenja širom svijeta. Osnovna tema sastanka bila je ekonomska situacija u BiH te bilateralni, ekonomski i trgovinski odnosi između BiH i Pakistana. Tim povodom, delegaciji iz Pakistana je upriličena prezentacija, između ostalog, komorskog sistema u BiH, osnovnih ekonomskih pokazatelja, pregled vanjskotrgovinske razmjene BiH i Pakistana te mogućnosti saradnje ove dvije zemlje. Pakistansku delegaciju, s kojom je došao i ambasador Pakistana u BiH Jauhar Saleem, primio je dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Amir Zukić sa saradnicima.

Ovogodišnji EKOBIS posvećen vodi

Deveti međunarodni ekološki sajam EKOBIS 2011 bit će održan od 8. do 11. septembra uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade USK, Općine Bihać i dr. I ove godine lokacija sajma je Gradska otoka u samom centru Bihaća, na prostoru od oko 10.000 m2 otvorenog i zatvorenog izložbenog prostora.

EKOBIS je sajam izložbeno-prodajnog karaktera. Na sajmu su dosad promovirani izlagači iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke, Italije, Francuske, Turske, Finske i Izraela. Ovogodišnji EKOBIS programski prati trendove u području voda i zaštite okoliša, a predviđena je i konferencija o zaštiti šuma jer su ovu godinu Ujedinjene nacije proglasile godinom šuma. Također, najavljena je i regionalna konferencija proizvođača iz oblasti organske poljoprivrede te sadržaji koji se odnose na energetsku efikasnost uz predstavljanje značajnijihproizvođača obnovljivih izvora energije.

Tri kompanije iz BiH će učestvovati na sajmu MIDEST 2011 u Parizu

Vanjskotrgovinska komora BiH, u partnerstvu sa USAID-Sida Firma projektom, organizira učešće bh. kompanija iz metalske industrije na sajmu MIDEST 2011, koji će se održati u Parizu od 15. do 18. novembra 2011. godine. Konceptom posjete predviđeno je da se na zajedničkom štandu od 18 m2, smještenom u paviljonu nacionalnih izlagača, predstave tri bh. kompanije. Ukupne troškove zakupa prostora kao i troškove opremanja zajedničkog štanda snosit će partneri VTK BiH i USAID-Sida Firma projekat, a prevoz eksponata je u samostalnoj organizaciji firmi.


Evropsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) predsta-vlja asocijaciju koja ujedinjuje tržišta Švicarske, Norve-ške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine. Usposta-

vljena je sa ciljem da osigura okvir za liberalizaciju trgovine ro-bom među njenim članicama. Pored međusobne liberalizacije trgovine, članice EFTA-e su zaključivanjem brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa trećim državama širom svijeta (do sada ukupno 22 sporazuma o slobodnoj trgovini) stvorile jednu od najvećih svjetskih mreža slobodne trgovine, a pregovori sa još nekim zemljama su u toku. Od zemalja regije samo Bosna i Hercegovina i Crna Gora nisu zaključile ovaj sporazum sa EFTA-om.

Značajno je napomenuti da su države članice EFTA-e lide-ri u nekoliko sektora koji su od vitalnog značaja za svjetsku ekonomiju. Lihtenštajn i Švicarska su međunarodno poznati finansijski centri i sjedišta velikih preduzeća i multinacionalnih kompanija. Island i Norveška ističu se u proizvodnji ribe, pro-izvoda metalske industrije i pružanju usluga u oblasti pomor-skog prevoza.

Pored toga, tri zemlje EFTA-e – Island, Lihtenštajn i Nor-veška – od 1994. godine imaju Sporazum o Evropskom eko-nomskom prostoru (EEA) sa EU koji predviđa uključivanje za-konodavstva EU koji pokriva četiri slobode (sloboda kretanja roba, usluga, radne snage i kapitala) u 30 država (27 članica EU plus tri članice EFTA-e). Švicarska formalno nije dio Sporazu-ma EEA, ali ima bilateralni sporazum sa EU koji u suštini, ta-kođer, podrazumijeva harmonizaciju zakonodavstva.

Prednosti sporazuma

Sporazum o slobodnoj trgovini BiH – EFTA, uključujući nje-gove anekse i protokole, obuhvata sljedeće oblasti:• liberalizaciju trgovine robom, uključujući industrijske

proizvode, ribu i ostale morske proizvode te prerađene poljoprivredne proizvode;

• zaštitu prava intelektualnog vlasništva;• investicije, usluge i javne nabavke;

Piše: Almir Terzić• pitanja trgovine i održivog razvoja uključuju i primjenu

međunarodnih standarda u oblasti zaštite okoliša i zaštite na radu;

• pravila porijekla, uključujući kumulaciju;• pitanja implementacije sporazuma i rješavanje sporova

nakon njegovog stupanja na snagu.

Imajući u vidu sve navedene činjenice, značaj zaključivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini naše države sa EFTA-om je stoga višestruk. Sporazumom će biti osiguran slobodan (besca-rinski) pristup industrijskih kao i prerađenih poljoprivrednih proizvoda i ribe porijeklom iz Bosne i Hercegovine na tržište zemalja EFTA-e. Radi se o tržištu od oko 13 miliona stanovni-ka sa vrlo izraženom platežnom sposobnošću.

U tom kontekstu, sporazumom će biti obezbijeđena asime-trija u liberalizaciji tržišta robom, što podrazumijeva otvaranje tržišta EFTA-e odmah, a tržišta Bosna i Hercegovine za robe iz zemalja EFTA-e postupno, u prelaznom periodu koji će biti definisan sporazumom. Liberalizacija u trgovini baznim poljo-privrednim proizvodima će biti izvršena u ograničenom obi-mu i regulisana bilateralnim sporazumima sa svakom člani-com EFTA-e pojedinačno, što otvara mogućnost da Bosna i Hercegovina u ovoj oblasti zadrži zaštitu najosjetljivijih grupa proizvoda.

Sporazumom će biti osigurana i kumulacija porijekla roba, tako da će se robom porijeklom iz Bosne i Hercegovine sma-trati sva roba proizvedena u BiH uz korištenje materijala pori-jeklom iz zemalja EFTA-e, EU, Turske i zemalja koje participi-raju u SAP procesu (Stabilizacija i pridruživanje sa EU, odno-sno zemlje CEFTA-e). Također, u vrlo bliskoj budućnosti, a na-kon usvajanja međunarodne Pan-Euro-Med konvencije o po-rijeklu robe (tzv. PEM Konvencija), što se očekuje prije stupa-nje ovog sporazuma na snagu, obezbijedit će se mogućnost sti-canja bh. porijekla za robe koje se izvoze u EU, a u čijoj proiz-vodnji se koriste materijali iz zemalja EFTA-e, što za sada nije omogućeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. I obratno, PEM Konvencija će obezbijediti mogućnost sticanja bh. porijekla za robe koje se izvoze u zemlje EFTA-e, a u čijoj proizvodnji se koriste materijali porijeklom iz zemalja EU.

TEMA >>> Vlasti BiH dogovaraju novi dokument

Prema podacima Agencije za statistiku BiH ukupna trgovinska razmjena između BiH i EFTA-e u 2010. iznosila je oko 265 miliona KM. Značajno je istaći da je BiH u prošloj godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa državama EFTA-e u iznosu od oko 71 milion KM kao i da se izvoz u ove zemlje u odnosu na 2009. povećao za 33 %. Pored električne energije koja čini 71,98 % ukupnog izvoza BiH u države EFTA-e, najznačajniji izvozni proizvodi BiH su i drvo i proizvodi od drveta, namještaj, tekstilni proizvodi, dijelovi za mašine, profili od željeza i nelegiranog čelika, proizvodi od aluminija i dr.

Sporazum o slobodnoj trgovini sa EFTA-om od početka 2013.

( )Do 2013. godine BiH i zvanično članica EFTA-eMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH procjenjuje da bi se tehnički dio pregovora mogao okončati do sredine 2012. godine, a da bi nakon procesa ratifikacije od strane svih članica EFTA-e i BiH sporazum mogao stupiti na snagu početkom 2013. godine.


>>>

Harmonizacija propisa

Ilustracije radi, u prilog naprijed navedenih prednosti koje bi Sporazum o slobodnoj trgovini sa EFTA-om mogao donijeti privredi Bosne i Hercegovine, navodimo statistički podatak koji pokazuje da je i pored toga što dvije zemlje EFTA-e (Švi-carska i Norveška) već primjenjuju GSP shemu (sistem općih preferencija za robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine), svega 11,34 posto izvoza iz Bosne i Hercegovine u Švicarsku, odno-sno 9,52 posto bh. izvoza u Norvešku je realizovano uz kori-štenje unilateralnih mjera ove dvije zemlje, što ukazuje na mo-gućnost mnogo značajnijeg iskorištavanja potencijalnih pred-nosti koje daje ovaj sporazum i njime predviđena kumulacija porijekla. Imajući, također, u vidu da su zemlje EFTA-e, kao na primjer Lihtenštajn i Švicarska, međunarodno poznati finan-sijski centri i sjedišta velikih preduzeća i multinacionalnih kom-panija, odnosno Norveška čija preduzeća su poznata po zna-čajnim investicijama širom svijeta, jedna od potencijalnih pred-nosti ovog sporazuma je i u privlačenju kapitala ovih zemalja u Bosnu i Hercegovinu uz korištenje svih mogućnosti koje pruža dijagonalna kumulacija porijekla roba.

Država, odnosno njene nadležne institucije će u skladu sa svojim ovlaštenjima, a u okviru pregovora o tekstu sporazuma o slobodnoj trgovini sa EFTA-om, obezbijediti sve neophodne preduslove za jednak tretman bh. preduzeća sa kompanijama iz zemalja EFTA-e u nastupu na njihovim tržištima, odnosno preferencijalni tretman za naša preduzeća u odnosu na kom-panije trećih zemalja koje sa zemljama EFTA-e nemaju spora-zum o slobodnoj trgovini. Pored toga, institucije BiH će u okvi-ru svojih zakonodavnih aktivnosti učiniti sve na harmonizaciji propisa sa EU, odnosno zemljama EFTA-e, što bi trebalo obez-bijediti nesmetan pristup tržištima ovih zemalja u smislu ispu-njavanja odgovarajućih tehničkih preduslova za nastup na tim tržištima, pojašnjeno je u Ministarstvu vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH.

Iz resornog ministarstva navode da se, kada su u pitanju iskustva zemalja regiona Jugoistočne Evrope koje su prije Bo-sne i Hercegovine pregovarale o Sporazumu o slobodnoj trgo-vini sa EFTA-om, može reći da su pregovori trajali u vremen-skom rasponu od šest mjeseci, u slučaju Albanije, do tri godine u slučaju Srbije. Kada je u pitanju BiH, procjena je da bi se teh-nički dio pregovora mogao okončati do sredine 2012. godine, a da bi nakon procesa ratifikacije od strane svih članica EFTA-e i BiH sporazum mogao stupiti na snagu negdje početkom 2013. godine, cijene u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Jačanje trgovinskih i ekonomskih odnosa

Prema podacima Agencije za statistiku BiH ukupna trgovinska razmjena između BiH i EFTA-e u 2010. godini iznosila je oko 265 miliona KM. Značajno je istaći da je BiH u prošloj godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa državama EFTA-e u izno-su od oko 71 milion KM kao i da se izvoz u ove zemlje u odno-su na 2009. godinu povećao za 33 %. Iako EFTA-u čine četiri zemlje, 96% od ukupne robne razmjene sa ovim zemljama BiH ostvaruje sa Švicarskom. Imajući u vidu navedene statističke podatke te činjenice koje govore u prilog potpisivanju ovog

sporazuma, očekivanja su da bi se ovaj odnos u trgovinskoj ra-zmjeni BiH sa EFTA-om trebao poboljšati, čime bi se i ukupan vanjskotrgovinski deficit koji BiH ima sa ostatkom svijeta mo-gao ublažiti. Na to ukazuje činjenica da se u strukturi uvoza ostvarenog u 2010. godini oko 45 % odnosi na uvoz proizvoda farmaceutske industrije kao i na opremu koja se koristi u me-dicinske svrhe, a koja se ne proizvodi u BiH.

Pored električne energije koja čini 71,98 % ukupnog izvoza BiH u države EFTA-e, najznačajniji izvozni proizvodi BiH su i drvo i proizvodi od drveta, namještaj, tekstilni proizvodi, dije-lovi za mašine, profili od željeza i nelegiranog čelika, proizvodi od aluminija i dr. U ukupnom bh. izvozu poljoprivrednih pro-izvoda najveće učešće ostvaruju mješavine povrća, tvrda pšeni-ca i maline. Pri tome, u Švicarskoj gotovo 40 % potreba stano-vništva za prehrambenim proizvodima podmiruje se iz uvoza, što pruža potencijalnu mogućnost za plasman bh. poljoprivre-dnih proizvoda na ovo tržište. Stoga zaključivanje ovog spora-zuma za BiH će značiti jačanje trgovinskih i ekonomskih od-nosa sa zemljama EFTA-e, aktivno participiranje u procesu eu-romediteranskih ekonomskih integracija, kreiranje povoljnijih uslova za razvoj i diverzifikaciju trgovine sa zemljama EFTA-e, što bi trebalo dovesti do unapređenja ekonomske saradnje u oblastima od zajedničkog interesa na principima jednakosti, međusobnih koristi i nediskriminacije.

Zaštita domaće proizvodnje

U skladu sa predloženim tekstom sporazuma Bosni i Hercego-vini će kao i drugoj strani biti na raspolaganju svi mehanizmi zaštite domaće industrije u skladu sa pravilima međunarodnog multilateralnog trgovinskog sistema, uspostavljenim u okviru Svjetske trgovinske organizacije. To podrazumijeva pravo na preduzimanje mjera zaštite od prekomjernog uvoza, dampin-škog uvoza te preduzimanje kompenzatornih mjera za proiz-vode koji su predmet zabranjenih oblika subvencioniranja kao i ostalih mjera vanjskotrgovinske politike u skladu sa domaćim zakonodavstvom.

Sporazum, također, predviđa način rješavanja sporova u slučaju neslaganja dvije strane u pogledu primjene određenih mjera. S obzirom na to da se radi o vrlo zahtjevnom tržištu u pogledu traženih karakteristika proizvoda, neophodno je na vrijeme krenuti sa pripremom za punu tržišnu konkurenciju sa kompanijama iz zemalja EFTA-e. Tu se, prije svega, misli na blagovremeno upoznavanje sa tehničkim zahtjevima i standar-dima koji su na snazi u zemljama EFTA-e i usaglašavanje do-maćih proizvoda sa tim standardima, kako bi se omogućio ne-

( )U okviru EFTA-e BiH najviše trguje sa ŠvicarskomPrema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna trgovinska razmjena između BiH i EFTA-e u 2010. godini iznosila je oko 265 miliona KM. Iako EFTA-u čine četiri zemlje (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn), 96% od ukupne robne razmjene sa ovim zemljama BiH ostvaruje sa Švicarskom.

smetan pristup bh. proizvoda na tržištima zemalja EFTA-e, poručuju iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odno-sa BiH.

Također, stav je da bi bilo poželjno da se iskoriste predno-sti koje će obezbijediti asimetrija u smislu međusobne liberali-zacije tržišta BiH i EFTA-e. Konačno, privreda BiH bi trebala iskoristiti i prednosti koje pruža dijagonalna kumulacija pori-jekla.


Kako bi postale ozbiljni kandidati za ulazak u EU, zemlje Jugoistočne Evrope morale su otvoriti svoje granice za slobodan protok roba, a kasnije i usluga, prvo prema

susjedima. Tako je napravljen Sporazum CEFTA, koji je potpi-salo osam zemalja u regiji. Sporazum, osim ukidanja carina, podrazumijeva uklanjanje i svih necarinskih barijera. Među-tim, neke zemlje potpisnice su zadržale određene necarinske barijere kako bi zaštitile domaću proizvodnju. Kako to neke potpisnice stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge, for-mirane su regionalne radne grupe koje rade na otklanjanju svih barijera. Radna grupa za tehničke i necarinske barijere u trgo-vini konstatovala je da će postepena primjena Sporazuma o slo-bodnoj trgovini u regiji Jugoistočne Evrope (CEFTA 2006), po-red ostalog, ukloniti postojeće i onemogućiti pojavu potencijal-nih tehničkih prepreka u protoku roba tržištima potpisnica Spo-razuma. Rok za cjelovitu primjenu tog sporazuma bio je kraj 2010. godine. Do tada se trebao obaviti posao oko usaglašava-nja nacionalnih tržišta na tekovinama EU.

Nacionalni tehnički propisi sa obavezujućim zahtjevima za proizvode koji, kao dokaz o usaglašenosti, traže izvještaje i cer-tifikate izdate isključivo od nacionalnih tijela ovlaštenih za ocje-njivanje usaglašenosti, još uvijek predstavljaju tehničke prepre-ke slobodnom protoku roba u ovoj regiji. To govori da nacio-nalni propisi nisu potpuno usaglašeni sa novim evropskim pri-stupom u tehničkom zakonodavstvu, kao i standardizaciji koja prati propisane zahtjeve za bezbjednost proizvoda. Nije među-sobno usaglašena ni infrastruktura za ocjenjivanje usaglašeno-sti sa zahtjevima. Na primjer, nisu sva nacionalna akreditacio-na tijela koja potvrđuju kompetentnost certifikacionim tijelima i ispitnim laboratorijama, u zvaničnoj vezi sa Međunarodnim akreditacionim forumom (IAF), što bi obezbijedilo odgovara-jući kredibilitet i povjerenje zainteresovanih strana u rezultate ocjenjivanja usaglašenosti. Kao posljedicu imamo često situaci-ju nepriznavanja certifikata i izvještaja o ispitivanju proizvoda stečenih u članici izvoznici, na tržištima članica uvoznica. To se posebno odnosi na BiH. Zbog toga je potrebno pokretanje procedure ponovnog ispitivanja usaglašenosti s bezbjednosnim i drugim propisanim zahtjevima za proizvode koji važe u zemlji uvoznici. To je suprotno sa vizijom sporazuma o ostvarenju zone slobodne trgovine u regiji Jugoistočne Evrope. Konstato-vano je da prenošenje evropskih direktiva, starog i novog pri-

TEMA >>> Forum privrednih komora CEFTA 2006

U sklopu priprema za predstojeći Forum CEFTA, u Sarajevu je zasjedala Radna grupa za tehničke i necarinske bari-jere u trgovini. Članovi regionalne radne grupe saglasni su da će intenzivno raditi na uspostavljanju pravnog okvira koji će pomoći da se problemi s primjenom Sporazuma CEFTA prevazilaze, s obzirom na to da su sve zemlje pot-pisnice CEFTA-e (osim Moldavije) kandidati ili potencijalni kandidati za ulazak u EU, iako su na različitom stepenu usvajanja propisa EU.

stupa, u nacionalna tehnička zakonodavstva zemalja regije nije ravnomjerno, niti je, tamo gdje su takvi propisi donijeti, ostva-rena njihova potpuna primjena. Kao najčešće necarinske bari-jere u regiji identifikovani su: komplicirana procedura kod pro-toka roba i uska grla u graničnim prijelazima, nedostatak među-narodnih priznatih akreditacionih i certifikacionih tijela i ne-dovoljan broj ovlaštenih tijela, nepriznavanje certifikata o kva-litetu, fitosanitarnih, sanitarnih i veterinarskih dokumenata, neprimjenjivanje međunarodnih standarda i tehničkih regula-tiva, nedostatak adekvatne infrastrukture (saobraćaj, bankar-stvo, osiguranje, telekomunikacije), korupcija i kriminal.

U svrhu pojednostavljivanja postupka prijave necarinske barijere s kojom se susreću bh. privrednici, VTK BiH je pred-stavila obrazac prijave koji je dostupan na web stranici komore: www.komorabih.ba. Nakon popunjene prijave, VTK BiH bi pokrenula proceduru prijave barijere Ministarstvu vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa BiH, koje bi nakon potvrde da se radi o kršenju Sporazuma dalje proslijedilo prijavu tijelima CEFTA 2006 protiv zemlje koja je prekršila slobodan tok robe.

Bh. akreditacije nisu priznate vani

Akreditacije (preko 40, op.a.) nisu priznate vani jer ih je izdala BATA, odnosno Institut za akreditaciju BiH. Preko nadležnih mi-nistarstava pokušava se putem bilateralnih ili multilateralnih spo-razuma u okviru CEFTA-e obezbijediti ovo priznanje. Dosad je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa Re-publikom Srbijom parafiralo Protokol o priznavanju dokumenata koji još nije potpisan. Pored ovih tijela koje je akreditovala BATA, u BiH postoje i tijela koja su akreditovale strane akreditacione ku-će i to: Ispitni laboratorij Inspekt RGH – Sarajevo akreditovan od strane Hrvatske akreditacijske agencije; laboratoriji Instituta “Ke-mal Kapetanović” iz Zenice za mehanička ispitivanja, temperatu-ru, pritisak i ispitivanje materijala NDT metodama akreditovane su od strane Norveškog akreditacionog tijela; tri laboratorije za DNK analizu (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka) akreditovane su od strane Njemačkog akreditacionog tijela.

S obzirom na to da su ova tri strana akreditaciona tijela pot-pisnici multilateralnog sporazuma sa Evropskom akreditaci-jom, dokumenti ovih bh. laboratorija su priznati na evropskom i međunarodnom tržištu. Da bi akreditacije bile priznate u Ev-ropi i svijetu, mora se potpisati sporazum MLA sa Evropskom akreditacijom. Naš Institut za akreditaciju – BATA, nalazi se u procesu potpisivanja tog sporazuma. Praktični dio ovog proce-sa počeo je 29. 5. 2011. godine, a njegov završetak se očekuje u

Piše: Midhat Čehajić

Članice CEFTA-e 2006 rade na otklanjanju barijera


prvom kvartalu 2012. godine, što ovisi od kapaciteta Evropske akreditacije. U međuvremenu, da bi se izbjegle nevolje sa neca-rinskim barijerama, problemi se mogu rješavati bilateralno.

Spora primjena Sporazuma CEFTA 2006

VTK BiH smatra da se primjena Sporazuma CEFTA 2006 ne odvija dovoljno brzo. Također, primjena je znatno otežana zbog konstantno prisutne barijere neusklađenosti infrastrukture za ocjenjivanje kvaliteta, tj. nepriznavanja certifikata i izvještaja o ispitivanju proizvoda stečenih u članici izvoznici na tržištu čla-nice uvoznice. Predstavnici komora regije su se složili da je ovo ključni problem čije rješenje predstavlja fokusni cilj u narednom periodu. Predstavnik kompanije ALU-CO Nedim Morjankić je objasnio predstavnicima Privredne komore Srbije da, iako nje-gova kompanija posjeduje CE znak i ostale evropske certifikate za saobraćajnu signalizaciju, ne može izvoziti u Srbiju zbog ad-ministrativnih barijera srbijanskih vlasti. Predstavnicima Pri-vredne komore Srbije je dostavljena sva potrebna dokumenta-cija na osnovu koje će oni poduzeti određene aktivnosti i dati doprinos rješavanju ovog problema.

U ime kompanije BH Aluminijum o sličnom problemu je govorio i Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalskog sektora Pri-vredne komore Republike Srpske. Naime, ova kompanija se prilikom izvoza u Hrvatsku suočava s uslovljavanjem plasmana svojih proizvoda obavezom posjedovanja izvještaja o ispitivanju usklađenosti svojih proizvoda isključivo u IGH Zagreb. Izvje-štaji o testiranju akreditiranih laboratorija izvan Hrvatske, uklju-čujući i one u Evropskoj uniji i drugim potpisnicama MLA spo-razuma, nisu validni na području Hrvatske.

Sljedeći primjer je firma Tesla Brčko, jedina firma na podru-čju Bosne i Hercegovine za proizvodnju akumulatora, olova, olovne legure i opreme. Također, ima pogon topionice olova i reciklaže mašina i alata. Republika Hrvatska i Republika Srbija su zaštitile svoje firme za proizvodnju i topionice, tako da ne-mamo mogućnost da se iz tih zemalja uvozi sirovina koja je po-trebna, dok oni nesmetano uvoze sirovinu iz Bosne i Hercego-vine. Tesla je potpuno opremljena, sa kapacitetima oko 30.000 t/god, shodno zakonu o upravljanju otpadom i Baselskoj kon-venciji. Zatražen je reciprocitet u izdavanju dozvola.

Predstavnik Privredne komore Crne Gore Veselin Dragiče-vić je istakao da se crnogorski privrednici najčešće susreću sa problemom uskih grla na carinskim prijelazima, komplikova-nim i skupim procedurama kod protoka robe, problemom pri-znavanja certifikata o kvalitetu kao i fitosanitarnih, sanitarnih i veterinarskih certifikata, nepriznavanja tehničkih standarda i nelojalne konkurencije. Dragičević je istakao neophodnost de-terminiranja prioritetnih sektora zemalja potpisnica CEFTA-e 2006. Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH su podržali ovu izjavu i naglasili bitnost izbora pravog kriterija za odabir ključnih sektora, tj. proizvoda kojim se trguje.

Predstavnik Privredne komore Srbije Milivoje Miletić je po-sebno naglasio da međusobno nepriznavanje certifikata o kva-litetu (sanitarni, fitosanitarni, veterinarski i certifikati za indu-strijske proizvode – koji podliježu primjeni nacionalnih pro-pisa) predstavlja ozbiljnu prepreku za privredu i trgovinsku ra-zmjenu. Njih treba rješavati sklapanjem odgovarajućih bilateral-nih i multilateralnih sporazuma i utvrđivanjem odgovarajućih kriterija. Miletić kaže da je potrebno evidentirati necarinske barijere, kao i da se redovno razmjenjuju aktuelne informacije o barijerama na koje nailaze njihove firme u trgovini u regiji. Cilj ovih aktivnosti je otklanjanje barijera, uz punu saradnju s

>>>

međudržavnim pododborom CEFTA-e 2006 za tehničke i ne-carinske barijere u trgovini.

Pozdravljeno uspostavljanje CEFTA Trade Portala

Privredne komore regije su pozdravile uspostavljanje CEFTA Trade Portala, koji bi trebalo da omogući privrednicima sve ne-ophodne informacije i doprinese javnosti, predvidivosti, a time i uklanjanju trgovinskih prepreka. Istaknuta je potreba koordi-niranog rada na promociji Portala i uključivanje nacionalnih privrednih komora.

Zaključci Radne grupe za tehničke i necarinske barijere u trgovini

1. Nastaviti sa provođenjem aktivnosti u cilju otklanjanja necarinskih barijera u trgovini;

2. Nastaviti sa dosljednom primjenom Sporazuma CEFTA, čime će se obezbijediti brži napredak regionalne ekonomije;

3. Intenzivirati saradnju s međudržavnim Pododborom CEFTA-e 2006 za TBT i NTB te nastaviti kontinuirano evidentirati barijere u trgovini i upućivati zahtjeve za njihovo otklanjanje nadležnim državnim organima;

4. Pristupiti hitnom potpisivanju ranije parafiranog Protokola o uzajamnom priznavanju certifikata između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije i intenzivirati rad na zaključenju takvog protokola između Bosne i Hercego-vine i Republike Hrvatske, kao i između ostalih zemalja;

5. Ubrzati proces usvajanja i harmonizacije neophodne tehničke regulative i drugih propisa usklađenih sa zahtjevima EU i WTO;

6. Kontinuirano unapređivati sadržaj CEFTA Trade Portala detaljnijim i ažurnim informacijama;

7. Radna grupa za tehničke i necarinske barijere podržava prijedlog OECD novog instrumenta za nadzor – monito-ring u okviru CEFTA-e. Korištenjem ovog monitoringa postavit će se osnove za objektivno identifikovanje, klasi-fikovanje i uklanjanje NCB-a (TBT % SPS i administrativno). Sistem će identifikovati uzroke NCB-a u trgovini prioritetnih proizvoda i grupa proizvoda;

8. Obezbijediti da se postupak monitoringa sa granice što je moguće više premjesti kod privrednih subjekata koristeći poznate metodologije u radu nadzornih organa;

9. Da se identifikuju i bilateralno prihvate nacionalne labora-torije koje će biti referentne za priznavanje certifikata;

10. Radna grupa za NCB i TBT je usvojila zajednički pripre-mljen formular – obrazac “Prijava necarinske barijere“, koji predstavlja zvaničnu prijavu necarinske barijere od strane kompanija. Radna grupa za NCB i TBT se saglasi-la da se navedeni formular postavi na internet portale svih privrednih komora članica CEFTA-e u najkraćem roku, a najkasnije do 1. jula 2011. godine;

11. Analizirati moguće posljedice skorog pristupanja Republi-ke Hrvatske Evropskoj uniji i njenog napuštanja CEFTA-e 2006 na ostale članice te zajednički pronaći modalitete za prevazilaženje potencijalnih negativnih efekata na među-sobnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Npr. aktuelni prijedlog Republike Hrvatske o reduciranju broja graničnih prijelaza za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla koja je pre-dmet obaveznog inspekcijskog nadzora (BIP-ova) iz Bosne u Hercegovine u Hrvatsku, tj. Evropsku uniju, na samo dva imao bi dramatične negativne posljedice na bh. izvo-znike i apsolutno je neprihvatljiv za Bosnu i Hercegovinu.


TEMA >>>

Uzimajući u obzir da se Hrvatska trenutno nalazi u za-vršnoj fazi pregovora za pristupanje EU te da će Ma-đarska predsjedavati EU, komore Njemačke, Austrije,

Češke, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Bugarske, Rumunije te Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Ukrajine i Moldavije su pristupile snažnijoj promociji implementacije Du-navske strategije. Hrvatska i Mađarska su locirane na obalama rijeke Dunav i čine sastavni dio Dunavskog makroregiona te stoga obje zemlje imaju interes za uspostavljanjem poslovne saradnje među učesnicima i akterima u regionu. Pošto je Dunav-ska strategija jedan od glavnih prioriteta budućeg predsjedava-nja Mađarske Evropskom unijom, cilj je da konferencija bude zavedena u zvaničnu agendu Predsjedavanja EU. Tokom kon-ferencije istaknuto je da se Dunavska strategija fokusira na slje-deća područja:

- održivi transport i stvaranje intermodalnog transportnog uvezivanja i mreža u regionu Dunava;

- stimulisanje poslovne klime, pri čemu će najveći izazov predstavljati ujednačavanje raznolikosti standarda uključenih zemalja;

- doprinos evropskim integracijama u skladu sa 2020 Strategijom EU;

- snažnije uključivanje društva u implementaciju Strategije putem osnivanja Dunavskog foruma civilnog društva;

- povezivanje Dunavskog regiona i Jadransko-jonskog regiona.

Intermodalni transport u regionu u fokusu Dunavske strategije

Akcioni plan Strategije je završen u aprilu, a usvajanje Strate-gije od strane Evropskog parlamenta se očekuje u junu 2011. godine. Kako je i naglašeno, osnovni fokus Strategije je uspo-stavljanje intermodalnog transporta u regionu.

Privredne komore Dunavskog regiona posebno mogu da do-prinesu implementaciji 8. poglavlja Strategije: Podržavanje kon-kurentnosti preduzeća u regionu. Ovo poglavlje se fokusira na:

- jačanje pozicije malih i srednjih preduzeća i jačanje njihovih mreža jer povećanje međusobne ekonomske saradnje je ustvari preduslov za ekonomski napredak;

- unapređenje vještina organizacija koje pružaju podršku biznisu;

- razvoj klastera (transport, energija, upravljanje vodama, zaštita okoliša);

- podržavanje ruralnog preduzetništva;-eliminisanje prekograničnih barijera.

Naredna konferencija će biti održana u Beogradu u perio-du od 24. do 26. juna pod nazivom: “Donji Dunav – poslovna i turistička destinacija”. Sve informacije o planiranim događaji-ma mogu se naći na:

http://ec.europa.eu/regional_policy/conferences/agenda/index_en.cfm.

Dunavska strategija – 14 zemalja, 200 miliona stanovnika i jedna duga rijeka

Dunavska strategija, program za makroregiju u kojem sudjeluje osam članica EU te šest nečlanica Unije i Podunavlja čine Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunija, te Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija. Navedenih 14 zemalja imaju više od 200 miliona stanovnika i uključuju se u projekt stvaranja druge makroregije u Evropi.

Jačanje poslovne saradnje u okvirima Dunavske strategije EU

Piše: Ognjenka Lalović

Konferenciju pod nazivom “Jačanje poslovne saradnje u okvirima Dunavske strategije EU“ organizovale su Hrvatska gospodarska komora i Privredna komora Mađarske 26. maja 2011. godine u Briselu. Događaj se fokusirao na značaj Dunavske strategije kao okvirne politike koja promoviše poslovni razvoj i zamišljeno je da pomogne učesnicima da bolje razumiju na koji način ova inicijativa može da doprinese aktivnijoj saradnji preduzeća u okviru makroregiona. Govornici na konferenciji su bili visoki predstavnici različitih institucija EU (Evropski parlament, Evropska komisija), privrednih komora i nacionalnih vlada.


ALARMANTNO >>> Nakon ulaska Hrvatske u EU

U skladu sa pravnom stečevinom EU inspekcijski grani-čni prijelazi (Border Inspection Posts/BIP) predsta-vljaju granične prijelaze za izvoz robe na tržište Evrop-

ske unije koja podliježe inspekcijskom pregledu, prvenstveno za izvoz žive stoke i proizvoda životinjskog porijekla i bilja i proizvoda biljnog porijekla. Oni moraju biti opremljeni odgo-varajućim stručnjacima i opremom za provjeru kvaliteta proiz-voda koji se uvoze u EU i opremanje jednog prijelaza, prema informacijama iz Evropske komisije, košta oko tri miliona eura.

Piše: Goran Brčkalović

Granica Hrvatske sa BiH (kopnena granica dužine oko 1.000 km) ulaskom Hrvatske u EU postat će vanjska granica EU. Republika Hrvatska je u toku pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, za BiH usaglasila samo dva inspekcijska granična prijelaza (BIP): Stara Gradiška i Metković. Iako je BiH iskazala potrebu za sedam inspekcijskih graničnih prijelaza, hrvatska strana je stajališta kako su dva BIP-a u ovom trenutku optimalan broj, što bi nepovoljno utjecalo na privredu Bosne i Hercegovine.

Prema informaciji koju je dostavila Misija BiH pri EU, Re-publika Hrvatska je u toku pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, a u okviru Poglavlja 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i Poglavlja 24. Pravda, sloboda i sigur-nost, usaglasila ukupno osam BIP-ova sa susjednim zemljama (Bajakovo, Stara Gradiška, Karasovići, Metković, luke Rijeka i Ploče, Aerodrom Zagreb i Pošta Zagreb), od kojih dva BIP-a sa Bosnom i Hercegovinom. Usaglašeni BIP-ovi za BiH su Stara Gradiška i Metković. Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Evropske unije usaglašeni stavovi bi stupili na snagu, a puna opremljenost spomenutih graničnih prijelaza se očekuje šest mjeseci prije tog datuma. Prema informacijama iz Evropske komisije, Hrvatska je u obrazloženju za samo dvije ulazne ta-čke na granici sa BiH navela visoku cijenu takvih tačaka, malu količinu roba biljnog i životinjskog porijekla iz BiH koje se mogu uvoziti na tržište EU, ali je otvorila mogućnost da se u narednim periodima poveća broj graničnih prijelaza u skladu sa potrebama.

Samo dva granična prijelaza za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla


>>>

BiH traži uspostavljanje sedam inspekcijskih graničnih prijelaza

Vijeće ministara BiH svojom Odlukom imenovalo je Državnu komisiju za integrisano upravljanje granicom (IUG) kao nadle-žno tijelo za cjelokupnu oblast upravljanja granicama, određi-vanja i kategorizacije graničnih prijelaza, pa u okviru te nadle-žnosti i određivanja inspekcijskih graničnih prijelaza (BIP-ova). Nakon dostavljenog prijedloga Vlade Republike Hrvatske, IUG je započeo rad na analizi potreba BiH za inspekcijskim grani-čnim prijelazima. IUG je usvojio i dostavio nadležnom tijelu Hrvatske prijedlog BiH kojim se izražava potreba za usposta-vljanjem sedam inspekcijskih graničnih prijelaza kako slijedi: Orašje – Županja, Šamac – Slavonski Šamac, Gradiška – Stara Gradiška, Gorica – Vinjani Donji, Izačić – Ličko Petrovo Selo, Bijača – Metković (nakon izgradnje autoceste), Donji Svilaj – Svilaj. Od 2001. godine Evropska komisija je izdvojila 34,4 miliona eura te iz kredita Svjetske banke od 11 miliona dolara urađeni su granični prijelazi Izačić, Kamensko, Gradina, Ora-šje i Bosanski Šamac i svi navedeni prijelazi su u skladu sa nor-mama koje predviđa EU, pa se postavlja logično pitanje o ne-funkcionisanju ovih prijelaza u budućnosti.

Međutim, hrvatska strana je stajališta kako su dva BIP-a u ovom trenutku optimalan broj i uspostavljanje samo dva BIP-a prema Hrvatskoj bi veoma nepovoljno utjecalo na privredu Bosne i Hercegovine. Na osnovu svih dostupnih informacija i učešća na sastancima stav Vanjskotrgovinske komore BiH je da bi se ovakvim rješenjem drastično pogoršali uslovi izvoza pred-metnih proizvoda iz BiH prema EU, kao najznačajnijem izvo-znom prostoru te da bi se domaći izvoznici izložili znatno po-većanim troškovima i došlo bi do smanjenja konkurentnosti njihovih proizvoda. VTK BiH smatra da je stav Vlade Republi-ke Hrvatske potpuno neprihvatljiv jer ne uvažava ni minimum potreba Bosne i Hercegovine. Bh. argumenti

Izvoz proizvoda životinjskog i biljnog porijekla (IPŽBP) u Hr-vatsku se odvijao preko najznačajnijih graničnih prijelaza i to u količini od 289.863 tona i vrijednosti 195 miliona KM. Pri-vrednicima sa područja BiH neophodni su još granični prijela-zi Orašje, Gorica, Šamac i Izačić. U slučaju ponuđena dva gra-nična prijelaza, povećane troškove transporta za obavljanje do-datnih 200 kilometara prijevoza (oko četiri sata vožnje) imali bi izvoznici koji prirodno i geografski gravitiraju sljedećim gra-ničnim prijelazima:

a) Orašje – učešće u IPŽBP 11 % (mlijeko, povrće, ulje, jaja, duhan, voda i konditorski proizvodi)Ulja: Bimal BrčkoŠećer: Studen agrana Brčko, Fabrika šećera BijeljinaJaja: Agreks Donji Žabar, Posavina koka OrašjeRiba i živa stoka: Agreks Donji Žabar, Napredak PelagićevoVoće, povrće i prerađevine: Sava Semberija, Spektar Drink Bijeljina, Semberka Bijeljina, Tanasić BijeljinaKonditorska industrija: Aleksandrija ZvornikMlijeko i prerađevine od mlijeka: Inmer Gradačac, PPPk Tuzla, Natura Vita Teslić, DTD Jović TeslićDuhan: Bosanac Orašje

b) Gradiška – učešće u IPŽBP 42 % (mlijeko, povrće, jaja, voda, riba, konditorski proizvodi)

Vitaminka Banja Luka, Agromilka Laktaši, Marbo Banja Luka, Prijedorčanka Prijedor, Gomeks Laktaši, Adrija MM Banja Luka, ZZ Livač Banja Luka

c) Doljani – učešće u IPŽBP 11 %

d) Gorica – učešće u IPŽBP 11 % (meso, povrće, voće, voda, riba)Norfish Mostar, Laks Mostar, Grudska pivovara Grude,Lijanovići Široki Brijeg, Šišović Posušje

e) Izačić – učešće u IPŽBP 5 % (mlijeko, meso, riba, voda)Riz Krajina Bihać, Bihaćka pivovara Bihać, Una plod Kozarska Dubica, HPK Draksenić Kozarska Dubica, Mlijeko produkt Kozarska Dubica

f) Kamensko – učešće u IPŽBP 5 % (mlijeko, voda, riba)Mljekara Livno, Mljekara Šuša Livno, Sapit Posušje

g) Šamac – učešće u IPŽBP 10 %

h) Brčko – učešće u IPŽBP 5 % (ulje i uljane pogače)Bimal Brčko

i) Brod – učešće u IPŽBP 1 % (povrće i jaja)

Izvoz proizvoda životinjskog i biljnog porijekla u EU odvijao se preko najznačajnijih graničnih prijelaza i to u količini od 126.873 tona i vrijednosti 207 miliona KM:

a) Orašje – učešće u IPŽBP 20%Ulja: Bimal Brčko, Sava Semberija Bijeljina, Spektar Drink Bijeljina, Aleksandrija Zvornik, Posavina koka, Studen Agrana Brčko

b) Gradiška – učešće u IPŽBP 31 % Vitaminka Banja Luka, Tropik ribarstvo Banja Luka

c) Željeznica Brčko – učešće u IPŽBP 15 %

d) Brčko – učešće u IPŽBP 5 %

e) Gorica – učešće u IPŽBP 2%Norfish Mostar, Laks Mostar, Lijanovići Široki Brijeg

f) Novi Grad – učešće u IPŽBP 7 %

g) Izačić – učešće u IPŽBP 8 %Mira Prijedor, HPK Draksenić Kozarska Dubica, Riz Krajina Bihać

h) Šamac – učešće u IPŽBP 4 %

i) Brod – učešće u IPŽBP 4 %

Kako granični prijelaz Doljani ne igra nikakvu važnu ulogu u izvozu roba na tržište EU, to znači da bi faktički sve robe, go-tovo 100% za tržište EU, bile preusmjerene na granični prijelaz Gradiška (što je apsolutno neprihvatljivo iz ekonomskog, pra-vnog, tehničkog i svakog drugog aspekta). Privrednici iz Bosne


>>>

i Hercegovine su proizvode životinjskog i biljnog porijekla iz-vozili u Evropsku uniju više za 26 % nego u prethodnoj godini. Uvođenjem samo dva granična prijelaza izvoznici ulja i šećera iz Brčkog, čiji izvoz je 55 % u ukupnom izvozu u EU, imali bi velike troškove transporta i nabavke novih transportnih sred-stava, a izvoznici voća, povrća, ribe, kafe i duhana imali bi uve-ćane troškove transporta za 300 kilometara (oko šest sati vo-žnje).

Privrednici iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku i Evropsku uniju u 2010. godini su izvezli 376.920 tona proizvoda životinj-skog i biljnog porijekla u vrijednosti oko 400 miliona KM. Najznačajniji granični prijelazi su bili:

a) Gradiška 36 % b) Brčko i Brčko željeznica 13 %c) Šamac 7 %d) Novi Grad 3 %e) Orašje 15 %f) Gorica 6 %g) Doljani 6 %h) Izačić 6 %i) Kamensko 4 %j) Brod 3 %

Neprihvatljiv prijedlog Republike Hrvatske o graničnim prijelazima Gradiška i Doljani proizvodi drastično pogoršanje uslova izvoza proizvoda životinjskog i biljnog porijekla iz BiH u EU.

Izostavljen i željeznički prijevoz

Istovremeno bi se nadležne carinske i druge službe na samim prijelazima preopteretile i onemogućile u obavljanju svog po-sla na odgovarajući način, što bi olakšalo ilegalnu trgovinu i uvoz proizvoda neodgovarajuće kvalitete te ugrozilo zdravlje

stanovništva i potakla nelojalna konkurencija. Posebno je ap-surdno izostavljanje svih željezničkih prijelaza iz prijedloga, iako željeznički prevoz osigurava najviši nivo sigurnosti i kon-trole transporta, a putem željezničkog prevoza u zemlje EU iz-vezeno je 16% robe od ukupnog izvoza proizvoda životinjskog i biljnog porijekla.

Svakako, EU i sama Hrvatska, morale bi dati odgovor i na pitanje na koji način bi bio reguliran uvoz roba iz Crne Gore i Srbije, koje (zbog geografskog položaja proizvođača) moraju tranzitirati kroz BiH, čime bi se dodatno zagušili prometni to-kovi, a naročito prometni tok koji vodi prema jedinom sjever-nom izlazu, tj. graničnom prijelazu Gradiška.

I konačno, svaka varijanta koja ne obezbjeđuje mogućnost korekcije tokova roba bez velikih turbulencija i povećanja tro-škova transporta u omjeru koji bi obesmislio i samu proizvo-dnju, odnosno izvoz, uz uvažavanje iznesenih podataka o loka-cijama proizvođača i postojećoj infrastrukturi, ne predstavlja rješenje, nego stvara nepremostive probleme. U tom smislu, granični prijelaz Izačić, Gradiška i Orašje su neminovnost, dok Doljani predstavljaju odabir koji pomiruje trenutne i razvojne potrebe, kao što i Šamac predstavlja razvojnu potrebu (zbog Koridora Vc).

Nadamo se da će EU i Hrvatska imati u vidu iznesene ar-gumente, koji su, činjenica je, neoborivi, ukoliko je donošenje odluke o ovom pitanju ekonomske naravi, a ne rezultat neprin-cipijelnih pritisaka. Također smatramo da u ovisnosti od rješa-vanja ovog pitanja, Bosna i Hercegovina treba razmotriti pita-nje graničnih prijelaza na kojima će roba biljnog i životinjskog porijekla ulaziti u Bosnu i Hercegovinu, uz uvažavanje argu-menata koje nam predoče EU i Hrvatska.


Opće je poznato da je proizvodni, kao ključni sektor privrede BiH, zbog tehnološkog zaostajanja izazvanog ratnim razaranjima i poratnom sporom obnovom,

politikama i praksama privatizacije te politikama i praksama stranih ulaganja primarno u trgovinu, bankarstvo i turizam na zabrinjavajućem stepenu konkurentnosti, tako da se sve teže nosi sa rastućom globalnom konkurencijom kako na inostra-nom, tako i rastuće liberaliziranom domaćem tržištu. Također je opće poznato da se tržište BiH sve više liberalizira sa provo-đenjem Sporazuma CEFTA, potpisanog 19. 12. 2006. godine i posebno provođenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživa-nju sa EU 16. 6. 2008. godine. Tako su se mnogi proizvođači u BiH, koji uvoze repromaterijale izvan EU, našli u dodatno ne-ravnopravnom položaju u odnosu na konkurenciju iz ove zone

TEMA >>>

Piše: Prof. dr. sci. Dževad Šabić

slobodne trgovine iz razloga što su bh. carine značajno više u odnosu na važeće u EU. Ovo, između ostalog, potvrđuje slučaj TMD AI Gradačac. Taj poslovni sistem sa preko 1.000 zaposle-nih u Gradačcu, Novom Travniku, Srebrenici i Zenici i četvrti izvoznik iz BiH proizvodi razvodne prstenove sa varijabilnom geometrijom krila koje u svoje turbokompresore ugrađuje američki Honeywell Garrett. Za proizvodnju ove komponente TMD AI Gradačac uvozi repromaterijale iz SAD-a i Japana, tarifnog broja 84149000, u vrijednosti od cca 35 miliona eura godišnje, na što plaća carinu 5% i carinsko evidentiranje 1%. Budući da je carina za iste proizvođače unutar EU 2,2%, to je ovaj bh. proizvođač samo po ovom osnovu nekonkurentniji za razliku od 2,8% ili 980.000 eura. Ovome svakako treba dodati i carinsko evidentiranje od 1%, koje u slučaju ovog bh. proiz-vođača i izvoznika iznosi dodatnih 350.000 eura. Slična je situ-acija i kod mnogih drugih bh. proizvođača i izvoznika.

Brojni problemi koče razvoj bh. poduzetništva

Pojavom globalne finansijske krize krajem 2009. godine, pri-vreda BiH se našla u dubokoj recesiji koja još uvijek traje i čiji

Tržište BiH sve se više liberalizira sa provođenjem Sporazuma CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Tako su se mnogi proizvođači u BiH, koji uvoze repromaterijale izvan EU, našli u dodatno neravnopravnom položaju u odnosu na konkurenciju iz ove zone slobodne trgovine iz razloga što su bh. carine značajno više u odnosu na važeće u EU. Vijeće ministara BiH je najvjerovat-nije pod pritiskom Komisije evropskih zajednica u BiH nedavno utvrdilo i u parlamentarnu proceduru uputilo prijedlog odluke o izmjeni postojećih zakonskih propisa, kojom se predlaže ukidanje naknade za carinsko evidentiranje.

Carinsko bh. evidentiranje i niže carine EU na finansijsku i konkurentsku štetu

brojnih bh. proizvođača i izvoznika


>>>

kraj je zbog novih ratnih dešavanja i prirodnih katastrofa i nji-ma izazvanog rasta cijena energenata teško predvidjeti. Ono što je manje poznato jesu podsticaji razvoja i izvoza bh. privre-de, budući da ih skoro i nema, naspram obilne, sistemski ure-đene i kontinuirano rastuće državne pomoći zemalja bližeg okruženja i zemalja EU kao vanjskotrgovinskih partnera i kon-kurenata privrede BiH.

BiH, na opću žalost privrede i građana, još nema ni okvirni zakon o sistemu državne pomoći i, kako stvari stoje, neće ga još zadugo imati ni na papiru. Na sve ove i druge probleme koji koče razvoj poduzetništva i sa njim značajniji rast stranih ula-ganja, rast proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, Vanjskotrgovin-ska komora BiH i komorski sistem BiH su kontinuirano ukazi-vali i davali prijedloge nadležnim institucijama državne vlasti. Suočeni sa borbom za puki opstanak, sve veći broj privrednih subjekata u posljednje vrijeme, putem strukovnih asocijacija i pojedinačnim obraćanjima, aktuelizira ovaj problem, posebno u domenu carina. Područje uvoznih carinskih olakšica je ne-posredno i posredno regulirano Pravilima WTO-a, Sporazu-mom CEFTA, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i Zakonom o carinskoj politici BiH.

Pravila Svjetske trgovinske organizacije

Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization – WTO) međunarodna je organizacija koja predstavlja institu-cionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sistema u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektual-nim vlasništvom. Osnovana je i službeno počela s radom 1. ja-nuara 1995. godine, kada je potpisan Sporazuma o osnivanju. Sjedište joj je u Ženevi i broji 153 države članice, među kojima su Albanija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Zambija, Zimbabve, dok su Bosna i Her-cegovina i Crna Gora kandidati za članstvo. Postavljena je u istu pravnu ravan s MMF-om i Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, sa uspostavljenim egzaktnim i pravno obave-zujućim procedurama.

Temeljni cilj osnivanja i djelovanja WTO-a je postizanje održivog privrednog rasta i razvitka, opće dobrobiti, liberalnog trgovinskog okruženja te doprinos postizanju bolje saradnje u vođenju svjetske ekonomske politike i time stvaranje multilate-ralnog liberalnog trgovinskog sistema. Iz ovih je razloga djelo-vanje WTO-a usmjereno na stvaranje:

- otvorenog i ravnopravnog sistema trgovinskih pravila; - progresivne liberalizacije i eliminacije carinskih i

necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama; - uklanjanje svih oblika protekcionističkih mjera i

diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovinskim odnosima;

- integracije nerazvijenih i zemalja u razvoju te tranzicijskih zemalja u multilateralni sistem i postizanje maksimalno mogućeg stepena transparentnosti trgovinskog multilate-ralnog sistema.

Ostvarenje navedenih ciljeva se zasniva na načelima:- nediskriminacije;- liberalizacije trgovine; - poticanja konkurencije;- dodatne pomoći nerazvijenim zemljama.

Stupanjem na snagu Sporazuma o osnivanju WTO-a naci-onalne trgovinske politike podvrgnute su dodatnoj rigoroznijoj

disciplini i pravilima. Primarni je zaokret u području zaštitne politike i stvaranju prostora za brže ukidanje svih instrumenata trgovinskog protekcionizma u obliku necarinskih mjera. To praktično znači da se legitimna zaštita domaće proizvodnje može osigurati samo carinama, a ne administrativnim ograni-čavanjem uvoza ili fiskalnim mjerama, kojima se vrši diskrimi-nacija uvezenih proizvoda. Nadalje, drastično je smanjena mo-gućnost korištenja restrikcija uvoza, uključujući i naknade za carinsko evidentiranje od 1% koje BiH primjenjuje na uvoz ro-ba izvan zone slobodne trgovine EU zbog zaštite platnog bilan-sa, kako u dužini trajanja tako i po obimu i vrsti mjera. Zabra-njeno je i subvencioniranje izvoza industrijskih proizvoda i strogo se ograničavaju uvjeti u kojima je dopuštena primjena indirektnih subvencija.

Sporazum CEFTA

Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (dalje u tek-stu Sporazum), neposredno regulira pitanja uvoznih carina u trgovini između strana potpisnica. Iako se ne bavi neposredno pitanjem uvoznih carina iz zemalja koje nisu potpisnice, on posredno također postavlja pravila i u uvozu roba izvan strana potpisnica, i to u sljedećim naslovima:

- Fiskalna diskriminacija;- Državni monopoli i državna trgovinska preduzeća;- Pravila konkurencije u poduzetništvu;- Državna pomoć.

Prema Sporazumu CEFTA, strane će se suzdržati od bilo koje mjere ili prakse interne fiskalne prirode kojom se, bilo di-rektno ili indirektno, stvara diskriminacija između proizvoda porijeklom iz strana potpisnica te će ukinuti takve mjere tamo gdje postoje od stupanja na snagu ovog sporazuma.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (SSP), neposre-dno regulira pitanja uvoznih carina u trgovini između strana potpisnica. Iako se, identično Sporazumu CEFTA, ne bavi ne-posredno pitanjem uvoznih carina iz zemalja koje nisu potpi-snice, posredno također postavlja ograničenja i u uvozu roba izvan strana potpisnica, i to u sljedećim naslovima:

- Zabrana fiskalne diskriminacije;- Carinske takse fiskalne prirode;- Damping i subvencije;- Državni monopoli;- Konkurencija i druge ekonomske odredbe;- Javna preduzeća;- Saradnja u oblasti carina.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, u članu 35. pod naslovom Zabrana fiskalne diskriminacije stoji sljede-će: “Zajednica i Bosna i Hercegovina suzdržat će se i ukinuti gdje postoji svaka mjera ili praksa unutrašnje fiskalne prirodekoja uvodi, direktno ili indirektno, diskriminaciju između pro-izvoda jedne strane i sličnih proizvoda porijeklom s teritorije druge strane.“

U stavu 1 člana 36. SSP-a pod naslovom Carinske takse fis-kalne prirode stoji sljedeće: “Odredbe koje se odnose na ukida-nje uvoznih carina primjenjivat će se također i na carinske tak-se fiskalne prirode.“

Sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,


Bosna i Hercegovina je principom automatizma preuzela oba-vezu poštivanja i pravila WTO-a, što na žalost brojnih uvozni-ka roba izvan EU nije praksa.

Zakon o carinskoj politici BiH

Carinska politika Bosne i Hercegovine je utvrđena Zakonom o carinskoj politici BiH (Službeni glasnik BiH br. 57/04, 63a/04 i 60/06) i njenim osnovnim provedbenim propisom, “Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH” (Službeni glasnik BiH br. 63a/04 and 60/06). Carinska politika Bosne i Hercegovine je u nadležnosti Ministarstva vanjske tr-govine i ekonomskih odnosa BiH (Sektor za carinsku politiku i tarife) i Uprave za indirektno oporezivanje BiH (Upravni od-bor). Carinska tarifa spada u nadležnost Ministarstva, kao i svi aspekti međunarodne saradnje iz oblasti carina. U potpunosti je usklađena sa kombinovanom nomenklaturom EU.

Uprava za indirektno oporezivanje (Sektor za carine) nad-ležna je za sve ostale mjere vezane za carine kao i njihovo pro-vođenje (odredbe koje se odnose na carine, vanjsku trgovinu, valute i druge odredbe iz domena carinske politike). Uprava je nadležna za prikupljanje svih carinskih dažbina, akciza na uve-zenu robu, putarinu kao i za obračun i naplatu PDV-a pri uvo-zu. U tom smislu, Uprava je donijela niz operativnih uputstava i mjera za praktično provođenje raznih odredbi Zakona o ca-rinskoj politici, a koji su u skladu sa najboljom praksom EU.

Bosna i Hercegovina ima vrlo liberalan i transparentan vanjskotrgovinski režim. U skladu sa odredbama Zakona o vanjskotrgovinskoj politici, nema količinskih ograničenja uvo-za/izvoza, a domaće i strane robe i usluge podliježu identičnim režimima čime je u potpunosti ispoštovan Tretman najpovla-štenije nacije (MFN) i Nacionalni tretman (NT). Iz razloga si-gurnosti i/ili kontrole, određene grupe roba su na režimu doz-vola.

U oblasti izvoza Bosna i Hercegovina ne primjenjuje izvo-zne carine, takse jednake prirode ili druge oblike restriktivnih mjera. Ne primjenjuju se izvozne kvote, zabrane ili drugi oblici ograničenja izvoza.

Uvoz u Bosnu i Hercegovinu se obavlja prema Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine koja se svake godine usklađuje sa Kombiniranom nomenklaturom EU te pozitivnim zakonskim propisima. Carinska tarifa BiH sadrži dvije vrste carinskih sto-pa: ad valorem i složene carinske stope (ad valorem + specifi-čna carina). Carinske oznake su sa 10 cifara, pri čemu zadnje dvije predstavljaju nacionalnu klasifikaciju roba. Ad valorem stope se kreću od 0%, 5%, 10% do 15%. Carinska tarifa, pored MFN stopa sadrži i kolone u kojima su navedene stope koje su u primjeni sa zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina ima ugovoren neki preferencijalni režim. Korištenje preferencijalne carinske stope je uvjetovano postojanjem dokaza o porijeklu koji prati određenu robu iz zemlje sa kojom je povlastica ugo-vorena.

Robe koje se uvoze u Bosnu i Hercegovinu i puštaju u slo-bodan promet podliježu plaćanju poreza na dodatnu vrijednost (PDV) u iznosu od 17%, dok određene grupe proizvoda (npr. kafa, cigarete, nafta, naftni derivati i slično) podliježu i plaća-nju posebnih poreza (akciza) u skladu sa Zakonom o akcizama BiH. Stope posebnih poreza imaju oblik ad valorem i/ili speci-fičnih stopa.

Bosna i Hercegovina nema ugovorene carinske kvote u ok-viru Sporazuma CEFTA, što znači da se robe porijeklom iz njezinih članica uvoze isključivo prema ugovorenoj carinskoj

stopi. Ukoliko nema dokaza o porijeklu, onda se robe uvoze po propisanoj MFN carinskoj stopi.

Pored navedenih carinskih stopa, na uvoz roba izvan EU i CEFTA zone slobodne trgovine, BiH naplaćuje i naknadu za carinsko evidentiranje, što je suprotno pravilima WTO-a, a što značajno umanjuje konkurentnost brojnih bh. proizvođača.

Priprema se ukidanje naknade za carinsko evidentiranje

Na osnovu svega prezentiranog i analiziranog o potrebi i za-konsko-pravnim mogućnostima za smanjenje carina na uvoz repromaterijala, opreme i dijelova izvan CEFTA-e i EU može se osnovano zaključiti da carinsko evidentiranje od 1% nije u skladu sa odredbama člana VIII GATT-a iz 1994. godine i, bu-dući da je ukinuto Sporazumom CEFTA i SSP-om, trebalo bi ga u potpunosti ukinuti i za uvoz izvan ovih trgovinskih zona. Vijeće ministara BiH je najvjerovatnije pod pritiskom Komisi-je evropskih zajednica u BiH nedavno utvrdilo i u parlamen-tarnu proceduru uputilo prijedlog odluke o izmjeni postojećih zakonskih propisa, kojom se predlaže ukidanje naknade za ca-rinsko evidentiranje. Međunarodni sporazumi o slobodnoj tr-govini koje je potpisala Bosna i Hercegovina, a naročito SSP, zahtijevaju uspostavu jasnih i transparentnih kriterija u dodje-li državne pomoći, uključujući i porezna i druga oslobađanja, a također i kontinuiran i nezavisan nadzor, što Bosna i Herce-govina još uvijek nije realizirala. Carine za repromaterijale, op-remu i rezervne dijelove koje privreda Bosne i Hercegovine uvozi izvan područja CEFTA-e i zone slobodne trgovine EU značajno umanjuju njihovu cjenovnu konkurentnost, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Da bi dalje podsticajno utjecale na povećanje proizvodnje i izvoza, trebalo bi ih kombi-nirati sa Carinskom tarifom EU, na način da se primjenjuje ona tarifa koja je za uvoznike povoljnija, tj. niža. Konkurentsku sposobnost i razvoj ključnih sektora privrede bi, između osta-log, trebalo osnažiti i uvođenjem godišnjih kvota za bescarin-ski uvoz repromaterijala, opreme i dijelova izvan CEFTA-e i zone slobodne trgovine EU na transparentan i svim pravnim licima dostupan način pod jednakim kriterijima. Budući da je u toku priprema za upućivanje nacrta zakona o integriranoj ca-rinskoj tarifi (ICT), u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izra-du pravnih propisa u institucijama BiH, VTK BiH bi pod hitno trebala pokrenuti proceduru dopune ovog nacrta u naprijed navedenom smislu.

>>>


Među državama nasljednicama bivše SFRJ traju inten-zivne diplomatske aktivnosti kako bi se pronašli me-hanizmi da se premosti blokada Republike Srbije

koja na sve načine onemogućava implementaciju Sporazuma o sukcesiji. Naime, krajem aprila propao je još jedan pokušaj (šesti termin) za sastanak Stalnog zajedničkog povjerenstva vi-ših predstavnika država nasljednica SFRJ koji se trebao održati u Sarajevu. Održavanje i ovog sastanka omela je Republika Sr-bija blokiravši dnevni red te insistirajući da se kao zasebna ta-čka uvrsti rasprava o implementaciji Aneksa G koji tretira pita-nje imovine i imovinskih prava.

“Domaćin predlaže dnevni red koji se usvaja na sastanku. Na svakom sastanku, pa tako i ovom posljednjem koji se tre-bao održati, BiH je planirala tačku koja se odnosi na raspravu o implementaciji cjelokupnog Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, pa tako u okviru toga i Aneksa G. Ali, Srbija je tražila posebno tretiranje Aneksa G u pogledu imovine u Hrvatskoj, čemu su se Hrvatska i Slovenija usprotivile jer bi došlo do narušavanja principa delegiranja pitanja. Ne može se prihvatiti stav Srbije koja kao taoce drži ovaj proces još od septembra 2009. kada je održan posljednji sastanak. Postoje inicijative da se pokuša de-finirati i da neko drugi sazove novi sastanak“ – istakao je Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija i trezora BiH zadužen za pi-tanja sukcesije.

EKSKLUZIVNO >>> Šta se krije iza neprovođenja Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ

Države sukcesori pokušavaju ući u trag 589 miliona dolara kod jugoslovenskih banaka

Devizni računi koji se drže kod jugoslovenskih banaka za zajednička ulaganja u inostranstvu procijenjeni su 31. marta 2001. na 645,55 miliona američkih dolara (USD), ali prema informacijama Narodne banke Srbije, predstavnici NBJ su nakon potpisivanja Sporazuma, pozivom na dodatak 1, Aneksu C, od mješovitih banaka zatražili obavještenje o raspoloživim sredstvima NBJ/SFRJ na dan 31. maj 2001. godine – dobiven je saldo od svega 56.677.189,53 USD.

Piše: Almir Terzić


>>>

BiH pripada 100 miliona dolara

On ne isključuje mogućnost da, ukoliko se ne mogne ništa usa-glasiti, s obzirom na to da je Sporazum o sukcesiji dogovoren pod okriljem Ujedinjenih nacija, bude zatražena i njihova unu-tarnja arbitraža. No, doznajemo kako se stvarne namjere Repu-blike Srbije oko stalnog prolongiranja implementacije Sporazu-ma o sukcesiji bivše SFRJ kriju u činjenici da se time želi izbjeći veoma važno pitanje – rasprava o stanju deviznih računa koji se drže kod jugoslovenskih banaka za zajednička ulaganja u inozemstvu od čak 645,55 miliona američkih dolara.

Naime, rasprava o ovom pitanju bila je planirana i za april-ski sastanak u Sarajevu, ali je ponovo vješto izbjegnuta, njego-vim neodržavanjem. Kao nasljednici bivše SFRJ našoj državi bi trebalo pripasti 15,5 posto, odnosno 100 miliona američkih dolara tih sredstava, što nikako nisu zanemariva sredstva. Kako se radi o velikom problemu, svjedoči i pomoćnik ministra za finansije i trezor BiH zadužen za pitanje sukcesije Zenit Kelićkoji navodi kako je od 2001. bilo čak 16 pokušaja dolaska do rješenja ovog pitanja.

“Srbija zastupa stajalište da su sredstva potrošena u među-vremenu, odnosno da ih nema te da zbog te činjenice ne mogu biti ni predmet rasprave. To je neprihvatljivo jer je u okviru Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ dogovoreno da on tretira i to pitanje. Ako sredstava nema, mora se reći ko ih je potrošio i na koji način će se utvrditi odgovornost onoga ko mora da ih na-miri i nadomjesti“ – naglasio je Kelić.

Navodi da je upravo zbog ovog pitanja, odnosno insistira-nja Republike Hrvatske koja je svom timu dala u zadatak da se u okviru rješenja provedbe Aneksa C utvrdi do kraja šta je bilo sa “spornim“ sredstvima te odredi njihov konačan iznos i ra-spodjela, kasnila ratifikacija Sporazuma o sukcesiji pune tri go-dine nakon njegovog dogovora. Tako je to posljednja učinila Hrvatska 2004. godine.

InfoKom ekskluzivno donosi šta sadrži informacija o jugo-slovenskim bankama za zajednička ulaganja u inostranstvu “mje-šovite banke“.

Naime, ovlaštenim predstavnicima država sukcesora bivše SFRJ u Komitetu za podjelu aktive i pasive iz Aneksa C iz Na-rodne banke Srbije dostavljen je 5. februara 2002. “Izvještaj o poslovanju Narodne banke Jugoslavije sa mješovitim bankama“. Prema tom izvještaju, pod mješovitim bankama podrazumije-vaju se sve banke koje su za vrijeme SFRJ osnovane u inostran-stvu kapitalom iz Jugoslavije. Tako banke kod kojih se nalazi imovina koja je predmet sukcesije bivše SFRJ, postojale su:

- kao mješovite banke (sa jugoslovenskim i stranim kapitalom), što je slučaj sa AY Bank Limited (London), Banque Franco-Yougoslave (Pariz), LHB bank (Frankfurt) i Adria bank (Beč);

- kao vlastita banka, što je slučaj sa LBS bankom New York, koja je bila u 100 posto vlasništvu Ljubljanske banke;

- agencije (poslovne jedinice) jugoslovenskih banaka u inostranstvu, kao što su Beogradska banka (New York Agency), Jugobanka (New York Agency) i Beogradska banka COBU (Nicosia).

Ni u jednoj od ovih banaka/agencija Narodna banka Jugo-slavije nije imala status osnivača ili akcionara, a sve banke/agencije su osnovane i poslovale u skladu sa propisima zemlje sjedišta, dok su kontrolu njihovog poslovanja vršile nadležne institucije zemlje sjedišta i osnivači/akcionari.

Gdje su novci

Na osnovu člana 5. stav iii Aneksa C Sporazuma o pitanju suk-cesije, devizni računi koji se drže kod jugoslovenskih banaka za zajednička ulaganja u inostranstvu procijenjeni su 31. marta 2001. godine na 645,55 miliona američkih dolara (USD).

Navedeni iznos se sastojao od deviznih sredstava na računima:- Beogradska banka IBU (Nicosia) 184.737.734,52 USD- Banque Franco-Yougoslave (Paris) 118.660.714,12 USD- Jugobanka (New York Agency) 83.094.868,17 USD- Beogradska banka (New York Agency) 71.989.988,84 USD- LHB Internationale Handlesbank (Frankfurt)

67.664.034,54 USD- Adria Bank AG (Wien) 43.609.969,39 USD- LBS Bank (New York) 40.267.347,18 USD- AY Bank (London) 35.533.540,03 USD

Prema informacijama Narodne banke Srbije, predstavnici NBJ su, naime, nakon potpisivanja Sporazuma o pitanjima suk-cesije, pozivom na dodatak 1, Aneksu C, od mješovitih banaka zatražili obavještenje o raspoloživim sredstvima NBJ/SFRJ na dan 31. maj 2001. godine. Dobiven je saldo od svega 56.677.189,53 USD.

Prema tim podacima kod LBS Bank New York evidentira-no je 36.900.000,00 USD, Adria Bank AG Wien 16.700.000,00 USD, AY Bank London 3.000.000,00 USD, LHB Internationale Handlesbank Frankfurt svega 4.000,00 USD, dok je u Banque

Raspodjela DKP mreže

Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju implementacija Aneksa B – raspodjela diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše SFRJ. Tako vlasti BiH još uvijek nisu ušle u posjed osam DKP objekata bivše SFRJ vrijednih 12,1 milion američkih dolara koje su našoj državi pripale u okviru dogovora postignutog još u januaru 2007. Do kraja te godine BiH je, naime, trebala preuzeti ambasade u Španiji (3,2 miliona), Kanadi (2,5 miliona), Norveškoj (1,7 miliona) i Turskoj (900.000), a do polovine 2007. i rezidencije u Austriji (1,8 miliona) i Mađarskoj (600.000), kuću u SAD-u (1,2 miliona), kao i stan u Italiji (200.000), što se nije desilo ni gotovo četiri godine poslije.

Od raspodjele imovine bivše SFRJ koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva BiH putem implementacije Aneksa B Sporazuma o sukcesiji trebala bi da dobije još ukupno 14.315.000 američkih dolara. Naime, od objekata, njih sedam koji su namijenjeni za prodaju, a za koje je ocijenjeno da nema zainteresovanih da budu u njegovom vlasništvu, ukupne procijenjene vrijednosti 43,5 miliona USD, naša zemlja bi trebala da dobije 6,74 miliona. Osim u objektima i zgradama ambasada, BiH treba da dobije još imovine vrijedne 6,95 miliona USD, a prema prioritetima koje je odredilo Vijeće ministara BiH očekuju se ona u Bugarskoj, Rumuniji, Argentini, Indoneziji, Egiptu i Keniji. Tu je i 625.000 dolara preostalih u okviru prvog kruga raspodjele, od čega se očekuje zgrada ambasade bivše SFRJ u Danskoj.


>>>

Franco-Yougoslave (Paris) i Beogradskoj banci Nicosia stajalo da je na računima na raspolaganju 0,00 USD.

Beogradska banka a.d. i Jugobanka a.d. nisu bile u mogu-ćnosti da daju podatke jer je dokumentacija zaplijenjena još 1992. godine. Radi se o imovini ovih banaka u SAD-u, koje su američke vlasti zamrzle tokom ekonomskih sankcija protiv SRJ (1992-2002.). Kasnije, ova imovina nije mogla biti odmrznuta jer je srbijanski sud 2002. godine proglasio ove banke nesolven-tnim i zaveo im stečaj. Nakon toga je, za njihovu dotad zamr-znutu imovinu u SAD-u započeo i postupak stečaja pred ame-ričkim sudom (Američki stečajni sud u New Yorku).

Nakon prezentiranja stanja od 31. maja 2001. i činjenice da se samo tri mjeseca od potpisivanja Sporazuma o pitanjima suk-cesije prezentira novi, umanjeni saldo na računima mješovitih banaka, predstavnici država sukcesora – Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Makedonije – insistirali su na obrazlože-nju i brzom rješavanju pitanja nedostajućih sredstava kod mje-šovitih banaka i nadoknadi iznosa od 589 miliona dolara. Eks-perti država sljednica bivše SFRJ: BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije su uvjereni da odgovor na pitanja o nestanku 589 mi-liona dolara leži u Beogradu, jer je SRJ imala apsolutnu domi-naciju u upravljačkim strukturama mješovitih banaka u ino-stranstvu, kao i u činjenici da je naloge za transfere spornog novca mogla izdavati samo NBJ, kao njegov vlasnik.

Do sada je riješeno samo potraživanje od AY Bank Limited (u dobrovoljnoj likvidaciji). Naime, nakon sudskog postupka u vezi sa dokazima duga država sukcesora bivše SFRJ (slučaj broj 73/2007), potpisan je Sporazum o poravnanju između AY Bank Limited (u dobrovoljnoj likvidaciji) i BiH, Hrvatske, Makedo-nije, Slovenije i Srbije, NB Srbije i Crne Gore.

Brojne aktivnosti Komiteta za raspodjelu finansijske aktive i pasive iz Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije, ali i Stal-nog zajedničkog komiteta viših predstavnika država sukcesora bivše SFRJ nisu rezultirale prevazilaženjem ovog problema.

Zahtjev BiH

Ocijenjeno je da stav BiH na predstojećem sastanku Stalnog zajedničkog komiteta viših predstavnika država sukcesora biv-še SFRJ o pitanjima rješavanja nedostajućih sredstava kod mje-šovitih banaka bude preporuka Komitetu za raspodjelu aktive i pasive bivše SFRJ da donese rezoluciju o formiranju ekspertne grupe predstavnika država sukcesora bivše SFRJ. Ta ekspertna grupa imala bi zadatak da izvrši uvid u arhiv NBJ, posjeti ban-ke (Banque Franco-Yougoslave, Adria Bank AG i LHB Interna-tionale Handlesbank) radi utvrđivanja pravog stanja u vezi sa depozitima Narodne banke SFRJ.

Prikupile bi se i informacije o toku stečajnog postupka Ju-gobanke i Beogradske banke – agencija u New Yorku, a eksper-tna grupa bi utvrdila da li je raspodjelom sredstava koja su bila kod američkih banaka riješena i raspodjela kod LSB banke New York. Ekspertna grupa bi prezentirala Komitetu za raspodjelu aktive i pasive bivše SFRJ iz Aneksa C i relevantnu dokumenta-ciju o stanju depozita na dan 31. marta 2001. kod BB COBU (IBU) Nicosia, sa prijedlogom daljnjih aktivnosti.


BiH će moći upravljati fondovima Evrop-ske unije kada utvrdimo da se finansijska kontrola i upravljanje vrše na ispravan način. U interesu svih građana i države jeste da BiH ima jaku internu finansijsku kontrolu, a to je i ugovorna obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, poručio je šef Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i in-frastrukturu u Delegaciji EU u BiH Johann Hesse.

TEMA >>> Konferencija o javnoj internoj finansijskoj kontroli

Javna interna finansijska kontrola, koja obuhvata internu reviziju i finansijsko upravljanje i kontrolu, postavlja važan okvir za provedbu pravne stečevine Evropske unije i za

stvaranje institucija koje su sposobne kontrolirati korištenje ja-vnih sredstava te na taj način pruža podršku reformi sistema javne uprave, kao jednoj od prekretnica u procesu integracija BiH u Evropsku uniju. To je, između ostalog, ukazano na kon-ferenciji o javnoj internoj finansijskoj kontroli koja je polovi-nom maja održana u Sarajevu, u organizaciji Ministarstva fi-nansija i trezora BiH i Projekta tehničke pomoći pod nazivom “Podrška uvođenju javne interne finansijske kontrole”, a koji finansira Evropska unija. Cilj ove konferencije je podizanje svi-

jesti viših rukovodilaca u pogledu javne interne finansijske kon-trole, naročito u pogledu usvojenog zakonodavstva, upravlja-čke odgovornosti i važnosti javne interne finansijske kontrole za proces integracija BiH u Evropsku uniju.

Ugovorna obaveza

Šef Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu u Delegaciji EU u BiH Johann Hesse kazao je da je unutrašnja finansijska kontrola u BiH jedan od elemenata koji EU želi vidjeti da dobro funkcionira da bi se prešlo na dru-go pitanje i davanje upravljanja fondovima. Hesse je poručio da javna administracija i ministri moraju biti odgovorni za no-vac koji troše.

“BiH će moći upravljati fondovima Evropske unije kada utvrdimo da se finansijska kontrola i upravljanje vrše na ispra-

Piše: Armin Ibrišimović

Građani moraju znati gdje odlazi javni novac


>>>

van način. U interesu svih građana i države jeste da BiH ima jaku internu finansijsku kontrolu, a to je i ugovorna obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Javna interna finansijska kontrola (PIFC) je i jedna od oblasti koja se spomi-nje u Izvještaju o napretku BiH. U prošlogodišnjem izvještaju je navedeno da je napravljen neki napredak, ali da su potrebni veći napori da bi se PIFC koncept razvio“ – naveo je Hesse i dodao da će EU nastaviti pružati podršku BiH u uvođenju ja-vne interne finansijske kontrole.

I rukovodilac Tima za PIFC Robert de Koning naglasio je da se radi o ključnom pitanju za Ministarstvo finansija i trezora BiH i da predstavlja osnovu za dobro upravljanje. Ministar fi-nansija i trezora BiH Dragan Vrankić kazao je da je, u okviru reformi vezanih za ispunjavanje obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u di-jelu “Saradnja u području revizije i finansijske kontrole“, Vijeće ministara BiH usvojilo dokument “Strategija za provođenje ja-vne unutarnje finansijske kontrole u institucijama BiH“, uobi-čajeno nazvan PIFC strategija, te da su dokumente sličnog sa-držaja usvojile i entitetske vlade.

“Usvajanjem tih dokumenata BiH stvara temelj za izgra-dnju sistema na svim nivoima vlasti koji će uključiti usvajanje odgovarajućih propisa da bi se razvila unutarnja finansijska kontrola u javnom sektoru, funkcionalna i nezavisna unutarnja revizija i nezavisni sistemi vanjske revizije u skladu s međuna-rodno prihvaćenim standardima kontrole i revizije te metodo-logijama i najboljim praksama EU“ – kazao je Vrankić.

Realizacija strategije PIFC-a, kako je istaknuto, podrazumi-jeva uspostavu organizacijskih struktura u Ministarstvu finan-sija i trezora, kao što je osnivanje Centralne harmonizacijske jedinice i samostalnog Odjela unutarnje revizije, koji, svaki u okviru svojih nadležnosti, predstavljaju poluge za uvođenje za-okruženog koncepta PIFC-a u institucijama BiH.

Uvažavanje specifičnosti

Ministar Vrankić je naglasio da je Ministarstvo finansija i tre-zora već okončalo te aktivnosti i da snažno podržava funkcio-

niranje tijela za koordiniranje aktivnosti iz ove oblasti s tijelima na entitetskoj razini.

“Najveći teret je na Ministarstvu jer se radi o proračunu i o zakonskim obvezama uspostave strukture PIFC-a, ali se mora imati u vidu činjenica da je za uspostavu sistema finansijskog upravljanja i uspostavu kontrolnog okvira (FMC) zakonski od-govoran svaki rukovoditelj institucije. Iskustva drugih pokazu-ju da je za uvođenje koncepta finansijskog upravljanja i kontro-le poželjno koristiti dobre prakse iz ove oblasti, ali i uvažavati specifičnosti svake države, počevši od općeg nivoa razvijenosti, zatim mentaliteta, ustavnog ustrojstva“ – kazao je Vrankić.

Ministar finansija Federacije BiH Ante Krajina je istakao da je ovaj projekt za dužnosnike izvršne vlasti neuobičajen.

“Mi u izvršnoj vlasti radimo na principu vatrogasaca i hitne službe, a ovaj projekt predstavlja planiranje i pripremu za kontrolu trošenja javnih sredstava. Kontrola se odnosi na sve razine vlasti, a bit će uređena i oblast odgovornosti za trošenje i raspodjelu sredstava“ – rekao je Krajina.

Direktor Centralne jedinice za harmonizaciju Ministarstva finansija i trezora BiH Ranko Šakota rekao je da je cilj razvija-nje svijesti rukovodilaca u institucijama BiH koji treba suštin-ski da shvate šta je novo u ovom konceptu.

“Novo u ovom konceptu je uvođenje finansijskog upravlja-nja kontrole kao instrumenta koji se inače koristi u privatnoj praksi, a koji je kao dobra praksa preporučen od strane Evrop-ske komisije zemljama koje prolaze kroz proces pridruživanja EU. Ovaj koncept se već primjenjuje u Sloveniji i Hrvatskoj“ – kazao je Šakota.

Dodao je da je uvođenje javne interne finansijske kontrole u institucijama BiH praktično već počelo.

“Već su na nivou institucija BiH, FBiH i RS usvojeni strate-ški dokumenti koji su definirali na koji način će ovaj koncept biti uveden u institucije. Radi se o procesu koji će trajati od pet do sedam godina, zavisno od toga kako će se pojedini segmen-ti usvajati u zakonodavstvu i podzakonskim aktima, a pogoto-vo u zavisnosti od obuke ljudi koji treba da provode ovaj kon-cept“ – dodao je Šakota.

Šefica Odjela za pravosuđe, unutrašnje poslove i reformu javne uprave Delegacije EU u BiH Maria Farrar-Hockley (Ma-rija Farar-Hokli) naglasila je da koncept javne interne finansij-ske kontrole znači da građani koji plaćaju poreze tačno znaju gdje odlazi njihov novac i da li ga rukovodstvo i osoblje javnih institucija mudro troši. Ona je dodala da je značajno podići svijest o važnosti javne interne finansijske kontrole visokih du-žnosnika u raznim institucijama FBiH.

“Javna interna finansijska kontrola bitna je i kao jedan od preduvjeta za pristupanje BiH Evropskoj uniji jer će u kasnijoj pristupnoj fazi od BiH biti zatraženo da upravlja fondovima koji će pristizati“ – kazala je Farrar-Hockley.

Tri elementa projekta

Pomoćnica ministra finansija FBiH Fatima Drinčić objasnila je da se projekat sastoji iz tri elementa: finansijske unutarnje kontrole, uspostave jedinica za internu reviziju i centralne harmonizacijske jedinice.

“Budžetski korisnici moraju ispunjavati tri kriterija da bi imali internu reviziju. Prvi je da ima više od 200 zaposlenih, drugi da visina budžetskih sredstava odobrenih od strane Vlade premašuje deset miliona maraka, a treći da visina transakcija koje obavljaju premašuje 15 miliona maraka. Za sada je interna jedinica uspostavljena samo u Federalnom ministarstvu finansija i ona vrši reviziju većine budžetskih korisnika. Radimo na uspostavi internih jedinica na svim nivoima“ – rekla je Fatima Drinčić.


TEMA >>> Udruženje za numerisanje artikala BiH (GS1 BiH) – Slučaj kojeg nema

Ministarstvo pravde BiH, kod kojeg je uložena žalba na rješenje o registraciji novog udruženja (za automatsku identifikaciju, elektronsku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima), nikada nije proslijedilo odgovor VTK BiH na nju te je upućena urgencija za njegovo dostavljanje. Kome i zašto odgovara da se izbriše sve što se dešavalo od 1995. kada je pri sadašnjoj VTK uspostavljeno Udruženje GS1 kao jedina legalna i legitimna asocijacija za numerisanje artikala, učlanjivanje i dodjelu bar kodova.

Umjesto ministarstva pravdu dokazuje Komora

Vanjskotrgovinska komora BiH će s ciljem zaštite inte-resa poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini te inte-resa same Komore poduzeti sve neophodne mjere ka-

ko bi se problematika rada GS1 BiH riješila u što skorijem ro-ku. Stav je ovo koje je zauzelo rukovodstvo Vanjskotrgovinske komore BiH povodom najnovijih pokušaja da se destabilizira Udruženje GS1 BiH koje djeluje pri Komori, kao jedina legal-na i legitimna asocijacija takve vrste da vrši učlanjivanje i do-djeljivanje bar kodova.

Vanjskotrgovinska komora BiH će s ciljem zaštite interesa poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini te interesa same Ko-more poduzeti sve neophodne mjere kako bi se problematika rada GS1 BiH riješila u što skorijem roku. Stav je ovo koje je zauzelo rukovodstvo Vanjskotrgovinske komore BiH povodom najnovijih pokušaja da se destabilizira Udruženje GS1 BiH koje djeluje pri Komori, kao jedina legalna i legitimna asocijacija ta-kve vrste da vrši učlanjivanje i dodjeljivanje bar kodova.

Pokušaji destabilizacije

Zaključeno je da će se i kontinuirano pratiti sudski proces u Bruxellesu uz adekvatno obezbjeđenje svih neophodnih doku-menata advokatu Udruženja GS1 Vanjskotrgovinske komore BiH. Naime, Međunarodna asocijacija GS1 broji 108 nacional-nih udruženja zaduženih za kodiranja/izdavanje bar kodova i djeluje po principu da je u svakoj državi uspostavljena samo je-dna takva asocijacija. Izuzetak je jedino Narodna Republika Kina gdje postoje dva udruženja, ali iz praktičnih razloga s ob-zirom na veličinu te države i broj stanovnika.

I u Bosni i Hercegovini do prije dvije godine sve je bilo u potpunom redu – postojalo je Udruženje GS1 uspostavljeno još 1995. godine pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (tadašnja Privredna komora RBiH) i organizirano kao institucionalna, autonomna i neprofitna asocijacija. Generalni sekretar Vanj-skotrgovinske komore BiH Faruk Jašarević za InfoKom poja-šnjava zašto to više nije tako.

“Dva bivša službenika Komore koristeći poznanstva i pri-vatne veze uz potporu pojedinaca iz Međunarodne asocijacije GS1, a koristeći se neregularnostima i nezakonitostima izdvo-jili su se iz Udruženja i kod Ministarstva pravde BiH predali zahtjev za registraciju novog, organiziranog kao udruženje gra-đana. Njihov legalitet i legitimitet su krajnje upitni jer slučaj je i dalje neriješen u Ministarstvu pravde BiH, tako da se registra-cija nije obavila na zakonit način. Nužno je da se okonča žalbe-ni postupak, po prigovoru VTK BiH, što još nije učinjeno, ka-ko bi se u punom kapacitetu moglo reći da je to udruženje gra-đana formalno i pravno ispunilo uvjete svoje registracije. Osim toga, Ministarstvo pravde BiH prilikom primanja zahtjeva za registraciju novog udruženja trebalo je imati na umu da je kod Međunarodne asocijacije GS1 u Bruxellesu već evidentirano jedno takvo udruženje u BiH, ono pri Vanjskotrgovinskoj ko-mori od 1995. godine i da ono nikada nije isključeno niti mu je oduzeto pravo da vrši numeriranje artikala. Mora postojati valjan razlog da bi se GS1 pri VTK BiH isključio, što sada nije slučaj jer to Skupština Međunarodne asocijacije GS1 nikada nije učinila. Sada imamo na sceni da se uz potporu pojedina-ca iz Međunarodne asocijacije GS1 iz Bruxellesa nasilno poku-šava ugušiti i eliminirati naše Udruženje GS1. Nastavit ćemo svoju borbu da dokažemo da smo sve vrijeme bili u pravu“ – navodi Faruk Jašarević, generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH.

Pravna hronologija

Kako bi se napravila stvarna analiza stanja iz koje će se sve ja-sno vidjeti, a u skladu sa zaključkom Kolegija uprave stručnih službi, sačinjena je informacija i hronologija događaja vezano za Udruženje za numerisanje artikala Bosne i Hercegovine (GS1 BiH) pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Konstatirano je da je Udruženje EAN BiH (prvobitni naziv) osnovano u Pri-vrednoj komori RBiH u skladu sa zakonima Bosne i Hercego-vine i u skladu sa statutom Privredne komore januara 1995. godine. Osnivačkoj skupštini Udruženja prisustvovalo je 30 pre-duzeća. Sve aktivnosti na organizaciji Udruženja, uključujući upotrebu i angažovanje kadrovskih i finansijskih resursa, vodi-la je Privredna komora RBiH. Dakle, Udruženje je osnovano u

Piše: Almir Terzić

Faruk Jašarević generalni sekretar VTK BiH


>>>

Privrednoj komori kao njena organizaciona jedinica bez svoj-stva pravnog lica. Za v.d. sekretara Udruženja postavljena je Seadeta Cerić, uposlenica Komore koja je obavljala poslove di-rektorice Sektora međunarodnih odnosa.

Kao takvo, Udruženje EAN BiH primljeno je u svjetsku or-ganizaciju EAN International odlukom Generalne skupštine te međunarodne organizacije od 26. maja 1995. godine, a o tome je Komoru obavijestilo Ministarstvo vanjskih poslova Republi-ke Bosne i Hercegovine preko svoje misije u Evropskoj uniji. Tadašnja sekretarka Udruženja EAN BiH Seadeta Cerić 5. juna 1995. godine potpisala je i zaključila ugovor o licenci između EAN International i EAN BiH pri Privrednoj komori RBiH. Udruženje je djelovalo kao sastavni dio Privredne komore, ko-risteći svu njenu infrastrukturu i resurse, do reorganizacije Ko-more 2002. godine, kada je po osnovu Zakona organizovana Vanjskotrgovinska komora BiH.

No, organizacijom Vanjskotrgovinske komore BiH položaj Udruženja je ostao nepromijenjen. Komora, kao pravni sljednik prava i obaveza Privredne komore RBiH, Statutom je utvrdila da, između ostalih, obavlja i poslove numeracije artikala te da zastu-pa članstvo u EAN Internacional. Tako Udruženje EAN BiH i da-lje djeluje u okviru Komore, koristeći sve njene kapacitete.

U informaciji je konstatirano da se od 2002. godine član-stvo u Udruženju značajno povećava. Od 17 članica 1995. go-dine, preko 998 članica 2002. godine, Udruženje je na kraju 2008. brojalo 2.713 članice. Evidentno je i da članice nisu mo-gle finansirati rad Udruženja bez dodatnih sredstava Komore.

Nije moglo bez Komore

Uvažavajući preporuke Globalne organizacije Komora je Udru-ženju obezbijedila sve neophodne pretpostavke: kadrovske, prostorne, finansijske i tehničke. Sredstva Udruženja evidenti-rana su na poseban račun, a revizorska kuća vršila je reviziju

finansijskih izvještaja Udruženja prema međunarodnim stan-dardima. Na konstituirajućoj sjednici Skupštine 1995. godine, Udruženje je donijelo Statut koji je izmijenjen tek 27. juna 2005. godine. U preambuli novi Statut se poziva na Statut Ko-more kao temeljni akt na osnovu koga Udruženje djeluje kao oblik interesnog organizovanja u Komori. Iste godine Udruže-nje mijenja ime u GS1 BiH te zaključuje novi Ugovor o licenci i dobija certifikat o ovlaštenju.

U periodu od 2005. do 2008. godine Udruženje je provodi-lo svoje aktivnosti te je uočeno da je potrebno pristupiti još ne-kim izmjenama Statuta kako bi rad Udruženja bio što efikasni-ji. Skupština Udruženja je na sjednici od 26. maja 2008. godine pokrenula postupak donošenja novog Statuta sa stavom da Udru-ženje GS1 BiH treba i ubuduće nastaviti sa djelovanjem u okviru Komore. Kako je mandat Izvršnog odbora i predsjednika Udru-ženja GS1 BiH istekao, Skupština je produžila mandat, sa zadat-kom da se pripremi novi Statut i predloži Skupštini na razma-tranje najkasnije do 1. oktobra 2008. godine. Imajući u vidu ovaj rok, a shodno važećem Statutu Udruženja, poslove na izradi novog Statuta i poziv članovima na sjednicu Skupštine trebalo je završiti najkasnije do 20. septembra 2008. No, Izvršni odbor nije uradio posao u skladu sa zaključkom Skupštine u ostavlje-nom roku, čime mu je istekao produženi mandat sa 1. okto-brom 2008. godine. Stoga, sve aktivnosti koje je naknadno pre-duzimao sa aspekta pravnih principa nemaju pravnu snagu.

Nelegalne aktivnosti

Nažalost, tadašnji uposlenici Komore Saliha Osmanagić i Zlat-ko Mahić, zajedno sa Izvršnim odborom kojem je istekao man-dat, nastavili su provoditi aktivnosti i to pod direktnim nadzo-rom i diktatom određenih osoba iz GS1 Global Officea iz Bru-xellesa. Paradoksalno je da predstavnici GS1 Global Officea tvrde na sastanku u Sarajevu u hotelu Holiday Inn (juli 2008.) da će se sve aktivnosti u vezi sa GS1 BiH provoditi isključivo uz pridržavanje nacionalnih propisa, a istovremeno zahtijevaju i diktiraju Izvršnom odboru, kojem je istekao mandat, da krši vlastiti Statut i propise Komore u okviru koje Udruženje još uvijek djeluje.

Bez prava na sazivanje Skupštine, predlaganje materijala Skupštini zbog isteka produženog mandata, a izašavši i iz ok-vira stava Skupštne sa zasjedanja od 26. maja 2008. prema kome i po novom Statutu Udruženje treba ostati u Komori, Izvršni odbor je nelegalno sazvao vanrednu Skupštinu 10. novembra 2008. godine, a odmah iza nje i osnivačku skupštinu novog udruženja, sve uz snažnu podršku pojedinih ljudi GS1 Global Officea iz Bruxellesa. Na temelju nelegalnih odluka skupštine, novo udruženje pokrenulo je postupak registracije kod nadle-žnih državnih organa BiH i registrovano je 23. juna 2009. godi-ne, uz napomenu da ni u takvoj registraciji nemaju svojstvo pravnog sljedništva Udruženja GS1 BiH u okviru Komore. Re-gistracija je od Komore blagovremeno osporena žalbom, ali novo udruženje vrši učlanjenje, dodjeljuje bar kodove i faktu-riše članarinu. Ministarstvo pravde BiH, kod kojeg je uložena žalba na rješenje o registraciji novog udruženja, nikada nije proslijedilo odgovor VTK BiH na nju te je upućena urgencija za njegovo dostavljanje.

S druge strane, Udruženje GS1 BiH koje djeluje u okviru Komore u kontinuitetu je nastavilo sa radom. Na redovnoj sje-dnici Skupštine od 15. aprila 2009. usvojeni su godišnji doku-menti i izabrani novi organi.

Sudski proces neizbježan

U dosadašnjem periodu Komora se pridržavala stava da je Udruženje koje djeluje u njenom okviru jedino legalno i legitimno jer u svom radu nije prekršilo nijedan zakonski niti podzakonski akt. Zbog toga, opravdano je i bilo očekivati, ukoliko postoji kršenje akata, da svjetska GS1 organizacija pokrene postupak isključenja. Iako je u proljeće 2009. održana Generalna skupština svjetske organizacije te nakon toga još dvije skupštine, ovaj postupak nije pokrenut, za što je bilo dovoljno vremena. Interesantno je i da se u nekoliko navrata Međunarodna asocijacija GS1 oglušila na pisma koja su upućena iz Komore.

Inače, članom 7. Statuta Međunarodne asocijacije GS1 definisani su kriteriji za istupanje i isključivanje članstva nekog nacionalnog udruženja iz GS1. Udruženje GS1 BiH, odnosno Komora, nijednom svojom aktivnošću nisu prekršili niti povrijedili nijednu odredbu Statuta, tako da i ne postoje uslovi za isključenje. Želeći da se ova situacija riješi na što efikasniji i brži način, Komora je pokušavala, čak i putem Misije BiH u Briselu, da organizuje sastanak sa predstavnicima GS1 Global Officea u Bruxellesu, ali, nažalost, Komora nije dobila nikakve odgovore bilo pismene bilo usmene.

Braneći interese privrednih subjekata korisnika bar kodova u BiH koje predstavlja, a time i vlastiti interes, Komora je pokrenula tužbeni postupak kod nadležnog suda u Bruxellesu protiv GS1 Global Officea iz Bruxellesa zbog kršenja Statuta Međunarodne asocijacije GS1 u kojem su jasno definirani principi, razlozi i postupak isključenja i uključenja nacionalnih asocijacija.


Pripremio: mr. Senad Hromić

CE znak, odnosno CE označavanje je aktuelna tema za kompanije koje žele plasirati svoje proizvode na tržište Ev-ropske unije. CE znak pokazuje da je proizvod dizajniran i proizveden u skladu sa propisima EU, što mu omogućava nesmetan plasman na evropsko tržište. Postavljanjem CE znaka na proizvod proizvođač izjavljuje da preuzima punu odgovornost za usklađenost proizvoda sa zahtjevima relevantne direktive. Proizvodi koji nose CE znak mogu se nesmetano plasirati na tržište Evropske unije, u države članica EFTA, odnosno Island, Norvešku i i Lihtenštajn, kao i na teritoriji Turske.

Samo proizvodi koji su predmet određenih direktiva EU novog pristupa, koje predviđaju postavljanje CE znaka na proizvode, moraju biti označeni sa CE znakom. Grupe

proizvoda za koje se zahtjeva postavljanje CE znaka su: nisko-naponska oprema, jednostavne posude pod pritiskom, sigur-nost igračaka, građevinski proizvodi, elektromagnetna kompa-tibilnost, mašine, lična zaštitna oprema, neautomatski instru-menti za određivanje težine, aktivni implantabilni medicinski uređaji, uređaji na gasovita goriva, novi vrelovodni kotlovi na tečna ili gasovita goriva – zahtjevi za efikasnost, eksplozivi za civilnu upotrebu, medicinski uređaji, oprema u eksplozivnim atmosferama (ATEX), rekreaciona plovila, liftovi, oprema pod pritiskom, in-vitro dijagnostički medicinski uređaji, radio opre-ma i telekomunikaciona terminal oprema i uzajamno prizna-vanje njihove usklađenosti, žičare za prijevoz osoba, mjerni in-strumenti i pirotehnička sredstva (www.ec.europa.eu/CEmar-king).

CE znak nije znak kvaliteta proizvoda, nego ukazuje na či-njenicu da proizvod zadovoljava sve relevantne esencijalne za-htjeve predmetne direktive ili više njih, odnosno da ne ugroža-va zdravlje ljudi, biljaka i životinja, što mu omogućava da bude slobodno plasiran na tržište EU. U nekim slučajevima direktive zahtijevaju da se uključi treća strana da bi se provjerila uskla-đenost proizvoda sa zahtjevima relevantne direktive. Tijela koja provode proceduru ocjenjivanja usklađenosti se nazivaju tijela za ocjenjivanje usklađenosti i moraju biti kompetentna i osposobljena da provedu ispitivanja u oblasti primjene pred-metne direktive ili više njih. Spisak svih tijela nadležnih za ocjenjivanje usklađenosti u Evropskoj uniji se može naći na: www.ec.europa.eu/enterprise/newapproach/nando.

Odgovornost za CE znak je na proizvođačima

Važno je napomenuti da je isključiva odgovornost proizvođača da provede proceduru ocjene usklađenosti, da sastavi tehničku dokumentaciju, sačini i potpiše izjavu o usklađenosti i da po-

EICC >>>

stavi CE znak na proizvod. Distributeri moraju voditi računa da proizvod ima CE znak kao i kompletnu tehničku dokumen-taciju. Ukoliko je proizvod uvezen iz treće zemlje, uvoznik je taj koji je odgovoran da dokaže da je proizvođač, koji je izvan teritorije EU, poduzeo sve neophodne korake i da posjeduje tehničku dokumentaciju proizvoda koju je dužan predočiti na zahtjev nadležnih inspekcijskih organa. Promotivnu brošuru ”Sa CE znakom na evropsko tržište” možete naći na www.komorabih.ba, odnosno www.een.ba te u štampanoj ili elek-tronskoj kopiji dobiti u Euro-info korespondentnom centru Vanjskotrgovinske komore BiH. U predmetnoj brošuri je ukrat-ko opisano šest glavnih koraka do postavljanja CE znaka na proizvod.

označavanje


Autonomne trgovinske mjere

Autonomne trgovinske mjere su instrument Evropske unije namijenjen zemljama procesa stabilizacije i pri-druživanja. Ove mjere imaju cilj da zemljama Zapa-

dnog Balkana otvore i olakšaju pristup unutrašnjem tržištu EU putem asimetrične liberalizacije trgovine (ukidanje carina i kvota na izvoz proizvoda u EU). Ove mjere uvedene su Bosni i Hercegovini kao i ostalim zemljama procesa stabilizacije i pri-druživanja u septembru 2000. godine (Uredba Vijeća EU (EC) br. 2007/2000) na osnovu odluke Evropskog vijeća u Lisabonu (mart 2000. godine). Carinska opterećenja ili godišnje kvote za-držani su samo na tekstil, ribu, junetinu, vino i šećer (ograni-čenja na izvoz tekstila za BiH ukinuta su 1. marta 2001. godine).

Na osnovu Uredbe Vijeća EU (EC) br. 1946/2005, autono-mne trgovinske mjere za zemlje Zapadnog Balkana na snazi su do 2010. godine.

Avis

Avis (mišljenje o zahtjevu za članstvo) je dokument kojim Ev-ropska komisija, na zahtjev Vijeća EU, ocjenjuje sposobnost i pripremljenost države podnosioca zahtjeva za ispunjavanje kri-terija za članstvo u Evropskoj uniji (kriteriji iz Kopenhagena 1993. i kriteriji iz Madrida 1995. godine). Evropska komisija daje mišljenje na osnovu odgovora države podnosioca zahtjeva na poseban upitnik koji joj se dostavlja. Avis se sastoji od pri-kaza odnosa države podnosioca zahtjeva i Evropske unije, po-

EICC >>>

Pojmovnik evropskih integracija

sebno ugovornih; analize stanja u vezi sa ispunjavanjem politi-čkog kriterija; ocjene stanja i mogućnosti ispunjavanja ekonom-skog kriterija; analize sposobnosti prihvatanja obaveza koje proizlaze iz članstva (prihvatanje acquis communautairea); op-ću ocjenu stanja i mogućnosti o ispunjavanju kriterija za član-stvo i s tim povezanu preporuku o otvaranju pregovora o član-stvu u Evropskoj uniji.

Ako je avis pozitivan, Evropsko vijeće donosi političku od-luku o prihvatanju zahtjeva za članstvo i o davanju statusa kan-didata državi podnosiocu zahtjeva. Evropsko vijeće saziva bila-teralnu međunarodnu konferenciju između Evropske unije i države podnosioca zahtjeva te na taj način zemlja zvanično do-biva status kandidata.

Evropska komisija osim pozitivnog može, također, dati ne-gativno te mišljenje s rezervom. Takvi primjeri zabilježeni su u slučaju Turske, koja je 1989. godine dobila negativno mišljenje, i Grčke, koja je, nakon podnošenja zahtjeva za članstvo 1975. godine, dobila mišljenje s preporukom da prije dobivanja sta-tusa kandidata završi ekonomske reforme. Postupak izrade avi-sa, prema dosadašnjem iskustvu država podnosilaca zahtjeva, traje oko godinu dana, ali može trajati i duže.

(Tekst preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija)


Piše: Vesna Tokić

Na e-mailove i adrese mnogih preduzeća, pogotovo malih i srednjih, stižu razne ponude za “besplatna – for free“ reklamiranja firme, samo ako se popuni, odnosno ispravi već uneseni podatak. Na kraju te ponude, vrlo sitnim slovima piše “Narudžba“ (Order) kojom se naručuje objavljivanje podataka firme za minimum tri godine i koju je praktički nemoguće otkazati, a cijena je godišnje oko 1.000 eura.

Posebna meta prevaranata su firme koje se prijavljuju za učešće na neki od sajmova. Često se u prvom dijelu pri-mamljive ponude za besplatnu reklamu navodi sajam

na koji se firma prijavila, što često dovodi u zabludu da se radi o potvrdi nastupa na sajmu, odnosno objavljivanju podataka firme za konkretan sajam, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Nakon popunjavanja formulara, odnosno potpi-sivanja narudžbe, počinju stizati fakture, uz prijetnju sudom.

Koliki je ovo problem, najbolje pokazuje i to da je Evropski parlament raspravljao o aktivnostima firmi koje se bave direk-torijima. Evropski parlament usvojio je posebnu rezoluciju u kojoj, između ostalog, traži od Evropske komisije i nacionalnih zakonodavstava zemalja članica da zaustave ove prevare. Rezo-lucija Evropskog parlamenta objavljena je u Službenim novina-ma EU br. C 45 E/17 od 13. 2. 2010. i može se naći i na internetu.

EICC >>> Privrednici na meti prevaranata

Spisak prevarantskih firmi

U Rezoluciji se nabrajaju prevarantske firme, a eklatantan je pri-mjer European City Guide (čije aktivnosti su bile predmet za-konodavnih i upravnih mjera) te Construct Data Verlag, Deutcher Adressdients GmbH i NovaChannel. Koliko je ovo ozbiljan pro-blem, govori navedena Rezolucija Evropskog parlamenta. Bu-dući da Evropski parlament ne može donositi propise u ovoj oblasti, jer se radi o nacionalnim propisima, traži od zemalja članica da dograde svoja nacionalna zakonodavstva, po primje-ru Austrije. Austrija je, naime, utvrdila svojim propisima da fir-me koje se bave reklamiranjem (žute stranice, telefonski ime-nici, direktoriji, itd.) moraju jasno naglasiti i napisati krupnim slovima da se radi o sklapanju ugovora te da otpremnice, prije-mnice i sl. nisu i nemaju tretman ugovora. Ovo je vjerovatno i razlog što je Construct Data Verlag, Deutcher Adressdients GmbH, čije je sjedište bilo u Austriji, prebacio svoje sjedište u Slovačku. Za sve dodatne informacije kontaktirajte Službu za pravne poslove Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercego-vine na tel: 033/566-270 ili na e-mail: [email protected].

Čuvajte se “primamljivih ponuda“ za besplatnu reklamu


Saobraćajne nesreće godišnje odnesu više od 1,3 miliona ljudskih života, a 20 do 50 miliona ljudi biva povrijeđeno. Statistika Ujedinjenih naroda, također, pokazuje da više

ljudi strada u saobraćaju, nego recimo od tuberkuloze ili u pri-rodnim nepogodama. Nadalje, evidentan je trend sve mlađih žrtava u saobraćajnim nesrećama (starosna dob od 15 do 29 godina). Želja za samostalnošću, koju u većini slučajeva prati želja za što bržim učešćem u saobraćaju, nažalost, često vodi do nezgoda.

Nastavak ovog trenda do 2020. godine mogao bi postaviti saobraćajne nesreće, kao uzročnike smrti sa trenutnog devetog na šesto, a do 2030. godine na visoko peto mjesto. Obično se govori o tri ključna faktora koja direktno ili indirektno pred-stavljaju krivce saobraćajnih nesreća – ceste, ljudi i vozila. Ipak, glavnim faktorom se smatra onaj ljudski, koji u 85,2% saobra-ćajnih nesreća nosi krivicu za pretrpljene povrede ili smrt, dok su u 14,8% saobraćajnih nesreća krivci tehničke greške, infra-struktura i vremenske neprilike. I dok se prirodne nepogode ne mogu spriječiti, na sigurnost u saobraćaju, odnosno sma-njenje udesa se itekako može utjecati. Upravo u ovoj činjenici i leži optimizam za bolja vremena, s obzirom na to da se stru-čnim usavršavanjem i podizanjem svijesti kod vozača itekako može uticati na smanjenje broja saobraćajnih nesreća.

TEMA >>> Dekada aktivnosti za cestovnu sigurnost od 2011. do 2020.

UN-ova Dekada aktivnosti za cestovnu sigurnost od 2011. do 2020. službeno je počela 11. maja 2011. godine. Na njen značaj je ukazala i podršku pružila IRU Akademija. Implementacijom Akcionog plana Ujedinjenih na-roda broj smrtno stradalih do 2020. godine može se smanjiti za pet miliona, a broj povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama čak do 50 miliona.

Piše: Mirza Konjo

Broj smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama trebao

bi se smanjiti za čak pet miliona


Podizanje svijesti kod vozača

Promocija treninga i obuke o podizanju svijesti kod vozača se tako nameće kao primarna aktivnost, a uspješna provedba spo-menute aktivnosti bi kao rezultat trebala imati smanjenje broja saobraćajnih nesreća. Koliko određene zemlje pridaju pažnje stručnom usavršavanju i obučavanju, pokazuje činjenica da američke kompanije godišnje troše oko 90 milijardi američkih dolara. Došlo je vrijeme da poslodavci počnu gledati na tre-ning i edukaciju kao na investiciju, a ne trošak. Možda je i najbolji primjer američka kompanija Motorola, koja je za svaki uloženi američki dolar, u prosjeku dobila 30 dolara natrag (sve to u vremenskom periodu od sedam godina). Direktor IRU Akademije Patrick Philipp reći će jasno da ne treba organizira-ti trening radi njega samog, već radi poboljšanja učinka profe-sionalaca, tj. radnika.

“Ovdje nikako ne smijemo zaboraviti faktor mobilnosti, koji postaje itekako važan ako imamo na umu gustoću stano-vništva, samog saobraćaja i predviđanje Ujedinjenih naroda da će 2020. godine planetu naseljavati oko 8,5 milijardi ljudi. Od ključne je važnosti promocija obrazovanja koje je efektivno i međunarodno priznato, a upravo to je obrazovanje koje nudi IRU Akademija“ – rekao je generalni sekretar IRU-a Martin Marmy.

Konačni poziv na buđenje i hitno djelovanje u vezi sa spo-menutom tematikom uslijedio je nakon krize koju su obilježile saobraćajne nesreće u vremenskom periodu od 2004. do 2009. godine.

Efikasno poboljšanje sigurnosti na cestama

UN-ova Dekada aktivnosti za cestovnu sigurnost od 2011. do 2020. službeno je počela 11. maja 2011. godine. IRU Akademi-ja, kao institucija koja je uvijek do sada podržavala trendove u oblasti naobrazbe i stručnog usavršavanja, kada je riječ o ce-stovnom prijevozu i ovaj je put odlučila pružiti još veći značaj inicijativi Ujedinjenih naroda te je organizirala seminar o temi “Promjene u ponašanju učesnika u saobraćaju s ciljem efikas-nog poboljšanja sigurnosti na cestama“.

Ne predstavlja slučajnost da je zemlja domaćin seminara upravo Turska, koja ima i najveći broj registrovanih vozača. Podatak od 1,5 milijardi turskih lira, koliko državu koštaju sa-obraćajne nesreće, itekako se morao ozbiljno shvatiti. Vlada Republike Turske je na ovaj problem reagovala tako što je za-konskom regulativom uvela obavezu redovnih inspekcija vozi-la i preduzela aktivnosti modernizacije vozila. Tako je od tur-skih prijevoznika otkupila preko 37.000 vozila starijih od 25 godina, sa krajnjim ciljem njihove reciklaže. Napomene radi, projektom je predviđen otkup ukupno 100.000 vozila.

>>>

Paul Emes, iz IFRC-a (International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies), istakao je da se implemen-tacijom Akcionog plana Ujedinjenih naroda broj smrtno stra-dalih do 2020. godine može smanjiti za pet miliona, a broj po-vrijeđenih u saobraćajnim nesrećama čak do 50 miliona.

Pronađi volontera u sebi

Mobilizacija cestovne sigurnosti unutar nevladinih organizaci-ja i jače uključivanje medija samo su neki od koraka koji bi potpomogli gore navedeni, optimistični cilj. Predanost IFRC-a sigurnosti na cestama je nakon implementacije programa “Pro-nađi volontera u sebi“ pokazala nevjerovatne podatke. Tako je npr. u mjestu Sakhalin prije lansiranja spomenutog programa tri od 100 vozača koristilo sigurnosni pojas, a sada u tom gra-du u Rusiji 80% stanovništva koristi sigurnosni pojas. Porast od preko 600% je zabilježen na Tajlandu, gdje su djeca prili-kom vožnje motora naglo počela nositi sigurnosne kacige. Iz navedenog se da zaključiti da će samo vrijeme pokazati koliko je ovaj problem ozbiljno shvaćen i koliko je posla urađeno na njegovom rješavanju, kako od strane svakog pojedinca koji učestvuje u saobraćaju, tako i od strane poslodavaca koji imaju obavezu da profesionalcima u cestovnom prijevozu omoguće stručno osposobljavanje i usavršavanje.

Saobraćajne nesreće uzimaju sve više životaUkoliko se nešto ne poduzme, saobraćajne nesreće bi do 2020. godine kao glavni uzročnik smrti mogle izbiti sa trenutno devetog na šesto mjesto, a do 2030. godine na visoko peto mjesto. Saobraćajne nesreće godišnje odnesu više od 1,3 miliona ljudskih života, a 20 do 50 miliona ljudi biva povrijeđeno.( )


Sarajevska berza je na zahtjev brokerske kuće AW Broker d.o.o. Sarajevo zakazala pet vanrednih aukcija za 14. 6. 2011. Predmet prodaje su dionice u vlasništvu ZIF-a Na-

prijed d.d. Sarajevo i to: 23.000 dionica emitenta Bihaćka pivo-vara d.d. Bihać; 25.000 dionica emitenta JP HT d.d. Mostar; 5.000 dionica emitenta JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar; 13.500 dionica emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo; 3.000 dionica emitenta Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo. Cijena ponu-đenih dionica za Bihaćku pivovaru iznosi 12 KM po dionici, za HT Mostar 10,85KM, za Elektroprivredu HZHB 74,40KM, za Bosnalijek 15,86KM po dionici i za FDS 86,20KM po dionici.

Kada InfoKom bude izašao iz štampe, bit će poznato da li je ovaj izuzetno atraktivan paket dionica pronašao kupca. Pod uslovom da vanredna aukcija bude proglašena uspješnom, ZIF Naprijed bi od prodaje dionica zaradio 1,39 miliona KM, što bi popravilo njegov bilans, a i statistike Sarajevske berze. Prodaja ovih dionica dolazi u vrijeme kada je većina privrednih društa-va zakazala skupštine na kojima će se, između ostalog, odluči-

Piše: Elvira Ahmetovićvati i o raspodjeli dobiti i dividende. Fabrika duhana Sarajevo poslovnu je 2010. godinu završila sa 8,5 miliona KM neto do-biti, što predstavlja smanjenje profita od 33 posto u odnosu na 2009. godinu. Profit je za 3,6% smanjen i u Bihaćkoj pivovari, koja je 2010. godinu zaključila sa dva miliona KM neto dobiti. Javno poduzeće Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar završi-lo je 2010. godinu sa 7,6 miliona KM dobiti, što je rast od 25 posto u odnosu na kraj 2009. godine, dok je Elektroprivreda HZHB poslovnu 2010. godinu završila sa 40,7 miliona KM ne-to dobiti, što predstavlja povećanje profita od 74,6 posto u od-nosu na 2009. godinu i najbolji poslovni rezultat od osnutka preduzeća.

Uvjerljivo najbolje finansijske rezultate bilježi farmaceutska kompanija Bosnalijek, koja je u prvom kvartalu ove godine već ostvarila ukupan prihod od prodaje u iznosu od 26,4 miliona KM, što predstavlja povećanje za 21,4 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Dobit je ostvarena u iznosu od 1,7 mili-ona KM i veća je za 49 posto, u odnosu na dobit ostvarenu u istom periodu prošle godine, kao rezultat sporijeg rasta troško-va poslovanja od rasta prihoda od prodaje. Sve su ovo podaci koje će potencijalni investitori cijeniti prije odluke o kupovini dionica.

SASE >>>

ZIF Naprijed prodaje paket najatraktivnijih dionica

Prodajom paketa dionica HT-a Mostar, Elektroprivrede HZHB, Bosnalijeka, Fabrike duhana Sarajevo i Bihaćke pivovara ZIF Naprijed nastoji pribaviti svježi kapital. ZIF-om Naprijed upravlja Društvo za upravljanje fondovima (DUF) Naprijed Invest, čija je ovlaštena osoba za zastupanje Edib Bašić. Prema saznanjima InfoKoma, Bašić napušta ovu funkciju. Da li je s njegovim odlaskom došlo do promjene u investicionoj politici DUF-a Naprijed Invest?


>>>

Od IF-a do ZIF-a

Prema podacima Registra vrijednosnih papira, ZIF Naprijed nije među prvih deset vlasnika Bosnalijeka i Fabrike duhana Sarajevo, dok u Bihaćkoj Pivovari posjeduje 4,75% dionica, što ovaj fond u vlasničkoj strukturi Bihaćke pivovare svrstava na peto mjesto. U Hrvatskim telekomunikacijama ZIF Naprijed posjeduje 0,57% dionica, a u Elektroprivredi HZHB 0,76% di-onica. ZIF Naprijed se u 74 kompanije nalazi među prvih 10 vlasnika. Fond je osnovan od strane Društva za upravljanje fon-dovima Naprijed Invest d.o.o. Sarajevo (raniji naziv Aktiva d.o.o. Sarajevo) sa ciljem prikupljanja i kolektivnog investiranja cer-tifikata koje su građani dobili prilikom masovne privatizacije. Od strane zakonodavca zamišljen je kao prijelazna faza do tran-sformacije u investicioni fond. Početni kapital iznosio je 403.231.100 KM. U tri vala masovne privatizacije formiran je portfolio od 156 emitenata. Tokom 2009. godine, Fond je okon-čao aktivnosti oko usklađivanja sa novim Zakonom o investi-cijskim fondovima, što je u formalnom smislu uključivalo i promjenu naziva u Zatvoreni investicijski fond sa javnom po-nudom Naprijed d.d. Sarajevo (skraćeni naziv ZIF Naprijed d.d. Sarajevo).

31. maja održana je Skupština ZIF-a Naprijed na kojoj se, između ostalog, raspravljalo o načinu pokrića gubitka fonda iz 2010. godine. U odnosu na 2009. godinu neto sredstva ZIF-a Naprijed su na dan 31. 12. 2010. godine bila smanjena za 2,3 miliona KM, dok je vrijednost ulaganja manja za 2,6 miliona KM. Prihodi ostvareni u 2010. iznosili su 1,30 miliona KM, a rashodi 1,49 miliona KM.

ZIF-om Naprijed upravlja Društvo za upravljanje fondovi-ma (DUF) Naprijed Invest na čijem je čelu Edib Bašić. Kako saznajemo iz prilično pouzdanih izvora, Bašić napušta DUF Naprijed Invest i prelazi u ASA osiguranje. Bašić iza sebe ima

bogato finansijsko iskustvo. Radio je u Agenciji za privatizaciju FBiH, Klasu, revizorskoj kući Deloitt, a nekoliko godina bio je i direktor Komisije za vrijednosne papire. Da li je prodaja dio-nica Bosnalijeka, Bihaćke pivovare, Elektroprivrede HZHB, HT-a Mostar i Fabrike duhana Sarajevo, koje su u vlasništvu ZIF-a Naprijed, rezultat promjene investicione politike DUF-a Naprijed Invest, znaju samo vlasnici – porodica Selimović, koja u svom vlasništvu, osim fonda Naprijed, između ostalog, ima i brokersku kuću Palisaen.

Ova brokerska kuća je za ostvareni promet od 31 milion KM u 2010. godini od Sarajevske berze nagrađena Zlatnom plaketom. Nakon blistavih rezultata u 2010. godini, u ovoj je uslijedio potpuni krah. Komisija za vrijednosne papire 10. 3. 2011. godine donijela je rješenje kojim je Palisaenu obustavlje-na dozvola za obavljanje brokerskih poslova u prometu vrije-dnosnim papirima. Dozvola se obustavlja do dostavljanja do-kaza o ispunjavanju propisanih uslova u pogledu iznosa i ade-kvatnosti kapitala, a najduže do tri mjeseca od dana donošenja ovog rješenja. Rok je istekao, a Komisija za vrijednosne papire ga produžila za nova tri mjeseca. Ukoliko bude potrebe, Pali-saenu će biti dato i više vremena da sanira stanje u brokerskoj kući.

Izvor: ZIF Naprijed

Istovremeno i Sarajevska berza je iz svog članstva privre-meno isključila Palisaen. Ukupno upisani kapital ovog društva iznosio je 500.000 KM, da bi se u 2010. smanjio na 250.000 KM. Iz godine u godinu sa smanjenjem upisanog kapitala rasli su gubici koji su u 2010. godini dostigli rekordnih 1.759.000,00 KM.


U maju 2011. godine indeksi Banjalučke berze su prvi put ostvarili pad u ovoj godini. Taj trend se već mogao predvidjeti polovinom aprila, kada je vrijednost akci-

ja na Banjalučkoj berzi dostigla ovogodišnji maksimum i kada je ponovo počeo trend pada prometa i cijena akcija na tržištu kapitala u Republici Srpskoj. I pored činjenice da je u maju, za pojmove Banjalučke berze, ostvaren prilično solidan ukupan promet, pad cijena akcija je bio neizbježan, imajući u vidu či-njenicu da je visok nivo ukupnog prometa ostvaren zahvaljuju-ći emisiji trezorskih zapisa Republike Srpske, dok je redovno trgovanje akcijama bilo više nego skromno.

Putem emisije trezorskih zapisa Republika Srpska je priku-pila skoro 36 miliona KM. Prema riječima ministra finansija RS Zorana Tegeltije, prikupljena sredstva će se koristiti za rje-šavanje trenutnog problema likvidnosti koji postoji u budžetu Republike Srpske. Narodna skupština RS je donijela odluku da Republika Srpska može emitovati ukupno 65 miliona KM tre-zorskih zapisa.

“S obzirom na veliku ponudu od 8.500 trezorskih zapisa, odlučili smo se na otkup 3.600 zapisa po prodajnoj cijeni 98,74 KM i kamatnoj stopi od 2,47 odsto i to je najbolja cijena koja se pojavila kod kratkoročnih dužničkih hartija od vrijednosti” – rekao je Tegeltija novinarima. Ministar finansija RS je izrazio zadovoljstvo zbog dostignute kamatne stope i institucija koje su se pojavile na aukciji, a radi se o bankama, osiguravajućim društvima i investicionim fondovima iz Republike Srpske i Fe-deracije BiH.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić je rekao da je inte-res na aukciji bio izuzetno veliki, a prenio je i ocjenu ugledne konsultantske kuće Bloomberg da je kamatna stopa bila “spek-takularna”, s obzirom na to da se Republika Srpska prvi put na-lazi na finansijskom tržištu i da BiH ima relativno loš kreditni rejting. Prema Božićevim riječima, dostignuta kamatna stopa pokazuje da investitori imaju povjerenja i da Republika Srpska ima kapacitet za zaduživanje.

Nadamo se da vlada neće doslovno shvatiti riječi direktora Banjalučke berze i da u budućnosti neće budžetski deficit rje-šavati isključivo zaduživanjem, već da će prvenstveno težiti da izbalansira budžetske prihode i rashode putem realnog pove-ćanja prihoda ili smanjenja rashoda (ili oboje).

Piše: Čedomir Spasojević

BLSE >>>

Trezorski zapisi podigli prometPutem emisije trezorskih zapisa Republika Srpska je prikupila skoro 36 miliona KM. Prema riječima ministra finansija RS Zorana Tegeltije, prikupljena sredstva će se koristiti za rješavanje trenutnog problema likvidnosti koji postoji u budžetu Republike Srpske. Narodna skupština RS je donijela odluku da Republika Srpska može emitovati ukupno 65 miliona KM trezorskih zapisa.


>>>

Značajan pad indeksa

Poslije nekoliko mjeseci rasta, u maju 2011. godine svi indeksi Banjalučke berze su ostvarili značajan pad. Kao i obično, najve-ći pad je ostvario indeks koji je u prethodnom periodu najviše rastao, Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS10). ERS10 je u maju izgubio 11,80% svoje vrijednosti u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, ali i dalje ima najveći rast na godi-šnjem nivou od čak 77,11%.

Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) i Indeks investi-cionih fondova (FIRS) u maju 2011. godine ostvarili su skoro podjednak pad, koji je u relativnom iznosu bio 6,33% odnosno 6,36 %. U tabeli dato je kretanje indeksa Banjalučke berze u maju 2011. godine.

Nakon dužeg vremena i tržišna kapitalizacija Banjalučke berze se smanjila. U maju 2011. godine tržišna kapitalizacije je pala za 3,02% i iznosila je 4,20 milijardi KM.

Dominantan promet trezorskih zapisa

I pored činjenice da je ukupan promet na Banjalučkoj berzi u maju 2011. godine iznosio više od 45 miliona KM, može se slobodno tvrditi da je taj promet bio razočaravajući. Redovan promet od samo 1,79 miliona KM, ostvaren u maju 2011. go-dine, ponovo je dotakao samo dno. To je najniži mjesečni redo-van promet u trgovini akcija ostvaren od oktobra 2010. godine. U strukturi ukupnog prometa u maju 2011. godine redovan promet akcijama činio je samo 3,98 %, a redovan promet obve-znicama 3,02% ukupnog prometa, odnosno samo 7% ukupnog prometa činio je redovan promet na berzi. Taj “zastrašujući“ podatak najbolje pokazuje zašto je Banjalučka berza još uvijek u velikoj krizi. Berza, kao organizovano tržište kapitala, ne može dugoročno opstati sa strukturom u kojoj se 93% prometa ostvari izvan redovnog trgovanja. U takvim uslovima berza gu-bi svaki smisao i postaje samo mjesto na kojem će se provesti već ranije dogovoreni poslovi.

Na listi TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u maju 2011. nije bilo nikakvih iznenađenja. Na čelo liste su se vratile akcije Telekoma Srpske a.d. sa skromnim prometom od 604 hi-ljade KM. Pored njih, listom su dominirale obveznice ratne šte-te i stare devizne štednje i već uobičajeni investicioni fondovi, Nova banka a.d. Banja Luka i Hidroelektrane na Drini a.d. Vi-šegrad. Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći ukupan promet u maju 2011. godine ostvarili su direktni čla-novi tržišta trezorskih zapisa sa učešćem od čak 64,78% uku-pnog prometa. Raiffeisen Capital a.d. Banja Luka je ostvario najbolje rezultate u segmentu redovnog prometa sa 18,67% re-dovnog prometa.

Ponovo zavladao pesimizam

Poslije talasa optimizma u prvom dijelu godine, nad banjalu-čko tržište kapitala su se ponovo nadvili crni oblaci. Cijene ak-cija padaju, a redovan promet se ponovo sveo na minimum. Ponovo smo suočeni sa činjenicom da tržište kapitala prakti-čno ne vrši nijednu od svojih bitnih funkcija. Sada je vjerova-tno svima postalo jasno da stabilna i uspješna berza ne može postojati bez iste takve privrede. Našim berzama prvenstveno nedostaje kvalitetan tržišni materijal, zbog čega su podložne velikim oscilacijama u prometu, cijenama akcija i sl. Sve se svo-di na špekulaciju, oscilacije cijena izazvane očekivanjima, a ne realnim rezultatima i na realizaciju već dogovorenih blok po-slova i javnih ponuda. U takvim uslovima nemoguće je očeki-vati ozbiljnije investitore i dugoročan rast i razvoj berze.

Stanje korporativnog upravljanja u najvećim akcionarskim društvima u RS, uprkos manjim pomacima, i dalje je na nezadovoljavajuće niskom nivou, pokazalo je novo istraživanje Banjalučke berze. Anketa 15 akcionarskih društava sa službenog tržišta Banjalučke berze pokazala je da je prosječna ocjena sedam analiziranih oblasti korporativnog upravljanja povećana sa lanjskih 53,5 na ovogodišnjih 65,7 odsto. Međutim, to je i dalje niže od granice od 70 odsto, čiji se prelazak smatra dobrim stanjem. Anketirane kompanije su najveću pojedinačnu ocjenu zaradile u segmentu koji se bavi ulogom zainteresovanih strana, odnosno nosilaca interesa u upravljanju akcionarskim društvima, i to 89,3 odsto. Ovako visok rezultat obrazlaže se i postavljenim pitanjima u toj oblasti koja su više bila deklarativnog karaktera.

Najlošiju ocjenu od 54,6 odsto kompanije su dobile u segmentu uloge i odgovornosti odbora, važnih za efikasno upravljanje. U Savezu udruženja malih akcionara RS kažu da se rezultati nivoa korporativnog upravljanja svakodnevno mogu sagledati kroz sudbinu mnogih ugašenih akcionarskih društava.

Tabela: Kretanje indeksa Banjalučke berze u maju 2011. godine


Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati su jedine članice, pored Angole, koje imaju dovoljno kapa-citeta da povećaju izvoz (tabela ispod, izvor IEA, maj 2011.

godine). Kao kompromis, dogovoreno je da proizvodnja kao i individualne kvote članica kartela ostanu neizmijenjeni. Među-tim, činjenica je da je u maju ove godine proizvodnja bila pre-ko 1,6 miliona barela dnevno (mbd) iznad dogovorenih kvota. Izvoz iz Saudijske Arabije je prvi put od ekonomske krize pre-šao 9 mbd.

NAFTNA KOLUMNA >>>

Opet OPEC

Piše: Adnan Imširović

Rascjep u OPEC-u podsjeća na 1990-e godine. Članice karte-la se razilaze politički i ekonomski. Zemlje predvođene Ira-nom i Venecuelom trebaju sve više sredstava zbog porasta sta-novništva i pratećih ekonomskih potreba. Tri arapske članice predvođene Saudijskom Arabijom imaju relativno dobre nov-čane kao i naftne rezerve. Njima nije stalo da zemlje potrošači opet padnu u ekonomsku krizu ili pređu na alternativne izvore energije. Politički, situacija je još komplikovanija.

Mada je ishod pregovora loš za OPEC, činjenica je da je ovaj kartel već dugo podijeljen i praktično ne funkcioniše. Sve veće odluke su u stvari odluke Saudijske Arabije, sa saglasno-šću ostalih članica ili bez toga. Po svoj prilici, i pored načelnog dogovora da kvote ostanu neizmijenjene, Saudijci će povećati proizvodnju za barem 1,5 mbd u trećem kvartalu (iznad ofici-jelne kvote), kako bi obezbijedili potrebne količine i obuzdali preveliki rast cijena. U međuvremenu, cijene će više zavisiti od geopolitičke situacije i ekonomskih kretanja.

Nakon završetka sastanka OPEC-a 8. juna u Beču, naftni veteran i saudijski naftni ministar Ali Naimi je izjavio da je to bio jedan od najgorih sastanaka koje je ikad imao. Zemlje članice ovog kartela su se oštro podijelile u dvije struje: proizvođači sa velikim rezervama koji podržavaju umjerene cijene nafte (Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati) i proizvođači sa manjim rezervama koji nastoje da postignu što više cijene (uglavnom preostale članice predvođene Iranom, trenutno predsjedavajućim članom OPEC-a). Ove preostale članice već proizvode onoliko koliko mogu i nije im u interesu da Saudijska Arabija, Kuvajt i Emirati povećaju izvoz, što bi, naravno, snizilo cijene na svjetskom tržištu (grafikon ponude OPEC-a i potražnje na svjetskom tržištu je ispod, izvor International Energy Agency, maj 2011. godine).


Piše: prof. dr. Esad Jakupović

Krajem XX i početkom XXI vijeka, udubljujući se u svoj-stva materije i prirode, upoređujući i pokušavajući istra-živati četiri osnovne fizičke sile: slabu nuklearnu, jaku

nuklearnu, elektromagnetnu i gravitacionu, kao i smisao sveuku-pnog njihovog djelovanja, nauka je imala ključni uticaj na inte-lektualnu i socijalnu dimenziju ljudskog društva, pomjerajući granice istraživanja u mikro i makro kosmosu, pokušavajući na-ći sveobuhvatnu teoriju pomirenja ili naučnog neslaganja u nji-hovom bivstvovanju. Osnovni cilj savremene nauke još uvijek je nepromijenjen. Motiv je istraživati prirodne fenomene, odnose između materije i energije i iskoristiti ih za napredak ljudskog društva. Međutim, u poziciji u kojoj danas jeste, u velikom dijelu biznis visoko politizovanih institucija, s pravom postavljamo pi-

TEMA >>>

tanje: Da li se savremena nauka promijenila i da li je smisao is-traživanja kao procesa stalnog samoostvarivanja pojedinaca u društvu suštinski izmijenjen?

Ključne strukturalne promjene

Sva ova pitanja su bila više nego značajna za naučni skup “Obno-vljivi izvori energije i održivi razvoj”. Ona nas samo usmjeravaju ka problemu koji danas razmatramo, a to je značaj obnovljivih izvora energije, naučno razmatranje ovog problema primijenje-no na našu sredinu. Pri trenutnoj cijeni energenata na svjetskom tržištu, ekonomske prognoze njihovog rasta, istovremeno pribli-žavajući se poznatoj tački maksimalne proizvodnje nafte, pri če-mu mnoge multinacionalne korporacije izvještavaju o sve težoj eksploataciji nafte iz trenutnih izvora, nemogućnosti nauke i te-hnologije da na trenutnu ekonomsku situaciju uspješno odgovo-ri, nalazimo se na tačkama ključnih strukturalnih promjena. Ekonomska recesija iz koje se tek vidi nagovještaj izlaska zasje-

Obnovljivi izvori energije i održivi razvoj

Međunarodni naučni skup “Obnovljivi izvori energije i održivi razvoj“ početkom juna ove godine održan je u Banjoj Luci u organizaciji Panevropskog univerziteta Apeiron, a pod pokroviteljstvom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Naučni skup je predstavljen sa 40 radova iz 11 država (Norveška, Švedska, Njemačka, Italija, Slo-venija, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina).


>>>

( )Briga o oskudnim resursimaU procesu pridruživanja EU i njenom zakonodavstvu, direktive EU su jasne, udio obnovljivih izvora energije u cjelokupnoj proizvodnji do 2020. godine ne smije biti manji od 20%. To zahtijeva angažovanje cjelokupnog društva, pri čemu državnici, naučni radnici i istraživači moraju jedinstveno djelovati kako bi se ekonomska briga o oskudnim resursima nastavila i proširila.

njena je najavom nove, usljed rasta cijene energenata. Opet će prvi udar osjetiti berze, cijene nekretnina će pasti, a nova recesija će postati neminovna. U takvom globalnom okruženju zadatak je da naše društvo pripremimo za globalne ekonomske udare i da shvatimo značaj vlastitih energetskih resursa. Problem obez-bjeđivanja dovoljne količine čiste, ekonomski isplative energije kao kontinuiranog ekonomskog potencijala je kompleksan, a njegovo rješenje se nalazi u multidisciplinarnim aktivnostima ekonomije, fizike, hemije, matematike, tehnologije, sociologije, etike i politike.

Ekonomija energije

Ekonomija energije se nalazi pred svima nama. Proizvoditi do-voljno energije za našu trenutnu ekonomsku barijeru, pravilno je distribuirati, osigurati njen neprestani dotok i pravilnu prera-spodjelu ključ je našeg opstanka. Kao zemlja sa neiskorištenim energetskim potencijalima, primorani smo i da udio obnovljivih izvora energije u cjelokupnoj proizvodnji energije stalno prouča-vamo. U procesu kojem težimo, pridruživanje EU i njenom za-konodavstvu, direktive EU su jasne, udio obnovljivih izvora ener-gije u cjelokupnoj proizvodnji do 2020. godine ne smije biti ma-

nji od 20%. To zahtijeva angažovanje cjelokupnog društva, pri čemu državnici, naučni radnici i istraživači moraju jedinstveno djelovati kako bi se ekonomska briga o oskudnim resursima na-stavila i proširila. Podsticaj države kao i primjena zakonske regu-lative moraju imati ključnu ulogu, pri čemu investicije u ovaj vid energije moraju biti snažno podržane. Ovaj naučni skup se bavio sveobuhvatnim i multidisciplinarnim sagledavanjem aktuelnosti u oblasti obnovljivih izvora energije i mogućnostima njihove primjene za održivi razvoj te je imao zadatak da promoviše in-formisanost i obrazovanje u domenu obnovljivih izvora energije i održivog razvoja u zaštiti životne okoline, ekonomičnost i pra-ktična iskustva i energetsku efikasnost kao osnovno sredstvo smanjivanja energetske potrošnje.

Prvi Međunarodni naučni skup “Obnovljivi izvori energije i održivi razvoj“ bi trebalo da bude naš mali doprinos razumije-vanju interakcije čovjeka, prirode, nauke, tehnike i tehnologije, mogućnosti razvoja na principima obnovljivih energetskih re-sursa, pri čemu priroda svojim regenerativnim sposobnostima daruje čovjeka, a čovjek svojim simbioznim shvatanjima planski i sistematski pristupa razvoju društva, ne uništavajući prirodu koja je garant njegovog opstanka.


Međunarodni sajam “Energija, industrija i rudarstvo“ će okupiti organizacije i kompanije koje se bave dje-latnošću iz oblasti energije i rudarstva, kao i one pri-

vredne subjekte i institucije koje su u proizvodnom ili drugom obliku tijesno povezane sa definiranom izlagačkom nomenkla-turom sajma. To će biti prilika da BiH pokaže svoje privredne i naučne potencijale i dostignuća, ali i prilika za nastup onih kompanija koje svojom ponudom mogu doprinijeti mijenjanju privrednog miljea u BiH. Veliki značaj sajma je u tome što će pružiti kvalitetne mogućnosti za predstavljanje vlastitih kom-parativnih prednosti kako sa stanovišta supstitucije uvoza i ja-čanja izvoza tako i na planu šireg i jačeg povezivanja sa srodnim privrednim djelatnostima u regiji.

U periodu od 22. do 24. juna, kao prateći konferencijski sa-držaj Međunarodnog sajma “Energija, industrija i rudarstvo“, održat će se i Međunarodni stručni skup ENERGA. Međuna-rodna konferencija “Energetska efikasnost“ u sklopu stručnog skupa ENERGA, 22. i 23. juna, obuhvata tri sesije: Gospodare-nje energijom u općinama i kantonima; Energetska efikasnost – ekonomija budućnosti i Institucionalna infrastruktura podr-

BHEPA >>>

ške aktivnostima energetske efikasnosti. Paneli koji će biti odr-žani 24. juna posvećeni su temama: Izazovi izgradnje velikih termoenergetskih kapaciteta na tržištu Jugoistočne Evrope i Vjetroenergija.

Sajam budi interesovanje stranih kompanija

Za održavanje Međunarodnog sajma “Energija, industrija i ru-darstvo“ vlada veliki interes, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u široj regiji. Tako su svoje učešće najavili predstavnici kompanija iz Danske, zemlje partnera sajma, zatim Njemačke (među kojima i RWE veliki energetski koncern) te kompanije iz Poljske, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i naravno Bosne i Hercegovine. Federalni ministar energetike Erdal Trhulj, koji je prisustvovao prvoj sjednici Organizacionog odbora sajma, potvrdio je pokroviteljstvo od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Time su se pridružili ostalim partnerima: Rudarskom institutu iz Tuzle, Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, Vladi Tuzlanskog kantona, Općini Tuzla te Kraljevini Danskoj kao zemlji partneru.

Piše: Muris Pozderac

Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva – Tuzla 2011

U saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, Vladom Tuzlanskog kantona, Općinom Tuzla te vodećim bh. stručnjacima iz oblasti energetike, poslovno društvo Tuzlanski sajam pokrenulo je realizaciju projekta Međunarodni sajam “Energija, industrija i rudarstvo“ čije održavanje je predviđeno u Tuzli od 21. do 25. juna 2011.


U Sarajevu će 20. juna biti potpisan Sporazum o partner-stvu na projektu “100 najvećih u BiH“. Privredna štampa d.o.o, autor i vlasnik projekta, potpisat će spo-

razum sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, Privrednom ko-morom FBiH, Asocijacijom poslodavaca BiH, Privrednom ko-morom Distrikta Brčko i Udruženjem “Kupujmo i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u BiH“. Projekat “100 najvećih u BiH“ obuhvata specijalno izdanje Poslovnih novina sa rang

BHEPA >>> Projekat “100 najvećih”

listama velikih, srednjih i malih bh. kompanija u dvobroju juli/august i svečanu ceremoniju dodjele priznanja najboljima. To je jedini projekat ove vrste na nivou BiH, 25-godišnja tradicija je referenca koja mu daje kredibilitet, a podržan je od strane privrednika sa prostora cijele BiH.

Relevantan i pouzdan izvor informacija

Rangiranje se vrši na osnovu pokazatelja koje dostave same kompanije. Rang-listu koriste domaće i strane organizacije i institucije za analizu stanja u bh. privredi, jer predstavlja rele-vantan i pouzdan izvor informacija za sve potencijalne domaće i strane poslovne partnere i investitore, a istovremeno se i pro-moviraju uspješni bh. privredni subjekti i privreda u cjelini.

Rang-lista 100 najvećih bh. kompanija tradicionalno se pra-vi prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i investicijama. Prije dvije godine uvedene su rang-liste malih i srednjih predu-zeća, vodeći računa da je Zakon o računovodstvu i reviziji de-finisao kriterije za njihovu kategorizaciju. Novost koju Poslo-vne novine uvode ove godine je nagrada za firmu sa domaćim proizvodom u saradnji sa NO “Kupujmo i koristimo domaće kvalitetno proizvedeno u BiH“.

Sve veći broj partnera

Projekat “100 najvećih u BiH“ iz godine u godinu jača svoju poziciju relevantnog i korisnog izvora poda-taka i promovira uspješne privredne subjekte i privredu u cijelosti. Njegova tradicija, kredibilitet i objek-tivnost sve više su poznati javnosti BiH, kao i u cijeloj regiji. Privredna štampa, autor i vlasnik projekta “100 najvećih u BiH“, ove godine proširuje svoja partnerstva sa asocijacijama privrede, što jača ovaj brend.


TEMA >>>

Nažalost, iako tekstilna industrija u ukupnom vanjsko-trgovinskom prometu BiH u 2010. godini učestvuje sa oko 10 %, što svakako nije mali omjer, situacija u do-

maćoj tekstilnoj industriji je izuzetno teška. Proizvođači najve-ćim dijelom rade poslove dorade (lohn poslovi), a prosječna plaća radnika je među najnižim u državi. Na taj način nemo-guće je stvoriti višak prihoda koji bi se mogao i trebao reinve-stirati u unapređenje poslovanja firmi. Obavljeni su i razgovori sa Udruženjem tekstila, kože i obuće (UTOK), koje okuplja ve-liki broj domaćih firmi i već ima zapažene rezultate, sa ciljem sinergijskog djelovanja kako bi ono što firme već rade podigli na veći nivo te pokušali smanjiti omjer poslova dorade u korist proizvodnje kvalitetnog finalnog domaćeg proizvoda. Svakako je potrebno uspostaviti zajedničku saradnju u cilju zaštite inte-resa privrednih subjekata – članica VTK BiH, na domaćem i međunarodnom tržištu te shodno tome planirati, pripremati i realizirati neophodne aktivnosti koje se direktno tiču statusa i poboljšanja uslova privređivanja članica, kao i stvaranja kon-kurentske prednosti domaćih firmi u vanjskotrgovinskom po-slovanju.

TOKO će se boriti za odgovarajuću zaštitu i subvencije

Među planiranim aktivnostima buduće Asocijacije TOKO po-kušat će se jače uticati kod organa i institucija vlasti kako bi kompanije iz ove industrijske grane, za koju se procjenjuje da

zapošljava između 40 i 50 hiljada radnika u BiH, dobile odgo-varajuću zaštitu i subvencije, čime bi im se olakšalo poslovanje. Činjenica je da će se i kompanije morati potruditi malo više oko kvalitetnog brendiranja kako firme tako i vlastitih proizvo-da, ali i podići kvalitet jer samo na takav način će moći plasira-ti svoje proizvode izvan tržišta BiH i očekivati povoljne poslo-vne rezultate.

U cilju ublažavanja i otklanjanja pogoršanja uslova poslo-vanja tekstilne i kožarske industrije u Bosni i Hercegovini, po-duzete su određene mjere od strane VTK BiH u vezi sa izmje-nama i dopunama Carinske tarife BiH u smislu usklađivanja carinskog opterećenja repromaterijala tekstilne industrije s onim u Evropskoj uniji, što je rezultiralo značajnim uštedama i olakšanjem realiziranja izvoznih lohn poslova. Osim ovakve podrške prevazilaženju negativnih posljedica globalne recesije i promjena uslova poslovanja, oporavak na našim vodećim iz-voznim tržištima je bio presudan i za ovaj sektor i omogućio mu konstantan rast izvoza, posebno u Evropsku uniju, gdje su Njemačka i Italija među vodećim izvoznim tržištima Bosne i Hercegovine, dobrim dijelom i zahvaljujući rezultatima indus-trije tekstila, odjeće, kože i obuće. Pojedinim proizvođačima na taj način omogućena su i nova ulaganja, širenje proizvodnje i rekordni rezultati.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH se već nekoliko mjeseci vode pripremne aktivnosti oko osnivanja Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće (Asocijacija TOKO), čija bi osnivačka skupština trebala biti održana najdalje do kraja jula ove godine. U dosadašnjim razgovorima sa više kompanija iz ove industrijske grane, koje većim dijelom zapošljavaju žensku radnu snagu, dobivena je podrška za osnivanje Asocijacije, čiji je prevashodni cilj unapređenje dosadašnjih aktivnosti te stvaranje što povoljnijeg poslovnog ambijenta.

Osniva se Asocijacija tekstila, odjeće, kože i obuće

Piše: Muris Pozderac


U Vanjskotrgovinskoj komori BiH organizira-no je predstavljanje hrvatskog sajma mode Fashion.hr Industrija, koji će biti održan

krajem septembra u Zagrebu. Na predstavljanju je sudjelovalo oko tridesetak modnih dizajnera i pro-izvođača iz modne industrije BiH. Predstavljajući sajam, Vinko Filipić, direktor koncepta Fashion.hr, istaknuo je da ideja pokretanja sajma mode Fashion.hr Industrija ima cilj da revitalizira, ne samo hrvat-sku modnu industriju, već i cijele regije. Prema rije-čima direktorice sajma Fashion.hr Industrije Martine Pandžić-Skoko, u ovaj projekt, uz Hrvatsku, uključe-na je i Slovenija, dok se uskoro očekuje ulazak BiH, Makedonije i Srbije.

U planu je da se na sajmu mode u Zagrebu okupe svi značajniji regionalni proizvođači i dizajneri iz modne industrije kako bi se što bolje povezali i tako doprinijeli jačem i bržem razvoju modne industrije u regiji, a da se svake naredne godine isti takav sa-jam održi u glavnom gradu druge države. U Hrvat-skoj se pune dvije godine radilo na povezivanju pet hrvatskih tvornica – Arena Pula, Rio Rijeka, Marli, Bambi, San Peter i šest uglednih hrvatskih dizajnera – Ivicu Klarića, Zorana Mrvoša, Igora Galaša, Ro-berta Severa, Ana-Mariju Ricov i Juraja Zigmana. Spajanjem dizajnera i domaće industrije željelo se napraviti da se ponovo nosi hrvatsko. Značajan do-prinos povezivanju hrvatskih dizajnera i tekstilne industrije dali su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Grad Zagreb.

BHEPA >>> Regionalno povezivanje tekstilne industrije

Svi na jednom mjestu – potrošači, proizvođači, dizajneri i radionice


Tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini, koja kontinu-irano posluje na granici rentabilnosti, suočila se u rece-siji s pojačanim problemom likvidnosti. U ovom perio-

du su uslovi njenog poslovanja pogoršani s više aspekata: dra-stično smanjenje i promjena strukture potražnje, kako na do-maćem tako i na izvoznim tržištima, usljed pada životnog stan-

darda i potrošnje te preorijentacije kupaca ka proizvodima ni-žeg kvaliteta i cijene; implementacija Privremenog sporazuma iz SSP-a kojim je promijenjen tretman poslova unutrašnje ob-rade (lohn poslova), koji dominiraju u strukturi proizvodnje domaće tekstilne industrije, u smislu obračuna i naplate carine na vrijednost uvezenih repromaterijala i posljedičnog poveća-nja troškova proizvodnje; pooštravanje uslova kreditiranja i povećanje kamatnih stopa na ranija kreditna zaduženja većine proizvođača u ovoj industriji znatno je pogoršalo uslove finan-siranja.

ANALIZA >>>

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je inicirala, a nadležne institucije usvojile i implementirale iz-mjene i dopune Carinske tarife BiH u smislu usklađivanja carinskog opterećenja repromaterijala tekstilne in-dustrije s onim u Evropskoj uniji, što je rezultiralo značajnim uštedama i olakšanjem realiziranja izvoznih lohn poslova. Tek nakon rješavanja suštinskih problema tekstilne industrije, otvara se prostor za dalji razvoj i sof-isticiranije aktivnosti, poput ulaganja u marketing, dizajn, obrazovanje, prodor na nova tržišta s vlastitim bren-dovima, itd.

Piše: Igor Gavran

VTK BiH pomogla da se uslovi za poslovanje

tekstilne industrije izjednače s onima u EU


Oporavak tekstilne industrije

U cilju ublažavanja i otklanjanja navedenih pogoršanja uslova poslovanja tekstilne industrije u Bosni i Hercegovini, Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine je inicirala, a nadležne institucije usvojile i implementirale izmjene i dopune Carinske tarife BiH u smislu usklađivanja carinskog opterećenja repro-materijala tekstilne industrije s onim u Evropskoj uniji, što je rezultiralo značajnim uštedama i olakšanjem realiziranja izvo-znih lohn poslova. Konkretan primjer je Tekstilna industrija d.o.o. Mostar, koja je prije ovih izmjena u svom obraćanju Ko-

>>>

mori nagovještavala nemogućnost daljeg opstanka i obustavu proizvodnje i izvoza, da bi poslije njihovog usvajanja u tolikoj mjeri poboljšala poslovanje da je u jesen 2010. godine proširila kapacitete i pokrenula novi proizvodni pogon. Istovremeno, Vlada Republike Srpske je izvozno orijentiranim kompanijama tekstilne industrije plasirala direktne finansijske poticaje u iz-nosu od po 50 KM mjesečno po zaposlenom radniku, sve do kraja 2010. godine, što je doslovno spasilo veliki broj radnih mjesta i znatno umanjilo troškove rada ovih poslovnih subje-kata. Pored navedenih mjera podrške prevazilaženju negativ-nih posljedica globalne recesije i promjena uslova poslovanja, oporavak na našim vodećim izvoznim tržištima je bio presu-dan i za ovaj sektor i omogućio mu konstantan rast izvoza, po-sebno u Evropsku uniju (Njemačka i Italija su među vodećim izvoznim tržištima Bosne i Hercegovine, značajnim dijelom i zahvaljujući rezultatima tekstilne industrije), a pojedinim pro-izvođačima i nova ulaganja, širenje proizvodnje i rekordne re-zultate. Izvjestan je nastavak ovog trenda, ali i kontinuitet de-balansa između izvanrednih proizvodnih (rad za najprestižnije globalne brendove najvišeg kvaliteta) i izvoznih rezultata i pro-fitabilnosti, odnosno realnih finansijskih efekata za proizvođa-če i zaposlenike (prosječna primanja među najnižim u državi).

Upitna dugoročna održivost tekstilne industrije

Učešće djelatnosti proizvodnje tekstila, odjevnih predmeta, do-rade i bojenja krzna u ukupnoj vrijednosti ostvarenog BDP-a u 2009. godini iznosilo je 0,7 %, a vrijednost izvoza mjeri se stotinama miliona KM godišnje. Ukupan broj zaposlenih pro-cjenjuje se na 20-ak hiljada (zajedno sa komplementarnom in-dustrijom obuće procjene sežu između 30 i 35 hiljada zaposle-nih). Indeks obima industrijske proizvodnje u oblasti proizvo-dnje tekstila i tekstilnih proizvoda je u prva četiri mjeseca 2011. godine povećan za 20,1 %, uz trend daljeg rasta (u aprilu 26 %). Istodobno je indeks potrošačkih cijena odjeće smanjen za 6,6 % u odnosu na prethodnu godinu, čime je ionako minimalna pro-fitabilnost industrije odjeće na domaćem tržištu dodatno po-goršana. I cijene kućnih (neodjevnih) tekstilnih proizvoda su u istom periodu tek neznatno povećane (0,9 %), znatno ispod stope inflacije, što pokazuje realan pad cijena tekstilnih proiz-voda u cjelini. Iako su proizvodni i izvozni trendovi u tekstil-noj industriji veoma pozitivni, dugoročna održivost njenog ra-zvoja je upitna bez smanjenja troškova i povećanja ulaganja. Od suštinskog je značaja evolucija iz sadašnjeg stanja domina-cije lohn poslova i unutrašnje obrade ka razvoju autentičnih domaćih brendova. Zbog visokih troškova i jake globalne kon-kurencije tek se malobrojni domaći subjekti usuđuju krenuti ovim putem te je upravo u smjeru olakšavanja ovakvih aktiv-nosti neophodno usmjeriti i sistemsku podršku ovom sektoru. Primarno rješavanjem i otklanjanjem višegodišnjih akumuli-ranih problema i opterećenja, poput dugovanja po osnovu ne-uplaćenih poreza i (pogotovo) doprinosa, neizvršenih privati-zacijskih obaveza, usklađivanja visine poreskih i drugih optere-ćenja u cijeni rada s realnim mogućnostima, itd. Tek rješava-njem ovih suštinskih problema koji opterećuju i osnovno funk-cioniranje i održavanje proizvodnje otvara se prostor za dalji razvoj i sofisticiranije aktivnosti, poput ulaganja u marketing, dizajn, obrazovanje, prodor na nova tržišta s vlastitim brendo-vima, itd.

>>>

- 21. do 26. 6. 2011. – sajam “Energija, industrija i rudarstvo“, Tuzla 2011

- 22. 6. 2011. – Poslovni susreti privrednika BiH i Narodne Republike Kine

- 8. do 11. 9. 2011. – 9. međunarodni ekološkom sajmu EKOBIS 2011, Bihać

- 1. do 5. 9. 2011. – sajam China-Eurasia Expo, Kina

- 15. do 18. 2011. – sajam MIDEST 2011, Pariz

Više informacija nawww.komorabih.ba

www.bhepa.bawww.ecos.bawww.een.ba

NAJAVE AKTIVNOSTI



Prezentaciji bh. turističke ponude u Varšavi, prvom doga-đaju ovakve vrste u Poljskoj, organizovanom u poslo-vnom objektu Cepter internacionala u Varšavi, pored

Koviljke Špirić, ambasadorke BiH u Poljskoj, i Brune Bojića, potpredsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH, prisustvovali su ministarka za regionalni razvoj u Vladi Poljske Elžbijeta Bjenkovska, predsjednik Balkansko-poljske privredne komore Andžej Zarajčik, veći broj uglednih poljskih privrednika i po-slovnih ljudi, kao i više od 50 diplomata akreditovanih u gla-

TURIZAM >>> Uspješna prezentacija bh. turističke ponude u Varšavi

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i ambasada Bosne i Hercegovine organizovale su 7. i 8. juna u Varšavi prezentaciju turističke ponude naše zemlje, kao i degustaciju naših najkvalitetnijih vina i gastronomskih specijaliteta. Glavni ciljevi ove, po opštoj ocjeni, uspješne manifestacije koja je pobudila veliko interesovanje u glavnom gradu Poljske, bili su predstavljanje Bosne i Hercegovine u zemlji koja će uskoro preuzeti predsjedavanje Evropskom unijom (EU), kao i povezivanje privrednika i turističkih radnika iz BiH sa institucijama i poslovnim par-tnerima iz Poljske.

Poljaci zainteresovani za prirodne ljepote, hranu i vina u BiH

vnom gradu Poljske. Obraćajući se prisutnim diplomatama, bi-znismenima i gostima, ambasadorka Špirić naglasila je značaj pažljivo odabranog tajminga ovog događaja.

“Predstavljanjem naših privrednih i turističkih potencijala u Varšavi uoči poljskog predsjedavanja EU željeli smo da potvr-dimo odlučnost BiH da ubrzanim koracima ide ka evropskim integracijama“ – poručila je ambasadorka Špirić.

Zahvaljujući se ambasadi BiH u Varšavi, kao i predstavni-štvu Cepter internacionala u Poljskoj na ukazanom domaćin-stvu i gostoprimstvu, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić u svom govoru izrazio je veliko zadovoljstvo zbog činjenice da je turističkim radnicima i privrednicima iz naše zemlje omogućeno da turističke potencijale i prirodne lje-

Piše: Smiljka Žuža


>>>

Ko se predstavio u Poljskoj

Na prezentaciji u Varšavi bosanskohercegovačku turističku ponudu u zajedničkom nastupu predstavili su Turistička organizacija RS, Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona, Kantonalna turistička zajednica Sarajevo, Turistička organizacija Doboj, Banja Vrućica iz Teslića, hoteli Mogorjelo iz Čapljine i Hajdučke vrleti sa Blidinja, turističke agencije Fortuna travel iz Mostara, Paddy travel iz Međugorja i Trios konsalting iz Doboja.

Od vinarija i proizvođača žestokih pića poljskom tržištu predstavili su se vinarije Vukoje iz Trebinja, Bobita i Čitluk iz Čitluka, Podrumi manastira Tvrdoš iz Trebinja, Podrumi Andrija iz Čitluka te vinarija Herceg sa predstavništvom u poljskom gradu Čehovice.

Živa aktivnost potpredsjednika STK BiH

U sklopu posjete Varšavi, kao i prezentacije turizma, gastronomskih specijaliteta i vina, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić obavio je niz bilateralnih razgovora sa poljskim partnerima. U zgradi Cepter internacionala Bojić se sastao sa predsjednikom Balkansko-poljske komore Andžejom Zarajčikom, koji je izrazio želju da privredna delegacija Poljske na jesen posjeti BiH te naglasio značaj saradnje BiH i Poljske, posebno u oblastima turizma, građevinarstva, metalske industrije, energetike i poljoprivrede.

Drugog dana boravka u Poljskoj Bojić je razgovarao i sa generalnim sekretarom Privredne komore Poljske Marekom Kločkom. Na sastanku je istaknuto da je neophodno intenzivirati saradnju na osnovu potpisanog sporazuma dviju komora iz 2006. godine, kao i to da se Privredna komora Poljske pridruži predstavnicima Balkansko-poljske privredne komore u posjeti BiH.

Na sastanku sa zamjenikom predsjednika Turističke komore Poljske Jozefom Ratajskim razmotrena je mogućnost potpisivanja sporazuma dviju komora s ciljem poboljšanja saradnje iz oblasti turizma, kao i uspostavljanja bliže saradnje u izradi zajedničkih projekata. Tokom ovog razgovora izražena je obostrana spremnost za unapređenje saradnje i povećanje turističkog i trgovinskog prometa.

pote BiH, kao i naše specijalitete i vina, predstave u Poljskoj, ze-mlji iz koje u BiH dolazi sve veći broj turista.

“BiH je zemlja u obliku srca, koja leži u srcu Jugoistočne Ev-rope. U BiH se susreću istočna i zapadna civilizacija, obogaćuju jedna drugu kroz dugu i fascinantnu povijest. Prirodna bogat-stva, bogata povijest, kao i taj spoj kultura i civilizacija doprini-jeli su kvaliteti naše bogate turističke ponude, počevši od eko-turizma, zimskog turizma, banjskog turizma, vjerskog turizma, ljetnog turizma i avanturističkog turizma“ – rekao je Bojić i pod-sjetio na to da su u Sarajevu 1984. godine održane XIV Zimske olimpijske igre.

Prema Bojićevim riječima, BiH posjeduje veliki turistički potencijal, uz još uvijek netaknutu prirodu.

“Iskreno se nadam da ćemo uspjeti da vam na pravi način dočaramo naše prirodne ljepote i turističke destinacije koje vri-jedi posjetiti“ – zaključio je Bojić.

U svom obraćanju ministarka Bjenkovska izrazila je zado-voljstvo što se Bosna i Hercegovina predstavila kao zemlja koja ima šta da ponudi u različitim privrednim sektorima, prije svega u oblasti turizma. Kao dobar poznavalac Bosne i Hercegovine, ona je pozvala Poljake da posjete BiH i uvjere se u njene priro-dne ljepote.

Poziv Poljacima da posjete BiH

Otvaranju prezentacije prisustvovalo je i oko 200 poljskih pri-vrednika, među kojima je najviše bilo turističkih operatera, pred-stavnika turističkih agencija, hotelijera, ugostitelja, kao i distri-butera vina, koji su pokazali veliki interes za saradnju s našim privrednicima. U direktnim (B2B) razgovorima sa učesnicima prezentacije postignuti su dogovori o budućoj saradnji poljskih i bosanskohercegovačkih turističkih radnika i vinara, koji se,

nakon ovog događaja, s pravom mogu nadati većem izvozu naj-kvalitetnijih hercegovačkih vina na poljsko tržište, gdje su naša vina već prisutna.

Za bosanskohercegovačke učesnike prezentacije drugog da-na skupa upriličen je razgovor sa Jozefom Ratajskim, zamjeni-kom predsjednika Turističke komore Poljske, koji je istakao va-žnost promocije naše turističke ponude u Poljskoj i naglasio daje za poljske goste najvažnije gostoprimstvo, kao i kvalitetan smještaj, koji podrazumijeva hotele sa minimum tri zvjezdice. Ratajski je upozorio i na značaj vanpansionske ponude i konku-rentnih cijena, posebno za ciljane grupe turista zainteresovanih za lov, ribolov, rafting, kajak i druge oblike avanturističkog turi-zma. Takođe, naši privrednici sreli su se i sa predstavnicima naj-većeg varšavskog sajma MT Targi, s kojima je dogovoreno učeš-će turističkih radnika iz BiH na ovom važnom sajmu turizma u Poljskoj.


SAJMOVI >>> Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu

Kvalitet bh. proizvoda višestruko nagrađen u

Novom Sadu

U periodu od 14. do 21. maja 2011. godine privredna delegacija Bosne i Hercegovine učestvovala je na 78. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom

Sadu. Na štandu od 100 m2, koji je organizirala i finansirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa UNDP-om iz Bosne i Hercegovine, nastupilo je ukupno osam kompanija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, koje su svoje učešće prijavile na osnovu poziva VTK BiH (Agro-mont d.o.o. Rogatica, Econ d.o.o. Sarajevo, Jaffa Komerc d.o.o. Blagaj, Eco Line d.o.o. Mostar, Komrad d.o.o. Vinski podrum Anđelić, KGH d.o.o. Mostar, Privredna komora Republike Srp-ske i Destilacija a.d. Teslić). Pored navedenih izlagača na sajmu sa svojim proizvodima bili su prisutni: Mljekara Livno, Podrum Vukoje Trebinje, Solana Tuzla, Menprom Tuzla, Fana d.o.o. Tu-zla kao i predstavnici UNDP-a.

VTK BiH/BHEPA je imala informativni štand na kojem su prezentirani promotivni materijali kompanija koje su ovom prilikom posjetile sajam ili su njihovi proizvodi bili na ocjenji-vanju kvaliteta, zatim materijali VTK BiH/BHEPA-e i ostali promotivni materijali iz Bosne i Hercegovine. S obzirom na veoma visoku cijenu prostora i opremanja štanda, VTK BiH/BHEPA je zakupila neuređen prostor, dok je dizajn i uređenje štanda Bosne i Hercegovine povjereno domaćoj kompaniji Boms Expo d.o.o. iz Gračanice.

Bh. izlagači zadovoljni nastupom

Stručne komisije za ocjenjivanje kvaliteta proizvoda uoči i u vrijeme sajma su ocjenjivale preko 4.000 uzoraka u 32 robne grupe. Tom prilikom ocijenjeni su i proizvodi iz Bosne i Herce-govine te osvojili najznačanije nagrade.

U kategoriji voće i povrće nagrađeni su: • Spektar Drink d.o.o. Bijeljina za visok kvalitet želiranih pro-izvoda – Plaketa za kvalitet i tri zlatne i jedna Velika zlatna medalja za proizvode; • Balatunka Trnjaci za krastavac delikates i upržen ajvar – Velika zlatna i Zlatna medalja;• Fana d.o.o. Srebrenik za pasterizovani krastavac i marmeladu od šljiva – Zlatna i Velika zlatna medalja;• Jukan Eko hrana d.o.o. Gračanica za džem od zovinih bobica – Zlatna medalja.

U kategoriji proizvoda od mlijeka nagrade su dobili:• Mljekara Pađeni d.o.o. Bileća za visok kvalitet ocijenjenih proizvoda od mlijeka – Diploma sa posebnim priznanjem;• Mljekara Pađeni d.o.o. Bileća za mladi kajmak – Šampion kvaliteta u grupi proizvoda, Zlatna i Velika zlatna medalja;• Mljekara Ćetković Rudo za jogurt ekstra i papriku u pavlaci – Zlatna i Velika zlatna medalja;• Poljoprivredna škola Banja Luka za Livadski med 350 g – Velika zlatna medalja.

U kategoriji konditorskih proizvoda domaća firma Adria MM d.o.o. Banja Luka je za kakao krem za kolače osvojila Zla-tnu medalju, dok je u kategoriji kvalitete šećera Rafinerija šeće-

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu se ove godine održavao 78. put, što dovoljno govori o njegovoj kvaliteti i trajnosti kao vodećeg poljoprivredenog sajma u regionu i sedmog poljoprivrednog saj-ma u Evropi. Stručne komisije za ocjenjivanje kvaliteta proizvoda uoči i u vrijeme sajma su ocjenjivale preko 4.000 uzoraka u 32 robne grupe. Bh. kompanije iz Novog Sada vratili su se s brojnim nagradama.

Piše: Šejla Delić


>>>

ra Studen Agrana d.o.o. Brčko za visok kvalitet šećera proizve-denog rafinacijom sirovog trščanog šećera nagrađena Peharom Novosadskog sajma i sa dvije zlatne medalje za bijeli kristalni šećer.

Rafinerija ulja Modriča je nagrađena sa dvije zlatne i jed-nom Srebrnom medaljom u kategoriji hemijskih proizvoda.

U kategoriji proizvoda od mesa firma Menprom d.o.o. Gor-nja Tuzla je za Bosanski pršut osvojila Srebrnu medalju plus Bronzana medalja, a za Bosanski sudžuk i Sarajevsku trajnu goveđu kobasicu Brajlović d.o.o. je nagrađen Zlatnom i Bron-zanom medaljom.

Pehar Novosadskog sajma, jedna Velika zlatna i tri zlatne medalje pripali su firmi Bimal d.d. Brčko za visok kvalitet jesti-vih rafinisanih ulja suncokreta i za stalnost učestvovanja na ocjenjivanju.

U kategoriji kvalitetnih vina nagrađeni su:• Vukoje d.o.o. Trebinje za vrhunski kvalitet ocijenjenih vina – Pehar Novosadskog sajma;• Vukoje d.o.o. Trebinje za Zlatnu selekciju, bijela 13 % alkohola, berba 2007. – Šampion kvaliteta grupe proizvoda plus tri velike zlatne i osam zlatnih medalja;• Vinski podrum Anđelić Trebinje za Tribun i Liru – Srebrna i Zlatna medalja.

U kategoriji jakih alkoholnih pića Spektar drink d.o.o. Bije-ljina za visok kvalitet voćnih rakija dobio je Pehar Novosad-skog sajma, tri zlatne i Srebrnu medalju.

U kategoriji jakih alkoholnih pića u zanatskom tipu proizvo-dnje nagrađeni su: • Porodica Raković, Gradiška za domaću šljivovicu – Zlatna medalja;• Axa d.o.o. Prijedor za domaće rakije – Pehra Novosadskog sajma, Zlatna medalja, četiri srebrne medalje i Bronzana medalja;• BMB Delta d.o.o. Gradiška – Veliki šampionski pehar, Šampion kvaliteta u grupi proizvoda, tri velike zlatne medalje, tri šampiona;• Milovan Tica, Mrkonjić Grad za rakiju šljivovicu – Srebrna medalja;• Dragomir Boškić, Mrkonjić Grad za rakiju šljivovicu – Srebrna medalja;• Pero Domuzin, Mrkonjić Grad za rakiju šljivovicu – Srebrna medalja;

• Gojko Bogojević, Mrkonjić Grad za rakiju šljivovicu – Srebrna medalja;• Radovan Vučenović, Mrkonjić Grad za rakiju šljivovicu – Srebrna medalja;• Gojko Grabež, Mrkonjić Grad za rakiju šljivovicu – Srebrna medalja.

Među svim bh. izlagačima vlada zadovoljstvo učešćem bh. privrede na Međunarodnom poljoprivredom sajmu u Novom Sadu. Tome u prilog govore popunjeni upitnici o zadovoljstvu korisnika. Prema tim podacima, kompanije iz Bosne i Herce-govine imale su veliki broj kontakata sa mogućnošću zaključi-vanja konkretnih poslovnih ugovora. Pokazalo se da je ovaj sa-jam pravo mjesto na kojem se bh. privreda može i treba pred-staviti ukoliko želi svoje proizvode plasirati na srbijansko trži-šte. Domaće izlagače na štandu posjetio je predsjednik Repu-blike Srbije Boris Tadić te mu je tom prilikom uručen prigodan poklon – Sarajevska kocka. Pored predsjednika Tadića, štand su posjetili i ministar poljoprivede, vodoprivrede i šumarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine Jerko Ivanković Lijanović kao i ministar bez portfelja u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin.

Opća ocjena izlagača je da i ovaj sajam kao i budući sajmo-vi trebaju biti podržani od strane države Bosne i Hercegovine te privrednih asocijacija (Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine). Za ostvarenje vidljivih efekata u povećanju izvo-za potrebno je kontinuirano sudjelovanje na sajmovima ova-kvog značaja najmanje dvije do tri godine. Pri tome je finansij-ska i organizacijska podrška stranih partnera i institucija kao što je VTK BiH/BHEPA, te bosanskohercegovačkih organa vla-sti, od presudnog značaja. Izvoz Bosne i Hercegovine u Repu-bliku Srbiju u 2009. godini iznosio je 770.035.447,56 KM, dok je u 2010. godini porastao na 925.057.923,71 KM. Iskreno se nadamo da će i nakon ovog nastupa bh. privrede na Međuna-rodnom sajmu u Novom Sadu i brojnih nagrada koje su potvr-dile kvalitet bh. proizvoda doći do porasta bh. izvoza u Srbiju.

1.500 izlagača iz Srbije i inostranstva

Na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu predstavilo se 1.500 izlagača iz Srbije i inostranstva. Oko 30 posto izlagača predstavilo se iz Albanije, Argentine, Austrije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Grčke, Indonezije, Italije, Litvanije, Holandije, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovenije, Slovačke, Turske, Češke, Ukrajine... Zastupnici stranih kompanija u Srbiji promovirali su proizvode iz još dvadesetak zemalja svijeta. Oko 50 posto izlagača izlagalo je poljoprivrednu mehanizaciju i opremu, 26 posto izlagalo je hranu i piće, dok je 10 posto izlagača predstavljalo stočarsku proizvodnju Srbije.


Moja rakija polako, ali sigurno postaje bh. brend

“Moja rakija polako, ali sigurno postaje bh. brend. Nisam neskroman ako kažem da nakon najnovije pobjede očekujem prodor na domaće i inostrano tržište. Sve radimo planski, ništa ne prepuštamo slučaju i rezultati su tu. Preostaje nam najmukotrpniji posao, a to je upravo put do tržišta“ – kaže Raković.

SAJMOVI >>> Uspješan biznis porodice Raković iz Gradiške

Trijumf bosanske rakije BK u Novom Sadu

Žiri ovogodišnjeg Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu nije imao dileme kada se trebao odlučiti koja je najboja rakija između svih onih s kojima se pred-

stavilo nekoliko stotina proizvođača. Naime, članovi žirija su se jednoglasno odlučili da zlatnu medalju dodijele penzioneru iz Gradiške Hazimu Rakoviću za njegovu često nagrađivanu rakiju BK. Hazim Raković ne krije da je očekivao nagradu, s obzirom na iskustva sa ranijih takmičenja na kojima je njegova rakija trijumfovala.

Žestoka konkurencija

“Konkurencija u Novom Sadu zaista je bila veoma žestoka. Tamo smo se predstavili sa rakijom koja je proizvedena 2007. godine od šljive iz našeg porodičnog voćnjaka. Naš uspjeh je u tome što rakiju proizvodimo po najsavremenijim metodama. Kupimo samo zdravu šljivu, odstranjujemo košpice. Dakle, ra-kija je šljivovica koja se proizvodi isključivo bez košpice i otuda je dobila naziv BK, a prilikom vrenja nije moguć kontakt sa mu-šicama i drugim insektima. Osim toga, u potpunosti odstra-njujemo sve štetne alkohole, a nakon destilacije rakija odleži u hrastovoj buradi“ – kaže Hazim Raković.

Porodični bizni porodice Raković počeo je prije osam godi-na kada je Hazim otišao u penziju, nakon što je dugo radio kao

Piše: Armin Ibrišimović

Između nekoliko stotina proizvođača iz mnogih zemalja, žiri je jednoglasnom odlukom Zlatnom medaljom nagradio Hazima Rakovića iz Gradiške za njegovu često nagrađivanu rakiju BK od koje, potvrđuju mnogi, ne boli glava. Kada je otišao u penziju Raković je odlučio da proizvodi najbolju rakiju u BiH.

vozač. S obzirom na to da se nije mirio s tim da besposlen sje-di u kući, Hazim je razmišljao na koji način da ispuni svoje pen-zionerske dane.

“Sjetio sam se i rekao sebi, proizvodit ću najbolju rakiju u državi“ – priča Hazim.

Njegova odluka se vrlo brzo pokazala ispravnom, ali i uno-snom. Na taj način Hazim je spojio zadovoljstvo i korist, ali i satisfakciju jer je potvrdio da može biti uspješan i u proizvo-dnji. Tako je stvorena savršena kombinacija razonode, zadovolj-stva i koristi. Ubrzo je u Grbacima pod Kozarom iznikao poro-dični šljivik i posao je mogao da počne. Rakovićeva porodica sada godišnje proizvodi između 1.500 i 2.000 litara šljivovice postupkom koji se razlikuje od tradicionalnog.

Veliki podsticaj

“Posjedujemo voćnjak od 550 stabala i koliko ploda rodi, toli-ko i proizvedemo rakije, a to se kreće od 1.500 do 2.000 litara. Veoma vodimo računa o optimalnom roku berbe, kvalitetu posuđa, periodu vrenja i načinu pečenja. Krenuli smo sa ovim poslom kao sa hobijem, a onda smo se u to sve više i ozbiljnije upuštali, vidjevši da nam ide i da smo napravili dobar i kvalite-tan proizvod. I sami konzumenti naše rakije i potražnja za njom tjeraju nas da budemo ozbiljni proizvođači i da sa količinom istrajemo kako ne bismo zaostali i tako iznevjerili naše mušte-rije, koje nam kažu da ih od naše rakije ne boli glava. Do sada sve ide dobro i trudimo se da održimo kvalitet“ – kaže Hazim Raković.

On dodaje da mu je priznanje sa sajma u Novom Sadu dalo veliki podsticaj u ovoj proizvodnji i da brend koji Rakovići ra-zvijaju već osam godina ima velike šanse da prodre i na evrop-sko tržište. Za sve su zaslužni i Hazimova supruga Milosava, sin Zlatan i unuk David.

Raković sa svojim proizvodima i nagradama


SAJMOVI >>>

Predsjednik pakistanske Agencije za promociju izvoza Tariq Iqbal Puri je izjavio da će ovog puta biti usvojen tematski pristup u pogledu eksponiranja proizvoda na

najbolji mogući način uz pomoć najboljih dizajnera za izložbe. “Uzeli smo u odbor Komoru trgovinske industrije Federa-

cije Pakistana, druge komore u zemlji i sva proizvodna udruže-nja u cilju da se na svaki proizvod skrene pažnja tokom izlo-žbe“ – dodao je Puri. On je naglasio da su poduzete mjere oko pozivanja potencijalnih kupaca za svaki proizvod na izložbi na osnovi kupovnog potencijala i u tu svrhu će biti načinjena lista kupaca.

Povezivanje investitora putem foruma

Oktobar je najbolji mjesec za proljetne narudžbe na Zapadu. Izvozi iz Pakistana dosežu cifru od 22 biliona američkih dolara i procentualno oko 50 do 60 % ukupnog izvoza ide u Kinu i Evropsku uniju. Abdul-Kader Jaffer, predsjednik Pakistansko-japanskog foruma, izjavio je da će poslovni forumi: Pakistan-Japan, Pakistan-Njemačka, Pakistan-Kina, Pakistan-Francuska, Pakistan-Šri Lanka, Pakistan-Rusija, Pakistan-Belgija, Paki-stan-Italija, Pakistan-SAD i Pakistan-Australija pružiti pomoć

Mega izložba čiji je cilj izlaganje kompletnog lanca pakistanskih proizvoda – Expo Pakistan 2011 – bit će upriličena u Karačiju od 20. do 23. oktobra. Trgovinska i investicijska multilateralna konferencija se održava u istom periodu u saradnji sa Odborom za investicije, uz desetak bilateralnih foruma i trgovinskih asocijacija zarad isticanja privrednih sektora za investiranje. Tako je izjavio predsjednik pakistanske Agencije za promociju izvoza Tariq Iqbal Puri, na press-konferenciji skupa sa istaknutim biznismenima, uključujući i predsjednika Pakistansko-japanskog foruma Abdul-Kadera Jaffera.

u pozivanju vodećih investitora iz njihovih zemalja. Strane di-plomate će također biti pozvane na konferenciju. Jaffer je ista-knuo da je pet sektora (tekstil, mliječni proizvodi, energija i in-žinjering, hemijska industrija i farmaceutski proizvodi te mi-nerali ruda) odabrano kao fokus tokom poludnevne konferen-cije stranih investitora. Ovi sektori imaju mnogo potencijala za privlačenje investicija i konferencija će naglasiti poticaje dostu-pne ovim sektorima u zemlji.

Za više detalja kontaktirajte Ambasadu Pakistana u Saraje-vu (telefon: +387 33 666 657, kontakt osoba: Nađa-Azra Uzu-nović, Trade Promotion and Communications Officer).

Expo Pakistan 2011


Cijena sirove kafe na svjetskim berzama je u stalnom porastu i ako se taj trend nastavi, postoji mogućnost da dođe do povećanja cijena kafe i u našoj zemlji, konsta-

tovano je na sjednici Odbora Grupacije proizvođača i prerađi-vača kafe. Cijena kafe arabica u ovoj godini već je porasla 25 posto, zbog strahovanja da potražnja premašuje ponudu. Ta-kođer, zbog mogućeg smrzavanja uroda sirove kafe u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kafe, nakon što je usjeve prije dva mjeseca poharala tuča, procjenjuje se da bi cijena te sirovi-ne mogla rasti i do 40 posto. Kafa je, inače, berzanska roba i njena cijena uvijek zavisi od kretanja na berzi i kursa dolara.

Prerada i promet kafe u fazi stagnacije

Na sjednici Odbora Grupacije prerađivača i prometnika kafe BiH konstatovano je da je ovaj sektor u fazi stabilizacije zbog zabilježenog rasta izvoza pržene kafe iz godine u godinu. Pri-

TEMA >>> Održana 4. sjednica Odbora Grupacije prerađivača i prometnika kafe BiH

Iako je kafa u BiH poskupjela u februaru ove godine, rast cijena sirove kafe na svjetskim berzama može iza-zvati i nova poskupljenja na domaćem tržištu. Grupacija prerađivača i prometnika kafe BiH još uvijek nema tačan datum kada bi se to moglo desiti.

Piše: Tijana Slagalo

Moguće poskupljenje kafe

mjena Pravilnika o akciznim markicama na prerađenu kafu je jednoglasno podržana, uz zaključak da je neophodno da Upra-va za indirektno oporezivanje poveća kontrolu u odnosu na protekli period.

Izvoz kafe iz Bosne i Hercegovine u 2010. godini iznosio je 1.135.476,28 kg u vrijednosti od 7.340.941,88 KM. U strukturi izvoza kafe najveće učešće je imala pržena kafa sa kofeinom sa 1.132.452,28 kg u vrijednosti od 7.325.474,00 KM. Najviše pr-žene kafe je izvezeno u Italiju i Hrvatsku. Izvoz pržene kafe sa kofeinom u odnosu na prošlu godinu ima pozitivan trend sa zabilježenim rastom od 21%. Uvoz kafe u prošloj godini izno-sio je 17.196.428,00 kg u vrijednosti od 66.822.933,00 KM. U strukturi uvoza kafe najveće učešće je imala pržena kafa sa ko-feinom sa 1.505.680,00 u vrijednosti od 12.020.250,00 KM. Naj-veći uvoz sirove kafe zabilježen je iz Slovenije, Hrvatske, Au-strije i Paname. Uvoz sirove kafe sa kofeinom iznosio je 15.690.248,00 u vrijednosti od 54.0782.718,00 KM, što je poka-zatelj blagog pada uvoza ove vrste kafe u odnosu na prošlu go-dinu. Ovakav trend vanjskotrgovinske razmjene u oblasti kafe se nastavlja i u ovoj godini, što se može vidjeti iz pregleda koji slijedi:

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA BIH U OBLASTI KAFE1. 1. - 31. 3. 2011.


Početkom proteklog mjeseca na tržištu BiH pojavio se al-žirski šećer koji ima 45 icumsa i koji je po kvalitetu je-dnako dobar kao i brazilski. U tom periodu, cijena ovog

šećera iznosila je 1,367 KM/kg + PDV, dok se cijena domaćeg šećera kretala od 1,38 do 1,41 KM/kg + PDV. Sredinom mje-seca bilježili smo blagi pad cijene domaćeg šećera sa 1,38 KM/kg + PDV na 1,35 KM/kg + PDV, a brazilskog 1,33 KM/kg + PDV. Izvozna ponuda brazilskog šećera od šećerne trske za bh. tržište se kretala od 600,00 do 625,00 eura/t, a ponuda šećera proizvedenog od šećerne repe iz Hrvatske iznosila je 815,00 eura/t.

Izvoznici najavljuju pad cijene brašna

S obzirom na to da se konstantno bilježi pad cijene pšenice, iz-voznici iz Srbije ponudili su povoljnije cijene brašna za izvoz. Domaći mlinovi i veletrgovci su malo korigovali svoje cijene brašna i izašli sa nižom cijenom za 0,034 KM/kg i cijena se kre-će od 0,718 do 0,923 KM/kg + PDV. Izvoznici najavljuju da će doći do pada cijene brašna od 5,00 do 10,00 eura/t. Trenutna izvozna ponuda iz Srbije se kreće za T-500 342,00 do 385,00 eura/t, za T-400 390,00 do 440,00 eura/t, a iz Hrvatske T-550 340,00 do 345,00 eura/t.

Mađarska ulja osvajaju bh. tržište

Kada je ponuda Floriolovog ulja u pitanju, na početku prošlog mjeseca bio je primjetan blagi pad za oko 0,02 KM/l i nudio se od 2,33 KM/l + PDV, a onda je došlo do ponovnog pada cijene za 0,023 KM/l i trenutno se kreće od 2,307 KM/l + PDV, a Flo-riol Plus, Familly i Duet od 2,27 do 2,33 KM/l + PDV. Na do-maćem tržištu pojavio se novi mađarski brend suncokretovog ulja – Kunsaki eden – i njegova ponuda je iznosila 2,18 KM/l +

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Alžirski šećer konkuriše brazilskomPad cijena osnovnih životnih namirnica se nastavlja i u ovom mjesecu. Najveći pad bilježili smo kod brašna i šećera, dok je cijena ulja u stagnaciji.

Kretanje cijena od 10. 5. do 10. 6. 2011.

PDV. Po kvalitetu i po sastavu je sličan Floriolu, ali pošto se tek pojavio na našem tržištu, prodaja ide laganim tempom. Izvo-zna ponuda suncokretovog ulja iz Mađarske prema BiH iznosi od 1,06 do 1,08 eura/l, iz Srbije od 1,13 do 1,15 eura/l, a iz Ma-kedonije 1,17 eura/l. Cijena uljane repice i suncokreta na Ma-đarskoj berzi imala je uzlazni trend i kreće se za uljanu repicu 446,00 eura/t, a za suncokret 423,00 eura/t.


Usljed prisutne nestašice na svim tržištima u okruženju, cijena ječma je porasla u prosjeku za 30-ak eura/t, a cijene su se kretale od 202,00 do 260,00 eura/t, zavi-

sno od klase ječma i tržišta sa kog se nudi. Žetva ječma se u nekim krajevima u okruženju očekuje sredinom juna. Ponude zobi iz uvoza su takođe dosta rijetke, a cijena zobi se kretala od 230,00 do 295,00 eura/t, zavisno od tržišta.

Nestašica kvalitetne pšenice

Cijena pšenice nije rasla, ali je prisutna nestašica kvalitetne pšenice. U narednom periodu se očekuje i prekid zabrane izvo-za pšenice iz Srbije, što bi domaćim mlinarima značajno olak-šalo nabavu. Nuđene cijene sa tržišta Mađarske su se kretale od 259,00 do 280,00 eura/t.

Cijena kukuruza je tokom proteklog mjeseca propraćena konstantnim oscilacijama. Realizovane cijene kukuruza su se kretale od 200,00 do 225,00 eura/t. U prvoj polovini juna cije-na kukuruza na tržištu Srbije je bila u značajnom porastu, kre-tala se od 225,00 do 226,00 eura/t, što je bio rast za 20,00 eura/t u odnosu na sami početak mjeseca. Kasnije dolazi do novog rasta vrijednosti eura u odnosu na dinar i pada dinarske cijene kukuruza, što je dovelo do ponovnog pada izvozne cijene za 10,00 eura/t, tako da se cijena na srbijanskom tržištu kretala od 215,00 do 220,00 eura/t. Izvozna cijena kukuruza sa tržišta Hrvatske je nešto veća i kretala se od 217,00 do 230,00 eura/t.

Pada cijena sačme

Cijena sojine i suncokretove sačme je u padu. Nuđena cijena sojine sačme na BiH tržištu je niža za 30,00 KM/t. Uvozne po-nude suncokretove sačme sa tržišta Srbije su niže za 15-ak eu-ra/t, što će u narednom periodu rezultirati padom cijene i na domaćem tržištu.


Protekli mjesec je svakako obilježen konstantnim oscilacijama cijena žitarica na svim tržištima u okruženju. Usljed iščekivanja nove žetve te smanjenja zaliha pojedinih žitarica, uvozne cijene ječma i zobi su značajno porasle.

Nestabilne cijene žitarica



Kretanje cijena od 10. 5. do 10. 6. 2011.

Maj je protekao, što se tiče građevinskih materijala, u iščekivanju poskupljenja armaturnog željeza, što se i dogodilo krajem mjeseca. Armaturno željezo je po-

skupjelo u prosjeku za 20,00 KM/t. Nove cijene po kojima se nudi armaturna mreža iznose 1.135,00 KM/t + PDV, dok se betonsko gvožđe kreće u zavisnosti od profila u rasponu od 1.018,00 do 1.048,00 KM/t + PDV.

Kreč je zabilježio poskupljenje sredinom proteklog mjeseca iz razloga, kako proizvođači ističu, poskupljenja plina kao os-novnog energenta u njegovoj proizvodnji. Najpovoljnija ponu-da je zabilježena kod fabrike kreča Ingram d.d. iz Srebrenika, koja iznosi 90,00 KM/t +PDV. Cijene cementa su zadržale sta-bilne vrijednosti iz proteklog perioda.

Opekarske robe, kao što su blokovi i crijep, takođe nisu imale izmjena. Giter blok je najčešće tražena roba kod građevi-nara, a najniža ponuda ovog artikla zabilježena je kod bijeljin-ske ciglane Drina IGM od 0,49 KM/kom + PDV.

Prerađivači tvrdih lišćara, uglavnom hrasta i bukve, u lje-tnom periodu rade smanjenim kapacitetima, zbog sklonosti drveta pucanju usljed visokih temperaturnih promjena. Cijene krovne građe od jele i smrče se kreću u istom rasponu kao i proteklog mjeseca.

Sudeći po trenutnoj situaciji i ekonomskim (ne)prilikama, ovo će biti vrlo nepovoljna sezona za građevinare. Oni se sve češće žale na trenutno tešku ekonomsku situaciju i naplatu novčanih sredstava od investitora, koja neposredno utiče na izgradnju objekata.

Nepovoljna sezona za građevinare


Projekat ima cilj da poveća kompetentnost na tržištu rada nezaposlenim ženama koje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje manje od 12 mjeseci, putem osposobljava-

nja za aktivno traženje posla samozapošljavanjem i uključiva-njem u informaciono društvo. Zbog krize i recesije veliki broj radno sposobnih žena u Kantonu Sarajevo ostao je bez posla. U većini slučajeva nezaposlene osobe su puno motiviranije i optimističnije u potrazi za poslom. Još uvijek nisu izgubile po-vjerenje u vlastite kompetencije i šanse za pronalazak novog zaposlenja.

Projekat ima cilj da poveća kompetentnost na tržištu rada nezaposlenim ženama koje su na evidenciji Zavoda za zapošlja-vanje manje od 12 mjeseci, putem osposobljavanja za aktivno traženje posla samozapošljavanjem i uključivanjem u informa-ciono društvo. Zbog krize i recesije veliki broj radno sposobnih žena u Kantonu Sarajevo ostao je bez posla. U većini slučajeva nezaposlene osobe su puno motiviranije i optimističnije u po-trazi za poslom. Još uvijek nisu izgubile povjerenje u vlastite kompetencije i šanse za pronalazak novog zaposlenja.

Škola za nezaposlene žene

Imajući u vidu da obrazovanje i obučavanje predstavljaju naj-bolju investiciju za maksimalno iskorištavanje ljudskih poten-cijala, što bitno utiče na razvoj konkurentnosti, stvaranje novih radnih mjesta, novih poslova i socijalne stabilnosti, a u skladu sa potrebama tržišta, obuka nezaposlenih žena u cilju njihovog samozapošljavanja i uključenja na tržište rada sa traženim kva-lifikacijama predstavlja realnu potrebu današnjice. Stoga će u okviru projekta biti realizirane obuke u Školi malog biznisa i ECDL školi računara. Škola malog biznisa se organizira radi poboljšanja kompetencije iz oblasti vođenja samostalnog bizni-sa, gdje će učesnice biti potaknute da izrade biznis plan za dje-latnost koju žele da osnuju. Posebno će biti motivirane činjeni-com da će realizacija dva najuspješnija biznis plana biti finansi-rana iznosom od 10.000,00 KM i asistencijom u prva tri mjese-ca rada.

Pohađanjem Škole malog biznisa ženama se pruža mogu-ćnost sticanja vrlo značajnih vještina, a to su poduzetničko ra-

ECOS >>>

Vanjskotrgovinska komora BIH – Institut za edukaciju ECOS u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje će od jula 2011. godine do kraja januara 2012. godine realizirati projekat “Daj ideju – postani poduzetnica”.

Daj ideju – postani poduzetnica

Piše: Aida Ajanovićzmišljanje i aktivno traženje posla. Škola će obuhvatiti sljedeće teme: Kako registrirati obrt i preduzeće, Kako napraviti biznis plan, Kako dobiti novac za realizaciju ideje i Kako aktivno tra-žiti posao. Nakon teorijske obuke slijedi praktična izrada biznis plana koja daje veću šansu za samozapošljavanje.

Informatička pismenost

Sljedeća obuka koju će proći sve učesnice projekta je ECDL škola računara jer informatička pismenost je neophodna sva-koj budućoj uspješnoj poduzetnici, ali i svakoj osobi koj traži posao. Prema analizama koje je uradio Federalni zavod za za-pošljavanje, u većini oglasa, osim radnog iskustva, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa tražena su dodatna znanja i vještine, a najprije poznavanje rada na računaru, zatim engleski jezik i vozačka dozvola B kategorije, što veliki broj nezaposlenih oso-ba ne posjeduje.

To možemo potkrijepiti i podatkom da u gotovo 90% obja-vljenih od ukupno 2.786 oglasa u 2009. godini, u kojima je za-traženo zapošljavanje 5.649 osoba, poslodavci su tražili doda-tna znanja i vještine. Odlično poznavanje informatičkih tehno-logija i programa i aktivno znanje engleskog jezika traženo je u 70% oglasa.

S obzirom na to da je ECDL evropski i svjetski standard koji se dobro pozicionirao u Bosni i Hercegovini i postao pre-poznatljiv simbol digitalne pismenosti, omogućavanjem poha-đanja ove obuke nezaposlenim ženama dajemo vještinu kojom će povećati svoju konkurentnost na tržištu rada, a time i soci-jalnu uključenost u društvo.

Projekat finansiraju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH, Federalni zavod za zapošljavanje i Vanjskotrgovinska ko-mora BiH. Vrijednost projekta je 124.200,00 KM, a realizirati će se na području općina Grada Sarajevo, gdje imamo 24.300 nezaposlenih žena, zatim općine Vogošća sa 3.151 nezaposle-nom ženom i općini Ilidža koja ima 6.620 nezaposlenih žena. Broj žena koje će proći ovu obuku je 140, a početak je juli 2011. godine.

Ovaj projekat je nastavak projekta “Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija nezaposlenih žena 40+“, koji je realiziran prošle godine, a predstavlja potvrdu uspješne saradnje Vanjskotrgo-vinske komore BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje i Fon-dacije za socijalno uključivanje u BiH.


MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Veliki broj posebno malih i srednje velikih poduzetnika sličnog su mišljenja da postoje načini kojima bi se moglo na tržištu drugačije i naprednije postupati. Sigurno postoji negdje ključ koji to otvara nevezano za okolnosti koje su u poslovima neophodne i na koje se nema većeg uticaja. Želja da se to postigne je velika, posebno zato što tržište svoje tokove brzo mijenja pa se mijenjaju i uslovi koji poduzetnicima, posebno novim, stvaraju nesigurnost za ulaganja.

Konačno nove mogućnosti

za nove poslove

Piše: Evgen Gec

>>>

Koliko vam se puta desilo da ste u prodaji vidjeli poten-cijal pojedinog proizvoda ili usluge, ali ga niste uspjeli plasirati na tržište? Vjerujem da niste mogli prihvatiti

činjenicu da je to uopće moguće. Imati proizvod ili uslugu koja može činiti profit od kojeg potencijalni kupci odustaju. U ta-kvom slučaju bi se svakako moglo reći da se nekome od posre-dnika u prodajnom lancu pruža zarada od koje se svjesno dis-tancira, što za produktivno poslovnu osobu nije razumljivo.

U svojoj dugogodišnjoj prodajnoj praksi slično sam doživio nekoliko puta, ali uvijek sa konkretnim razlozima. Jedan od glavnih navodio je na to da su se novi poslovi izvodili pod pret-postavkom snage kompanije u kojoj sam radio na tržištu i nov-cem koji se ulagao da bi kompanija svoja uvjerenja prenosila na kupce i na taj način stvarala razloge za kupovinu. Pretpostav-ka o uspješnoj prodaji navodila je na moć kompanije, kojom je dirigirala tempo na tržištu. To je samo jedan od načina koji je još danas u prodajnim sferama za ponuđače koji raspolažu velikim kapitalom po svemu uobičajen.

Kapital nije u novcu, nego u zainteresiranosti kupca

Uticaj na krajnje kupce se u okviru prodajne krize u mnogim kontekstima izmijenio. Sve češće se o kupovini razmišlja renta-bilno pa zato psihološki uticaji ponuđača prema krajnjim ku-pcima dobivaju nove potencijale. Oni otvaraju dodatne mogu-ćnosti za stvaranje manjim i srednjim poduzetnicima u toj branši. Kapital se u tolikoj mjeri više ne odražava u moći nov-ca, koliko u zanimanju za kupce, znanju, približavanju i prila-gođavanju potrebama kupaca, koji se u tom kontekstu koriste. Danas nije dovoljno proizvod ili uslugu ponuditi. Potrebno je znati prepoznati potrebe kupaca i time činiti razloge za kupo-vinu ili prodaju.

Manji i srednji poduzetnici su u tom kontekstu fleksibilniji. Kapital koji na tržištu koriste nije u tolikoj mjeri vezan na fi-nansijska sredstva, koliko na dodatnu vrijednost ponude. To je vrijednost koja se kupcima potencira u drugačijem pristupu njima, praćenjem njihovih želja i potreba i prilagođavanjem koristima koje bi kupovinom dobili. To se čini jednostavno, ali

u praksi nije tako. Uzmite u ruku komad papira i olovku i na-pišite pet konkretnih detalja vaše dodatne vrijednosti prema konkurenciji. U čemu ste drugačiji i bliži kupcima, zašto ste drugačiji i pristupačniji, koliko od toga dobijete u odnosu na njih, kako to činite... Brzo se može primijetiti da su kompanije sa velikim potencijalom u navedenim kontekstima sporije, ali jačinom ili količinom ulaganja sredstava, posebno u marketing, lakše pridobiju veći broj kupaca. Srednje i manje kompanije su toga svjesne i zato su počele sa udruživanjem interesa koji mogu otvoriti nove mogućnosti za plasiranje vlastite dodatne vrijednosti, kojom se na tržištu može konkurirati.

Ko daje, taj dobijaUzajamno djelovanje je prednost zdravog poduzetništva koje postaje sve jače sredstvo za kvalitetno poslovanje. Svi članovi vjeruju jedni drugima i djeluju složno sa filozofijom Giver Gain (R) - ko daje, taj dobija. U biti, to je princip uzajamne pomoći jedan drugome sa ciljem postizanja uspjeha pojedinaca.( )

Moć udruživanja interesa kompanija

Sa pozitivnim odgovorima na sljedeća pitanja možete dobiti no-ve mogućnosti za napredno djelovanje u bilo kojoj djelatnosti.- Želite povećati vašu prodaju?- Želite pridobiti što više poslovnih kontakata bilo gdje u

domovini ili svijetu?- Poduzetnik ste sa primjernim referencama i kvalitetnim

pristupom kupcima?- Osoba ste koja svojim poznanstvima želi bez ikakve

finansijske nadoknade pomoći drugima da bi i drugi na isti način pomogli vama?

- Pošteni ste i želite sarađivati sa istim osobama na pošten i transparentan način?

- Želite da vam drugi stvaraju nove poslove bez ulaganja sredstava?

- Želite investirati samo jedan sat sastanka sedmično da biste pridobili nove poslove?

Možda se to čini drugačije od mogućnosti koje se danas u praksi koriste, ali umrežavanje poduzetništva postaje sve jači oblik udruživanja interesa poduzetnika. To je izuzetna pomoć, ne samo poduzetnicima, nego i svim udruženjima, odnosno komorama koje se trude da što više i bolje pomognu svojim članovima. Jedini interes je uzajamno stvaranje više posla za sve članove, koji se temelji na tome da ko više daje taj i prima. Jedan od najnaprednijih sistema u tom smislu je BNI – Busi-ness Network International – čije djelovanje možete bolje po-gledati na www.bni.eu.

Organizacija je aktivno prisutna u 51. zemlji i najveća je, odnosno najuspješnija organizacije takvog oblika u svijetu. Djelovanje temelji na grupama (chapter) poduzetnika, koji se sastaju redovno i lično preporučuju jedni drugima i na taj način dolaze do novih poslova. Uzajamno djelovanje je prednost zdra-vog poduzetništva koje postaje sve jače sredstvo za kvalitetno poslovanje. Novi članovi ulaze na osnovu preporuke i nakon prethodne provjere referenci i mišljenja komitenata, što stvara sigurnost i pouzdanje svim ostalim članovima kao i korisnici-ma njihovih usluga. Još jedna prednost je u tome da se grupe članova formiraju iz različitih branši, odnosno djelatnosti, što znači da u jednoj grupi može djelovati samo jedan član iz po-jedine branše – djelatnosti. Time se sprečava konkurentnost i

povećava mogućnost saradnje sa drugim branšama. Svi člano-vi vjeruju jedni drugima i djeluju složno sa filozofijom Giver Gain (R) – ko daje, taj dobija. U biti, to je princip uzajamne po-moći jedan drugome sa ciljem postizanja uspjeha pojedinaca. Udruživanje poduzetništva na taj način stvara sve veći doprinos svima koji vjeruju u kvalitet poduzetništva. I vama kao uspje-šnim poduzetnicima želim da dobijete što više novih poslova.

infokom _juni_2011.indd

Documents