istorija jevreja
DESCRIPTION
ISTORIJA JEVREJA. ISTORIJA JEVREJA Prema legendi Jevreji su se doselili iz Mesopotamije pod vođstvom patrijarha Avrama i naselili Hanaan, današnja Palestina (oko 2000. godine p.n.e.). - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ISTORIJA JEVREJA
ISTORIJA JEVREJA
Prema legendi Jevreji su se doselili iz Mesopotamije pod vođstvom patrijarha Avrama i naselili Hanaan, današnja Palestina (oko 2000. godine p.n.e.).
U to vreme Jevreji su bili nomadska stočarska plemena, a među ljudima su vladali krvavi zakoni “oko za oko”, “zub za zub” i “glava za glavu”. Oko
1700. g.p.n.e. Veliki deo Jevreja prešao je u Egipat i naselio istočnu pokrajinu Gošen, gde su
vremenom napustili nomadski život i naučili da obrađuju zemlju i da se bave zanatima.
Osnivanjem Novog Egipatskog Carstva položaj im se pogoršao, faraoni ih prisiljavaju da kao robovi
podižu utvrđenja i utvrđuju granicu.
Nakon smrti Ramzesa II u XIII v.p.n.e. dižu bunu pod vođstvom Mojsija koristeći nemire u Egiptu, napuštaju
Egipat i vraćaju se u Palestinu. Na putu, Mojsije im je na brdu Sinaju dao
zakone “Deset božjih zapovesti” čije osnovne
odredbe pokazuju imovinsku i društvenu
razliku, jer štite privatnu svojinu i autoritet vođa.
Od povratka u Palestinu nastaje
doba sudija kada se Jevreji dele na plemena kojima vladaju izabrane
plemenske starešine, sudije.
Izborom sudije Saula stvara se
jedinstvena jevrejska država.
SAUL
Jedinstvena i samostalna
jevrejska država postojala je na prelazu iz II u I milenijum s.e. u vreme kraljeva Saula, Davida i
Solomona.
DAVID
Posle Solomonove smrti ova država se
raspala na dva kraljevstva Izrailj sa
prestonicom u Samariji i Judeju s
prestonicom u Jerusalimu, a do
sredine I milenijuma i one su izgubile samostalnost.
SOLOMON
Izrailj su osvojili Asirci, a Judeju uz Asirce i Vavilonci, kada je razoren i Jerusalim. Tada je najveći broj Jevreja odveden u vavilonsko ropstvo. U Vavilonu su kao besplatna radna snaga podizali raskošne palate i hramove, o
čemu govore brojne jevrejske legende.
JERUSALIM
ZID PLAČA
Naredna dva veka Jevreji su proveli pod dominacijom Persijanaca. Politička autonomija
omogućila im je da obnove nešto od materijalne kulture. Kad je Aleksandar Veliki uništio persijsku državu, nastao je period jakog uticaja helenističke kulture na jevrejsku, tako da je grčki jezik ušao u književnost i javnu komunikaciju. Od tog vremena
počinje veliko rasipanje Jevreja (dijaspora). Dijasporu čini veliki broj porodica koje su
međusobno povezane, sastaju se prilikom zajedničkih verskih obreda, a stanuju odvojeno.
Prvi je Aleksandar Veliki formirao jevrejsku koloniju u Aleksandriji, a pred kraj stare ere osnivaju se jevrejske kolonije u Siriji i Grčkoj. Ovakav oblik
raseljavanja Jevreja nastavljen je kroz oba milenijuma nove ere, pa su jevrejske kolonije
nastajale na svim kontinentima. U srednjem veku najtolerantniji prema Jevrejima
su bili Arapi, tako da su za vreme njihove vladavine doživeli politički i kulturni preporod,
posebno u periodu od X do XII veka.
Netrpeljivost hrišćana u srednjem veku dovodi do progona Jevreja. Prve protivjevrejske zakonske
odredbe donesene su u Vizantiji: Teodosijev kodeks i naročito Justinijanov kodeks koji je postao
uzor protivjevrejskog zakonodavstva u mnogim evropskim državama. Položaj Jevreja se u srednjem veku pogoršava jačanjem uticaja
rimokatoličke crkve i zavođenjem inkvizicije 1480. godine.
Bežeći iz Španije i Portugalije, Jevreji nalaze utočište u
Otomanskom carstvu i u zemljama pod
turskim uticajem. Ova grana Jevreja dobiće
naziv Sefardi (hebrejski Španci).
SEFARDSKA PORODICA
BOSNA
Karlo Veliki je pozvao mediteranske Jevreje da nasle nemačke teritorije oko 800. godine. Ova grana Jevreja dobiće
naziv Aškenazi (hebrejski Nemci).
AŠKENAZI- ISELJENICI U SAD
Izolacija Jevreja postaje naročito teška u doba reformacije i katoličke reakcije, kada je papa Pavle
IV propisao 1555. bulu da Jevreji Moraju da stanuju u getu(odeljenim delovima grada).
Francuskom revolucijom počinje novi period u istoriji Jevreja. Godine1791. francuski Jevreji su
izjednačeni u građanskim pravima sa ostalim građanima. Od tada Jevreji se bore za slobodu
veroispovesti i građansku ravnopravnost.
I u Rusiji Jevreji su proganjani u više navrata 1881, 1882, 1891, 1906, 1907.
Na osnovu rasnog antisemitizma, koji je između dva svetska rata u Nemačkoj ozakonjen
Nirnberškim zakonima, Hitler je posle izbijanja Drugog svetskog rata doneo plan o biološkom uništenju Jevreja i drugih “inferiornih rasa”. Taj
plan sprovodio se u nekoliko faza na teritoriji čitave okupirane Evrope.
Ubijeno je oko šest miliona Jevreja. Masovno stradanje jevrejskog naroda od strane Hitlerove
Nemačke nazvano je holokaustom.
Godine 1948. osnovana je država Izrael, u koju se uselilo nekoliko stotina hiljada Jevreja iz svih
krajeva sveta. Useljavanje je bilo praćeno krvavim sukobima između Jevreja i Arapa. Do danas,
uprkos mnogim mirovnim inicijativama i pregovorima, nije došlo do trajnog mira između
Jevreja i Arapa.
AUŠVIC