SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUELEKTROTEHNIKI FAKULTET

Diplomski studij

VOENJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Izvjetaj 1. laboratorijske vjebe

Student: Davor Junui D-748

Osijek, 13. travnja 2015.1. 2. ZADATAKZa realnu visokonaponsku prijenosnu elektroenergetsku mreu (relativno slabija mrea) prema slici u prilogu (mrea PrP Osijek do 2003 god) i podacima u digitalnom obliku (file:zad-1.dez) potrebno je analizom tokova snaga odrediti promjene koje se dogaaju u mrei. Za istu je potrebno najprije prouiti i vrednovati poetno stanje da bi se mogla izvriti pravilna i potpuna analiza. Potrebno je analizirati i utvrditi to se dogodilo u slijedeim sluajevima: a) promjena proizvodnje radne energije (blie mjestu potronje) ulazak i izlazak iz pogona nekih proizvodnih jedinica (uz TS Osijek 2 ). b) promjena proizvodnje jalove energije (blie mjestu potronje) u elektranama (u TS Osijek2) c) ukljuenjem i iskljuenjem svih kompenzacija na prijenosnoj Qc=( 3x16 MVar) TS 220/110 kV i distributivnoj mrei Qc= 50 (MVAr) - (promjena C). Zadan je osnovni sluaj optereenja. to se dogaa s naponima u blizini elektrane a to u udaljenom voritu? Potrebno je skaliranjem za sve sluajeve a, b, c, analizirati promjene: +20 % optereenja 20 % optereenja Za navedene sluajeve a, bi c potrebno je skalirati optereenje te utvrditi i opisati promjene koje se dogaaju u sustavu. O istom treba dostaviti pismeno izvjee na slijedeim vjebama.

3. ANALIZA3.1. Karakteristike mreeSlika 2.1: Mrea PrP Osijek do 2003. god

Izvor: EasyPower, (file:zad-1.dez)

Znaajne karakteristike mree: Na slici 2.1. je vidljiv model visokonaponske prijenosne elektroenergetske mree prijenosnog podruja Osijek. Na ovaj model mree je spojeno 7 nadomjesnih mrea koje su modelirane prema zadanim parametrima, a to su: Medjuric, Cirkovci, Mraclin, iklo, Tuzla te TS id i Apatin koji su odvojeni od ostatka mree preko prekidaa. Prema Mraclinu i Cirkovcima vode dva 220 kV dalekovoda, a prema iklou jedan 120 kV dalekovod. Prema ostalim nadomjesnim sustavima vode 110 kV vodovi. Od proizvodnih jedinica model mree sadri: TE-TO nazivne snage 45 [MW] i 2x PTE Osijek nazivnih snaga 27 [MW] i 17 [MW]. Kompenzacija u TS 220/110 kV akovo sadri tri kondenzatorske baterije od koji svaka ima nazivnu snagu 16 [MVAr], a u ostalim TS 110/x na srednjenaponskoj strani je smjetena distributivna kompenzacija. Mrea je modelirana na naponskim razinama od 220, 120, 110, 35, 10.5 [kV].

1. 2. 2.1. 2.2. Analiza tokova snaga postojeeg stanja mree Osnovni sluaj optereenjeSlika 2.2: Tokovi snaga pri zateenom stanju mree

Poetno stanje zadane mree: Od proizvodnih jedinica je ukljuena TE-TO te je postavljena kao PV vor i isporuuje u mreu konstantnu radnu snagu od 27 [MW] i jalovu snagu u iznosu od 19.737 [MVAr] odravajui tako napon na sabirnici generatora. Dvije PTE Osijek su iskljuene iz pogona. Od tri kondenzatorske baterije u TS akovo ukljuena je jedna snage 16 [MVAr], dok je distribucijska kompenzacija cijela ukljuena. Nakon analize tokova snaga moe se zakljuiti da su svi naponi u mrei unutar dozvoljenih granica od nazivne vrijednosti te da niti jedan element nije preoptereen. opereenjaOptereenje se poveava i smanjuje za 20% na sabirnicama OSIJEK2-35 i OSIJEK1-35. Prilikom poveanja optereenja na navedenim sabirnicama za 20 % porasla je potranja za radnom i jalovom energijom u tim vorovima, a s obzirom da su te sabirnice povezane s sabirnicom OSIJEK2-110 tako e i u tom voru doi do poveanja tokova snaga. Proizvodna jedinica EL-TO e smanjiti isporuku jalove snage s 19.737 [MVAr] na 16 [MVAr ] dok e porasti optereenje voda akovo110-Osijek110 preko kojega e se poveati tok radne i jalove snage, a samim tim rastu i gubici na tom vodu. Iz tog razloga dolazi do neznatnog pada napona na sabirnici OSIJEK2-110 te je napon u dozvoljenim granicama odstupanja . Jednako tako raste potranja za jalovom snagom u voru AKOVO-110 zbog povezanosti s OSIJEK2-110, a zbog ukljuene samo jedne kondenzatorske baterije na sabirnici AKOVO110 dodatno se optereuju nadomjesne mree povezane s TS akovo 220/110, a to su: Tuzla, Mraclin i Cirkovci. Naponi na sabirnicama gdje se povealo optereenje za 20% neznatno padaju zbog veeg dotoka jalove snage, ali je na sabirnicama OSIJEK1-35 i OSIJEK2-35 prikljuena kondenzatorska baterija (distributivna kompenzacija) tako da znaajnije promjene napona nema. Naponi u udaljenim voritima ostaju nepromijenjeni zbog veliine i jakosti mree. Iz navedenog se moe zakljuiti da se poveanje optereenja na navedenim sabirnicama opskrbljuje preko TS akovo 220/110 te tako dodatno optereuje nadomjesne mree Tuzla, Mraclin i Cirkovci, ali su svi elementi mree u dozvoljenim granicama optereenja. Navedene prilike se mogu vidjeti na slici 2.3.Slika 2.3: Tokovi snaga pri zateenom stanju mree uz 20% poveanja optereenja na sabirnicama Osijek1-35 i Osijek2-35

Prilikom smanjenja optereenja na spomenutim sabirnicama za 20% pada potranja za radnom i jalovom snagom u tim vorovima. Proizvodna jedinica TE-TO e proizvoditi radnu i jalovu snagu kao i u prolom sluaju pri poveanju optereenja. Poto se navedene sabirnice napajaju preko TE-TO i TS akovo 220/110 doi e do rastereenja nadomjesnih mrea koje su spojene na TS akovo 220/110. Na sabirnici AKOVO-110 ostaje ukljuena samo jedna kondenzatorska baterija, ali zbog smanjenog dotoka jalove snage iz susjednih nadomjesnih mrea raste napon ta toj sabirnici, iako za mali iznos. Smanjit e se optereenje voda akovo110-Osijek110 tj. manja koliina radne i jalove snage e se prenositi tim vodom pa e tako porasti napon na sabirnici OSIJEK2-35, ali takoer za mali iznos i u doputenim granicama. Zbog smanjenja jalove snage u mrei, distribucijska kompenzacija e kompenzirati potranju jalove snage distribucijskih transformatora na sabirnicama na kojima je dolo do smanjenja optereenja te e tako naponi na tim sabirnicama ostati priblino jednaki uz blagi porast. Naponi u udaljenim voritima ostati e nepromijenjeni zbog veliine i jakosti mree. Iz navedenog se moe zakljuiti da smanjenjem optereenja na odabranim sabirnicama dolazi do blagog rastereenja TS akovo 220/110 pa tako i do rastereenja susjednih nadomjesnih mrea. Naponi ostaju u dozvoljenim granicama, a distribucijska kompenzacija uspjeno vri kompenzaciju na srednjenaponskoj razini opskrbljujui distribucijske transformatore potrebnom jalovom snagom. Navedene prilike se mogu vidjeti na slici 2.4.Slika 2.4: Tokovi snaga pri zateenom stanju mree uz 20% smanjenja optereenja na sabirnicama Osijek1-35 i Osijek2-35

1. 2. 2.1. 2.2.

1.1. 2.3. Analiza tokova snaga prilikom promjena u EES-u1. Promjena proizvodnje radne energijeU ovom dijelu vjebe e se gledati analiza tokova snaga pri promjeni radne energije ukljuivanjem i iskljuivanjem proizvodnih jedinica PTE Osijek te njihov utjecaj na naponske prilike i tokove snaga blizu mjesta potronje. Osnovni sluaj optereenjaSlika 2.5: Tokovi snaga prilikom ukljuivanja dvije PTE

Na slici 2.5 se moe vidjeti da kako se napon na sabirnici OSIJEK2-110 porastao za mali iznos s obzirom na stanje na slici 2.2, a jednako tako su svi naponi u mrei ostali unutar dozvoljenih granica nazivne vrijednosti. Sve tri generatora rade kao PV vor te time isporuuju u mreu stalnu radnu snagu i time odravaju napon sabirnice generatora unutar granica jalove snage generatora tj. na vrijednosti 1 p.u. U analizi tokova snaga ukljuene PTE isporuuju 27 [MW] i 17 [MW] dok jalovu snagu uzimaju iz mree te na taj nain odravaju napon kao to je vidljivo na slici 2.5. Dvije PTE zajedno isporuuju 44 [MW] u mreu te na taj nain rastereuju vod akovo-Osijek2 na kojem u velikoj mjeri smanjuju gubici radne i jalove energije to je i razlog poveanja napona na sabirnici OSIJEK2-110. Samim time a tako dolazi i do rastereenja TS akovo220/110 i nadomjesnih mrea koje su vezane na tu transformatorsku stanicu. Nasuprot rastereenju radne snage dolazi do poveanja jalove snage u sustavu iz razloga to nove dvije PTE i njihovi transformatori uzimaju iz mree jalovu snagu. Jalova energija se generira iz nadomjesnih mrea i elemenata mree kojima se smanjilo optereenje ukljuivanjem dvije PTE. Naponi u udaljenim voritima su ostali isti ili se zanemarivo promijenili te su takoer u skladu s mrenim pravilima. optereenjaOptereenje se poveava i smanjuje za 20% na sabirnicama OSIJEK2-35 i OSIJEK1-35. Kao i u sluaju na slici 2.3, na navedenim sabirnicama dolazi do poveanja potranje radne i jalove energije. Sve tri elektrane isporuuju radnu energiju kao i u sluaju s nazivnim optereenjem navedenih sabirnica dok TE-TO die isporuku jalove energije na 16 [MW], a dvije TE-TO smanjuju koliinu uzete jalove energije iz mree. Dolazi do poveanja optereenja voda akovo-Osijek2 te se na njemu poveavaju gubici radne i jalove energije i tako dolazi do malog pada napona na sabirnici OSIJEK2-110. Takoer dolazi do poveanja optereenja TS akovo 220/110 to znai da se kao u sluaju sa slike 2.3. dodatno optereuju nadomjesne mree povezane s TS akovo koje poveavaju isporuku radne i jalove energije u mreu. Iz tog razloga dolazi i do malog pada napona na TS akovo. Dolazi do neznatnih promjena napona u blizini mjesta poveanja optereenja koje jo kompenzira transformator u koji je ugraena automatska regulacija odravajui napon tako u zadanim granicama i distribucijska kompenzacija. Slika 2.6: Tokovi snaga uz 20% poveanja optereenja na sabirnicama Osijek1-35 i Osijek2-35 i ukljuenim PTE

Prilikom smanjenja optereenja za 20% na navedenim sabirnicama dolazi do smanjenja potranje jalove i radne energije u mrei. Elektrane daju radnu energiju kao i u prethodnom sluaju dok PTE poveavaju potranju jalove da bi odrali napon na sabirnici generatora, ali unutar granica jalove snage generatora. Dolazi do podoptereenja voda akovo-Osijek2 te se smanjuju radni gubici, a jalova snaga se du voda poveala tj. vod pone generirati jalovu energiju u iznosu od 289 [kVAr] i samim time raste napon na sabirnici OSIJEK2-110. Dolazi do rastereenja TS akovo 220/110 i nadomjesnih mrea povezanih s TS koje smanjuju isporuku radne i jalove energije. Dolazi do neznatnih promjena napona u blizini mjesta poveanja optereenja koje takoer kompenzira automatska regulacija transformatora i distribucijska kompenzacija.Slika 2.7: Tokovi uz 20% smanjenja optereenja na sabirnicama Osijek1-35 i Osijek2-35 i ukljuenim PTE

Iz svega navedenog, prilikom promjene proizvodnje radne energije, moe se zakljuiti da promjena proizvodnje radne energije nema previe izravnog utjecaja na naponske prilike. Promjena proizvodnje radne snage utjee na frekvenciju sustava koja u svakom trenutku u sustavu mora biti 50 Hz uz dozvoljena odstupanja od . Frekvencija se odrava pomou primarne i sekundarne regulacije turbina generatora. Ipak iz odnosa veliine jedne elektrane nasuprot veliini sustava da se zakljuiti da promjena djelatne snage jednog agregata ili cijele elektrane prouzrokuje jedva primjetnu promjenu frekvencije. To znai da to je snaga elektroenergetskog sustava vea, to su razmjerno manje oscilacije frekvencije.2. Promjena proizvodnje jalove energijeU ovom dijelu vjebe e se gledati analiza tokova snaga pri promjeni proizvodnje jalove pomou proizvodnih jedinica PTE Osijek te njihov utjecaj na naponske prilike i tokove snaga blizu mjesta potronje. Osnovni sluaj optereenjaU ovom dijelu vjebe dvije PTE elektrane su promijenjene na PQ vor to znai da proizvode konstantnu snagu ( djelatnu i jalovu) i postaju neregulirani generator konstantne jalove snage. Tako moemo manipulirati proizvodnjom djelatne i jalove energije unutar specifinih naponskih ogranienja. TE-TO ostaje raditi kao PV vor odravajui tako napon na sabirnici generatora. Proizvodnja djelatne snage kod PTE ostaje jednaka kao i u sluaju kad su djelovale kao PV vor dok e PTE-1 proizvoditi 5 [MVAr], a PTE-2 10 [MVAr] jalove snage. Slika 2.8: Tokovi snaga prilikom ukljuivanja dvije PTE i postavljajui ih kao PQ vor

Na slici 2.7 se moe vidjeti da napon na sabirnicama PRE-1 i PTE-2 raste na iznos vei od nazivnog kao i napon na sabirnici OSIJEK2-110, ali ostaje u dozvoljenim granicama odstupanja od nazivnog napona. Razlog tomu su PTE elektrane koje sada proizvode konstantnu jalovu energiju. Poto elektrane proizvode jednaku koliinu djelatne energije kao i u prethodnom sluaju kada su radile kao PV vorovi, a PTE injektiraju jalovu energiju u mreu, smanjuju se tokovi snaga kroz vod akovo-Osijek2 te on kao slabo optereen vod stvara veoma mala djelatne gubitke, dok jalovu snagu generira u iznosu od 76 [kVAr]. Isto tako se rastereuje TS akovo 220/110 te nadomjesne mree koje su povezane sa TS. Moe se zakljuiti da stavljanjem PTE u PQ nain rada te stavljajui ih u reim rada kao na slici 2.7 raste napon u blizini tih elektrana te se rastereuju nadomjesne mree te se tako i rastereuju odreeni vodovi u mrei to dovodi do blagih porasta napona, ali unato tome svi naponi ostaju u granicama propisanih mrenih pravila. optereenjaDogaanja u mrei su slina kao i kod prethodnih sluajeva smanjenja ili poveanja optereenja na sabirnicama OSIJEK2-35 i OSIJEK1-35. S obzirom da elektrane isporuuju konstantni iznos djelatne energije te PTE-1 i PTE-2 konstantan iznos jalove energije, poveanje optereenja uzrokuje dodatno optereenje nadomjesnih mrea u sustavu. To znai da e se promijeniti tokovi snaga kroz dolazni vod akovo-Osijek2 te e se taj vod vie opteretiti pa e na njemu porasti gubici koji e stvoriti blagi pad napona na sabirnici OSIJEK2-110. Prilikom smanjenja optereenja prilike u mrei su obrnute to znai da e se nadomjesne mree dodatno rasteretiti te e nastati blagi porast napona u mrei za razliku od sluaja gdje poveavamo optereenje. Naponi na srednjenaponskoj razini su regulirani automatskom regulacijom transformatora te distribucijskom kompenzacijom. Poveanje proizvodnje jalove energijePrilikom poveanja proizvodnje jalove energije PTE-1 i PTE-2 poveavaju proizvodnju na 10 [MVAr] i 15 [MVAr] dok se TE-TO takoer stavlja u funkciju kao PQ vor te proizvodi 16 [MVAr] jalove snage. Proizvodnja djelatne energije ostaje nepromijenjena.Prilikom poveanja proizvodnje jalove energije moe se primijetiti na slici 2.8 da naponi na sabirnicama generatora dodatno rastu pa tako i na sabirnice TE-TO koja je sad PQ vor. Samim tim raste i napon na sabirnici Osijek2-110 usporedno sa sluajem na slici 2.7. Na vodu akovo-Osijek2 dolazi do promjene toka jalove snage koja sad tee u smjeru akova. Vod je slabije optereen pa jo i generira jalovu snagu u iznosu od 160 [kVAr]. Nadomjesne mree smanjuju isporuku jalove energije iz razloga to proizvodne jedinice unose u sustav iznos od 41 [MVAr]. To dovodi do porasta napona u mrei na mjestima bliskima proizvodnim jedinicama, ali svi su naponi jo u dozvoljenim granicama. Na sabirnicama koje su udaljene od mjesta proizvodnje napon se ne mijenja ili se zanemarivo mijenja. Na distribucijskoj strani napon odravaju transformatori s automatskom regulacijom i distribucijskom kompenzacijom.. Slika 2.9: Tokovi snaga prilikom ukljuivanja dvije PTE i postavljajui ih kao PQ vor te poveanja proizvodnje jalove snage

optereenjaPromjena se vri na sabirnicama OSIJEK2-35 i OSIJEK1-35. Naponske prilike i tokovi snaga prilikom promjene optereenja su veoma sline kao i u prethodnim sluajevima mijenjanja optereenja. Prilikom poveanja optereenja dodatno se optereuju nadomjesne mree u sustavu. Dolazi i do blagog pada napona na sabirnicama blizu poveanja optereenja. Vod akovo-Osijek2 se dodatno optereuje te se na njemu poveavaju gubici djelatne i jalove energije. Prilikom smanjenja optereenja rastereuju se nadomjesne mree te smanjuju svoju isporuku jalove energije u sustav. Tok jalove energije vodom akovo-Osijek2 mijenja smjer, u usporedbi sa sluajem poveanja optereenja, te sada tee u smjeru akova. Vod je podoptereen pa generira jalovu snagu u iznosu od 589 [kVAr]. Naponi u blizini smanjenja optereenja su blago porasli te u TS akovo 220/110zbog rastereenja bliskih nadomjesnih mrea de okolnih vodova koji su postali generatori jalove energije. Svi naponi u mrei su unutar dozvoljenih odstupanja .Slika 2.10: Tokovi snaga uz 20% poveanja optereenja na sabirnicama Osijek1-35 i Osijek2-35 uz poveanje proizvodnje jalove energije

Slika 2.11: Tokovi snaga uz 20% smanjenja optereenja na sabirnicama Osijek1-35 i Osijek2-35 uz poveanje proizvodnje jalove energije

3. Ukljuivanje i iskljuivanje kompenzacije na prijenosnoj i distribucijskoj mreiNaponske prilike i tokovi jalovih snaga u mrei su meusobno povezani i to tako da smanjivanjem jalove nage se poveava napon i obratno. Osim troila i sami elementi mree (transformatori, vodovi) doprinose bilanci jalovih snaga. Troila, vodovi (u njihovim uzdunim reaktancijama) i transformatori trebaju induktivnu jalovu snagu, dok vodovi sa svojim pogonskim kapacitetima upravo generiraju takvu snagu. Nema ravnotee izmeu proizvedene i potroene jalove snage, a upravo je est sluaj da potronja bude vea od proizvodnje. Tada umjesto da manjak jalove snage u sustavu nadoknauju generatori u elektranama, s obzirom da tokovi jalove snage stvaraju pad napona u mrei, koristimo kompenzacijske ureaje kao npr. kondenzatorska baterija koja generira jalovu snagu u onoj toki neposredno gdje je potrebna. Ukljuena kompenzacijaProizvodne jedinice rade kao pod b) gdje PTE-1 i PTE-2 proizvode 5 [MVAr] i 10 [MVAr] a TE-TO 16 [MVAr]. Tijekom analize sluajeva pod a) i b) u TS akovo 220/110 je bila ukljuena samo jedna kondenzatorska baterija snage 16 [MVAr] te cijela distribucijska kompenzacija u mrei. Prilikom ovog razmatranja se ukljuuju preostale dvije kondenzatorske baterija u TS akovo gdje je sad ukupan iznos kompenzacije 48 [MVAr]. Za ovaj sluaj analize e se promatrati naponske prilike i tokovi snaga na sabirnici akovo-110 i akovo2-35 gdje je prikljuena jedna kondenzatorska baterija kao distributivna kompenzacija snage 4 [MVAr].Slika 2.12: Ukljuena kompenzacija u TS akovo 220/110

Na slici 2.12 moe se vidjeti kako ukljuivanje kompenzacije u TS akovo 220/110 utjee na promjenu tokova snaga u mree. Ako se uzme da je poetni sluaj na slici 2.8 moe se vidjeti da je vod akovo220-Tuzla je podoptereen te se na njemu generira 9.022 [MVAr] jalove snage u smjeru Tuzle. Dolazi do zanemarivog porasta napona na sabirnici akovo110 dok na Sabirnici akovo 220 dolazi do osjetnog porasta napona i to za 5.276 [kV]. Vodovi nazivnog napona 220 kV su podoptereeni te i oni generiraju dodatnu jalovu energiju u mreu tako da nadomjesne mree Crkovci i Mraclin uzimaju jalovu energiju iz mree. Kompenzacija na sabirnici AKOVO2-35 odrava napon u dozvoljenim granicama zajedno s automatskom regulacijom paralelnih transformatora u TS. Naponi na udaljenim voritima se ne mijenjaju ili se minimalno mijenjaju. optereenjaOptereenje se mijenja sabirnici AKOVO2-35. Promjena optereenja ne utjee u velikoj mjeri na naponske prilike i tokove snaga u mrei. Prilikom poveanja optereenja na navedenoj sabirnici potrebna energija se nadoknauje peko voda akovo110-akovo2 te dolazi do blaeg optereenja voda te napon neznatno pada na sabirnici AKOVO2-110. Prilikom smanjenja optereenja taj vod se blae rastereuje pa tako dolazi do blagog porasta napona na sabirnici AKOVO2-110. Napon na srednjenaponskoj srani se ne mijenja jer je reguliran automatskom regulacijom transformatora. Iskljuena kompenzacijaSlika 2.13: Iskljuena kompenzacija u TS akovo 220/110 i distribucijska kompenzacija u TS akovo 110/35

Na slici 2.13 moe se vidjeti kako iskljuivanje kompenzacije u TS akovo 220/110 i u TS akovo 110/35 utjee na promjenu tokova snaga u mree. S obzirom da je kompenzacija na AKOVO110 iskljuena sustav je potrebnu jalovu energiju nadoknadio iz sabirnice AKOVO-220 odnosno iz nadomjesnih mrea Cirkovci i Mraclin. Dolazi do pada napona na sabirnici AKOVO-220 to se moe vidjeti na slici 2.13. Iskljuenje kompenzacije na AKOVO2-35 se nadoknauje tako da se potrebna jalova energija uzima iz vora AKOVO-110 preko voda akovo110-akovo2. Moe se vidjeti da se ostali naponi nisu uvelike promijenili te su svi naponi u mrei unutar mrenih pravila. optereenjaOptereenje se mijenja sabirnici AKOVO2-35. Naponske prilike i tokovi snaga prilikom promjene optereenja na navedenoj sabirnici se ponaaju u jednakoj mjeri kao i kada je kompenzacija ukljuena, a to znai da se opet ili optereuje nadomjesne mree ili rastereuje nadomjesne mree jalovom snagom te se shodno tome odnose male promjene napona na sabirnicama kao i u sluaju ukljuivanja kompenzacije.

3. ZAKLJUAKPrilikom izvoenja ove vjebe je koriten programski paket Easy Power u kojem je modelirana realna visokonaponska prijenosna mrea prijenosnog podruja Osijek do 2003 god. koja je relativno slabija. Tokom vjebe smo vrili simulacije tijekom kojih smo analizirali naponske prilike i utjecaj tokova snaga na mreu.U prvom djelu vjebe smo analizirali tokove snaga u mrei i naponske prilike za zateenu mreu u kojoj je u funkciji samo jedna proizvodna jedinica TE-TO Osijek dok su dvije PTE izvan funkcije.U drugom dijelu vjebe smo vidjeli ponaanje sustava nakon odreenih promjena koje se dogaaju u mrei. Mijenjala se proizvodnja djelatne energije ukljuivanjem PTE-1 i PTE-2 elektrana, te se mijenjala proizvodnja jalove energije mijenjanjem karaktera vorova elektrana iz PV u PQ vorove. Nadalje se iznos jalove energije u mrei poveavao ili smanjivao ukljuivanjem i iskljuivanjem kompenzacijskih ureaja u prijenosnoj i distribucijskoj mrei. Tijekom simulacije se moglo vidjeti kako uraene promjene ne mijenjaju naponske prilike u toj mjeri da napon izae van dozvoljenih granica ili da doe do preoptereenja nekog elementa sustava. Nadalje moglo se vidjeti na koji nain jalove snage utjeu na naponske prilike u mrei dok smo vidjeli da promjena djelane energije ne utjee izravno na naponske prilike u mrei ve na iznos frekvencije u mrei.

3