JAVNI PRIHODI

Za ostvarivanje zadataka i mjera koje je država obvezna izvršiti na temelju ustava, zakona i ostalih propisa – potrebni PRIHODI

JAVNI PRIHODI – sredstva kojima država zadovoljava javne potrebe iz svoje nadležnosti;

11

zadovoljava javne potrebe iz svoje nadležnosti;

Različiti čimbenici utječu na sustav javnih prihoda zemlje – društveno-ekonomski sustav; političko uređenje, dohodak po stanovniku, gospodarska struktura, broj stanovnika, geografske značajke (veličina teritorija), politička i ekonomska povezanost s drugim zemljama;

OBILJEŽJA JAVNIH PRIHODA

Sredstva kojima država i njezina javnopravna tijela zadovoljavaju javne potrebe iz svoje nadležnosti.

ubiru se u novcu

ubiru se periodično

ubiru se, u pravilu, iz prihoda i dohotka, a samo iznimno iz ubiru se, u pravilu, iz prihoda i dohotka, a samo iznimno iz imovine (iz iznosa koji se ekonomski obnavljaju, dio su novostvorene vrijednosti)

služe za podmirivanje državnih (javnih) potreba (broj i intenzitet određen ulogom države u društveno-ekonomskom životu zemlje, političkim uređenjem, gospodarskom razvijenošću, brojem stanovnika i veličinom teritorija,…)

2

KRITERIJI ZA KLASIFIKACIJU JAVNIH PRIHODA

a) prema vremenu pritjecanja (redoviti i izvanredni)b) prema načinu stjecanja prava na prihode (originarni i

derivativni)c) prema karakteru vlasti u odnosima u kojima se kao

jedan subjekt pojavljuje država, a kao drugi subjekt jedan subjekt pojavljuje država, a kao drugi subjekt fizička ili pravna osoba (privatnopravni i javnopravni)

d) prema subjektu od kojega se ubiru (prihodi od fizičkih osoba i prihodi od pravnih osoba)

e) prema financijskoj autonomiji i financijskom suverenitetu (prihodi širih i prihodi užih teritorijalnih jedinica)

f) ostali kriteriji...

3

A) PREMA VREMENU PRITJECANJA

Redoviti

tijekom dužeg razdoblja stalno se ubiru u redovitimvremenskim razmacima iz izvora koji se permanentnoekonomski obnavljajuekonomski obnavljaju

to su prihodi kojima se podmiruju redoviti rashodi, anjihovo je ubiranje uređeno tako da se u pravilupritjecanje određenog prihoda (s obzirom na vrijemenjihova pritjecanja i s obzirom na ubrane iznose)podudara s rashodom čije je podmirenje planirano zaodređeni termin u određenoj visini

4

Izvanredni

uvode se u slučaju nužde, kad raspoloživa sredstva nisudovoljna za podmirenje nekih novih (nepredviđenih,neplaniranih) rashoda

ubiru se u slučajevima kad se pojavi potreba zapokrivanjem izvanrednih rashoda

ubiru se povremeno i privremeno, jednokratno ili ubiru se povremeno i privremeno, jednokratno ilivišekratno, toliko dugo i u onim iznosima koji supotrebni za podmirenje izvanredne potrebe zbog koje jenjihovo ubiranje postalo nužno

prestaju se ubirati kad je zadovoljena potreba koja jeuzrokovala njihovo ubiranje

primjeri izvanrednih javnih prihoda – javni zajam;izvanredni porezi;

5

B) PREMA NAČINU STJECANJA PRAVA NA PRIHODE

Originarni (izvorni) prihodi koje država kao i svaki drugi gospodarski subjekt ostvaruje

svojom gospodarskom aktivnošću (javna poduzeća) ili na temelju pravavlasništva;

prihodi koje država temeljem prava vlasništva ostvaruje od državneimovine – ostvaruje ih u svojstvu poduzetnika, odnosno od državnihpoduzeća ili državne imovine;poduzeća ili državne imovine;

država je vlasnik javnih poduzeća, organizira i upravlja njihovomgospodarskom aktivnošću i na kraju ubire prihod koji je nastao kaonjihov rezultat

ovi su prihodi izravan rezultat angažmana države kao gospodarskogsubjekta – pozicija države pri stjecanju originarnog prihoda bitno se nerazlikuje (uvjetno rečeno) od položaja koji imaju drugi gospodarskisubjekti – fizičke i privatno-pravne osobe;

šumarstvo, vodoprivreda, javna poduzeća

6

Derivativni (izvedeni)

ubiru se kao prisilni prihodi koje država ostvaruje na temelju suverene vlasti tj. financijskog suvereniteta države te korištenja pravne neograničenosti vlasti pri donošenju pravnih propisa kojima za pravne i fizičke subjekte uvodi obvezu plaćanja prihoda izvedeni su iz ekonomske snage fizičkih i pravnih osoba - iz prihoda,

dohotka i imovine pravnih i fizičkih osoba, te postaju vlasništvom države koja ih raspoređuje za podmirenje javnih rashoda;države koja ih raspoređuje za podmirenje javnih rashoda;

financijski suverenitet države sastoji se od tri elementa:• neovisnost državne vlasti (državna je vlast u donošenju

svojih odluka slobodna od svakog stranog miješanja)• supremacija (lat. supremus – najviši) državne vlasti (država

može nametati svoju volju svima na svom teritoriju)• pravna neograničenost državne vlasti (nitko i ništa, osim

prirodnih, političkih i faktičkih ograničenja državu ne ograničava u donošenju pravnih akata i pravnih normi)

7

C) PREMA KARAKTERU VLASTI U ODNOSIMA U KOJIMA SE KAO JEDAN SUBJEKT POJAVLJUJE DRŽAVA, A KAO DRUGI SUBJEKT FIZIČKA ILI PRAVNA OSOBA

Podjela više s pravnog, nego s ekonomskog stajališta

Privatnopravni Privatnopravni

proistječu iz statusa države identičnog statusu svakogdrugog pojedinca - gospodarskog subjekta koji ostvarujeprihode svojom gospodarskom aktivnošću temeljenom napravu vlasništva

to su prihodi od javnih poduzeća i prihodi od državne imovine (originarni)

8

Javnopravni

prihodi koje država ostvaruje temeljem svoga statusa koji je postavlja iznad pojedinaca i daje joj pravo naređivanja, što ona iskorištava donoseći pravne akte u kojima nameće obvezu plaćanja prihodaobvezu plaćanja prihoda

najznačajniji predstavnici ove vrste javnih prihoda su porezi, doprinosi i pristojbe (derivarivni)

9

D) PREMA SUBJEKTU OD KOJEGA SE UBIRU

važno s gledišta ekonomskog i socijalnog obilježja Prihodi od fizičkih osoba prihodi koje država ubire iz dohotka i/ili imovine

fizičkih osoba plaćanju ove vrste prihoda podliježu sve osobe koje plaćanju ove vrste prihoda podliježu sve osobe koje

obavljaju djelatnost ili posjeduju imovinu temeljem koje ili iz koje su dužne plaćati raznovrsna davanja regulirana pravnim aktima dotične države

Princip teritorijalnosti

10

Prihodi od pravnih osoba

prihodi koje država ubire pretežno od pravnih osoba na temelju zakonskih propisa (npr. porez na dobit) ili na temelju ugovora (zajmovi)na dobit) ili na temelju ugovora (zajmovi)

odnos prihoda od fizičkih osoba i prihoda od pravnih osoba u ukupnim državnim prihodima pojedinih država ovisi o društveno–političkom uređenju i o vlasničkim odnosima

Princip teritorijalnosti

11

E) PREMA FINANCIJSKOJ AUTONOMIJI I FINANCIJSKOM SUVERENITETU

Prihodi od širih i užih teritorijalnih jedinica (financijsko-autonomnih političko-administrativnih jedinica)

Financijska autonomija – pravo na samoorganizaciju koja uključuje i pravo na samostalnu normativnu djelatnost; ovlaštenje subjekata javnog financiranja, temeljeno na ustavu ovlaštenje subjekata javnog financiranja, temeljeno na ustavu

i zakonu, za prikupljanje novčanih sredstava od j. prihoda i njihovo samostalno raspoređivanje;

kojoj će teritorijalnoj jedinici (užoj ili široj) i u kojem iznosu pripadati prihod ubran primjenom nekog od instrumenata prikupljanja javnih prihoda nije samo financijski problem, nego prije svega političko pitanje – grad, općina, županija, država;

EU – naddržavni prihodi

12

Prihodi širih političko teritorijalnih jedinica –centralni organ – ovlaštena uvoditi obvezu plaćanja poreza, doprinosa, pristojbi i drugih davanja;

Prihodi užih teritorijalnih jedinica – općina,..., - Prihodi užih teritorijalnih jedinica – općina,..., -pravo da za izvor i vrste prihoda određene propisima centralnih organa odrede npr. razna oslobođenja i olakšice, visinu porezne obveze te detaljnije reguliraju materiju o tim prihodima (prirez)

13

Raspodjela prihoda može se obaviti primjenom triju sustava:

a) sustav odvojenih prihoda (sustav separacije) –svako javnopravno tijelo ima vlastite prihode kojima financira zadatke iz svoje nadležnosti

b) sustav zajedničkih prihoda (sustav participacije) –b) sustav zajedničkih prihoda (sustav participacije) –samo jednoj teritorijalnoj jedinici u složenoj državi priznaje vlastite izvore prihoda, dok ostale jedinice samo participiraju u tim prihodima

c) mješoviti sustav – kombinacija prethodna dva sustava, a sastoji se u tome da pojedine teritorijalne jedinice pribavljaju dio prihoda prema sustavu separacije (vlastiti prihodi), a drugi je dio rezultat participacije u prihodima drugih (užih ili širih) jedinica

14

PREMA EKONOMSKIM OBILJEŽJIMA IZVORA:

iz imovine,

dobiti,

dohotka, dohotka,

potrošnje,

od deficitnog financiranja,

iz vlastitih izvora javnih kolektiva,

darovi

15

Povratni i nepovratni

Prihodi koji se izdvajaju za podmirivanje državnih potreba u pravilu nepovratni – povratnost se ogleda u javnim uslugama koje država pruža – rijetko postoji ekvivalencija plaćenog i dobivenog obveznici plaćanja imaju određenu korist od korištenja javnih

dobara i usluga koja ne mora uvijek biti u izravnoj vezi s visinom prihoda koji su izdvojili prisilno ili dragovoljno za privremeno

POREZNI SUSTAVPOREZNI SUSTAV 1616

prihoda koji su izdvojili prisilno ili dragovoljno za privremeno financiranje određenih rashoda; veća povratnost kod siromašnijih

kada postoji jednakost govorimo o korisnosti (plaćanje cestarine – plaća se za održavanje ceste koja se koristi)

U užem smislu “povratnost” - sve važnije mjesto zauzimaju sredstva koja su fizičke i pravne osobe izdvojile za privremeno financiranje određenih rashoda – u obliku zajmova – na njih država plaća kamate kao cijenu financiranja (mogući i beskamatni zajmovi)

S obzirom na namjenu trošenja prikupljenih prihoda

Namjenski – destinirani - točno utvrđena namjena utroška sredstava ubranih primjenom pojedinog financijskog instrumenta (posebni porez na naftne derivate – za održavanje i izgradnju autocesta; takse –održavanje zgrada pravosudnih organa,...)održavanje zgrada pravosudnih organa,...) Jače izražen namjenski karakter čim je veći stupanj

decentralizacije nadležnosti države

Nenamjenski – nedestinirani - za zadovoljavanje svih društvenih potreba – svrha trošenja nije unaprijed utvrđena Jednostavnije upravljanje proračunom – prikupljena sredstva se

mogu koristiti za bilo koji potrebu

17

S OBZIROM NA PREVALJIVOST, ODNOSNO SNOŠENJE FISKALNOG TERETA

Kriterij - da li fiskalni obveznik snosi sam fiskalni teret – s obzirom na intenciju zakonodavca

Izravni (neposredni, direktni) – fiskalni obveznik snosi sam izravno fiskalni teret; izravno fiskalni teret;

Neizravni (posredni, indirektni) – fiskalni teret se snosi posredno kroz potrošnju robe i usluga (u cijeni dobra ili usluge sadržana i fiskalna obveza)

18

S OBZIROM NA ŠTO SE ODNOSI FISKALNA OBVEZA

Subjektni fiskalni oblici – oni kod kojih je činjenica utvrđivanja osobe fiskalnog obveznikautvrđivanja osobe fiskalnog obveznika –– subjektasubjektanajvažnija za utvrđivanje te fiskalne obveze (porezi i doprinosi od samostalne djelatnosti – utvrđuje se fiskalna osnovica pa fiskalna obveza)fiskalna osnovica pa fiskalna obveza)

Objektni fiskalni oblici - oni kod kojih je za utvrđivanje za utvrđivanje fiskalne obveze bitan objekt fiskalne obveze bitan objekt –– predmet fiskalne predmet fiskalne obvezeobveze (porez na promet – predmet fiskalne obveze je promet određene vrste proizvoda – pri tome prodavatelj dužan obračunati i uplatiti porez na promet proizvoda, dok fiskalni teret snosi kupac)

19

U novcu i u naturalnim oblicima (u manjoj mjeri –darovanja, nasljeđivanja – zbirke kipova, zgrade, zemljišta po odluci darodavca u kulturne, znanstvene, nastavne ili druge svrhe,...)

Osnovni i posebni fiskalni oblici (u federalno uređenim fiskalnim sustavima)

nositelj više – centralne fiskalne vlasti obično je nositelj osnovnog fiskalnog oblika, a nositelj niže – lokalne vlasti je nositelj posebnog fiskalnog oblika

20

S obzirom na korištenje fiskalnog suvereniteta (prema vrsti prihoda)

FISKALNI PRIHODI – oni koje javna vlast uvodi svojim autoritetom, korištenjem svoga financijskoga i fiskalnoga suvereniteta prisilno, prisvajanjem dijela ekonomske snage fizičkih i pravnih osoba; Fiskalni suverenitet – ustavno i zakonsko ovlaštenje i pravo na

utemeljenje, uvođenje i određivanje visine fiskalnih prihoda;Financijski suverenitet – ovlaštenje subjekata javnog financiranja

POREZNI SUSTAVPOREZNI SUSTAV 2121

21

utemeljenje, uvođenje i određivanje visine fiskalnih prihoda; Financijski suverenitet – ovlaštenje subjekata javnog financiranja

utemeljeno na ustavu i zakonima da mogu prikupljati novčana sredstva i samostalno ih raspoređivati;

Temelj prikupljanja fiskalnih javnih prihoda jest obilježje OBVEZNOSTI – ne ostvaruju se posredstvom tržišta (ponude i potražnje) već temeljem državne prisile;

Ostvaruju se U NOVCU;

U fiskalne prihode ubrajaju se:Porezi - financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima države

podmiruju rashode iz svoje nadležnosti; obaveza koju svaki pojedinac ili pravni entitet mora plaćati državi ili funkcionalnom ekvivalentu državi;

Carine - jedan od posrednih oblika poreza koji se ubire prilikom prijelaza robe preko državne odnosno carinske granice;

Takse (pristojbe) – naknada za poslove ili usluge javnih ili

ovlaštenih organa ili službi;

Doprinosi - obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje

POREZNI SUSTAVPOREZNI SUSTAV 2222

22

Doprinosi - obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javno pravno tijelo ima, obavljajući na svoju inicijativu određene materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni i javni interes određenog kruga pojedinaca; namjenski prihod javnopravnog tijela

Parafiskaliteti – fiskalni oblici koji imaju iste karakteristike kao i pojedini fiskaliteti, ali prihodi skupljeni na ime njih nisu prihod proračuna već određenog fonda, institucije ili uplatnog računa, namijenjenih financiranju određenih javnih potreba;

NEFISKALNI PRIHODI – ne javljaju se kao posljedica prisile javne vlasti; njihova struktura nije stabilna te se mogu sakupljati:

na temelju vlasništva

posebnom financijsko-monetarnom aktivnošću države

iz ostalih nefiskalnih izvora.

U nefiskalne prihode ubrajaju se:

POREZNI SUSTAVPOREZNI SUSTAV 2323

U nefiskalne prihode ubrajaju se: Prihodi od javne imovine

Deficitno financiranje javnih izdataka (javni dug)

Vlastiti prihodi tijela javne vlasti

Darovi

PRISTOJBE (TAKSE)

naknada za poslove ili usluge javnih ili ovlaštenih organa ili službi koje pojedinac zatraži

oblik prikupljanja prihoda države poznat već i u antičkim državama (sudske pristojbe, pristojbe za pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima, pristup u hramove gdje se prinosila žrtva bogovima, pristojbe za upotrebu vode u gospodarske svrhe); potom i u feudalnim uređenjima;

takse su se naplaćivale za usluge koje su državni organi činili fizičkim osobama

24

obveza plaćanja za podmirenje troškova pojedinog akta, izazvanog od stranke, na njezin zahtjev

prihodi koje država ili druga javna tijela primaju kao protunaknadu od pojedinaca i grupa za učinjene usluge svojih tijela i ustanovaustanova

Izravan odnos tražitelja usluge i izvršitelja –naknada za izravnu uslugu (izravna korist), za razliku od poreza pri čemu obveznik od plaćanja poreza ima neizravnu korist

25

Za razliku od poreza i doprinosa koji su prisilni i podliježu sankcijama, pristojbe su relativnodobrovoljan prihod, odnosno obveznik ih plaća samo u slučaju da je zatražio određenu nematerijalnu uslugu nadležnog tijela za koju je predviđeno plaćanje pristojbe (no ukoliko ne plati pristojbu, neće ni dobiti uslugu) – uvjetna obvezatnost

Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog Svrha plaćanja pristojbi jest u podmirenju konkretnog troška uzrokovanog izvršenjem zatražene usluge, dok se porezima podmiruje širi krug akcija u interesu šireg kruga korisnika s ciljem zadovoljenja javnih potreba

S gledišta interesa – plaćanje pristojbi u svezi je sa zadovoljenjem interesa pojedinca, dok je kod plaćanja poreza u fokusu javni interes

26

Plaćaju se neovisno o državljanstvu tražitelja usluge, prema mjestu obavljanja usluge – načelo teritorijalnosti

Naknada za rad državnih tijela ili ustanova u izvršenju izravne intelektualne, nematerijalne usluge koja izravne intelektualne, nematerijalne usluge koja zadovoljava osobni interes tražitelja, a plaća se na temelju načela teritorijalnosti

27

Na visinu pristojbe utječu razni elementi (političkog, socijalnog, ekonomskog karaktera):

trebala bi odrazit troškove koje je državno tijelo imalo prilikom izvršenja usluge njezinu tražitelju –nematerijalna usluga koju je, međutim često teško izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja izmjeriti (rashodi što ih ima tijelo koje obavlja neku uslugu za koju se plaća taksa, nisu uzrokovani samo poslovima vezanim uz izvršenje konkretne usluge)

korist koju će tražitelj usluge od nje imati (veća osobna korist za tražitelja usluge – veća pristojba)

28

usluga koju fizička ili pravna osoba traži od državnog tijela ne mora biti ograničena samo na zadovoljenje osobnog interesa njenog tražitelja već za uslugu može postojati i javni interes, tj. korist –stimulativne pristojbe – niže – dio tereta koji proizlazi iz pristojbe preuzima javnopravno tijelo (poticanje obrtništva – utjecaj na smanjenje nezaposlenosti, razvoj pojedinih regija,…)nezaposlenosti, razvoj pojedinih regija,…)

u određenim slučajevima iznosi pristojbi mogu biti utvrđeni vrlo visoko – nisu razmjerni usluzi za koju se plaćaju – preventivne pristojbe – (visoke sudske pristojbe za određene spise koji nepotrebno opterećuju nadležno tijelo s ciljem da se rastereti od radnji od kojih nema koristi i koje su beznačajne, a angažiraju kapacitete – beznačajni predmeti)

29

na visinu taksene obveze utječe i određeni broj osobnih oslobođenja (socijalne prilike tražitelja) i predmetnih oslobođenja (određene radnje; zasnivanje radnog odnosa, npr.) – kod usluga koje su oslobođene pristojbi, troškove na sebe preuzima su oslobođene pristojbi, troškove na sebe preuzima država i podmiruje ih iz prihoda prikupljenih drugim instrumentima

30

može se podmiriti u gotovu novcu – izravno plaćanje pristojbi

obično se plaćaju kupnjom pristojbenih (taksenih) maraka (biljega) koje emitira nositelj fiskalne vlasti, i drugih vrijednosnica -(taksenih) maraka (biljega) koje emitira nositelj fiskalne vlasti, i drugih vrijednosnica -neizravno podmirenje taksene obveze

31

KLASIFIKACIJA PRISTOJBI

Prema tijelima koji obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja taksi:

Administrativne – za rad državnih organa i ustanova te drugih organizacija za čije su usluge propisane –nazivaju se još i državnim taksama (carinske, konzularne – za rad konzularnih i diplomatskih organa, katastarske, – za rad konzularnih i diplomatskih organa, katastarske, za zaštitu patenata,)

Sudske – u postupku pred sudom; u postotku ili u apsolutnom iznosu

Komunalne – za korištenje određenim pravima, predmetima i uslugama koji su utvrđeni u tarifi komunalnih taksi (boravišne pristojbe - prema teoriji su parafiskaliteti)

32

Prema tijelu koje utvrđuje pristojbenuobvezu: pristojbe koje propisuju centralna državna tijelapristojbe koje propisuju centralna državna tijela

pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice pristojbe koje propisuju uže teritorijalne jedinice

Prema vremenu plaćanja: pristojbe koje se plaćaju unaprijedunaprijed – prije

izvršenja usluge

pristojbe koje se plaćaju unatragunatrag – nakon izvršenja usluge

Prema obujmu - broju izvršenih usluga za koje se plaćaju: pojedinačne pojedinačne – svaka usluga zasebno

paušalnepaušalne – za više usluga u cjelini

33

U užem smislu pristojbe dijelimo na:

Upravne pristojbe,

Sudske pristojbe i

Javnobilježničke pristojbe Javnobilježničke pristojbe

34

Upravne pristojbe - za spise i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima županije, grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti

Obveznik - osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje se plaćaju pristojbe odnosno obavljaju radnje za koje se plaćaju pristojbe

Plaćanje pristojbe nastaje po predaji zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave - u pravilu u momentu nastanka pristojbene obveze.

podijeljene su prema grupi spisa ili radnji koje se na zahtjev poduzimaju, izdaju i obavljaju

35

U upravne pristojbe spadaju: pristojbe iz vodoprivrede, za zaključenje braka, iz oblasti vanjskih poslova, iz oblasti unutarnjih poslova, carinske pristojbe, iz oblasti prosvjete i kulture, za obavljanje djelatnosti, građevinske pristojbe, iz oblasti zdravstva, katastarske pristojbe, iz oblasti poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i pristojbe, iz oblasti poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i lova, prometne pristojbe, za zaštitu kulturne i prirodne baštine, iz ugostiteljstva i turizma, za zaštitu okoliša, gospodarske pristojbe

36

Sudske pristojbe – u parničnom, izvanparničnom, ovršnom, ostavinskom, zemljišnoknjižnom postupkom, kaznenom postupku po privatnoj tužbi, postupku u upravnim sporovima, postupku upisa u sudski registar, postupku stečaja i likvidacije i u drugim slučajevima propisanim Zakonomdrugim slučajevima propisanim Zakonom

plaća osoba koja podnosi zahtjev

u parničnom postupku plaćaju se pristojbe prema vrijednosti predmeta spora (tarifa sudskih pristojbi za tužbu i protutužbu)

37

Javnobilježničke pristojbe - za isprave i radnje javnog bilježnika

plaćanje se vrši u visini utvrđenoj tarifom javnobilježničkih pristojbi

pristojbe treba platiti osoba u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonompoduzimaju radnje propisane zakonom

pristojbena obveza nastaje za podneske, za javnobilježničke radnje, za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode i za javnobilježničke isprave

38

ZNAČAJKE PRISTOJBI:

U pozadini stoji protučinidbastoji protučinidba

Nematerijalni karakter uslugeNematerijalni karakter usluge

Usluga za koju se naplaćuje isključivo je pravo Usluga za koju se naplaćuje isključivo je pravo javnopravnih tijela javnopravnih tijela (sud, katastar,…)javnopravnih tijela javnopravnih tijela (sud, katastar,…)

Odražava cijenu usluge cijenu usluge na koju utječu razni činitelji utječu razni činitelji (trošak, korist, interes, narav, socijalni kriteriji…)

Ne ovise o kretanju ponude i potražnjeNe ovise o kretanju ponude i potražnje

Načelo teritorijalnostiteritorijalnosti (neovisno o državljanstvu)

Usluga na zahtjev pojedincana zahtjev pojedinca

39

DOPRINOSI

doprinosi su fiskalni oblici pomoću kojih se prikupljaju sredstva za financiranje određenih javnih potreba

po određenim karakteristikama razlikuju se od pristojbi i poreza, no nema općeprihvaćene nema općeprihvaćene definicije doprinosadefinicije doprinosa – neslaganja u financijskoj pristojbi i poreza, no nema općeprihvaćene nema općeprihvaćene definicije doprinosadefinicije doprinosa – neslaganja u financijskoj teoriji

dugo vremena nisu se uopće smatrali samostalnom vrstom javnih prihoda – smatrali se kategorijom pristojbi koje je potrebno platiti za poseban odnos građana i države – kao naknadu za pojedinačnu korist od aktivnosti države

40

razvitku doprinosa doprinosi izgradnja gradova te razvoj lokalnih financija – ubire se za podmirenje različitih rashoda – gradovi bili angažirani na izvođenju raznovrsnih radova, izgradnji objekata i njihovu održavanju – radovi i objekti su izravno koristili većoj ili manjoj grupi ljudi (izgradnja putova, zaštita od poplava, kanalizacija, vodovodna i zaštita od poplava, kanalizacija, vodovodna i plinska mreža… utjecalo na vrijednost nekretnina)

Zbog izravne materijalne koristi koju su vlasnici okolnih nekretnina imali od aktivnosti gradova –obvezni da jednim dijelom sudjeluju u podmirenju troškova izgradnje i održavanja objekata

41

Razvoj doprinosa vezan uz razvoj zajednica određenih interesnih skupina osnovanih radi zadovoljenja određenih točno utvrđenih potreba, za što raspolažu s više-manje potreba, za što raspolažu s više-manje samostalnim sredstvima koje samostalno i troše – parafiskalni karakter

42

Modaliteti prikupljanja sredstava za financiranje lokalnih rashoda u gradovima razlikovali su se u različitim zemljama, stoga različito definirani i doprinosi

Postoji određena izravna korist od usluge koju država čini određenoj grupi građana za koju plaćaju doprinos, a koja se može vrijednosno izraziti;a koja se može vrijednosno izraziti;

Suvremena financijska teorija nije prihvatila stajalište da su doprinosi cijena za izvršene usluge (ekvivalentnost), no kod utvrđivanja doprinosa vodi se računa o koristi koju obveznik ima od rada javnopravnih tijela

43

Temeljne karakteristike doprinosa:

Postojanje stvarne ili moguće koristi koju određeni krug korisnika ima od aktivnosti države i javnopravnih tijela – naknada za neposrednu korist

Obveza plaćanja doprinosa nije uzrokovana zahtjevom obveznika – inicira javnopravno tijelo

Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imaju obveznici doprinosa od aktivnosti javnopravnih tijela – koristi su materijalne prirode

Imaju obvezni karakter – neplaćanje povlači sankcije

Ubiru se u novcu

44

Razlikuju se od poreza

Obveznici imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijela, a visina obveze plaćanja je u korelaciji s tom korisnošću - protučinidba

Obveza plaćanja nema opći, univerzalni značaj, već tereti ograničen krug osoba koje imaju izravnu korist od rada javnopravnih tijelaod rada javnopravnih tijela

Prihod su određenog tijela, institucije, a ne proračuna države

Unaprijed im je određena namjena – destinirani

Visina ovisi o troškovima tijela pri obavljanju određene aktivnosti ili o vrijednosti posebne koristi koju imaju obveznici doprinosa od te aktivnosti javnopravnih tijela

45

Razlikuju se od pristojbi:

Obveza plaćanja nije inicirana od strane obveznika doprinosa

Za obveznike proizlazi materijalna korist od aktivnosti državnih organa, tj. javnopravnih tijela (zavod za socijalno osiguranje, gospodarska komora, vodoprivredna organizacija,…)komora, vodoprivredna organizacija,…)

Prisila jače izražena kod doprinosa

Prihodi od pristojbi su u pravilu proračunski nedestinirani; doprinosi su prihodi proračuna odgovarajućih fondova

Korist od pristojbe individualna, a od doprinosa – širi krug

46

Doprinosi su obvezna davanja obvezna davanja kojima obveznik sudjeluje u troškovima što ih javnopravno tijelo sudjeluje u troškovima što ih javnopravno tijelo ima obavljajući na svoju inicijativu na svoju inicijativu određene materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni materijalne usluge koje zadovoljavaju osobni interes određenog kruga pojedinaca i javni i javni interesinteres

47

CARINE

posebna vrsta poreza koji država naplaćuje pri prenošenju, odnosno prelasku robe preko carinske crte

indirektni porez u vanjskotrgovinskoj razmjeni indirektni porez u vanjskotrgovinskoj razmjeni uglavnom kao porez koji se naplaćuje pri uvozu

dobara vrsta fiskalnih prihoda uvodi se s ciljem prikupljanja prihoda ili zaštite

domaće proizvodnje

48

Carine se primjenjuju iz više razloga, najčešće stoga što država pomoću njih želi: regulirati opseg i usmjeravati tijekove

vanjskotrgovinske razmjene

zaštititi domaću proizvodnju odnosno poticati opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine opći gospodarski razvitak ili razvitak pojedine proizvodnje

pomoći uravnoteženju bilance plaćanja

zbog potreba državnog proračuna Kao instrument vanjske politike, dodatkom na

cijene robe i usluga utječe na obujam i vrijednost vanjske trgovine; ujedno je i važan izvor državnih prihoda

49

Najvažniji nacionalni zakonski propisi koji uređuju carinski sustav republike Hrvatske jesu:

Carinski zakon,

Zakon o carinskoj tarifi,

Zakon o carinskoj službi, Zakon o carinskoj službi,

Zakon o slobodnim zonama,

Zakon o općem upravnom postupku te

međunarodni sporazumi i konvencije

Carinska stopa koja se obračunava na pojedinu vrstu robe propisana je Zakonom o carinskoj tarifi

50

brojni kriteriji za razvrstavanje carina:

s obzirom na smjer kretanja robes obzirom na smjer kretanja robe:

uvozne,

izvozne (cilj otežati ekonomskim, a ne administrativnim putem, izvoz robe, kako bi se prvobitno zadovoljile domaće potrebe – rjeđe u uporabi) i prvobitno zadovoljile domaće potrebe – rjeđe u uporabi) i

tranzitne

51

s obzirom na svrhu carines obzirom na svrhu carine: :

ekonomske ili zaštitne - štite nacionalnu privredu od strane konkurencije (ubrajaju se i prohibitivne – izuzetno visoke stope)

financijske ili fiskalne - namiču sredstva za financiranje javnih potreba; na robu koja se u zemlji ne proizvodi ili je proizvodnja zanemariva (prema ekonomskom i geografskom čimbeniku; luksuzna roba)

socijalno-političke – proizvodi koji se iz socijalnih razloga socijalno-političke – proizvodi koji se iz socijalnih razloga carine po nižim stopama ili se oslobađaju carine (lijekovi, neki prehrambeni proizvodi, medicinska pomagala,…)

antidampinške – u zemljama u kojima je proveden damping (niskim izvoznim cijenama vlastitu robu izvesti na strano tržište – monopoliziranje - unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge po cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda u zemlji izvoznici) - protumjera

52

s obzirom na osnovicu za obračun carine: s obzirom na osnovicu za obračun carine: na vrijednost – ad valorem uvezene robe (fakturna

vrijednost) – u suvremenim carinskim sustavima,

specifične (kvantitativne) - po vrsti i količini, a carinska stopa je određena po količinskim jedinicama u određenom iznosu)i

kombinirane

53

s obzirom na subjekte odlučivanja, odnosno način s obzirom na subjekte odlučivanja, odnosno način donošenja propisa: donošenja propisa:

autonomne – država donosi i mijenja samostalno na temelju svog financijskog suvereniteta

ugovorne (konvencionalne) – donose se i mijenjanju na temelju bilateralnog ili mijenjanju na temelju bilateralnog ili multilateralnog sporazuma među autonomnim i suverenim državama

54

prema visini carinske stope, odnosno s obzirom na prema visini carinske stope, odnosno s obzirom na stupanj stupanj beneficiranjabeneficiranja: :

preferencijalne - one kod kojih se primjenjuju niže niže carinske stope carinske stope od uobičajene jer se roba uvozi iz zemlje s kojom su ugovorene neke povlastice – uvoz se na taj način preferira, stavlja u povlašten položaj za te zemlje

diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom opterećuje višom carinskom stopom od uobičajene diferencijalne - one kod kojih se neka roba opterećuje višom carinskom stopom opterećuje višom carinskom stopom od uobičajene zbog ekonomskih ili političkih razloga (zaštita domaće proizvodnje – zaštitne carine; uvoz iz određene zemlje kao odgovor na carinski postupak kojem je u toj zemlji podvrgnuta roba iz zemlje koja uvodi te carine – retorzivna carina)

55

s obzirom na vrstu robe koja se carini: carine na industrijske proizvode i carine na poljoprivredne proizvode.

s obzirom na uravnoteženje domaćih i inozemnih cijena: antidampinške i kompenzatorne

56

Carinska osnovica - vrijednosno – naturalna osnovica na koju se primjenjuje carinska stopa iz carinske tarife.

vrijednost robe,

naturalne veličine (kom, l, kg)

kombinacija: vrijednost robe i fizički pokazatelji

Carinska vrijednost, odnosno, carinska valuacija koja je parametar za carinu «ad valorem» polazi od:

unutrašnje tržišne cijene zemlje izvoznicetržišne cijene zemlje izvoznice, izvozne cijene izvozne cijene zemlje izvoznice, prodajne cijene prodajne cijene slične robe u zemlji uvoznici slične robe u zemlji uvoznici i fakturne cijenefakturne cijene

57

«Carinska vrijednost uvezene robe trebala bi se zasnivati na stvarnoj vrijednosti uvoznog proizvoda na koji se primjenjuje carina ili na stvarnoj vrijednosti sličnog proizvoda i ne bi se stvarnoj vrijednosti sličnog proizvoda i ne bi se trebalo zasnivati na vrijednosti proizvoda domaćeg podrijetla ili na proizvoljnoj ili fiktivnoj vrijednosti.» - čl. VII GATT-a i jedan od uvjeta za primitak u WTO

58

Carinska stopa - postotak ili apsolutna vrijednost koja se primjenjuje na carinsku osnovicu.

različiti kriteriji razvrstavanja :

način izražavanja carinske stope: u postotku i u apsolutnom iznosu,

s obzirom na raspon: minimalne, maksimalne i stope u rasponu od minimalnih do maksimalnih,rasponu od minimalnih do maksimalnih,

s obzirom na povlastice: preferencijalne i diferencijalne,

s obzirom na samostalnost odlučivanja o visini: autonomne i konvencionalne,

s obzirom na stupanj obrade robe: na sirovine, na poluproizvode i na gotove proizvode,

s obzirom na sezonu: sezonske i nesezonske

59

Carinska tarifa - pravni propis koji se donosi u obliku zakona

službeno ustanovljeni popis carinskih pristojbislužbeno ustanovljeni popis carinskih pristojbi

sustavni popis proizvoda koji se sastoji od nazivlja (nomenklature) robe s pripadajućim šiframa, odnosno tarifnim oznakama te šiframa, odnosno tarifnim oznakama te pripadajućim stopama carine

u harmoniziranom sustavu sva se roba svrstava u odsjeke (označavaju se rimskim brojevima-I-XXI) -dalje se dijele na poglavlja (od 1 do 97) –tarifne brojeve - na podbrojeve…

60

Carinski postupak - skup propisanih mjera i poslova koje obavljaju i provode carinski organi u vezi s carinjenjem – zaprimanje carinske deklaracije i provjera ispravnosti

podataka,

kontrola carinskih isprava (prijevozne isprave, računi, potvrda o podrijetlu robe,…), potvrda o podrijetlu robe,…),

carinski pregled (utvrđivanje kvalitete, kvantitete i vrijednosti robe),

primjena carinske stope prema carinskoj tarifi, obračun i naplata carinske dažbine (ukupni iznos svih davanja kojima je roba opterećena pri carinjenju – carina, carinska pristojba, ležarina,…)

61

Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) -pisana isprava koja se koristi kao jedinstveni obrazac carinske deklaracije za sve vrste carinskih postupaka - podnosi se carinarnici kojoj je podnesena i roba;

pismena prijava robe carinskog obveznika pismena prijava robe carinskog obveznika prilikom uvoza, provoza ili izvoza robe iz prilikom uvoza, provoza ili izvoza robe iz prilikom uvoza, provoza ili izvoza robe iz prilikom uvoza, provoza ili izvoza robe iz carinskog teritorijacarinskog teritorija, u koji se unose svi potrebni svi potrebni podaci o robi koja je predmet carinjenja podaci o robi koja je predmet carinjenja (vrijednost, količina, naziv robe, namjena robe, podrijetlo)

sastavlja se na propisanom obrascu i ovjerava se potpisom

62

PARAFISKALITETI

Parafiskalni prihodi ili parafiskaliteti - davanja slična fiskalnima – pojavili se za vrijeme Drugog svjetskog rata –u nekim zemljama još nisu našli svoje mjesto, niti u financijskoj teoriji, niti praksi.

pojava je rezultat suvremenih promjena društvenih i

6363

pojava je rezultat suvremenih promjena društvenih i ekonomskih odnosa u ekonomijama i političkim sustavima- intervencionizam “države blagostanja” razvijenih tržišnih ekonomija, instrumentarijem ekonomsko socijalne politike, kreirao je dopunske financijskofiskalne resurse za ostvarenje ciljeva takvog državnog modela

pojavili se razni doprinosi, naknade, članarine i tomu slično, koji su bili nezamislivi u ranijim državnim ustrojstvima fiskalnog neutralizma kapitalističke slobodne konkurencije - u suvremenim državama parafiskaliteti se pojavljuju u različitim oblicima i pod raznovrsnim nazivima

Parafiskalna davanja postoje uz fiskalitet države - ona Parafiskalna davanja postoje uz fiskalitet države - ona su sporedni fiskalitet, a imaju gotovo iste ekonomske učinke kao i ubiranje poreza.

postoje znatne razlike u teoriji o tome koje karakteristike treba imati neki financijski instrument da bi mogao biti uvršten među parafiskalna davanja

64

Temeljne karakteristikeTemeljne karakteristike: Obvezatnost plaćanja U korist institucija izvan mreže javne vlasti – prihod

posebnih tijela (komora) - namiruju se izdaci institucija koje su ih uvele

Nisu prihod državnog proračuna za zadovoljavanje javnih rashoda

Plaćaju ih subjekti kojima institucije izvan mreže javne vlasti pružaju usluge - obveza plaćanja tereti određeni krug korisnika koji su povezani određenim zajedničkim korisnika koji su povezani određenim zajedničkim ekonomskim i socijalnim interesom;

Prihodi određeni za financiranje unaprijed predviđenih zadaća – destinirani prihodi

Obveza i visina plaćanja utemeljena od strane institucija izvan mreže javne vlasti ili državnih tijela, u okviru njihovih ovlaštenja, na temelju korištenja fiskalnog suvereniteta, a ne od strane države – kao izvanproračunski prihodi ne potpadaju pod izravno reguliranje od strane državnih tijela, pa predstavničko tijelo nad njima nema tako strogu kontrolu kao nad proračunskim prihodima

Imaju dodirnih točaka s fiskalnim prihodima (posebice doprinosima i administrativnim pristojbama) - mnogo bliži doprinosima nego porezima: plaćaju ih članovi određene društvene grupacije

povezani nekim zajedničkim interesom obveznici koji ih plaćaju ujedno su i usko zainteresirani

za obavljanje određene usluge vrlo često u financijskoj literaturi neki doprinosi svrstani u vrlo često u financijskoj literaturi neki doprinosi svrstani u

parafiskalna davanja - među parafiskalitete se mogu uključiti i davanja koja se javljaju pod nazivom doprinosa, a davanja koja se javljaju pod nazivom doprinosa, a čiju obvezu plaćanja ne utvrđuje država već, temeljem čiju obvezu plaćanja ne utvrđuje država već, temeljem zakonskih ovlasti, neki drugi organ, tijelo zakonskih ovlasti, neki drugi organ, tijelo (komorski doprinosi)

razne naknade za zračne, riječne i morske luke, obvezno osiguranje motornih vozila,…

Prema francuskoj klasifikaciji, u parafiskalitete se ubrajaju:

takse u korist javnih ustanova koje se financiraju autonomno (obrtnička komora, gospodarska komora…)

kotizacije za financiranje socijalnog osiguranja

profesionalna davanja koja služe za izdržavanje profesionalnih ustanova

naknada za zaštitu voda, koja se plaća temeljem Zakona o naknada za zaštitu voda, koja se plaća temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i njegovih provedbenih propisa, odnosno naknada za korištenje općekorisnih funkcija šume, koja se plaća temeljem Zakona o šumama

boravišna pristojba - uvedena kao pristojba, odnosno kao prihod turističkih zajednica, no u teoriji je parafiskalitet, odnosno prihod subjekata koji nisu državna tijela, ali obavljaju određene poslove od javnog interesa (ne plaća se na zahtjev korisnika usluge, što je slučaj kod pristojbi)

67