7/21/2019 jesenja-sadnja-vocaka.pdf

1/2

Jesenja sadnja voaka

Doprinos: Grozdani Rajko, dipl. ing. polj.Wednesday, 18 June 2008 22:40

Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredni proizvoai, koji su odluili da zasnuju vonjake to i urade,prvenstveno iz razloga to je u ovom periodu mnogo lake doi do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajuegsortimenta, nego u proljee.

Takoe, voke posaene u jesen se do proljea i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno doekujuvegetacioni period.

Samo podizanje vonjaka je sloen i odgovoran posao, jer se radi o viegodinjim kulturama tako da se grekekoje se naprave prije ili pak u toku same sadnje kasnije veoma teko mogu ispraviti. Prije same kupovine sadnica,poljoprivrednici bi trebali od strunih slubi potraiti savjete koje sorte voa bi trebalo da nabave, kakav da im buderaspored sorti u vonjaku kao i da im se preporui kakav uzgojni oblik da odaberu za budui vonjak.Ukoliko seradi o samooplodnim vonim vrstama, mogue je podizanje zasada sa jednom sortom. Kod stranooplodnih vonivrsta (jabuka, kruka, veina treanja, orah, lijeska, ljiva) neophodno je posaditi vie sorata, najmanje tri, koje semeusobno oprauju.

Sorta opraiva, pored toga to treba da ima dobru klijavost polena, treba da cvjeta u priblino isto vrijeme kao i

glavne sorte. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budueg zasada.Od izbora uzgojnog oblika i bujnosti vone podloge, u mnogome zavisi redni i meuredni razmak u vonjaku, asamim tim i broj potrebnog sadnog materijala za odreenu povrinu. Prva stvar koju treba uraditi prije podizanjavonjaka je izbor parcele. Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom.

Ukoliko je to mogue treba izbjegavati parcele kaje se nalaze u neposrednoj blizini ume, jer e u tom sluaju bitineuporedivo tee vriti zatitu poto e voke napadati i znatan dio polifagnih tetoina iz umskih sastojina.Takoe, treba izbjegavati i parcele u veim udolinama jer na njima postoji vee opasnost od radijacionih mrazeva islane. Problem na takvim mjestima moe biti i ako se na njima tokom zime due vremena zadrava voda, tako dazbog naruenog vazdunog reima moe doi do guenja i suenja sadnica, a smrzavanjem vode, moe doi domanjih ili veih oteenja na vokama. Budue vonjake ne treba podizati na svjeim krevinama bivih zasada, atreba izbjegavati i parcele na kojima je saen krompir i ostalo krtolasto povre. Najbolje je da to budu parcele na

kojima su gajene itarice ili viegodinje leguminoze.

Ukoliko je to mogue postii, u zavisnosti od parcele, poeljno bi bilo da pravac pruanja redovabude sjever-jug, koji je viestruko znaajan.

Osunanost redova voaka je pri ovakvom podizanju vonjaka maksimalna, plodovi su bolje obojeni i njihovozrenje je ujednaenije, bolja je provjetrenost zasada, pa je i smanjeno prisustvo biljnih bolesti i tetoina u zasadu.Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju. Prethodno bi bilo poeljno zemljite odnijeti na analizuradi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeenosti sa potrebnim hranivima, neophodnim za uspjenobavljenje voarstvom. itavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. Ukoliko se radi o terenima sa veimnagibom, ne preporuuje se oranje ve se sadnice sade u iskopane rupe, kaskadno, po serpentinama, jer se naovaj nain spreava erozija i spiranje zemljita to moe biti pogubno za vonjak.

Ukoliko se ore itava povrina, na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. dobro zgorelog stajnjaka. Takoe,ako postoji opasnost od zemljinih tetoina (majski gundelj, injaci) zemljite je potrebno istretirati sa nekim odzemljinih insekticida. Uporerdo sa ovim, u zemljite se dodaje od 400-800 kg/ha NPK ubriva, u kojima nema ili jesmanjen sadraj azota, a povean sadraj fosfora i kalijuma. Koliina mineralnih ubriva zavisi od obezbijeenostizemljita sa ovim hranivima. Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna povrina.

Na ovako pripremljenom zemljitu, prije same sadnje plugom se mogu izvui brazde naodreenom tzv. meurednom razmaku, koji je razliit u zavisnosti kaja vona vrsta se sadi i kree se: kod maline2,5- 3,0 m, jabuke i kruke 3,0-4,0 m, trenje i vinje 4,0-5,0 m, lijeske 5,0-6,0m, oraha 12,0-15,0 m.

U ovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima e biti posaena voka, a oni se

postavljaju u zavisnosti od bujnosti voke i odabranog uzgojnog oblika na rastojanju:kod maline 0,25- 0,30m, jabuke i kruke 1,5-3,0 m, trenje i vinje 4,0-5,0 m, lijeske 5,0-6,0 m, i oraha 12,0-15,0

1 / 2

7/21/2019 jesenja-sadnja-vocaka.pdf

2/2

Jesenja sadnja voaka

Doprinos: Grozdani Rajko, dipl. ing. polj.Wednesday, 18 June 2008 22:40

m, to predstavljka razmak u redu. Ukoliko, zbog velikog nagiba nije mogue obraditi itavu parcelu, voke se sadeu iskopane rupe. Na tekim zemljitima (ledinama) one su dimenzija 1,0x1,0m, a na lakim zemljitime 0,8x0,6m.Ako na ovakvim zemljitima postoji opasnost od zemljinih tetoina, potrebno je kopati neto dublje rupe. Na dnorupe se prvo dada odreena koliina preparata koji se obavezno prekriva slojem temlje kako preparat ne bi bio udirektnom kontaktu sa korijenovim sistemom.

Takoe prije sadnje u svaku rupu se dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka preko kojih se dodaju nekolikelopate rastresite zemlje. Kod podizanja vonjaka vano je voditi rauna o pravilnom rasporedu voaka u zasadu,odnosno prije sadnje napraviti plan.

Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. Ako je to sluaj, u zasadu moraju bitizastupljene minimalno tri sorte koje priblino jednako cvjetaju, dok ukoliko ima i triloidnih sorata u zasadu morajubiti zastupljene minimum 4 ili vie sorti, kako bi se osigurala to bolja oplodnja. Sorta opraiva i triploidna sortamoraju biti u sredini zasada, dok ostale sorte treba saditi do njih. Ukoliko se radi o veoj parceli, ovakvu sadnjunaizmjenino ponavljati, dok se itava parcela ne zasadi.

Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. Osnovne ile korijenovog sistema (kojih je najee tri)

prekratiti otrim makazama za 1/3 i potopiti u ve pripremljen rastvor od 1/3 svjee govee balege, 1/3 rastresitezemlje i 1/3 vode. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvjee a omoguava se bolje prijanjanje korijenovog sistemasa zemljom. Za sadnju su potrebna najmanje dva radnika. Pripremljena sadnica se postavlja na oznaeno mjestoili u sredinu pripremljene i iskopane rupe, vodei rauna da korijenove ile budu ravnomjerno rasporeene. Prilikomsadnje treba voditi rauna da kalem bude 5-7 cm. iznad zemlje. Ovo je veoma vano ispotovati prilikom sadnje,jer ukoliko se kalem nae u zemlji, moe doi do suenja plemenitog dijela voke i razvijanja izdanaka iz podloge,odnosno divljake.

Nakon pravilno postavljene sadnice, dodaje se rastresita zemlja kojom se prekriva korijenoiv sistem, zatim sezemlja dobro nagazi, i ova radnja se ponavlja dok se rupa potpuno ne zatrpa. Drugi radnik koji uestvuje u sadnji,vodi rauna da sadnica bude posaena pravo. Prilikom sadnje, ukoliko se iznose sve sadnice na parcelu,obavezno je prekriti korijenov sistem sa vlanim krpama, kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo do isuivanja

sadnica. Kod maline, poto se radi o velikom broju sadnica, nikako ih sve ne iznositi na parcelu, ve to raditi fazno,po potrebi. Ukoliko je zemljite smrzlo, ili je pak previe vlano, sadnju treba odloiti do poboljanja vremenskihprilika, a sadnice utrapiti. Sadnice se trape tako to se zakopaju u zemlju, do onog mjesta do kojeg su bile zatrpaneu rasadniku. Posaene sadnice se ne prekrauju prije proljea.

U zavisnosti od eljenog uzgojnog oblika prekraivanje se vri tako to se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji seostavlja na 0,5 cm. iznad eljene visine pravi blagi kosi rez otrim makazama, na suprotnoj strani od pupoljka.Ovom mjerom spreava se, da kretanjem vegetacije, iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak, tomoe dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka.

2 / 2