Kristijan Očko

Sadržaj:

Povijest JIT Just in time Kako funkcionira? Preduvjeti za uvođenje uspješnog JIT Ciljevi uvođenja JIT Glavni nedostaci Oblici JIT sustava Zaključak

Povijest JIT 1920. – Ford – postoje indicije o upotrebi

kod dostave rudača na preradu u željezo za karoserije.

1970. -Toyota - dokazuje primjenu na svakoj industriji – “Toyota Production system” postaje sinonim za JIT

1970. – 1980. – primjena JIT-a u svim japanskim autoindustrijama

Just in time

Just in time – opskrba točno na vrijeme i na točno mjesto. Predstavlja strategiju smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, repromaterijala, odnosno sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja, te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces.

Shigeo Shingo: “Sustav čiji je glavni zadatak eliminiranje svega nepotrebnog.”

Primjenom JIT dobiva se na skraćenju vremena izrade pojedinih dijelova proizvodnje, sinkroniziranju procesa rada i faza proizvodnog procesa te balansiranju kapaciteta.

Kako funkcionira? Uključuje 2 aspekta planiranja proizvodnje:

1. Terminiranje izrade i distribucije proizvoda

2. Osiguranje proizvodnje potrebnim elementima u određenim količinama i u pravo vrijeme.

•Koriste se materijali, dijelovi i sklopovi samo u potrebnoj količini s najmanjim mogućim vremenom protoka.

•Nastoji se eliminirati potreba dvostruke kontrole kvalitete (kod proizvođača i prilikom eliminiranja pošiljki kod kupca.)

•Svaki zaposlenik mora provjeriti posao koji je obavljen u koraku ispred, to je preduvjet da je posao dobro obavljen.

Preduvjeti za uvođenje uspješnog JIT

kvaliteta dijelova mora biti visoka – manjkavi dijelovi mogu zaustaviti montažnu liniju

Proizvodnja bez ili sa minimalnim zalihama

mora postojati pouzdana povezanost i čvrsta kooperacija s dobavljačima

idealno bi bilo kad bi dobavljači bili locirani u blizini kompanije, uz dostupan pouzdan transport

veličina proizvodnje ovisi o potražnji

timski rad! Zaposlenici su odgovorni za održavanje svoje opreme, šefovi (manageri) su treneri i mentori koji poštuju svoje zaposlenike i aktivno sudjeluju u procesu proizvodnje

Ciljevi uvođenja JIT Fleksibilnost Proizvodnja samo prema potražnji Smanjenje troškova skladištenja i manipulacije

(zaliha) Smanjenje troškova proizvodnje Povečanje slobodnog prostora u tvornici Bolja podrška kupcima Smanjenje odpada Veči ROI Povisuje se konkurentska prednost poduzeća

Glavni nedostaci Ranjivost na naglu promjenu potražnje Osjetljivost na zastoje i prekide u dostavi (primjer.

Toyota - požar Aisin-a 1997.- zalihe za 4 sata)

Zanimljivost: Toyota sve nedostatke gleda kao prednosti

Oblici JIT sustava

Sinkronizirana proizvodnja “Proizvodi danas ono što će sutra biti

potrebno ili što će se sutra tražiti!”

Usklađivanje procesa rada na svim stupnjevima tako da se u proizvodnji radi bez skladišta i bez zaliha.

Dugoročni ugovori

Dobavljači drže zalihe

Kanban “Proizvodi danas ono što je jučer

utrošeno, odnosno prodano!”

Temeljen na sustavu popunjavanja prodavaonica sa samoposluživanjem

○ Kupac s police uzima robu koju želi kupiti te se naručuje roba koju kupci žele i koja će se vjerojatno brzo prodati

Radnici ispunjavaju kartice (kan-ban)○ Kada dobavljač dobije karticu on proizvodi tražene proizvode i

njih odlaže u standardne kutije (1 kartica - 1 kutija)

Zaključak

Just in time je kvalitetno rješenje i nudi mnoge prednosti ako se implementira tamo gdje to uvjeti dozvoljavaju.

Potrebno je zadovoljiti sve preduvjete kako bi se izbjegli problemi. Svaka pogreška može zaustaviti proizvodnu liniju.

Hvala!