karboksilne kiseline...karboksilne kiseline karboksilne kiseline su organska jedinjenja koja sadrže...
TRANSCRIPT
KARBOKSILNE
kiseline
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline su organska jedinjenja koja sadrže
karboksilnu grupu. Kao što i samo ime kaže, karboksilna grupa je
sastavljena iz karbonilne i hidroksilne grupe.
C
O
OH
karbonilna grupa hidroksilna grupa
Karboksilne kiseline
I sam naziv karboksilna grupa potiče od naziva dvije grupe:
KARBOnilna + hidroKSILNA = KARBOKSILNA
C
OH
O
COOHili
Karboksilne kiseline
Karboksilna grupa može u molekulu biti vezana za alifatični ili za
aromatični C-atom, pa karboksilne kiseline klasifikujemo u
alifatične i aromatične, koje se opštim formulama mogu prikazati
na sljedeći način:
R – COOH Ar – COOH
alifatične karboksilne kiseline aromatične karboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
Nomenklatura karboksilnih kisjelina
Prema IUPAC nomenklaturi, karboksilne kiseline dobijaju nazive
tako što se na naziv odgovarajućeg alkana sa istim brojem
ugljenikovih atoma doda nastavak –ska i riječ kisjelina.
ALKAN + SKA KISJELINA
Nomenklatura karboksilnih kisjelina
Formule i nazivi nekih karboksilnih kisjelina:
HCOOH metanska (mravlja) kisjelina
CH3COOH etanska (sirćetna) kisjelina
CH3CH2COOH propanska (propionska) kisjelina
CH3CH2CH2COOH butanska (buterna) kisjelina
CH3CH2CH2CH2COOH pentanska (valerijanska) kisjelina
CH3CH2CH2CH2CH2COOH heksanska (kapronska) kisjelina
Nomenklatura karboksilnih kisjelina
2 metil butanska kisjelina α-metil butanska kisjelina
Nomenklatura karboksilnih kisjelina
Karboksilne kiseline sa većim brojem C-atoma nazivaju se još i
višemasne kiseline. Najznačajnije višemasne kiseline su:
CH3(CH2)14COOH palmitinska (heksadekanska) kisjelina
CH3(CH2)16COOH stearinska (oktadekanska) kisjelina
CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH oleinska (9-oktadecenska) kisjelina
Nomenklatura karboksilnih kisjelina
kiseline u svojim molekulima mogu imati više karboksilnih grupa,
a pored njih mogu imati i hidroksilnu grupu. kiseline sa dvije i
više karboksilnih grupa nazivaju polikarboksilne.
COOH
COOH
CH
CH2 COOH
COOHHO
CH2
C COOH
COOH
CH2 COOH
HO
oksalna kisjelina jabučna kisjelina limunska kisjelina
Nomenklatura karboksilnih kisjelina
Kod aromatičnih karboksilnih kisjelina, karboksilna grupa je
direktno vezana za aromatični prsten:
benzoeva kisjelina ftalna kisjelina
Dobijanje karboksilnih kisjelina
1. Oksidacija primarnih alkohola i aldehida
Kalijum-permanganat i kalijum-dihromat, u kisjeloj sredini lako
oksiduju primarni alkohol u odgovarajuću karboksilnu kisjelinu. U
ovoj reakciji intermedijerno nastaju aldehidi.
Dobijanje karboksilnih kisjelina
2. Hidroliza derivata karboksilnih kisjelina
Zagrijavanjem estara sa vodenim rastvorom neke baze ili kiseline,
vrši se njihova hidroliza i kao proizvodi nastaju karboksilna
kisjelina i alkohol:
CH3COOC2H5 + H2O → CH3COOH + C2H5OH
Na sličan način reaguju i ostali derivati karboksilnih kisjelina
(hloridi, amidi), kao i nitrili.
Dobijanje karboksilnih kisjelina
3. Grinjarova reakcija
Kada se kroz etarski rastvor Grinjarovog reagensa (RMgX)
provodi CO2, vrši se njegova karboksilacija. Kisjelom hidrolizom
nastalog proizvoda dobija se karboksilna kisjelina:
R-Mg-X + CO2 → RCOOMgX → RCOOH
Fizičke osobine karboksilnih kisjelina
Molekuli karboksilnih kisjelina obrazuju vodonične veze.
Fizičke osobine karboksilnih kisjelina
Niže alifatične karboksilne kiseline su tečnosti oštrog mirisa (do 3
C-atoma), karboksilne kiseline sa 4 do 8 C-atoma imaju
neprijatan miris, dok su karboksilne kiseline sa više od 8
C-atoma gotovo bez mirisa.
Tačke ključanja rastu sa povećanjem relativne molekulske mase.
Rastvorljivost karboksilnih kisjelina naglo opada sa uvećanjem
alkil (ili aril) ostatka.
Fizičke osobine karboksilnih kisjelina
Naziv kiseline Formula tt (°C) tk (°C)rastvorljivost u
vodi na 20°C
Metanska HCOOH 8 100,5 ∞
Etanska CH3COOH 16,6 118 ∞
Propanska CH3CH2COOH -22 141 ∞
Butanska CH3CH2CH2COOH -6 164 ∞
Pentanska CH3CH2CH2CH2COOH -34 187 3,7 g/100cm3
Heksanska CH3CH2CH2CH2CH2COOH -3 205 1,0 g/100 cm3
Benzoeva C6H5COOH 122 250 0,3 g/100 cm3
Hemijske osobine karboksilnih kisjelina
1. Kisjelost karboksilnih kisjelina
Karboksilne kiseline imaju znatno jače izražene osobine od
alkohola i fenola. Vodonik iz hidroksilne grupe karboksilnih
kisjelina lako se odvaja u obliku vodonikovog jona H+.
C
O
OH
C
O
O-
H2O
+ H+R R
Hemijske osobine karboksilnih kisjelina
Mjerilo jačine kiseline jeste njihova konstanta kisjelosti.
Ka =
R-OH H2O Ar-OH H2CO3 R-COOH
[RCOOH]
][H]RCOO[
Hemijske osobine karboksilnih kisjelina
2. Građenje soli karboksilnih kisjelina
Karboksilne kiseline reaguju sa hidroksidima i grade soli:
CH3COOH + NaOH → CH3COONa + H2O
Karboksilne kiseline, kao i neorganske kiseline, u reakciji sa
nekim metalima izdvajaju vodonik:
2CH3COOH + Zn → (CH3COO)2Zn + H2
Hemijske osobine karboksilnih kisjelina
Karboksilne kiseline reaguju sa natrijum-hidrogen karbonatom i
natrijum karbonatom, istiskujući CO2 i gradeći rastvorne soli:
RCOOH + NaHCO3 → CO2 + RCOONa + H2O
2RCOOH + Na2CO3 → CO2 + 2RCOONa + H2O
Alkalne soli karboksilnih kisjelina se rastvaraju u vodi, a slobodne
karboksilne kiseline se iz ovih rastvora mogu dobiti dejstvom
jakih neorganskih kisjelina:
CH3COONa + HCl → CH3COOH + NaCl
Hemijske osobine karboksilnih kisjelina
3. Esterifikacija karboksilnih kisjelina
Estri karboksilnih kisjelina nastaju direktnom reakcijom
karboksilne kiseline i alkohola. Sama reakcija naziva se
esterifikacija.
C
O
OH
+ CH3 C
O
O
H+
+ H2OCH3 O CH2H CH3
CH2 CH3
Važni predstavnici karboksilnih kisjelina
Metanska kisjelina je bezbojna
tečnost zagušljivog mirisa. U prirodi
se javlja u nekim insektima
(mravima, pčelama, osama) i nekim
biljkama (kopriva). Prvi put je
izolovana iz crvenih mrava i tako je
nastao i njen trivijalni naziv "mravlja
kisjelina".
Važni predstavnici karboksilnih kisjelina
Etanska kisjelina je bezbojna tečnost
oštrog mirisa i kisjelog ukusa.
Poznata je od davnina, jer nastaje
spontanom vazdušnom oksidacijom
etanola u procesu "kvarenja" vina.
Čista etanska kisjelina poznata je i
pod nazivom glacijalna sirćetna
kisjelina.
Važni predstavnici karboksilnih kisjelina
Benzoeva kisjelina je najpoznatija aromatična kisjelina. U prirodi
se može naći u mnogim biljkama. To je bijela kristalna supstanca
koja se ne rastvara u vodi. U domaćinstvu se koristi njena so,
natrijum-benzoat, koji je poznat
pod nazivom "konzervans" i
koristi se u prehrambenoj
industriji za konzervisanje
voćnih sokova i drugih životnih
namirnica.
KVIZ
Karboksilne kiseline
KVIZ
- NH2 - COOH
- OH - CHO
Koja je funkcionalna grupa karboksilnih kisjelina?
KVIZ
- NH2 - COOH
- OH - CHO
Koja je funkcionalna grupa karboksilnih kisjelina?
KVIZ
stearinska oleinska
palmitinska oksalna
Koja karboksilna kisjelina ne spada u više masne kiseline?
KVIZ
stearinska oleinska
palmitinska oksalna
Koja karboksilna kisjelina ne spada u više masne kiseline?
KVIZ
CH3CH2COOH H2CO3
HCOOH CH3COOH
Koja karboksilna kisjelina se nalazi u mravima, koprivama i otrovu
pčela?
KVIZ
CH3CH2COOH H2CO3
HCOOH CH3COOH
Koja karboksilna kisjelina se nalazi u mravima, koprivama i otrovu
pčela?
KVIZ
NaOH H2CO3
H2SO4 CH3COOH
Izbaci uljeza!
KVIZ
NaOH H2CO3
H2SO4 CH3COOH
Izbaci uljeza!
KVIZ
estri nitrili
hloridi amidi
Kako se nazivaju jedinjenja koja nastaju u reakciji karboksilnih
kisjelina i alkohola?
KVIZ
estri nitrili
hloridi amidi
Kako se nazivaju jedinjenja koja nastaju u reakciji karboksilnih
kisjelina i alkohola?
HVALA
NA
PAŽNJI!
Karboksilne kiseline