www.liderpress.hr

RADIKALNA LJEVICA SOCIJALNI ZAHTJEVI NOVIH POKRETA JAČI OD IDEOLOGIJE

PAŠKO VELA:DALEKOVODU SE NAKON PREDSTEČAJA OTVARA GOLEMO EUROPSKO TRŽIŠTE

ELVIO FLORIAN, najveći drvoprerađivač u Hrvatskoj:ŠPEKULANTSKA RASPODJELA DRVNE SIROVINE ODBIJA VELIKE STRANE ULAGAČE

FAKTORING KADA SE VAŠOJ TVRTKI ISPLATI PRODATI POTRAŽIVANJABroj 488 godina XI. 6. veljače 2015. cijena 18 kuna

Gospodarstvudolazi‘američkifranak’

3Lider /// www.liderpress.hr

S A D R Ž A J

RUBRIKE

www.liderpress.hr

5 EKONOMALIJE Miodrag Šajatović o ciklusima i lijekovima Filmić na internetu za edukaciju političara i ekonomskih stratega

11 POLITIČKA SEKCIJAVišnja Starešina o genocidu Presuda može pomoći neutraliziranju ideje o velikoj Srbiji

14 TRENDOVI

Radikalna ljevica Socijalni zahtjevi novih pokreta jači od ideologije

18 INTERVJUPaško Vela: Dalekovodu se nakon predstečaja otvara golemo europsko tržište

24 TEMA TJEDNA

Faktoring Kada se vašoj tvrtki isplati prodati potraživanja

30 PODUZETNICIDario Marenić Poslao sam kćer da nauči izrađivati projekte za fondove EU

34 RAZGOVORElvio Florian Špekulantska raspodjela drvne sirovine odbija velike strane ulagače

38 OPINION MAKERVedran Antoljak o izazovima Menadžeri, oprez! Tek svaki treći uspijeva u poduzetništvu

56 MARKETINGStrategije 'Emocionalnim' cijenama brendovi se bore za odanost potrošača

58 POSLOVNA ZNANJAUpravljanje učinkom 'Više i bolje' ne motivira, pokušajte s 'kako'

63 SAVJETNIKStečajni plan Mora li se u novu tvrtku unijeti sva imovina ili može samo dio?

64 SVIJETObamin proračun Više potrošnje, manje štednje, više socijale i razvoja na račun bogatih

66 FELJTONJanis Varufakis Više od Ciprasa trebao bi se EU bojati njegova ministra financija

74 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o propisima Sezonski obrti ne bi trebali plaćati godišnju članarinu HOK-u

6 KONTEKSTI12 DOIGRAVANJE 22 KLUB IZVOZNIKA

32 SLK 61 HI-TECH62 ENGLESKI

65 EU-VODIČ69 KNJIGE&GLAZBA70 NAGRADE

72 UKRATKO72 KARIJERE 73 KRONIKA

8 9Lider /// 6. veljače 2015. Lider /// www.liderpress.hr

A K T U A L N O

U Hrvatskoj smo se, uz iznimku švicarca, naviknuli na stabilne tečajeve. Umjesto toga trebali bismo imati na umu da su valute volatilne. Posebno američka. U ovom slučaju kompanije koje u dolarima kupuju robu ili uslugu na svjetskim tržištima itekako će negativno osjetiti rast dolara, ali izvoznici imaju priliku za rast ne samo na američkom nego općenito na dolarskom tržištu

* mjesečni prosjek Izvor: HNB

ada je švicarski franak odletio pod nebo u jednome danu, što je pro-širilo paniku među svima koji su zaduženi u toj valuti, svi su se usredotočili na potez Švicarske narodne banke, a nitko nije vidio

i promatrao jednu drugu valutu koja vreba iza ugla – američki dolar. Od početka godine dolar je ojačao u odnosu na kunu gotovo osam posto. Prosječnom Hr-vatu, građaninu i poduzetniku, to vjerojatno ništa ne znači, kao ni činjenica da za jedan dolar danas mora izdvojiti gotovo 50 lipa više nego početkom godine.

Dolarski štediše na dobitku No tečaj dolara i kune itekako je bitan. Utječe na sve koji imaju kredit denominiran u toj valuti, a prema podacima Hrvatske narodne banke u optjecaju je oko 140 milijuna dolara takvih kredita. Naravno, s druge strane takvo kretanje tečaja dolara i kune iznimno koristi svim štedišama u toj valuti. Podaci središnje banke pokazuju da sektor stanovništva ima 7,63 milijarde kuna denominirane u dolarima, a tvrtke 834 milijuna kuna. No najjači utjecaj dolara je na naftu, odnosno cijenu naftnih derivata u Hrvatskoj. Iako se ne zna po kojoj cijeni naše naftne kompanije kupuju naftu i naftne derivate na tzv. mediteranskom tržištu, činjenica je da je upravo dolar odgovoran za kretanje cijene ben-zina na benzinskim postajama. Naime, u srpnju prošle godine cijena goriva u Hrvatskoj bila je na najvišim razinama u povijesti. Od tada, cijena nafte na svjet-skim tržištima, a govorimo o cijenama barela nafte na burzama, pala je za 55 posto. Bazna cijena goriva u Hrvatskoj (ona bez PDV-a i trošarina) u tom je raz-doblju pala 35 posto. Pribroje li se tome negativne te-čajne razlike dolara i kune od 22 posto, jasno je da je završila era pada cijene goriva i da će osim cijene nafte dolar itekako imati ključnu ulogu u određivanju ko-načne cijene benzina u Hrvatskoj.

Sirovine diktiraju cijene Promjene tečaja do-lara imaju utjecaja i na Inino poslovanje. – Budući da su cijene sirove nafte na tržištu izražene u dolarima, tečaj utječe na Inine rashode, a osim toga odnos kune i dolara jedan je od elemenata koji se uzimaju u obzir kod izračuna maloprodajne cijene naftnih derivata. Nadalje, promjene tečaja dolara utječu i na stanje duga i kredite koji su u dolarima, na način da jačanje dolara povećava stanje toga duga u kunama – kažu u Ini, isti-čući da na raspolaganju imaju razne instrumente za zaštitu od valutnih rizika.Direktne trgovinske veze između Hrvatske i SAD-a relativno su skromne pa kretanje tečaja igra važniju ulogu kod sirovina, čije se cijene dominantno vežu uz dolar, prije svega naftu. – U tom kontekstu, usprkos kretanju tečaja eura i do-lara, dominira recentni trend pada cijene nafte na glo-balnom tržištu, a što se reflektira i na dinamiku malo-

KGospodarstvudolazi'američkifranak'

pišu MATILDA BAČELIĆ i TIN BAŠIĆmatilda.bacelic@liderpress.hr; tin.basic@liderpress.hr

A M E R I Č K I D O L A R O S C I L I R A N A J V I Š E

1studeni 2000.*8,49 kn

1

srpanj 2008.*4,58 kn

2

3. veljače 2015.6,78 kn

32

3

25Lider /// www.liderpress.hr

T E M A T J E D N A

24 Lider /// 6. veljače 2015.

obar dan. Poduzetnik sam i prije nekoliko dana svom kupcu prodao sam robu vri-jednu 100 tisuća kuna. Ispo-stavio sam mu fakturu, a rok plaćanja je 60 dana. No htio

bih taj novac što prije, treba mi za ulaganje. Što mi je činiti? – pita prosječni hrvatski poduzetnik.– Nema problema. Dat ćete zahtjev za faktoring i sve će biti riješeno – odgovara ljubazno zaposle-nica faktorinške kuće.O čemu je riječ? Naši sugovornici razgovaraju o faktoringu, financijskoj usluzi kojom poduzetnik prodaje svoje nedospjelo potraživanje faktorinškoj kući umanjeno za kamatu i naknadu, a faktorinška kuća preuzima naplatu tog računa. Sklapa se ugovor o cesiji koji potpisuju tri strane u tom pro-cesu – dakle poduzetnik koji je prodao robu, onaj koji ju je kupio i faktorinška kuća.

Biznis udvostručen u krizi Takav vid na-plate u Hrvatskoj raste od 2007. (s iznimkom 2010.) i do danas se udvostručio. Naime, prema posljed-njim Hanfinim podacima, ukupni je obujam tran-sakcija do kraja rujna prošle godine bio 14 milijardi kuna, što je dvostruko više nego 2007. U Odjelu za faktoring PBZ-a pak procjenjuju da bi obujam fak-torinških transakcija koje obave i poslovne banke mogao iznositi približno jednako kao i onaj fakto-rinških kuća. Dakle, uzmemo li u obzir Hanfine podatke, ukupni faktorinški transfer u Hrvatskoj kreće se oko 30-ak milijardi kuna, a možda čak i nekoliko milijardi više.Članica Upravnog vijeća Hanfe Branka Bjedov Kostelac veli da je u Hrvatskoj aktivno 16 fakto-

rinških kuća ukupne imovine osam milijardi kuna, ali neke će otpasti nakon isteka roka usklađenja sa Zakonom o faktoringu. Njima treba, kao što je već spomenuto, dodati i banke koje u svom poslovanju imaju faktoring, a ne podliježu Zakonu o fakto-ringu, nego Zakonu o kreditnim institucijama.

Visok profit – Faktorinške tvrtke imaju visoku profitabilnost. Lani su u prvih devet mjeseci ostva-rile nešto više od 181 milijun kuna dobiti – kaže Bjedov Kostelac.Njihova imovina raste, pa bi se moglo zaključiti da su poduzetnici prepoznali mogućnosti faktoringa. Prema mišljenju Alme Mekić Čerdić, predsjed-nice Udruženja faktorinških društava HGK, ujedno i predsjednice Uprave najveće faktorinške kuće u Hrvatskoj Erste faktoringa, razlog posezanja za faktoringom leži u činjenici što otežana likvidnost u gospodarstvu utječe na sve poslovne subjekte. Njihovi zahtjevi, objašnjava, za korištenjem usluge faktoringa proizlaze upravo iz potrebe ubrzavanja toka novca, a da pritom ne trebaju mijenjati uobi-čajene dogovorene valute plaćanja sa svojim kup-cima. Njezina kolegica Nives Rudež, voditeljica faktoringa u Splitskoj banci, dodaje da se uslugom najviše koriste tvrtke koje su odobrile dulje rokove odgode plaćanja svojim kupcima i tako povećale novčani jaz operativnoga novčanog toka. I tu leži prednost faktoringa, jer njime poslovni subjekti poboljšavaju svoju likvidnost bez potrebe podi-zanja kratkoročnih kredita. Dakle, poduzetnik se koristi faktoringom kao alatom kojim će poboljšati svoju likvidnost, pročistiti svoju bilancu i imati novac na računu odmah, a ne za mjesec ili dva. U bilanci više nema tog potraživanja, a samim time

FaktoringKada se vašoj tvrtki isplati

prodati potraživanjaKorištenjem faktoringa tvrtke mogu odmah doći do novca. Ta gotovina u Europi se obično upotrebljava za razvoj, a kod nas je to često zadnja slamka spasa. Poziv financijskim specijalcima stajat će domaće tvrtke od pet do dvanaest posto potraživanja. Zato je faktoring visokoprofitna

djelatnost, i dok bude u porastu ne treba očekivati znatno povoljnije uvjete

piše TIN BAŠIĆ i EDIS FELIĆlider@liderpress.hr

D

15Lider /// www.liderpress.hr14 Lider /// 6. veljače 2015.

T R E N D O V I

RADIKALNA LJEVICASocijalni zahtjevi novih pokreta jači od ideologijeZatvarati oči pred postojanjem radikalne ljevice bilo bi pogubno i glupo. U situaciji potpunog osiromašenja društva 'neoliberalna' matematika više nije dovoljna. U suprotnome moglo bi nam se dogoditi da se osiromašeni, nezaposleni i besperspektivni agresivno počnu organizirati i sistemski propitivati smisao 'kapitalizma' kakav živimo. Pa i u Hrvatskoj

piše GORDANA GELENČERgordana.gelencer@liderpress.hr

ALEKSIS CIPRASNakon žestokih predizbornih obećanja pobjednik grčkih izbora ipak neće tražiti oprost duga. Vjerovnici su odahnuli. Zasad…

AKTUALNO8GOSPODARSTVU DOLAZI 'AMERIČKI FRANAK'

Glavni urednik Miodrag Šajatović miodrag.sajatovic@liderpress.hrZamjenica glavnog urednika Manuela Tašler manuela.tasler@liderpress.hr

Izvršni urednik Goran Litvan goran.litvan@liderpress.hr

Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald dusanka.figenwald@liderpress.hr

Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa tatjana.vukic@liderpress.hr Web-izdanje Branimir Kovač branimir.kovac@liderpress.hr

Dizajn Halid Malla/Fingere info@fingere.hr

Novinari Matilda Bačelić, Biljana Bašić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Luka Fišić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Željka Laslavić, Kata Pranić, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak

Kolumnisti dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović

Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić

Priprema Liderova grafička radionica

Tajnica redakcije Vladimira Pavlović vladimira.pavlovic@liderpress.hr

Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599

Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb

Direktor Željko Vukelić zeljko.vukelic@liderpress.hr

Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 bojana.bozanic@liderpress.hr Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 ana.popovic@liderpress.hr Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 hrvoje.klanac@liderpress.hr Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 jasmina.dzanovic@liderpress.hr Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 iva.deric@liderpress.hr Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 vedran.visnjic@liderpress.hr

Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 tomislav.blagaic@liderpress.hr

Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 zeljko.krizmanic@liderpress.hr

Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 ivana.tomljanovic@liderpress.hr

Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb

Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287

Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja

20122012

39 POSEBAN PRILOGTrendovi u telekomunikacijama

5Lider /// www.liderpress.hr

ekoliko posljednjih tjedana prijatelj mi je uporno savjetovao da na internetu po-gledam animirani filmić ‘How the Eco-nomic Machine Works’ (www.economi-cprinciples.org). Napokon sam pogledao taj jednostavni, a za neekonomiste vrlo po-

učni uradak. Pojednostavnjena ekonomija, ali i vrlo ko-risna za razumijevanje što se događa na globalnoj i hr-vatskoj sceni. Da ne idem u detalje, riječ je o onome kla-sičnom objašnjavanju kratkih, petogodišnjih do sedmo-godišnjih ekonomskih ciklusa i dugog vala u koji se ti kratki valovi ugrađuju. Poruka je jednostavna: u razma-cima od 50-ak godina ekonomija mora upasti u silaznu fazu velikog vala, izazvati depresiju i onda se, uz mnogo buke i pokoji svjetski rat, vratiti u fazu uzleta.

Teorija plaćena životom Ustvari, riječ je o te-oriji dugih valova koju je dvadesetih godina prošlog sto-ljeća postavio, pazi sad, sovjetski (!) ekonomist Nikolaj Kondratijev. Ustvrdio je da se kapitalistički ekonomski stroj na temelju produktivnosti obnavlja u ciklusima od 50 do 60 godina. To mu je donijelo znanstvenu slavu, ali trajno je ‘naštetilo njegovu zdravlju’. Kako se moglo očekivati, ubijen je u jednoj od Staljinovih čistki. Prije negoli se vratim spomenutomu animiranom filmu, samo mala digresija. Ako pojednostavimo stvari, Kon-dratijev je u socijalističkom SSSR-u zastupao teoriju da kapitalizam upada u ciklične krize, ali se iz njih ciklično i izvlači. Za razliku od njega, danas, u globalnom kapi-talizmu, megapopularni francuski ekonomist Thomas Piketty, autor knjige ‘Kapitalizam u 21. stoljeću’ (dolazi u Hrvatsku 9. travnja), tvrdi da kapitalizam u sebi ima ugrađen ‘bug’ koji ga uništava. A riječ je o ugrađenom procesu da se bogatstvo koncentrira kod malog broja rentijera. Sva sreća, za sada mu ne prijeti sudbina ko-lege s početka dvadesetog stoljeća...Ne ulazeći u ekonomske rasprave je li teorija Kondra-

tijevljevih dugih valova ispravna ili nije, zanimljivo je uočiti rješenja koja u fazi opadanja dugog vala (u ko-jemu je svijet od velikog sloma 2007.) predlažu autori spomenute animacije ‘Kako radi ekonomski stroj’. Na-brajaju četiri vrste lijeka: štednju, restrukturiranje za-tečenih dugova, pravedniju raspodjelu bogatstva između obogaćenih i osiromašenih te tiskanje novca u središ-njim bankama.Začudo, lako je gotovo sve poteze koje vuku vlade di-ljem svijeta svrstati u neki od tih recepata. Europa je, pod utjecajem Njemačke, išla u štednju i svođenje dr-žavnih deficita na prihvatljive razine. U SAD-u su to pre-skočili i odmah počeli tiskati novac (prije toga su opra-štali dugove, ali prije svega bankama i financijskim in-stitucijama). Pikettyjeva popularnost svjedoči i potrebi da se bogatstvo pravilnije rasporedi (ne radi pravednosti, nego da se vrati kupovna moć srednjem sloju, bez čega nema prodaje robe sa skladišta i proizvodnih vrpci)...

U Hrvatskoj – svega pomalo Zanimljivo je na temelju spomenuta četiri lijeka vidjeti kako se primje-njuju u Hrvatskoj. Štednja u obliku smanjenja državne potrošnje i deficita vidljiva je samo u tragovima. Mila-nović i ekipa, većinom s pedigreom ljudi koji su naučili dobivati plaću iz proračuna, u to nisu dirali. Dugovi su se djelomično restrukturirali predstečajnim nagodbama i sada u manjoj mjeri otpisom dugova građanima. Veće oporezivanje bogatijih slojeva u tragovima je vidljivo u porezu na dividende i porezu na kamate na štednju. S time da je propao Linićev pokušaj oporezivanja nekret-nina. Kad je riječ o tiskari novca, tu se očekuju efekti Eu-ropske središnje banke i s tim povezane idje o tristo mi-lijardi eura za nove investicijske projekte u EU. Premda su hrvatski problemi slojevitiji, kad se vidi sve vrludanje u vođenju ekonomskih politika, možda je rje-šenje u novom pokušaju. Riječ je o tome da bi sva četiri lijeka trebalo u dobro pripremljenom koktelu početi primjenjivati odjednom. A ne mjestimice, odustajući nakon prvih koraka. Primjera radi, predstečajnim na-godbama dio je tvrtki uspio ući u pozitivno operativno poslovanje, ali za razvoj im treba dodatni kapital. Fon-dova koji bi tu ulijetali još nema. Slično je s poreznim slalomima, uštedama...Nažalost, iz SDP-a nema naznaka da se uz predizborne spinove osmišljava ozbiljan paket nove ekonomske po-litike. HDZ-ovci su svoj ekonomski program naručili iz Njemačke, pa će biti zanimljivo vidjeti o kakvu je kok-telu riječ. Živom zidu ekonomski program i ne treba. On bi, kako sada stvari stoje, urušio sve pa onda na živom pacijentu vježbao osnove ekonomije.Koliko god spomenuti filmić na internetu bio pojed-nostavnjivanje, za većinu ovdašnjih političara i ‘eko-nomskih stratega’ bio bi veliko otkriće. Savjet: PO-GLEDATI. L

piše MIODRAG ŠAJATOVIĆ miodrag.sajatovic@liderpress.hr

E K O N O M A L I J E

Filmić na internetu za edukaciju političara i ekonomskih strategaInternetom kruži animirani filmić 'Kako radi ekonomski stroj'. Pun je pojednostavnjivanja, ali za nepismenu političku kastu (čast iznimkama) mogao bi biti spasonosan lijek za kaos u glavama i mjerama

Ruski ekonomist Kondratijev glavom je platio svoju teoriju dugih valova. Treba se nadati da žrtva nije bila uzaludna

N@Msajatovic