ljetopis (1746-1804) - mula mustafa sevki baseskija_sadrzaj

MULA MUSTAFA SEVKI BASESKIJA

LJETOPIS (1 746-1804)

SARAJEVO-PUBLISHING, 1997.

6 MEHMED MUJEZINOVIC

Svoje licno obrazovanje i usavrsavanje Baseskija i dalje ne napusta, pa ga vidimok aKO sJus~ predavanja O serijatSkOf!LP__[iW!l i astrono.niji_kd_mu_d_eris.a Gaz~ Husrev-fi.e_gc&.e __ _:ne.dr.e_s_~ID~d- a; Velihodzica. Kod sejha Hadk Sinanove tekije hadzi-Mbame.daiz.caya misticizam (tesavuf) i stupa de.rviski red Kaderija. U_ svom ducanu, poreel pisarskih poslova, ,poducavao je i ucenike ~sa i druge g sobe u aragskoj_kaligrafiji i .Se:ij.ats.kPlll...lliiSl.i,e om m., Osim toga, o!.:@ godine biljezi kako se sa nekoliko prijatelja jednom

~no sastajao u kuci nekog Vilajeto.,yica11a Atmejdanu, gdje bi pored sik@_ i rEg_8_2\:.Qra~ o ~a sata p_~veiv~i ci tanju njiga. Takva sijela uz halvu odrzavana su i na drugim mjestima ll Sarajevll i nazivana Sohbet-halva.

Baseskija nam je ostavio nesto podataka i o svojoj porodici.~~gov otac Ahmed bice da ~_!:!!!lliLCk.k-fe-Mus.t~ete, a majka mu Fatima. kCi ~ddodfina, 12reudala se2,a n.e.ko.g_.utapcijll i unrJ.a..,ocLk.api-1-7-72. godine. Mula Mustafa se oze~\.Q..ml.c.u:Lsa Safijom, kcerkom Mllstafa,:ag_e _ -e:~zana. Do f778 . h-odine rodil

UVOD 7

nasim najnovijim istrazivanjima ustanovili smo da je Mula Mustafa Baseskija umro 18~augusta 809. godine.' Naime, u ~mentarno sacuvanom Ljetopisu Mustafe Firakije, a za kojeg pretpostavjamo da [e _s10\1ua Mustafe Baseskije, stoji i sljedeca bije5ka: 7. redzeba ili 6. agistosa 224. u petak u podne u pet i po sahata, preseli o je u vjecnost nas otac Mua Mustafa. N eka je na njeg Bozja milost! j O Mustafi Firakiji i njegovom Ljetopisu bice govorajos i kasnije. Prema tome, Baseskija je, nakon st o ga je dohvatila k~p 1801. _godin~, jos ponesto biljel.iQ u svoj Lj.e.1op.is._do...l8D4/.80.$.. godine, a potom je, p.o.So_g:,_je sav:l~d.ala boest, prestao Jlllj.eiitL.do.gad_gj~o.,...kako smo vidjeli 18. augusta 1809. godine. Napominjemo da je i Baseskijina majka Fatima, koja je umrla 1772. godine, od iste bolesti lezala vise godina, ali se u pocetku bolesti 2- 3 gadine mogla pomalo kretati, pa se prema tome moze pretpostaviti da je ova bolest u porodici Baseskije bila nasUedna.

I pored svih nastojanja ~a pronademo grob Baseskije, nismo uspjeli . P..:~GSta.\l.IJa...s~a-je-salFanj~R-U--g:o.bl u u _Mj_mar-Sinanov_oj malali u bl izini

_svoje ku(e.

vesha nije zauzimao visolg_polozaj,_a pro_siecno_svoje obrazovanje ROstioaq_j~ise upomim radom negoli red~ynim ~blovan]er. Kao Sin siro-masnije sarajevske porodice on se probijao kroz zivot, borio za se i svoju brojnu porodicu. Ali, i pored toga, Ba~eskija dospijeva i sa velikim interesam prati dogadaje i zivot u svom rodnom gradu. ~ 756. dakk,_~y.Qjo' 25. oodini zivota, pneinj.e..da....v:odi-LJto:i i-biljezrdogadaje, kako to on i sam na pocetku kaze: Qydje..Cu..b.ilj.e V ti da tu e nekih dogadaja_ koji se zbise u oradu ,.arajevu i Bosanskom aj&etu, je s~sto-se...zabilj.ezi. os.taje, '! sve sto se pamti nestaje


Naknadna biljeska na koricama vlasnika Baseskijine medzJJe o zavjestanju (uvakufljenju)

UVOD 9

taj datum ne uo.Zeno uzeti za pocetak Ljetopisa2. Naponinjemo da Je fuieskija na narginana strane na 1Qjoj~ceo pisati Ljetopi s ubiljeZio i datune nekih mnogo ranijj.J do~@ja , ali je oduah od toga odustao'- Ovo ~u-se. dakle. dogoclilo u vrijene kada jos nije bio vjest kroicarskin.

poslov ina. U prvih~koliko godin~ vije~i o12isi ~gadaja su mu kratki i bez i_!

!O MEHMED MUJEZINOVIC

'@.e QOdataka ostavio nam je lj~topisac_i o odlasku Sa:.ajlija-na :azne ojne. o~jraka i popise aga koji su razvili bajrake i njihovih bajrak-

tara. Uz to bi..lii koliko je po prilici u kojoj vojni poginulo ljgdi, da li se kogod u bor i staknuq, apio-odlikOvanJe ird~

ULjetopisu ima vijesti i o zemljotresima kako u Sarajevu tako i u drugim mjestirna.

Baseskija nije biljdio samo nedace Sarajlija, nego je isto tako ostavio mnogo interesantnih podataka i o tome kako su se gradani Sarajeva u njegovo

v:ijeme zabavljali. OsimJ?roslav3.-kOje su prired!Vlliie prii' om rodendana sul----=--t~na, fQdenja_princeva, dolaska vezira, spomenuo je i vise esnafskih teferica.

Neke od ovih, kojirna i m prisuswuje, opisao e deta i sli 'to ocev o - ....-:::::. n.acina-GFgani-:ca~ca, posluzen.a, br.oja-;.:is.t.n.ih..d . Na jednom od tih

t~ferica o is je-vaffo_ et i druoe i are. Zanimljiv je i podatak ljetopisca o to me kako su ,_arajlije - sygk~tka~d, podne dQ...Z..a.la~ sunca priredivali na Bakijama trke, kao i :atjecanja 1:1-bacanjJLk..amena..s ramena, bacanju sohe (koe.:_ lja), ~e8ti:e s.no..Zevima. acevima, kao i i oru saha. Baseskija nije pro-pustio priliku da O..Q_ise i n eka ~ gdje se uz ._Yirku i pj~gralo E ,cetrfigset-fflfi.~ana I po kafanama su mnogi vjesti igraci izvodili svoje vje5tine.

U d)lanavr:ata..B_aSeskija...o..peiSe-i .. statistik.om i na svoj nacin proracunava kolike-Ge-u-ednosQoj godini p_orast.Lbroj-StanovJlika S_a,raje a. --..

Interesantan je i ljetopiscev popis i biografije ucenih ljudi, njegovih savremenika, med koje hrajai.s..ebe. U gadini 1780/81. donio je i popis sara-jevskih kadija i njihovih mulazima (kandidata).

Baseskija na vise mj_esta sporninje k.adizadelije, ai med.tu.mr:li.m.-oba: ma naYQ.di_p_Qj~dince koji prip.adaju kadizadelijama. Kadizadelije ili kadicevci predstavljaju s.e.kt. koja za sebe svgjata strogi islamski p.uita:i.bam. Ide'nim pretecom sekte smatra se Muhamed, sin Pir Ali Birgivije (1522- 1572), ~ ___p..~e, koje je i u nasim krajevima medu-.rruslimanskim

stanovnistvom steklo v . , ost. Medutim, stvami OsnL\faC sekte je ,......

Kadizade Muhamed'{.1.~~3 , ucenik B"rgi.yije. Kadizadelije su ustajali rro-tiv svih novoJarija i bili protivnici dervisa. U Bases!9jino doba vodena je zesto- _ ka bo:bajzmedu dervisa i pripadnik o e e , e, pa je od strane ekstre.n:ista_pri- _ padnika o_b.ij gru a dolazilo medu nj~ickog razrac~navanja. Skaric nema pravo kada kaze da su Kadicevci isto sto i kadije i njihove pristalice, iako Baseskija zamjera i mnogim pripadnicima kadijkog staleza zbog njihovih gre5aka i gramzljivosti.

Ljetopis nam ;ruza i brojne podatke o izgradnji novih i ouravkama i ~savanju postojecih objekata, osobito onih javnog karaktera, zatim govori o izdavanju pod zakup objekata koji sluze privredi i trgovini~plave i pozari su

UVOD 11

isto tako narusavali i unistavali objekte koje je odmah trebal o opravljati, o cem u Baseskija vodi racuna i biljeZ:i to u svoj Ljetopis. Za neke od opravljenih obj.ek&_ raT s gm sastqylj.a..kmr.o__gr..a.me_ ebct7NI:iT,a(fnosi i k:o.r.o.grame .. .d:ugil.auto:ada bi im sacuvao SpQ!JJ~n . Interesantno je napomenuti da se izvjesni, osobito

s~ralni o.!?jekti, koji su stradai! prilikoffiveikeka"taStrofe Sarajeva 1697. g odine, opravljaju istom u Baseskijino vrijeme, tj. sredinom XVIII vijeka.

AkSvemu ovome dodamo da se u Baseskijinom Ljetopisu govori j_Qf__ i o trgovini, izvozu, uvozu.ar.QC.i.t_Q_o_zanati.ma, kak onir:.Js.Qj.i_i_c!a!1aS_ postoje tako i o zana.J.im.g__k.o.j.ilLv.ise.nema, vidimo qg_su zaista njegovi podacj raznOvTS.ni,jnjeresantni V zni.

Medutim, U.QOredo sa biljeZ:enis


Baseskijin Nekrologij, L. 78.

UVOD 13

Koliko ce prostora posvetiti pojedinarn pokojniku zavs od toga sta ima o njemu da kafe. Tako o videnijim ili, pak, ucenim ljudima nalazimo brojne podatke, zapravo njilove biografije.

Za veCinu umrlil Baseskija je zabiljezio njilova zanimanja, pa i prilikom povrsnog uvida mozemo konstatovati da je u ovo vrijeme bilo preko sezdeset vrsta zanata. Najbrojniji su terzije 145, zatim kazazi 118, kazandZije 108, kujundzije 72, tabaci 69, sa-raci 65, abadZije 64, Cizmedzije 60. Medu umrlin je i preko 200 trgovaca i bazrdana, trgovaca obucom ili lafafa 28, bakala 83, pe-kara 56, kahvedzija 60, atara 15 itd. u Baseskijino doba umrlo je 25 mudzelita, zatim vise kaligrafa i javnil pisara itd.

Interesantni su svakako i podaci o osobarria koje su uzivale alkolol, kao i opijum. Opisao je opsirnije i vise lica s kojima je carsija zbivala razne sale.

Original Baseskijina Ljetopisa cuva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Rukopis ima 165. listova paginiranil, for-mata 19 X 27 cm, pisan na debljem papiru, najveCim dijelom bi-jelom, dok ima paneki list u zelenoj, zuckastoj i narandzastoj bo-ji. Paginaciju je, po svemu sudeCi, izvrsio sam autor. Medutim, na nekoliko mjesta su listavi ispremetani pa tekst na tim mjesti-ma ne tece inkontinuo. Na ovo je ljetopisac upozorio i oznacio na kom se listu tekst nastavlja. Do ovog je moglo doCi prilikom povezivanja Ljetopisa. Povez je kozni i na sredini s vanjskil stra-na je utisnut po jedan ornamenat sastavljen od kruznica.

Baseskija Mula Mustafa svoje djelo naziva Zbirkom (medz-mua) ili Knjigom (kitab), sto je potpuno razumljivo kada se ima u vidu da pored Ljetopisa i Nekrologija, koji zauzimaju najveCi dio, Zbirka ima i drugil materijala koji ne spadaju u Ljetopis. Ljetopis i Nekrologija zauzimaju tri cetvrtine Zbike, i to listove: Sb-43a, 45b-46a, 48b- 98b, 117b- 120a, 123a- 149b, 153b- 15Sa.

Svakako je potrebno da se ovdje bar najkrace upoznamo s tim sta jos Baseskijina Zbirka saddi osim Ljetopisa. PoCi cemo onim redom kako tece paginacija listova:

L la - saddi popis osmanlijskil vladara od Osmana, pr-vog sultana pa do sultan Selima, dakle, do prije smrti ljetopisca. Neko je drugom rukom kasnije unio jos trojicu sultana, i to: sul-tan Mustafu, sultan Malmuda i sultan Medzida.

L. lb - popis nekolicine vladara iz svjetske istorije; L. 2a- 3b - nabrojana su prva cetvorica halifa, zatim jos

neki drugi islamski vladari; L. 3b-4a - popis sarajevskih malala po njilovim simbe-

nim nazivima, odnosno imenima osnivaca pojedinili malala i dzamija. Ovaj popis malala donosimo na kraju Ljetopisa;

L. 4b - je popis dzemata oko Sarajeva i biljesaka datirana mjeseca dZumadel-evela 1336 (12. II - 13. III 1917) godine u


kojoj se kaze da neki Mehmed Sevki Alajbegovic vakufi ovu Zbir-ku za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, i to zavjestanje uvjetuje time da se rukopis Zbirke ne smije iznositi iz biblioteke niti kome pozajmljivati;

L. 44b-45a - neki dogadaji iz istorije islama, zatim popis poznatijih islamskih pisaca iz raznih struka, a naroCito onih koji su pisali o misticizmu;

L. 46b-48a - neki poznatiji datumi u Turskoj Carevini; L. 99a- 116a - ovdje su sabrane razne price, dosjetke i sale

od kojih su neke nastale u savremenikovo doba; L. 120b- 122a - sest pjesama na turskom i jedna pjesma

na nasem jeziku koje je spjevao nas ljetopisac pod pseudonimom ,Sevki". Sa ovim pjesmama upoznacemo se ovdje kasnije nesto detaljnije;

L. 150b- 153a - saclde snove i njihova tumacenja; L. 156b - alfabet hebrejskog, srpskog i talijanskog jezika; L. 157a - sadrii tri narodne pjesme na nasem jeziku i to:

Rama i Seliha, druga koja poCinje Ah divajka bila nasa, Ne gledaj me gala, basa, i treca pocinje Galen prasi gizdavu divajku;

L. 157b- 158a - ovdje je Baseskija popisao imena osoba koje je on kao imam Buzadzi dzamije opremio prilikom njihove sahrane;

L. 158b- 160a - zagonetke i krizaljke; L. 161a - sadrii popis narodnih naziva bilja koje je ljeto-

pisac poznavao; L. 161b - price i dosjetke; Ovo je, dakle, kratki sadriaj Baseskijine Zbirke, odnosno

dijela Zbirke izvan Ljetopisa.

Ljetopisac Mula Mustafa Baseskija ovo svoje djelo napisao je na turskom jeziku, i to onakvom turskom jeziku kakvim se u Sarajevu i ostaloj Bosni u njegovo vrijeme a prema potrebi go-vorilo. Osmanlije ovaj jezik nazivaju bosanskim dijalektom (Bos-njak-lehdze) . Prema tome, Baseskijin stil i nacin pisanja su intere-santni i stoga sto mozemo pratiti kako je turski jezik Baseskijina vremena u nasim krajevima saddavao mnogo elemenata i rijeCi srpskohrvatskog jezika. To se jasno odrazilo i u Ljetopisu, gdje pored mnogih rijeCi ljetopisac pise i citave recenice na svom ma-ternjem jeziku. On je, zapravo, mislio na maternjem a pisao je na turskom jeziku. Da je Baseskija volio svoj jezik i o njemu razmisljao, moze nam u tom pogledu posluziti i jedna njegova zabiljeska u kojoj govari o tome, stina na svoj nacin, kako je, basanski jezik bogatiji od arapskog, turskog i perzijskog jezika.4

S. Kemura-Vl. Corovic, Serbrokroatische Dichtungen Besnischer Moslims, Sarajevo, 1912, str. 35- 36.

UVOD s

O svim tim. ka;ra:kteristikama Baseskijina stila i nacna pisanja vodili smo racun;: prilikom prevodenja, pa smo sve rijeci i rece-nice ljetopiSceve na nasem jeziku posebno oznacili. Ovom prilikom smatramo potrebnim istaknuti da nije tacna tvrdnja Muderizovi-ca; koji ka.ze da u Baseskije ima mnogo nesuvislosti. Doduse;. on ()Ve nesuvislosti ne pripisuje direktno Baseskiji nego prepisu. Lje- topisa, kojim se on sluiio u prevodu.

U pocetku, odnosi)o do 1769. godine, ljetopisac je dogadaje biljezio ispreturano. Naime, on se, kada je poceo voditi Ljetopis, prisjecao i ranijih dog;:ftaja, pa ih je uvrstavao u odnosne godine koje je vee zapoce red3vno voditi. Doduse, on je uz svaki doga-daj oznacio godinu, pa u J:orn pogledu ne rnoze doCi do nespora-zuma iz koje je godine koja vijest. Ponegdje cak oznacava i roje-see i dan. Kasnije, kada ~~ uveo u posao, prestaje sa ovakvom praksom. Med u tim, prilikop popisa umrlih odmah se od pocetka driao kronoloskog reda koji do kraja dosljedno sprovodi .

Radi sto boljeg pregleda i lakseg snalazenja, mi smo sve do-ga.daje razvrstali i odvojili prema o'dnosnim godinarria pa ih tako ki:-onoloski vodili. Istodobno smo u svakoj godini poslije dogadaja stavljali popise umrlih osoba iz odnosnih gadina iako je Baseskija Nekrologij vadia odvojeno, sta je potpuno i razumljivo, jer je on iz cisto tehnickih razloga morao tako postupati, posto nije mogao predvidjeti kolika ce. mu u kojoj gadini biti patrebno prostora za dogadaje a koliko opet za umrle. Ova sma ucinili i stoga sto su

. dogadaji u pajedinim gadinama us ka vezani i za biagrafije umrlih osaba u adnasnim gadinama.

. Tekst M ula Mustafina Ljetapisa pisan je arapskim eshi-pismam. Rukapis mu je u mladim gadinama lijep i razgovjetan, a kasnije sve je krupnije i slabije pisma. Kada se Baseskija 1801. gadine razbalia vijesti su mu oskudne, pisma je slabije, a dvije stranice napisaile 1804/805 gadine (hidiretske 1219) gatavo su nerazgavijetne. i neiazumljive. Napisao ih je drhtavam rukam u krivim redavima, sta znaci da ga je balest sve viSe savladavala.

Baseskija pravi i artagrafske greske i ne pridriava se prava-pisnih pravila u pisanju pajedinih rijeci. Desava mu se da jednu te istu rijec jedanput napiSe pravilna pa opet viSe puta pagresna. Izrazit primjer njegava neujednacenag pisanja iste rijeci na viSe nacina 'je rijec ,tirjacija" (aznacuje cavjeka koji je strastveni ufi-valac necega; kafe, duhana, apiuma i dr.), kaju Baseskija pise niSta manje nego na osam raznih nacina:_ J;~J)- .J C~ ..r -

UVOD 17

Za jednog umrlog kji je stanovao na Mejtasu kaZe da je: t_.:.LJ,, __,_: _1 Rijec sarac jedanput pise kao C} .. r , a drugi

puta (_r ; rijec nalbant piSe J:J.; i ....:~~ ; slijep -.:~ , i l-.. itd .

. . I licna imena i prezimena Baseskija piSe razlicito i neujed. naceno. stina on nastoji da ostane sto vjerniji onakvom izgovo11,1 imena kako se ono cuje u narodi. Karakteristicno je, na primjer, ime Abdulah, koje, pored ovakvog oblika, nalazimo kod Baseskije napisano jos i ovako:


sidZila kojima smo se u nasm komentarima sluiili. Podaci koje nalazimo u tim dokumentima su upravo dopuna Baseskijinim opi-sima pojedinih dogadaja i licnosti. Za dopunu i poredenje izvjes-nih mjesta kod Baseskije posluzili su nam i natpisi sa spomenika starog Sarajeva, osobito, pak, epigrafski podaci sa starih niSana u sarajevskim grobljima.

Potrebno je istaknuti da Baseskija ne interpretira dogadaje hladno i suhoparno, odnosno samo kronicarski, nego im cesto dodaje i svoje komentare. Kada se radi o stvarima politicke nara-vi, njegovi komentari su izraz i turoac misljenja sirokih masa, i njegove izjave su tim dragocjenije. Baseskija izrazava velike sim-patije prema zastitnicima sirotinje pa ma gdje se oni u carstvu pojavili, pa otuda dolaze i njegovi opisi i hvalospjevi Mahmut--pas Busat~iji iz Skadra i drugima, kao Pasvandzicu u Vidinu, Dzezar Ahmed-pasi itd. On cak sumnja i u sultana, pa kada su Francuzi usli u Egipat 1798. godine, njemu je jasno da ih je sam sultan tamo poslao. Njegova povrsnost i rezonovanje u po-litickim pitanjima je svakako posljedica sto nema doticaja s vi-sim krugovima.

Baseskija najenergicnije osuduje svako nasilje, nepravdu i korupciju. Kritikuje ajane, baseskije, a na jednom mjestu, govo-reci o bosanskim vezirima, kaze za Sarajliju Abdulah-pasu Def-terdariju da je u odnosu na druge pase bio dobar.

Mula Mustafa se okusao i u pjesmi i pod pjesnickim pseu-donimorn ,Sefki" (Svijetli) ostavio nam je u Ljetopisu vise pjesa-ma i kronolograma na turskom, kao i jednu pjesmu na nasem jeziku. U tekst Ljetopisa uvrstio je dvije duze pjesme, i to jednu o haranju lmge 1762. i drugu u kcjoj izrazava svoje simpatije Malmut-pasi Busatliji, a koju donosi medu dogadajima iz 1787. go-dine. Medu dogadajima u tekstu Ljetopisa nalazi se i njegovih sest kronograma od kojih cetiri o obnovi izgorjele mehkeme, go-dine 1764. i dva kronograma o obnovi bujicom perusene Careve cuprije 1792. godine.

Izvan Ljetopisa na listovima 120b- 122a nalazimo jos sedarn Sefkijinih pjesama, od kojih su njih sest na turskom, dok je jedna na nasem jeziku, a koje pjesme ovdje donosimo na str.: 361

Ove pjesme, kao i one u Ljetopisu, imaju pseudonim Sevki. Interesantno je naporoenuti da je Sevkija svoj pseudonim mije-njao, pa je uz sve ove pjesme prvotno bio stavio pseudonim ,Mus-fik", koji je precrtao, pa iznad toga stavio ,Asik", pa i taj pre-crtao i naposljetku odabrao ,Sefki". Za sve ove sastave smo, dak-le, sigurni da su djelo naseg ljetopisca.

Medutim, Baseskijina Zbirka sadrti i jos cetiri pjesme na nasem jeziku, i to Rama i Seliha, Zeceva pouka, jedna koja po-cinje Ah divojko bila nosa, Ne gledaj me gola, bosa i konacno

UVOD 19

pjesmu Galen prosi gizdavu divojku. Kemura i Corovic uvrstili su u svoj rad pjesme Ramo i Selda i Zeceva pouka, pa pored na-prijed spomenute pjesme o dobrim poslovima okarakterisali i ove dvije kao Baseskijine, tj . da ih je on spjevao. Mi smo, medu-iim, spomenuli da smo sigurni za pjesmu o dobrim poslovima da je djelo Sevkije, dok pjesme Ramo i Seliha i Zeceva pouka su na-rodne pjesme koje je ljetopisac cuo i unio u svoju Zbirku.

PripremajuCi ovo izdanje zeljeli smo, radi izvjesnih porede-nja s Baseskijinim Ljetopisom, da konzultujemo i druge ljetopise Sarajeva o kojima nam govare izvori, a i neki autori ih spominju.5 Medutim, od tih ljetopisa jedino nam se u originalu, i to opet

~amo fragmentarno, sacuvao Ljetopis Mustafe Firakije, a koji nas ovdje upravo najviSe i zanima, jer smatramo da je Mustafa Fira-kija, kako smo vee i spomenuli, sin naseg ljetopisca Mula Mustafe Scvki Baseskija. Zato cemo ovdje, da bi ovu nasu tvrdnju paku-sali i dokazati, reCi nekoliko rijeci o Firakiji i njegovom Ljetopisu.

Original Firakijina Ljetopisa nalazi se u Arhivu grada Sara-jeva. Rukopis ima svega 32 lista, veliCine 19 X 27 cm. Pored osta-lih materijala Ljetopis sadrfi kronoloski opis nekih dogadaja iz Sarajeva, i to u godinama 1221. do 1224. (1806. do 1813.) . Ljetopis ima svega dvije lage nepovezane, i pisan je abienim neshi pismom. Firakija je sabirao i u svoj Ljetopis uvrstio i brojne narodne i druge pjesme na nasem jeziku, pa tako kod njega ima pjesama o haranju kuge, asikovanju i dr. Ali nas ovdje iz Firakijina Ljetopisa najviSe sada interesiraju momenti koji upucuju na indikacije da je Firakija sin Baseskijin.

Jednu i za nas najvazniju biljesku i:~; Firakijina Ljetopisa do-nijeli smo u cjelini kada smo pokusali utvrditi tacan datum kada je umro Baseskija. Tu smo vidjeli da je Firakijinom ocu ime Mun-la Mustafa i da je umro 1809. godine. Ova vijest u Firakije je ujedno i najjaci argumenat da je Firakija sin Baseskijin, jer je paznato da je Bascskija poslije svoje smrti ostavio sina Mustafu, rodenog 25 . V 1775. godine, kojeg je otac dao na berberski zanat. Svakako je Firakija, kada mu se otac razbolio i prestao bilje:Ziti dogadaje 1804/805. godine, nastavio tradiciju biljezenja dogadaja. Velika je steta sto Firakijin Ljetopis nije u cjelini sacuvan, a vje-rovatno da se jos negdje i pronade, iz cega bisno mogli ocito vidjeti kako sin nastavlja ocev posao kronicara.

Osin toga, paznato je da Baseskija medu svojim blizim pri-jateljima spominje i Hadzi-hafiz Ahmeda, imama u Sunbul-nahali, o kojem ima vise podataka u Baseskijinom Ljetopisu, a sin upravo

5 H . Mehmed Handzic zabiljezio je slijedece sarajevske kronicare: Husejin ef. Muzaferiju (1646-1721); Osman ef. Sugliju, takoaer, iz 17. vijeka; Abdulah ef. Kantamiriju iz 18. vijeka; Mustafa Firakiju, ispocetka XIX vijeka i Ebu Bekir Ahmed Alemdara-Kundura-zade. Knjizevni rad bosan-sko-hercegovackih muslimana, Sarajevo, 1934, str. 40.


ovog hafiz Almeda je poznati Mula Muhamed Mestvica,6 koji je opet najbolji prijatelj sa Mustafa Firakijom, sto ovaj konstatuje u jednoj biljesci u svojoj Kronici.

Da je Mustafa. Firakija bio intironi prijatelj sa Mestvicom i njegovim bratom mula-Salihom, svjedoci i jos jedna biljeska u Firakijinom Ljetopisu, gdje on spominje kako se na kantam rojerio s ovim i biljezi koliko koji ima oka.

Mislim da nije slucajnost ni okolnost da i Baseskijin i Fi-rakijin Ljetopis imaju stranice iste velicine (oba imaju 19 X 27 cm), kao i okolnost da i Firakija i njegov otac ponekad datiraju dogadaje po kretanju zvijezda. Cak su gotovo identicni i po stilu i karakteristicnim izrazima koje upotrebljavaju i jedan i drugU

Sve nas ovo navodi da je Firakija sin Mula Mustafe Base-skije.

Na kraju da se osvrnemo na dosadasnje izdanje Baseskijina Ljetopisa. Riza Muderizovic, arhivar Zemaljskog muzeja u Saraje-vu, preveo je i u dva navrata u ,Glasniku" spomenutog muzeja objavio Ljetopis. Prvi dio je stampan u svesci XXX (1918) pod naslovom ,Kronika Mula Mustafe Baseskije", a drugi dio koji nosi naslov ,Sarajevski nekrologij Mula Mustafe Baseskije", iza-sao je u svesci XXXI (1919) . Medutim, odmah morama konstato-vati ~a Muderizovicevi prevodi nisu potpuni ni pouzdani.

Prije svega i sam prevodilac Muderizovic u Pripomeni, koju je dao uz prevod Kronike, kaze da prevodenje nije izvrsio sa originala Ljetopisa, nego mu je za prevod posluzio jedan prepis Sejh Sejfudina Kemure, koji je otkupio Zemaljski muzej. Nadalje, Muderizovic konstatuje da je, s obzirom na to da spomenuti pre-pis kojim se sluiio vrvi ortografskim i stilistickim greskama, mo-rao posuditi drugi prepis Ljetopisa od Muhamed Enveri Kadica.

M ula Muhamed Mestvica roden je u Sarajevu koncem XVII vijeka. Sin je HaciZi-hafiz Ahmeda, imama u Sunbul-mahali. Muhamed je poznat jos i po nadimcima: Vrcanija, Nazif i Kulik. Gdje je ucio nije nam poznato, a godine 1813. vidimo ga kao pisara serijatskog suda u Visokom. Zatim je sluiio u istom svojstvu jos u Pocitelju, Mostaru, Derventi, Gracanici, Foj-nici i Kresevu. Godine 1818. napusta posao kadijskog pisara i postaje se-kretar gradacackog kapetana Murat-kapetana, starijeg brata Husejjn-ka-petana Gradascevica ,Zmaja od Bosne", pa j'e Husejdnu bio i uCitelj. Po smrti Murat-kapetana Mestvica dolazi u Sarajevo i postaje narodni pisar. 1829. godine ga opet vidimo kao pisara serijatskog suda u Visokom, zatim Zvorniku, Banjaluci. Pod stare dane vraca se u Sarajevo i nastavlja posao javnog pisara, a istodobno vrsi i dtZr.ost pisara sarajevske mehkeme. Umro je u Sarajevu pocetkom maja 1864. godine i sahranjen je u groblju preko puta sejh-Muslihudinove dZamije na Ploci mahali. Nad njegovim grobom nalazi se nadgrobni spomenik s natpisom. Mestvica je bio ucen i cijenjen covjek. Riza Muderizovic je uz kracu biografiju Mestvice objavio kores-pondenciju Murat-kapetana Gradascevica koju je Mestvica vodio. Vidi Glas-nik Zemaljskog muzeja XLIV, 1932, str. 69- 84.

1 Ljetopis Firakije preveo je i priredio za stampu DerviS M. Korkut, kustos Muzeja grada Sarajeva.

UVOD 21

I zaista, ako uporedimo Kemurin prepis sa originalom Lje-topisa, vidimo odmah da je taj prepis, zapravo, jedna skracena verzija Baseskijina Ljetopisa, osobito, pak, onog dijela koji je Muderizovic dao ka o Nekrologij . Med u tim, i u prvom dijelu, od-nosno Kronici, mnogi tekstovi su pogresno prepisani, neki dije-lovi su potpuno izostavljeni, a ima i takvih slucajeva da se u pre-pisu Kemurinom, pa prema tome i u Muderizovica prevodu nalaze izvjesni podaci, uvr5teni u tekst, a tih u originalu Ljetopisa uop-ce nema. Prema tome, prepis kojim se uglavnom sluzio Muderizo-vic, pogotovo Nekrologij, predstavlja zapravo izvod iz originala Ljetopisa, pa se moze reCi da ovaj dio Ljetopisa u stvari nije ni preveden. Primjera radi navodimo da je Baseskija u Ljetopisu ubiljezio oko cetiri hiljade umrlih osoba, dok ih se u Kemurinom prepisu, pa prema tome i u Muderizovica prevodu, ne nalazi ni hi-ljadu, i to i ovih hiljadu u skracenoj verziji i pogresno. Osim toga je i sam Muderizovic, ne poznajuCi dovoljno lokalitete i prezimena starih sarajevskih porodica, napravio brojne greske. On, na prim-jer, lokalitet NiSan prevodi sa Streljana, Kracule sa Karaula, Ti-lava kao Tilova, naselje u Krajini IzaCic pise Vajzicka itd. a imena piSe: Zac mjesto Zec; Karadic, mjesto Karacic; Pano, mjesto Pa-njo; Gevro, mjesto Kevro; Tetrijeb, mjesto Tatarija; Rajkovic, mjesto Rabkic; Grido, mjesto Grdo; Pazic, mjesto Jazic, itd., itd.

Ovih nekoliko primjera ukazuje na Cinjenicu da Muderizo-vicev prevod nije pouzdan ni potpun.

Muderizovic je uz svoj prevod prvog dijela Baseskijina Lje-topisa, umjesto predgovora dao na kraju Pripomenu, u kojoj po-red nekoliko opCih napomena o Ljetopisu i svom prevodu donosi i neke biografske podatke o Mula Mustafi od kojih su neki ne-tacni. Muderizovic, na primjer, kaie da se M:la Mustafa rodio u Buzadzi hadzi-Rasan malali i da je dva puta iz Sarajeva selio u Zgoscu (1780. i 1782). Ali pri svemu ovome treba imati u vidu

anije spomenutu cinjenicu da Muderizovic nije Ljetopis prevodio s originala nego da se pri prevodenju sluzio sa dva razliCita pre-pisa.

O Baseskiji kao pjesniku pisali su jos 1912. godine Sejh Sej-fudin Kemura i dr Vladislav Corovic u svom zajednickom radu Serbokroatische Dichtungen Bosnischer Moslims aus dem XII, XVIII, und XIX Jahrhundert. Djelo je izaslo u Sarajevu u seriji izdanja Instituta za proucavanje Balkana. I oni donose kracu bio-grafiju naseg ljetopisca Baseskije.

Medu naucnim radnicima koji su ranije pisali o Baseskiji stice se Vladislav Skaric. On je 1927. godine, uvidajuCi veliki zna-caj Baseskijine Kronike, napisao posebnu monografiju pod na-slovom Mula Mustafa Baseskija, sarajevski hronicar 18. vijeka i izdao je u nakladi sarajevske gradske opCine. U tom je radu Ska-ric, pored biografije Mula Mustafine i karakteristika njegova Lje-


Stranica iz Nekrologija

UVOD 23

topisa, dao i kratak prikaz prilika u Sarajevu toga doba, koristeCi se pri tom uglavnom podacima iz Ljetopisa. Evo sta on odmah na pocetku za Baseskiju kaze: ,Sarajevo, kao malo koje drugo mjesto u nasoj zemlji, imalo je srecu, da u njemu provede zivot svoj je-dan covjek, koji je mimo ostale, znamenite i neznatne, Sarajlije skoro kroz SO godina marljivo biljezio iole znatni dogadaje u svom mjestu. Nije to neka, znanjem ili polozajem, istaknuta licnost, nego jedan - iako dosta ucen - siromasan, skroman i povucen gradanin varosi Sarajeva, koji je pored ostale brige za odrzanje zivota, svog i svoje porodice, dospjevao da pazi sta se radi i do-gada u mjestu i da sve pobiljezi s namjerom da potomstvu osta-ne sacuvan trajan spomen . . . "

Skaric se u svom djelu Sarajevo i njegova okolina od naj-starijih vremena do Austro-ugarske okupacije, objavljenom 1937. godine u Sarajevu, obradujuCi kulturne i politicke prilike druge polovinc 18. vijeka ponajvise sluzio podacima iz Baseskijina Lje-topisa.

H. Mehmed Handzic u svom djelu Knjizevni rad bosansko--hercegovackih muslimana, objavljenom 1934. gadine u Sarajevu, uvrstava Baseskiju u istoricare i donosi njegovu kratku biografiju i nesto podataka o njegovom Ljetopisu. U istom djelu na drugom mjestu Handzic obraduje Baseskiju medu pjesnicima koji su pje-vali na nasem jeziku.

Podacima iz Baseskijina Ljetopisa do sada se, pored Skarica, najviSe sluzio prof. Hamdija Kresevljakovic u svojim radovima Vodovodi i gradnje na vodi u ' starom Sarajevu, stampanom 1939. godine, i Esnafi i obrti u starom Sarajevu, stampanom 1957. go-dine. U ovom posljednjem KresevljakoviC ukazuje na potrebu po-novnog izdanja cjelovitog Baseskijina Ljetopisa.

Nase izlaganje zakljucujemo sa nekoliko slijedeCih konsta-tacija o Baseskiji i njegovom djelu. Vee je spomenuto da je Ba-seskija objektivan i pouzdan ljetopisac, pa prema tome, njegovim podacima i vijestima mozemo pokloniti paznju. On uspijeva da dogadaje opisuje onako kako su se oni uistinu i dogodili. Ali je uza sve ovo Baseskijina karakteristika sto dogadaje i vijesti po-pracuje i svojim komentarima, koji su cesto puni osude i kritike onog sto je negativno i neljudsko. On je u tome cesto i vrlo duho-vit, a inace kod njega ima vedrog humora. Medutim, on je umje-ren, nikada nije zajedljiv ni kapriciozan. Naprotiv, kod njega je uvijek prisutna humanost, covjekoljublje i druge pozitivne ljud-ske osobine. Takav je on od pocetka do kraja, u sto se uostalom moze uvjeriti onaj ko bude citao njegov Ljetopis.

Iz svega izlozenog vidimo da Ljetopis Mula Mustafe Sevki Baseskije predstavlja dokumenat prvorazrednog znacaja za poli-ticku i kulturnu istoriju Sarajeva druge, burne, polovin~ XVIII vijeka. PredajuCi ga kao takvog nasoj javnosti u novom potpu-


nom izdanju, smatramo da se i time donekle oduzujemo ljeto-piscu Mula Mustafi Baseskiji - covjeku po nacinu zivota skrom-nom, ali po djelu velikom i zasluznom gradaninu Sarajeva.

Mehmed Mujezinovic

SADRZAJ

Uvod

DIO PRVI - LJETOPIS

1159- 1170 (24. I 1746-14. IX 1757) -1171 (lS. IX 1757 - 3. IX 1758) 1172 (4. IX 1758 - 24. VIII 1759) -1173 (25. VIII 1759 - 12. VIII 1760) 1174 (13. VIII 1760 - 1. VIII 1761) -1175 (2. VIII 1761 - 22. VII 1762) -1176 (23. VII 1762 - 11. VII 1763) -1177 (12. VII 1763 - 30. VI 1764) -1178 (1. VII 1764 - 19. VI 1765) 1179 (20. VI 1765 - 8. VI 1766) 1180 (9. VI 1766 - 29. V 1767) -1181 (30. V 1767 - 17. V 1768) -1182 (18. V 1768 - 6. V 1769) -1183 (7. V 1769 - 26. IV 1770) -1184 (27. IV 1770 - 15. IV 1771) -1185 (16. IV 1771 - 3. IV 1772) -1186 (4. IV 1772 - 24. III 1773) -1187 (25. III 1773 - 13. III 1774) -1188 (14. III 1774 - 3. III 1775) 1189 (4. III 1775 - 20. II 1776) -1190 (21. II 1776 - 8. II 1777) -1191 (9. II 1777 - 29. I 1778) -1192 (30. I 1778 - 18. I 1779) -1193 (19. I 1779 - 7. I 1780) -1194 (8. I 1780- 27. XII 1780) -119S (28. XII 1780 - 16. XII 1781) -

s

29 40 43 46 49 52 ss 63 67 69 71 74 79 87 96

107 114 122 129 135 144 152 164 174 184 200

472

1196 (17. XII 1781 - 6. XII 1782) -1197 (7. XII 1782 - 25. XI 1783) -1198 (26. XI 1783 -13. XI 1784) -1199 (14. XI 1784 - 3. XI 1785) 1200 (4. XI 1785-23. X 1786) 1201 (24. X 1786 - 12. X 1787) -1202 (13. X 1787 - 1. X 1788) -1203 (2. X 1788 - 20. IX 1789) -1204 (21. IX 1789 - 9. IX 1790) 1205 (10. IX 1790 - 30. VIII 1791) -1206 (31. VIII 1791 - 19. VIII 1792) 1207 (20. VIII 1792 - 8. VIII 1793) 1208 (9. VIII 1793 - 28. VII 1794) -1209 (29. VII 1794 - 17. VII 1795) -1210 (18. VII 1795 - 6. VII '1796) -1211 (7. VII 1796 - 25. VI 1797) -1212 (26. VI 1797-14. VI 1798) -1213 (15. VI 1798 - 4. VI 1799) 1214 (5. VI 1799 - 24. V 1800) 1215 (25. V 1800- 13. V 1801) - . 1216-1219 (14. V 1801 - 31. III 1805)" -

Popis sarajevskih malala - - - -

DIO DRUGI Pjesme - -Hicaje i anegdote -Tumacenje snova -Neki dogadaji iz svjetske istorije -Razno Pogovor Rjeonik

SADRzAJ

209 217 234 238 243 250 262 276 283 291 296 303 311 319 325 330 334 339

- 344 349 352

355

361 369 407 417 441 457 459

ljetopis (1746-1804) - mula mustafa sevki baseskija_sadrzaj

Documents