ljetopis medicinske kole osijek · 2020. 6. 25. · ljetopis medicinske ãkole osijek 15 učenici...

LJETOPIS MEDICINSKE ŠKOLE OSIJEK

Izdavač

Medicinska škola Osijek Osijek, Vukovarska 209

[email protected]

Glavna i odgovorna urednica Sanja Dravinski, mag. med. techn.

Uredništvo

Nada Grujić Tomas, prof. pedagog Mirna Ilakovac, mag. psych.

Vesna Kasač, prof. Đurđica Radić, prof. Mirta Faktor, prof.

dr. sc. Marina Pilj Tomić, prof. Marija Grgić, prof.

Alta Pavin Banović, prof. Ozren Zrilić, prof.

Lektorice za hrvatski jezik

Vesna Kasač, prof. Đurđica Radić, prof. Mirta Faktor, prof.

dr. sc. Marina Pilj Tomić, prof.

Slog, prijelom i grafička obrada Marija Grgić, prof.

Fotografije

Đurđica Radić, prof. Alta Pavin Banović, prof.

Naslovnica

Nika Tobijas, 3.g

Knjiga izlazi jedanputa godišnje u digitalnom obliku, u Republici Hrvatskoj

ISBN 978-953-8198-09-0

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA OSJEČKO-BARANJSKA

MEDICINSKA ŠKOLA OSIJEK

LJETOPIS

MEDICINSKE ŠKOLE OSIJEK

(šk. god. 2019./2020.)

Osijek, lipanj 2020.

ISTRAŽIVANJA

Ljetopis Medicinske škole Osijek 11

NASTAVA NA DALJINU, 2020.

Sanja Dravinski, mag. med. techn.

Lea Buljević, prof.

Alta Pavin Banović, mag. theol., mag. bibl.

Sažetak

Proglašenjem izvanrednih okolnosti pande-mije COVID-19, učenici od 16. ožujka 2020. sudjeluju u nastavi na daljinu. Održa-vanje nastave na daljinu potaknulo nas je na ispitivanje o kvaliteti održavanja nastave, prednostima, nedostatcima i eventualnim posljedicama po zdravlje učenika. Svi uče-nici škole ispunili su upitnik Online nastava 2020., a učenici od 3. do 5. razreda smjera medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege – upitnik Online nasta-va zdravstvena njega 2020. U suvremenom obrazovanju različite metode, sustavi, uslu-ge i alati osiguravaju učinkovit način izved-be nastave na daljinu. Predmeti iz područja zdravstvene struke su dodatan izazov u nastavi na daljinu, zbog različitih pojedinač-nih i grupnih aktivnosti i specifičnosti koje zahtjevaju neposrednu interakciju i komuni-kaciju s nastavnikom. Ovaj rad prikazuje pregled iskustava u on line nastavi, u kojoj su se odjednom našli učenici, nastavnici i roditelji. Zamjena učionica i đačkih klupa virtualnim učionicama i održavanje nastave putem online platformi predstavlja promje-nu i poseban izazov kako za učenike, tako i za nastavnike.

Cilj ispunjavanja upitnika je analizirati kvalitetu održavanja nastave na daljinu. Ka-ko bi se potaknulo učenike na pokazivanje odgovornosti i ozbiljnosti u izvršavanju nji-hovih školskih obveza, ispunjavanje upitni-ka nije bilo anonimno.

Ključne riječi: nastava na daljinu, kvalite-ta, mentalno zdravlje

Sadržaj

Izvođenje nastave na daljinu predstavlja i-zazov za nastavnike i učenike, ali i za cjelo-kupnu obitelj jer se proces učenja i pouča-vanja odvija kod kuće pa je potrebno osigu-rati određene preduvjete za učenje, ali i pro-cijeniti koliko zapravo treba učiti. Nastava na daljinu novi je oblik rada svih odgojno-obrazovnih djelatnika od sredine ožujka do kraja nastavne godine 2019./2020. Prosvjet-ni djelatnici su u okružju svoga obiteljskoga doma imali priliku pripremati nastavne ma-terijale za učenike objavljujući ih u virtual-noj učionici na društvenoj mreži Yammer koji je dio Microsoft Officea 365. Komuni-cirati s učenicima, održavati nastavu i orga-nizirati zdravstvene kliničke vježbe na dalji-nu, ocjenjivati na daljinu kao i provoditi us-mene i pismene provjere učenika, novi su oblici uvođenja digitalne nastave u škole 21. stoljeća.

Cjelokupna situacija u društvu u svezi s pandemijom COVID-19 potaknula nas je na istraživanje o kvaliteti provođenja nastave na daljinu, poštivanju elemenata i kriterija ocjenjivanja, međusobnoj komunikaciji pro-fesora i učenika kao i težini nastavnoga gra-diva i domaćih zadaća.

Cilj istraživanja je utvrditi prednosti i nedo-statke učenja i poučavanja u on line okru-ženju, te dobiti realnu sliku mentalnoga zdravlja učenika tijekom održavanja nastave na daljinu. Učenici su adolescenti koji žele puno vremena provoditi sa svojim prijatelji-ma, a sada jedan dio nastavne godine mora-ju biti fizički odvojeni jedni od drugih u iz-mijenjenim okolnostima sa strepnjom i stra-hom za vlastito zdravlje i zdravlje svojih najmilijih.

12 Ljetopis Medicinske škole Osijek

Metoda istraživanja

Učenici Medicinske škole Osijek su primili poveznicu na razrednu elektroničku poštu kako bi ispunili upitnik na temu Održavanje nastave na daljinu, 2020. Upitnik je izrađen u obrascu za kreiranje upitnika u digitalnom alatu Google Forms. Upitnik je sastavljen od dva dijela s ukupno 29 pitanja. Prvi dio upitnika sastavljen je od 21 pitanja koja se odnose na održavanje nastave na daljinu opće obrazovnih predmeta te19 pitanja koja se odnose se na nastavu i vježbe iz zdrav-stvene skupine predmeta. Drugi dio upitnika naslovljen je Potrebe i izazovi nastave na daljinu. Sastavljen je od 8 pitanja s ciljem istraživanja mentalnog zdravlja tj. psihofi-zičkog stanja učenika u vrijeme održavanja nastave na daljinu.

Rezultati i rasprava

Upitnike je ispunilo 371 (62,24%) učenik od ukupno 596 učenika upisanih u Medicin-sku školu Osijek u šk. god. 2019./2020.

Broj učenika koji su ispunili upitnik po raz-redima su: 1. dentalni tehničar – 13 učenika od ukupno 24, 1.fizioterapeutski tehničar – 15 učenika od ukupno 24, 1. zdravstvenola-boratorijski tehničar – 11 učenika od ukup-

no 24, 1. medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege – 40 (16,3%) učenika od ukupno 72, 2. farmace-utski tehničar – 20 učenika od ukupno 27, 2. zdravstvena gimnazija – 14 učenika od u-kupno 26, 2. medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege – 34 učenika od ukupno 83, 3. dentalni tehničar – 19 uče-nika od ukupno 26, 3. fizioterapeutski tehni-čar – 23 učenika od ukupno 26, 3. zdrav-stvena gimnazija – 17 učenika od ukupno 24, 4. farmaceutski tehničar – 16 učenika od ukupno 25, 4. zdravstvena gimnazija – 17 učenika od ukupno 24.

Učenici koji pohađaju smjer medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege 3. razred je ispunjavalo upitnik 36 (28,6%) učenika od ukupno 51, 4. razred 46 (36,5%) učenika od ukupno 86 i 5. raz-red 44 (34,9%) učenika od ukupno 54. Dakle, upitnik je ispunilo ukupno 126 uče-nika 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska ses-tra opće njege/medicinski tehničar opće nje.

Zadovoljni su izvođenjem nastave na dalji-nu s izvrsnom ocjenom 24 (9,8%) učenika, vrlo je zadovoljno 106 (43,3%) učenika, dobro 87 (35,5%) učenika, dovoljno 25 (10,2%) i nezadovoljna su 3 (1,2%) učenika koji pohađaju opće strukovne smjerove.


Učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra opće njege/ tehničar opće njege izu-zetno je zadovoljno 18 (14,3%) učenika, vr-lo dobro 37 (29,4%) učenika, dobro 52 (41,3%), dovoljno 16 (12,7%) i nezadovolj-no je 3 (2,4%) učenika.

Učenici su procijenili da se odmah njih 106 (43,3%) uključilo i aktivno sudjelovalo u izvođenju nastave na daljinu, 97 (39,6%) učenika je trebalo dan do dva, tjedan dana 27 (11%) učenika, više od tjedan dana 7 (2,9%), kako za koji predmet 47 (19,2%), a 5 (2%) učenika se još snalazilo tijekom is-punjavanja upitnika.


Učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege ocijenili su s odli-čnom ocjenom nastavom na daljinu 67 (53,2%), vrlo dobro 45 (35,7%), dobro 12 (9,5%) s dovoljnom ocjenom 2 (1,6%) uče-nika.

Učenici općeg strukovnog smjera ocijenilo je svoje zadovoljstvo informatičke opreme koju koriste u nastavi na daljinu izvrsno 128 (52,2%), vrlo dobro 83 (33,9%), dobro 26 (10,6%), dovoljno 7 (2,9%) i nezadovoljan je jedan učenik (0,4%).


Učenici 3., 4. i 5. razreda smjera medicin-ska sestra/tehničar opće njege procijenili su svoje zadovoljstvo korištenjem informatič-ke opreme za nastavu i vježbe na daljinu s odličnom ocjenom 66 (52,4%), vrlo dobro 40 (31,7%), dobro 17 (13,5%) i s ocjenom dovoljan 3 (2,4%) učenika.

Učenici su ocijenili s izvrsnom ocjenom u najvećem postotku potporu koju dobivaju od razrednika i stručnih suradnica, a ocje-nom izvrstan i vrlo dobar u podjednakom postotku od profesora općih i strukovnih predmeta kao i vanjskih suradnika.

Zadatke koje su učenici dobili za rješavanje u nastavi na daljinu su u najvećem postotku ocijenili s ocjenom izvrstan i vrlo dobar.

Učenici opće strukovnih predmeta s ocje-nom vrlo dobar 113 (46,1%) ocjenilo zadat-ke koje su dobili za vrijeme trajanja nastave na daljinu bili poticajni za rad, s ocjenom dobar ocjenilo j 69 (28,2%), s odličnim 40 (16,3%), s dovoljnom ocjenom 21 (8,6%) i nedovoljnom ocjenom 2 (0,8%) učenika.


Učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege ocjenili su s ocje-nom dobar u najvećem broju od 55 (43,7%) učenika, s vrlo dobrim 38 (30,2%), s ocje-nom odličan 17 (13,5%), dovoljan 14 (11,1%) i nedovoljno 2 (1,6%) učenika.

U sljedećim odgovorima su vidljivi postoci učenika koji su procijenjivali kvalitetu rada profesora tijekom održavanja nastave na da-ljinu.

Profesori opće obrazovnih predmeta jezične skupine:

• Nastavni materijali poslani u vrijeme nastavnoga sata prema rasporedu slaže se u potpunosti 170 (69,30%) učenika.

• Na vrijeme poslana informacija o re-zultatima poslanih zadaća slaže se u potpunosti 152 (62,04%) učenika.

• Nastavni materijali za nastavu na dalji-nu su zahtijevniji u odnosu na nastavu u učionici uopće se ne slaže 97 (39,59%), a slaže se 96 (39,18%) uče-nika

• Korištenje nepoznatih digitalnih alata uopće se ne slaže 198 (80,81%) učeni-ka.

• Imaju razumijevanja, strpljivosti, tole-rantni su u potpunosti se slaže 162 (66,12%) učenika.

• Imali ste mogućnost poslati zadatke koje ste naknadno ispravljali slažem se u potpunosti 127 (51,83%) učenika.

• Zadani rokovi za pisanje zadataka su bili prekratki uopće se ne slaže 177 (72,24%) učenika.

• Zadaci su bili preteški, kao za studente uopće se ne slaže 205 (83,67%) učeni-ka.

• Zadaci su bili prelagani, kao za osnov-noškolce uopće se na slaže 228 (93,06%) učenika.

• Uputa za rješavanje zadataka nije bila jasna uopće se ne slaže 215 (87,75%) učenika.

• Niste imali nikakve zadatke uopće se ne slaže 243 (99,18%) učenika.


Profesori opće obrazovnih predmeta druš-tvene skupine (povijest, psihologija, opća načela, sociologija, filozofija, vjeronauk, etika):

• Nastavni materijali poslani u vrijeme nastavnoga sata prema rasporedu u potpunosti se slaže 181 (73,87%) uče-nika.

• Na vrijeme poslana informacija o re-zultatima poslanih zadaća u potpunosti se slaže 161 (65,71%) učenik.

• Nastavni materijali za nastavu na dalji-nu su zahtjevniji u odnosu na nastavu u učionici uopće se ne slaže 123 (50,20%) učenika.


• Imaju razumijevanja, strpljivosti, tole-rantni su slaže se u potpunosti 160 (65,30%) učenika.

• Imali ste mogućnost poslati zadatke koje ste naknadno ispravljali u potpu-nosti se slaže 114 (46,53%) učenika.



• Zadaci su bili prelagani, kao za osnov-noškolce uopće se ne slaže 234 (95,51%) učenika.


• Niste imali nikakve zadatke uopće se ne slaže 245 (100%) učenika.

Profesori opće obrazovnih predmeti prirod-ne skupine predmeta (kemija, biologija, ge-ogfrafija):


• Na vrijeme poslana informacija o re-zultatima poslanih zadaća u potpunosti se slaže 132 (53,87%) učenika.




• Imali ste mogućnost poslati zadatke koje ste naknadno ispravljali u potpu-nosti se slaže 125 (51,02%) i slaže se 100 (40,81%) učenika.







Profesori opće obrazovnih predmeti prirod-ne skupine predmeta (matematika, fizika, informatika, elektronika):












Profesori zdravstvene skupine predmeta (anatomija, kemija prehrane, morfologija i tehnologija zuba, mikrobiologija, klinička medicina, TZK):













Profesori koji su održavali virtualne vježbe na daljinu (farmaceuti, fizioterapeuti, den-talni tehničari, laboranti).





• Imaju razumijevanja, strpljivosti, tole-rantni su u potpunosti se slaže 128 (52,24%) i slaže se 89 (36,32%) učeni-ka.







U sljedećim odgovorima su vidljive ocjene koje su dali učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege za:

A. profesore zdravstvene skupine pred-meta (patologija, radiologija, bakterio-logija, farmakologija, zakonodavstvo, administracija, higijena, HMP, mental-no zdravlje, biofizika, biokemija, nače-la poučavanja):

• Nastavni materijali poslani u vrijeme nastavnoga sata prema rasporedu slaže se 56 (44,44%) , a u potpunosti se sla-že 49 (38,88%) i učenika.

• Na vrijeme poslana informacija o re-zultatima poslanih zadaća slaže se 68 (53,96%), a u potpunosti se slaže 39 (30,59%) učenika.

• Nastavni materijali za nastavu na dalji-nu su zahtjevniji u odnosu na nastavu u učionici slaže se 53 (42,06%), a u potpunosti se slaže 46 (36,50%) učeni-ka.


• Imaju razumjevanja, strpljivosti, tole-rantni su slaže se 58 (46.03%), a u pot-punosti se slaže 56 (44,44%) učenika.








B. profesore koji provode virtualne kli-ničke vježbe:

• Nastavni materijali poslani u vrijeme nastavnoga sata prema rasporedu slaže se 38 (30,15%), a u potpunosti se slaže 84 (66,66%) i učenika.




• Imaju razumijevanja, strpljivosti, tole-rantni su slaže se 52 (41,26%), a u pot-punosti se slaže 65 (51,58%) učenika.




• Zadaci su bili prelagani, kao za osnov-

noškolce uopće se ne slaže 120 (95,23%) učenika.



C. profesore koji održavaju virtualnu nastavu i vježbe iz predmeta opća njega bolesnika.













D. profesore koji održavaju virtualnu nastavu i vježbe iz predmeta Zdravstvena njega kirurška:









• Zadaci su bili prelagani, kao za osnov-noškolce uopće se ne slaže 110

(87,30%) učenika.



E. profesore koji održavaju virtual-nu nastavu i vježbe iz predmeta Zdravstvena njega interne:

• Nastavni materijali poslani u vrijeme nastavnoga sata prema rasporedu slaže se 46 (36,50%), a u potpunosti se slaže 69 (54,76%) učenika.


• Nastavni materijali za nastavu na dalji-nu su zahtjevniji u odnosu na nastavu u učionici uopće se ne slaže 59 (46,82%), a slaže se 49 (38,88%) uče-nika.


• Imaju razumijevanja, strpljivosti, tole-rantni su slaže se 50 (39,68%), a u pot-punosti se slaže 63 (50%) učenika.

• Imali ste mogućnost poslati zadatke koje ste naknadno ispravljali u potpu-nosti se slaže 53 (42,06%) i slaže se 59(46,82%) učenika.







F. profesore koji održavaju virtual-nu nastavu i vježbe iz predmeta Zdravstvena njega zdravog bolesnog djeteta:

• Nastavni materijali poslani u vrijeme nastavnoga sata prema rasporedu slaže se 40 (31,74%), a u potpunosti se slaže 79 (62,69%) učenika.


• Nastavni materijali za nastavu na dalji-nu su zahtjevniji u odnosu na nastavu u učionici uopće se ne slaže 65 (51,58%), a slaže se 47 (37,30%) uče-nika.









Učenici su napisali svoje komentare za odr-žavanje nastavu i vježbe na daljinu:

• Malo je zahtjevno jer moramo sve sami shvatiti, a profesori isto imaju puno posla pa nam baš i ne mogu to najbolje objasniti i ako pitamo.

• Mislim da funkcionira dovoljno dobro da se završi školska godina, ali bih definiti-vno radije bila u školi.

• U svoj ovoj situaciji, mogu si bolje orga-nizirati vrijeme. Online nastava ima dosta prednosti koje nam dobro dođu. Zadaće ko-je dobijemo nisu jako teške, ali smatram da za neke predmete (matematiku) je potrebno dodatno objašnjenje. Sve u svemu svi pola-ko napredujemo.

• Sviđa mi se ovaj način održavanja nasta-ve iako sam u početku mislila da se neću moći priviknuti. Zadatke koje dobijem stig-nem riješiti tijekom sata, tako da imam više slobodnog vremena nego inače.

• Sviđa mi se održavanje nastave na dalji-nu jer nemam toliko stresa oko testova i is-pitivanja.

• Sve je solidno, ali molim profesore da se i međusobno dogovore oko ocjenjivanja jer imamo problem da se stavi više predmeta nego što se stigne naučiti u danu.

• Poprilično je zahtjevno, provodim dosta vremena za računalom kako bih riješila sve zadatke i ostalo. Dobro je to što ne moram putovati i što na to ne gubim vrijeme.


• Smatram da bi se materijali za rad uvijek trebali slati ujutro, ovo sam predložila i na-šoj razrednici, jer su nam određeni profesori htjeli poslati materijale u 18:30, te tražili da im riješeno pošaljemo isti dan do 22:00. To se dogodilo jednom, ali je opet lakše kada sve dobijemo prije, imamo više vremena za riješiti zadatke te se kasnije možemo odmo-riti.

• Ne sviđa mi se nastava na daljinu, radije bih se vratila u klupu

• Pa ima više mana nego vrlina.

• Profesori nam šalju previše zadataka i izgubimo puno vise vremena nego sto je predviđeno za njihovu tjednu satnicu. Smat-ram da nemaju razumijevanja za nas matu-rante.

• Nekada bude previše zadaće iz nekih predmeta što nam stvara veliki pritisak. Svi želimo sve riješiti na vrijeme kako bi imali vremena i za aktivnosti koje nisu vezane za školu.

• Smatram da nam profesori daju znatno više gradiva nego što su nam davali na nas-tavi.

• Sviđa mi se virtualna nastava jer mi ne oduzima puno vremena oko spremanja prije škole i osjećam se udobnije kod kuće. Loša strana ovakve nastave je što ne možemo i-mati vježbe uživo da ostvarimo nekakvo malo iskustvo prije nego što odemo na praksu u neki laboratorij, ali trebamo se svi priviknuti na ovakvo stanje i ostati strpljivi.

• Meni se osobno više sviđa nego ne sviđa. Sviđa mi se što se ovdje vodi računa o našoj aktivnosti odnosno što se ona ocje-njuje. Sviđa mi se što nismo prepuni nekak-vih testova i ocjenjivanja nego svoje usvoje-no gradivo prikazujemo i prezentacijama te radnim listićima. Ne sviđa mi se što kod ne-kih predmeta nismo dovoljno upućeni u to kako će se provjeriti usvojenost gradiva. Neki predmeti su ipak teži i mislim da bi-smo ih trebali više provježbati i dobiti više primjera zadataka da bismo se bolje pripre-mili. Profesori imaju razumijevanja što se

tiče nekih naših tehničkih poteškoća i izlaze nam u susret.

• Iz ponekih predmeta bi se trebalo dati vise vremena da se obave zadatci npr. vjero-nauk, tzk, njemački, engleski i matematika, možda dan, dva vise, a ne da moramo sve u jednom danu poslati jer se zna dogoditi da svi taj dan zadaju da se preda odmah isti dan.

• Nastava na daljinu ima svoje prednosti i mane. Prednosti su to što se ne moram usta-jati u šest ujutro i putovati svaki dan, iz bu-sa u bus, cijele dane provesti u gradu. Rekli bi, da sad imam više vremena. Pa i ne baš previše, ono je raspoređeno osim na obav-ljanje zadataka i učenje, tj. ponavljanje, ali je atmosfera opuštenija i mogu bilo kad na-praviti pauzu, što mi stvarno treba jer nekad me mozak i ruka zaboli od količine materi-jala, kao i oči od cjelodnevnog buljenja u računalo i ostalu tehniku što je vrlo loše za moj vid i ne sviđa mi se. Zadataka je defini-tivno više nego za vrijeme realne nastave. Nemam stresa od početka dana kao u školi, pa bar dok neko ne izmisli neki nerealni rok za obavljanje zadatka, a kad urgiramo ispa-da kao da se žalimo, umjesto da se svi malo zapitamo. Naravno ima i profesora koji ra-zumiju situaciju i tolerantni su, a svi bi mo-gli biti, bar malo. Povratne informacije do-bijem periodično, kako od koga. Što se tiče zadataka nisu zahtjevni na nivou fakulteta, ali su opsežni i ima jako puno pisanja, što bi za vrijeme realne nastave odradili svega 30%. Određene stvari, poput kvizova bi tre-balo najaviti ranije, uz adekvatne zadatke za ponavljanje kao okvirni primjer provjere, što je na količinu gradiva prijeko potrebno. To bio moj komentar na cijelu situaciju.


Učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege su napisali svoje komentare za održavanje nastave i virtualne kliničke vježbe na daljinu:

• Nastava i vježbe na daljinu imaju svoje prednosti i mane. Prednost je što ne moram svakodnevno putovati i što mogu spavati, ali mana ima puno više, gradivo moramo sami proći i naučiti, svakodnevno provoditi po nekoliko sati za računalom, ispite piše-mo online.. Iako ne moram putovati svaki dan i mogu spavati više nastava i vježbe na daljinu mi se ne sviđa i rado bih se vratila u školu.

• Iskreno meni se nastava na daljinu ne sviđa, jer puno više vremena provodim za računalom, dobivamo po mome mišljenju malo puno zadataka.

• Nastava je dobro organizirana. Problem je što oduzima puno više vremena nego nas-tava u školi, uz sve zadaće, seminare, pre-zentacije i kvizove, nemamo vremena za naučiti gradivo, a pogotovo je to problem za predmete koji nam trebaju i koji su važni za našu struku. Želim pohvaliti i izraziti zah-valnost pojedinim profesorima koji nam konstantno izlaze u susret i pojašnjavaju gradivo preko Zooma svaki put kada ih za-molimo, te također profesore koji nam šalju zadatke koji nisu zahtjevni te ih bez brige i dodatnog stresa možemo rješavati. Vježbe na daljinu su dobro organizirane, svaki pro-fesor daje određene zadatke koji su važni za taj tjedan vježbi te im se uvijek možemo ob-ratiti kada imamo neki problem.

• Kada se počela održavati nastava i vjež-be na daljinu mislila sam da će to puno lak-še ići, no kada su profesori počeli slat hrpu zadataka iznenadila sam se. Vjerujem da većinu toga ne bismo riješili za vrijeme nas-tave u školi. Sjedenje za laptopom po 5-6 sati smatram previše. Česte glavobolje zbog gledanja u računalo ometale su me u rješa-vanju svih tih silnih zadataka, no što se mo-ra mora se. Smatram da su mogli malo neke stvari izbacit i olakšat jer ipak svima nam je teško zbog cijele izvanredne situacije u dr-

žavi. Teško je skoncentrirati se na nešto kad ima puno članova obitelji u kući, a zadatci se moraju riješiti i poslati na vrijeme.

• Rad se, većinom, temeljio na ispunjava-nju tablica i pisanju seminara i zbog toga je nastava na daljinu bila monotona. Rijetko koji profesor se potrudio smisliti nam nešto zanimljivo za zadatak, a zadaci koje smo dobivali oduzimali su nam previše vremena. Zbog količine takvih zadataka koji oduzi-maju puno vremena nisam se stigla pripre-mati za maturu i imam osjećaj da bih se pu-no bolje pripremila da smo imali nastavu u školi.

• Previše zadataka.

• Zadaje se previše zadataka koji su često vrlo zahtjevni i iziskuju da se potroši i po nekoliko sati samo za jedan predmet. Često smo imali više slobodnog vremena dok smo išli u školu nego sada kada imamo virtualnu nastavu. Ne sviđaju mi se vježbe na daljinu zato što dobivamo samo zadatke i fali nam taj praktični dio nastave. Također mi se ne sviđa ta virtualna nastava zato što svo gradi-vo moramo sami učiti i nema nam ga tko objasniti.

• Nastava na daljinu je u redu samo zbog trenutne epidemiološke situacije. Iako smat-ram da bi učenicima bolje bilo slušati nasta-vnike i novo gradivo preko videa ili preko neke od društvenih mreža, radi boljeg razu-mijevanja. Osim toga, smatram kako većina profesora slabo komunicira s nama. Cijenim profesore, iako ih je vrlo malo, koji svako-me ponaosob napišu komentar na urađen zadatak i daju mogućnost ispravka ukoliko nešto nije u redu.


• Profesori daju previše zadataka s obzi-rom na uobičajenu nastavu. Rokove za slanje su sada poboljšali zbog prijašnje ankete, ali zadataka još uvijek ima pu-no. Neki profesori ne shvaćaju da nam treba vremena s obzirom da sve sami učimo. Na nekim kvizovima za ponav-ljanje nema dovoljno vremena da se pročita zadatak, a ne da se riješi. Isto tako, neki profesori ne cijene naše vri-jeme i zadaju nam zadatke koji se rje-šavaju po nekoliko sati. Ima izuzetaka i profesora koji su puni razumijevanja i koji ne vrše toliki pritisak na nas, ali oni su rijetki. Neki profesori traže pre-više od nas, s obzirom na njihovu nas-tavu i uobičajen rad. Smatram da ova online nastava nikome ne olakšava, već suprotno, znatno nam otežava. Pri-siljeni smo sami naučiti svo gradivo. Provodimo puno više vremena pred računalom nego što provodimo i u školi. Smatram da bi se barem onda zadatci i zadaće koje predamo vredno-vale ili nam donijele nekakve ocjene ili plus u bilješku. Puno vremena pro-vodim sjedeći ispred računala i rješa-vajući zadaću nego ikad prije. Smat-ram da to nije uopće u redu, i da se i-pak treba poštivati i naše vrijeme. Po-novno, svaka čast profesorima koji to uvažavaju i poštuju. Za online nastavu nemam nikakve pohvale i radije bih sada sjedila u klupi i slušala predmet nego ga sama kod kuće učila i nakon toga ga tipkala još nekoliko sati.

Profesori poštuju svoje elemente i kriterije vrednovanja od početka nastavne godine do danas kada ocjenjuju nastavu 120 (49%) učenika je ocijenilo odličnom ocjenom, s vrlo dobrim 103 (42%), a s dobrim 20 (8,2%) učenika.

Profesori poštuju svoje elemente i kriterije vrednovanja od početka nastavne godine do danas kada ocjenjuju nastavu ocijenili su učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska

sestra/tehničar opće njege s odličnom ocje-nom 69 (54,8%), s vrlo dobrim 46 (36,5%), a s dobrim 10 (7,9%) učenika.

Profesori su promjenili svoje kriterije ocje-njivanja tijekom održavanja nastave na da-ljinu smatra 149 (60,8%) učenika, kriteriji nisu jasni izjasnilo se 76 (31%) učenika, profesori su prestrogi smatra 38 (15,5%) učenika i mijenjaju kriterije iz lekcije u lek-ciju smatra 25 (10,2%) učenika, a 13 (5,3%) učenika smatra da su profesori preblagi tije-kom nastave na daljinu.

Učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege su ocjenili da su profesori promijenili svoje kriterije ocjenji-vanja tijekom nastave na daljinu 32 (25,4%), kriteriji nisu jasni smatra 20 (15,9%) učenika, profesori su prestrogi smatra 16 (12,7%).

Učenici su ocjenili nastavu na daljinu s od-ličnim 10,6%, vrlo dobrim 41,2%, dobrim 33,5%, dovoljnom ocjenom 10,6%, nedovo-ljan 4,1%.

Zaključenu ocjenu nastavi i vježbama na daljinu dali su učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege s ocjenom vrlo dobar 37,3%, dobrim 34,1%, odlično 17,5%, s ocjenom dovoljan 12,7% te nedovoljnom ocjenom 1,6% učenika.


Profesori su u najvećem postotku 90,6% ko-ristili virtualnu učionicu Yammer za redovi-tu komunikaciju s učenicima, zatim 83,7% razrednu elektroničku poštu kao i privatnu elektroničku poštu učenika 79,6%, a različi-te društvene mreže koristilo je 47,3% profe-sora. Videokonferenciju je koristilo 30,2% profesora u komunikaciji s razrednom i uče-nicima.

Učenici su najčešće komunicirali sa svojim profesorima koristeći privatnu elektroničku poštu u 62%, a učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege 41,3%. Također su koristili virtualnu učio-nicu Yammer 26,1%, a učenici 3., 4. i 5. ra-zreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege 23%.

Učenici su napisali svoje poruke profesori-ma povodom održavanja nastavne na dalji-nu:

• Hvala što nam uvijek pomažete i trudite se u ovakvom obliku nastave jednako kao i u realnoj nastavi i što imate razumijevanja za sve nas. Jedino što nas ponekad "pretrpate" s količinom gradiva koju treba-mo odraditi, pa nemamo baš nešto previše vremena za pripremanje za maturu.

• Dragi profesori, nastavnici, mentori, hvala vam za sve! Trudili ste se da vaše znanje i iskustvo prenesete na nas, da online nastavu učinite zanimljivom i korisnom, i

uvijek ste bili tu da nam pomognete, svima nama. Kao predsjednik 5.s2 razreda, u ime svih nas, želim vas pohvaliti i zahvaliti vam za sve, jer ipak završavamo ovo naše peto-godišnje putovanje. Lijep pozdrav!

• Hvala Vam na razumijevanju, strpljivos-ti, ljubaznosti i suosjećanju!

Potrebe i izazovi nastave na daljinu

Drugi dio upitnika naslovljen je Potrebe i izazovi nastave na daljinu jer je cilj istraži-vanja dobiti odgovore od učenika kako se osobno suočavaju s izazovima novonastale situacije održavanja nastave na daljinu i ko-je su njihove potrebe.

Učenici navode da su naj više problema imali s opterećenošću zahtjevima različitih predmeta, motivacijom za odrađivanjem zadataka, razumijevanjem novih nastavnih jedinica, nedostatkom slušanja nastavnika „uživo”, organiziranjem vremena za prisustvovanje nastavi u realnom vremenu.

Učenici su navodili da su najviše poteškoća imali za vrijeme održavanja nastave na da-ljinu s nemogućnošću bavljenjem nekim ak-tivnostima u slobodno vrijeme, zatvoreno-šću kod kuće, zabrinutošću da neće završiti godinu s uspjehom koji priželjkuju, promje-nom rutine i zabrinutost da neće moći nado-knaditi propuštena znanja i vještine.


Oko dvije trećine učenika navodi da su se u prvih šest tjedana održavanja nastave na da-ljinu osjećali umorno, iscrpljeno, zabrinuto za zdravlje svojih bližnjih, nervozno i ne-motivirano. Ali gotovo svi učenici navode da su se u ovom periodu osjećali zadovolj-no, radosno i optimistično.

Učenici su nabrajali s kojim su se tegobama suočavali tijekom šest tjedana održavanja nastave na daljinu i više od dvije trećine učenika navodi da su iskusili simptome stre-sa u različitim intenzitetima poput umora, glavobolje i problema sa spavanjem.

Učenici su procjenjivali koliko im je važno: dostupnost nastavnika za pitanja i objašnje-nja, povratna informacija nastavnika o izvr-šenim zadacima, vrednovanje u skladu s kriterijima, fleksibilnost nastavnika za do-govore, povratna informacija u obliku bilje-ške u e-dnevniku i uvažavanje obiteljske situacije učenika od strane nastavnika.

Gotovo svi učenici su opisivali svoje os-jećaje u komunikaciji s nastavnicima za vri-jeme nastave na daljinu: zadovoljstvo, si-gurnost, zahvalnost, prihvaćanje, a oko 50% učenika je osjetilo, u različitom intenzitetu, i frustraciju, dosadu, ljutnju, ali i entuzija-zam.

Poruka koju učenici šalju svojim nastavnici-ma:

“Molim Vas da imate razumijevanja. Shvatite da nemamo svi 3 računala u kući i motivaciju za učenje u ovim trenutcima.”

”Hvala Vam na razumijevanju i poštivanju našeg mišljenja i zahtijeva.“

„Hvala vam na razumijevanju i trudu da nam objasnite i olakšate gradivo što je više moguće.“

„Komunikacija je ključ, želim dijalog, a ne

da samo šaljem mailove i nikada ne dobi-jem odgovor.“

„Planinu će pomaknuti samo onaj tko je na početku pomicao kamenčiće.”

„Uz sve aktivnosti koje obavljamo potreban nam je odmor i isto tako potrebno nam je slobodno vrijeme za učenje, pohvaljujem sve profesore koji to cijene i razumiju.“

Učenici su iznosili svoje pozitivne dojmove održavanja nastave na daljinu: pisanje za-daća i izvršavanje obaveza oduzme manje vremena od "normalne" nastave što mi osta-vlja više vremena za pripreme za maturu i druženje s obitelji, dobivamo puno motivacije od profesora i to je odlično, ne trošim vrijeme na putovanje, iskusili smo nešto drugačije, uvidjeli smo svoje sposobnosti u novoj situaciji, pišemo književnim jezikom iako smo na mobitelima ili računalima, neki nastavnici su kreativni i šalju zanimljive zadatke, stječemo odgovornost, jedni drugima poma-žemo i često ohrabrujemo, čovjeka to podi-gne i da mu snagu za dalje u ovakvim teš-kim vremenima, uspjela sam ispraviti neke od ocjena i poboljšati, možemo si organizi-rati plan rješavanja zadaće i učenja, može-mo jesti, piti, slušati glazbu i uzimati pauze kada god želimo, nema stresa oko odgova-ranja i testova baš zbog osobnog organizira-nja vremena, sviđa mi se komunikacija profesora i učenika na daljinu.

Učenici 3., 4. i 5. razreda smjer medicinska sestra/tehničar opće njege su također nabra-jali kakve i koje osjećaje su imali u komuni-kaciji s nastavnicima za vrijeme nastave na daljinu: zadovoljstvo, sigurnost, zahvalnost, prihvaćanje, a 50% učenika je u različitom intenzitetu osjetilo i frustraciju, dosadu, lju-tnju i entuzijazam.


Također su procijeni koliko je važno: dostu-pnost nastavnika za pitanja i objašnjenja, povratna informacija nastavnika o izvrše-nim zadacima, vrednovanje u skladu s krite-rijima, fleksibilnost nastavnika za dogovore, povratna informacija u obliku bilješke u e-dnevniku i uvažavanje obiteljske situacije od strane nastavnika.

Više od dvije trećine učenika navodi da su iskusili simptome stresa u različitim intenzi-tetima od umora, glavobolje, problema sa spavanjem, a oko 50% učenika je imalo že-lučane probleme i ubrzano disanje.

Tijekom šest tjedana održavanja nastave na daljinu oko dvije trećine učenika navodi da su se osjećali umorno, zabrinuto za zdravlje svojih bližnjih, nervozno, iscrpljeno, ali go-tovo svi učenici navode i da su se u ovom periodu osjećali zadovoljno, radosno i opti-mistično.

Koliko je učenicima bilo teško za vrijeme nastavne na daljinu navode nemogućnost bavljenjem nekim aktivnostima u slobodno vrijeme, zatvorenost kod kuće, pronalaženje vremena za opuštanje, promjena rutine, zab-rinutošću da neće završiti godinu s uspje-hom koji priželjkuju, odvajanje kućanskih i školskih obveza te procesiranje emocija.

Za vrijeme trajanja nastave na daljinu učenici su imali problema s opterečenošću zahtjevima različitih predmeta, motivacijom za odrađivanjem zadataka, snalaženjem u „postovima” virtualnih učionica, organizacijom vremena za učenje i nedostatkom slušanja nastavnika „uživo”.

Zaključak

Izvanredna situacija održavanja drugoga po-lugodišta šk. god. 2019./2020. radi svjetske pandemije COVID-19, bila je izazov kako odgojno-obrazovnim djelatnicima u RH ta-ko i u svijetu. Održavanje nastave na daljinu otkrilo je brojne mogućnosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija kojima se pro-fesori mogu koristiti kako bi realizirali pla-niranu nastavu i kliničke vježbe. Novonas-tala situacija bila je prilika učiti i naučiti kvalitetno komunicirati na daljinu, kvalitet-no održavati nastavu na daljinu kao i virtu-alne zdravstvene vježbe. Također je svima, odgojno-obrazovnim djelatnicima, učenici-ma i njihovim roditeljima, odgojiteljima i starateljima, cjelokupna situacija bila izazov održavanja kvalitetnog obiteljskoga mental-noga zdravlja.


Literatura i izvori

1. Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Akcijski plan za provođenje nastave na daljinu. https://mzo.gov.hr/vijesti/akcijski-plan-za-provedbu-nastave-na-daljinu/3804 (pristupljeno 23. lipnja 2020.)

2. Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Česta pitanja i odgovori. https://mzo.gov.hr/vijesti/cesta-pitanja-i-odgovori-pripremna-nastava-i-zakljucivanje-ocjena-na-kraju-nastavne-godine/3820 (pristupljeno 23. lipnja 2020.)

3. Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Smjernice osnovnim i srednjim škola-ma vezano uz organizaciju nastave na daljinu uz pomoć informacijsko - ko-munikacijske tehnologije. https://mzo.gov.hr/vijesti/smjernice-osnovnim-i-srednjim-skolama-vezano-uz-organizaciju-nastave-na-daljinu-uz-pomoc-informacijsko-komunikacijske-tehnologije/3585 (pristupljeno 23. lip-nja 2020.)

4. Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U trećini država EU-a zatvorene su sve škole, u drugoj trećini u pojedinim re-gijama. https://mzo.gov.hr/vijesti/u-trecini-drzava-eu-a-zatvorene-sve-skole-u-drugoj-trecini-u-pojedinim-regijama/3591 (pristupljeno 23. lipnja 2020.)

5. Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Uputa svim osnovnim i srednjim škola-ma vezano uz nastavak organizacije nastave na daljinu. https://mzo.gov.hr/vijesti/uputa-svim-osnovnim-i-srednjim-skolama-vezano-uz-nastavak-organizacije-nastave-na-daljinu/3592 (pristupljeno 23. lipnja 2020.)

https://mzo.gov.hr/vijesti/akcijski-plan-za-provedbu-nastave-na-daljinu/3804



https://mzo.gov.hr/vijesti/cesta-pitanja-i-odgovori-pripremna-nastava-i-zakljucivanje-ocjena-na-kraju-nastavne-godine/3820





https://mzo.gov.hr/vijesti/smjernice-osnovnim-i-srednjim-skolama-vezano-uz-organizaciju-nastave-na-daljinu-uz-pomoc-informacijsko-komunikacijske-tehnologije/3585






https://mzo.gov.hr/vijesti/u-trecini-drzava-eu-a-zatvorene-sve-skole-u-drugoj-trecini-u-pojedinim-regijama/3591




https://mzo.gov.hr/vijesti/uputa-svim-osnovnim-i-srednjim-skolama-vezano-uz-nastavak-organizacije-nastave-na-daljinu/3592





SAMOVREDNOVANJE NASTAVNIČKOG VIJEĆA

Sanja Dravinski, mag. med. techn. Ravnateljica Medicinske škole Osijek

e-mail: [email protected]

Sažetak

Samovrednovanje Nastavničkog vijeća Medicin-ske škole Osijek provela sam koristeći online upi-tnik kako bih dobila realne odgovore svih nastav-nika. Cilj istraživanja je dobiti povratnu informa-ciju nastavnika o provođenju nastavnog procesa s učenicima radi planiranja unapređenja kvalitete rada nastavnika na području pripremanja za nas-tavu, korištenje suvremenih nastavnih metoda, kvalitetne komunikacije i stručnog usavršavanja. Također, cilj istraživanja je i planiranje moga kvalitetnog upravljanja ustanovom. Ključne riječi: kvaliteta, nastavni proces, Nasta-vničko vijeće, samovrednovanje

Uvod

Proces samovrednovanja škole izuzetno je važan jer je pokazatelj vrijednosti, kvalitete i uspješnosti svih odgojno-obrazovnih djelatnika u nastavnom procesu. Samovrednovanje nije samo sebi svrhom nego je proces prema razumijevanju potrebe za promjenama kao i uvođenju samih promjena. Pre-ma autoru J. Dewey smatram da bez promišljanja o onome što radim, kako to radim i zašto to radim baš tako, ne mogu unaprijediti svoj odgojno-obrazovni rad. Cilj

Cilj ispunjavanja upitnika Samovrednovanje Nas-tavničkog vijeća je dobiti uvid u trenutno stanje koje je prisutno u Medicinskoj školi Osijek. Jedan od ciljeva samovrednovanja je doživjeti sebe kao važnu kariku u osuvremenjivanju procesa pouča-vanja i poboljšanju socijalne kulture škole. Odgo-vor svake kvalitetne promjene je u osobi. Metoda istraživanja

Svi članovi Nastavničkog vijeća Medicinske ško-le Osijek pristupili su ispunjavanju upitnika kori-steći poveznicu koju su primili elektroničkom poštom. Upitnik je sastavljen u digitalnom alatu Google Form s 12 pitanja. Rezultati istraživanja

Ispunjavanju upitnika pristupila su 52 (80%) čla-na Nastavničkog vijeća, a nije pristupilo 13 (20%) od ukupno 65. Upitnik su ispunile 43

(82,7%) kolegice nastavnice i 9 (17,3%) kolega nastavnika.

Prema dobi Nastavničko vijeće čine 7 kolega ro-đenih između 1960. i 1970., 12 kolega između 1971. i 1980., 20 kolega između 1981. i 1990., 12 kolega između 1991. i 2000., a 5 kolega je odab-ralo 2020. godinu kao godinu svoga rođenja ili nisu razumjeli pitanje. Radni staž u prosvjeti do pet godina ima 12 (23%) kolega, od pet do deset godina ima 12 (23%) kolega, do dvadeset godina ima 11 (21,15%) kolega, a do trideset godina ima 7 (13,46%) kolega. Radni staž u nekoj drugoj instituciji nema 20 (38,46%) kolega, do deset godina ima 17 (32,69%) kolega, do 20 godina ima 11 (21,15%) kolega, više od 20 godina ima 4 (7,69%) kolega. Ukupni radni staž u Medicinskoj školi Osijek do pet godina ima 27 (51,92%) kolega, do deset go-dina ima 14 (26,92%) kolega, do 20 godina ima 5 (9,61%) kolega, više od dvadeset godina ima 6 (11,53%) kolega. Ispitanici koji su ispunjavali upitnik predaju opće obrazovne predmete 23 (44,23%) kolega, a stru-kovne predmete predaje 29 (55,76%) kolega.


U šk. god. 2019./2020. imamo 22 (42,3%) ispita-nika koji su razrednici, a 30 (57,7%) ispitanika nisu razrednici.

U Medicinskoj školi Osijek na neodređeno vrije-me zaposleno je 45 (86,5%) ispitanika, a na odre-đeno vrijeme 7 (13,5%).

Rad u školi je bio prvi izbor za 35 (67,3%) kole-ga, a nije bio prvi izbor za 17 (32,7%) kolega.

Nastavničku profesiju možda bi ponovo izabralo 7 (13,5%) kolega, vjerojatno bi izabralo 14 (26,9%), a sigurno bi izabralo 31 (59,6%) kolega. Stručno usavršavanje potrebno je jednom godiš-nje smatra 3 (5,8%) kolega, do tri puta godišnje 19 (36,5%), između tri i šest puta godišnje smatra

18 (34,6%), a šest i više puta smatra 12 (23,1%) kolega.


Kolege su procjenjivale koliko se navedene tvrd-nje odnose na nastavu koju provode u radu s uče-nicima: • Moja nastava je uvijek dobro pripremljena

procijenilo je 7 (14,5%) kolega, često 34 (65,4%), a ponekad 11 (21,2%).

• Nastojim sadržaje nastave povezati s isku-

stvenim znanjima učenika uvijek 14 (26,9%) kolega, često 21 (40,38%), pone-kad 16 (30,76%).

• Zahtjevnost (količina gradiva) dobro je od-

mjerena za svaki sat procijenilo je uvijek 15 (28,84%) kolega, često 27 (51,92%), pone-kad 16 (30,76%), rijetko 1 (1,92%).

• Jasno i razumljivo izlaže nastavne sadržaje

procjenjuje uvijek 23 (44,23%) kolega, čes-to 26 (50%), ponekad 3 (5,8%).

• Ritam rada dovoljno je dinamičan procije-

nilo je uvijek 26 (50%) kolega, često 23 (44,23%), ponekad 3 (5,8%).

• Moja nastava sadrži različite metode rada

prilagođene sadržaju i učenicima procjenju-je uvijek 47 (90,38%) kolega, često 3 (5,8%), ponekad 2 (3,84%).

• U nastavi aktiviram većinu učenika procje-

njuje uvijek 35 (63,3%) kolega, često 14 (26,9%), ponekad 3 (5,8%).

• Stvaram ugodnu atmosferu u razredu

(osiguravam razvoj samopoštovanja i samo-pouzdanja učenika) procjenjuje uvijek 11 (21,2%) kolega, često 29 (55,76%), pone-kad 12 (23,1%).

• U nastavi jasno postavljam pravila koja o-

mogućuju kvalitetan rad svima procjenju-je uvijek 27 (51,92%) kolega, često 19 (36,5%), ponekad 4 (7,69%), rijetko 1 (1,92%).

• Uspješno rješavam probleme discipline u

razredu procijenilo je uvijek 17 (32,7%) ko-lega, često 32 (61,53%), ponekad 3 (5,8%).

• Pitanja koja postavljam su jasna i potiču

razumijevanje gradiva procijenilo je uvijek 21 (40,38%) kolega, često 26 (50%), pone-kad 6 (11,53%).

• Pogreške učenika ispravljam poticajno, a ne

prijekorno procijenilo je uvijek 16 (30,76%)

kolega, često 24 (46,15%), ponekad 11 (21,2%), rijetko 1 (1,92%).

• Učenici slobodno pitaju nejasne pojmove

procijenilo je uvijek 32 (61,53%) kolega, često 17 (32,7%), ponekad 3 (5,8%).

• Učenici imaju potrebu raspravljati i propiti-

vati gradivo procijenilo je uvijek 41 (78,84%) kolega, često 5 (9,61%), ponekad 4 (7,69%).

• Praćenje i vrednovanje je redovito i s jas-

nim kriterijima procijenilo je uvijek 8 (15,38%) kolega, često 32 (61,53%), pone-kad 10 (19,23%), rijetko 1 (1,92%).

• Ocjenjujem javno procijenilo je uvijek 4

(7,69%) kolega, često 32 (61,53%), pone-kad 10 (19,23%), rijetko 1 (1,92%).

• Ocjene obrazlažem - iz ocjene učenik zna

što još treba za poboljšanje procijenilo je uvijek 46 (88,46%) kolega, često 3 (5,8%), ponekad 3 (5,8%).

• Koju biste ocjenu dali sebi kao nastavniku?

Ocjenu odličan procijenilo je 33 (63,46%) kolega, vrlo dobar 16 (30,76%), dobar 3 (5,8%).

Rasprava

Proces samovrednovanja

Samovrednovanje koje se provodi u školi je, pre-ma preporuci Ministarstva znanosti i obrazovanja, proces praćenja i analiziranja odgojno-obrazovnog procesa. Cilj samovrednovanja je u-napređivanje rada škole i unapređenje kvalitete nastavnog procesa. Samovrednovanjem se želi postići napredak u školskoj zajednici s ciljem po-vezivanja u zajednicu škola radi suradnje i posti-zanja izvrsnosti. Vrednovanje je sastavni dio odgoja i obrazovanja radi određivanja razine postignuća zadanih ciljeva i ishoda. Dobivanje povratne informacije o trenu-tnom stanju izuzetno je važno kako bi se dobio uvid u potrebna poboljšanja kvalitete i utvrđiva-nje pozitivnih događaja. Proces samovrednovanja obuhvaća sve sastavnice odgoja i obrazovanja: učenike, nastavnike, nenastavne djelatnike škole. (Koncepcija, 116.)


Proces unapređenja je cilj svakoga samovredno-vanja jer se žele uočiti nedostaci, poboljšati djelo-mične, necjelovite postupke nastavnika koje pro-vode u nastavnom procesu, a u konačnici rezultat je utjecati na budući kvalitetan rad (6.26.; 6.30.; 6.31.). Cilj objavljivanja ovoga istraživanja su povratne informacije nastavnicima kako bi dobili rezultate svoga samovrednovanja sa svrhom po-boljšanja plana unapređenja nastavnoga procesa. “Mentalna praksa trajnog samoispitivanja je pot-rebna, jer razumijevanje naših osobnih slabosti ili manjkavosti put je za razumijevanje nedostatnosti drugoga. Ako spoznamo da smo svi samo slaba, lomna, nesavršena, nedostatna bića, moći ćemo otkriti da nam je svima potrebno uzajamno razu-mijevanje. Kritičko samoispitivanje omogućuje nam da se maknemo iz usredotočenosti na same sebe, po kojoj smo uvijek sebi vlastito središte, dakle da prepoznamo i sudimo svoj egocentrizam. To će nam omogućiti da se ne namećemo kao su-ci u svakoj stvari i svakoj okolnosti.” (Morin 2002, 110-111.) Prioritetna područja

Samovrednovanje se sastoji od šest prioritetnih područja, a u većem dijelu ovoga istraživanja stavljen je naglasak na drugo, treće, četvrto i šes-to prioritetno područje. Upravljanje ustanovom/školom i promicanje kva-litete naziv je šestog prioritetnog područja koje sam željela istražiti kao ravnateljica škole. Pro-ces samovrednovanja Nastavničkoga vijeća pro-vodimo jednom godišnje na kraju nastavne godi-ne, od šk. god. 2010./2011. (6.16.). Tijekom pret-hodnih deset godina provođenja samovrednova-nja održana su predavanja i radionice s rezultati-ma SWOT analize i Plana unaprijeđenja škole. Kako bih napravila konekretan plan unaprijeđe-nja kvalitete nastavnog procesa, cilj je ovoga is-traživanja ispitati mišljenja, stavove i iskustva nastavnika o njihovoj procjeni provođenja kvali-tetne nastave (6.16; 6.19.; 6.20). “Pod vrednova-njem suvremene škole jednako podrazumijevamo vrednovanje rada i/ili uspjeha učenika, učitelja, razrednika, ravnatelja, stručne službe i cijele ško-le, a jednako tako i cjelokupnog sustava školstva sa stajališta prinosa stvaranju vrijednog nacio-nalnog intelektualnog kapitala..” (Mijatović, 2002, 58) Prema uputama u Priručniku za samo-vrjednovanje “u samovrednovanju rada škole nastavnici, ali i učenici, roditelji, predstavnici lokalne zajednice i udruga civilnog društva, ima-ju priliku iznositi vlastite ideje i predlagati izmje-ne u upravljanju i vođenju škole. Time se otvara-ju još jedna vrata komunikacije s ravnateljem. Ravnatelji se ne trebaju bojati samovrednovanja jer je to prilika da još izravnije budu uključeni u

svakodnevni život škole i pozitivne promjene koje se samovrednovanjem uvode.” (2001, 23). Poštu-jući upute Priručnika za samovrednovanje, na kraju školske godine ravnatelj je dužan napisati izvješće o cjelokupnom radu tijekom školske godi-ne, stoga će ovo istraživanje u tome biti realni pokazatelj kvalitet i uspješnosti: “Svaki ravnatelj i inače aktivno surađuje na kraju školske godine u izradi izvješća o radu škole… Za izradu kvalite-tnoga izvješća po rezultatima rada potrebno je prikupiti što je moguće više objektivnih pokazate-lja. I samovrednovanje je proces kojim se zahtije-va prikupljanje raznih pokazatelja kojima će se dokazati u kojim je područjima škola manje ili više uspješna.” (2011, 22) Drugo prioritetno područje je Poučavanje i po-drška učenju, Planiranje nastave, poučavanja i učenja. Posebno sam stavila naglasak koliko oz-biljno nastavnici individualno pripremaju nas-tavne pripreme i planiraju sadržaj, metode, obli-ke i sredstva za rad na nastavnom satu (2.10).

Dužnost je nastavnika održavati nastavu prema pripremama za nastavne sate kako bi uspješno i kvalitetno realizirali planirani cilj i ishode učenja za učenike (2.19). “Ovisno o predmetu i progra-mu, svaki nastavnik mora, uz opće zahtjeve, iz-građivati svoja mjerila i vrijednosti i težiti huma-nom i cjelovitom pristupu prema svakom učeni-ku. Nastavnikova je uloga poticati i stvarati us-pjeh na radost sviju…” (Koraj, 2001, 119.)

U nastavnom procesu neophodno je uskladiti nas-tavne metode, oblike rada, nastavna sredstva i pomagala s planiranim nastavnim sadržajima koji su primjereni predznanju i vještinama učenika(2.20). Sve se više stavlja naglasak na planiranje metoda aktivnog učenja u čijem je središtu učenik tijekom izvođenja nastavnog procesa kao što su istraživačka nastava, nastava temeljena na isku-stvu učenika, projektna nastava, multimedijska nastava, individualiziran i interdisciplinarni pris-tup učeniku (2.21). Svaki nastavnik ima obvezu predati razrađene programe za svoj nastavni pred-met u kojemu je vidljivo razrađen program nasta-vnog procesa s ciljevima i ishodima tijekom pro-cesa učenja (2.25).


Cilj ovoga istraživanja je potaknuti nastavnike na promišljanje o prakticiranju kvalitetne komunika-cije s učenicima, kolegama nastavncima, adminis-trativnom osoblju škole koje se treba temeljiti na suradnji i uzajamnom poštovanju (2.72.). “Za us-pješan metodički rad osobito je važno uspostav-ljamo li uopće, i kakvu, komunikaciju s učenici-ma u nastavi, pa i izvan nje. Nužna je stalna ko-munikacija između učenika i nastavnika kao sub-jekta nastave. Za kvalitetnu i učinkovitu komuni-kaciju, da učenik razumije ono što uči, kao najbit-nije kvalitete često se navode: prepoznatljivost bitne i korisne informacije u nastavi, jasnoća in-formacije i njezine uporabe, transparentnost ko-munikacije u nastavi koja se opskrbljuje i hrani kroz stalne povratne informacije.” (Koraj, 2001, 113.-114.)

Također sam željela staviti naglasak na promišlja-nje o učinkovitoj primjeni standarda u poučava-nju, nastavi i učenju, uporabi metoda u kojima je učenik u središtu procesa učenja i poučavanja, učenje kroz iskustvo, praktična nastava kako bi-smo utjecali na kvalitetniju komunikaciju svih dionika škole (2.74.). Neophodno je omogućiti učenicima da stječu znanja i vještine kroz metode rješavanja problema, razvoj ključnih kompetenci-ja i kreativno kritičko razmišljanje (2.76.). “Za uspješan rad u svakoj ljudskoj djelatnosti obično se navode tri osnovne pretpostavke: ljubav, stru-čnost, zalaganje. Kad je riječ o radu i zvanju nas-tavnika, pridodajemo istaknuto značenje entuzija-zma i odgovornosti. Da bi uspijevali u zajedni-čkom radu, nastavnici i učenici moraju surađivati iskreno i otvoreno, uzajamno se uvažavati s po-vjerenjem i poštovanjem.” (Koraj, 2001, 112)

Unutarnje praćenje i ocjenjivanje odgojno-obrazovnih postignuća polaznika naziv je trećeg prioritetnog područja: Postignuća učenika i isho-di učenja. Izuzetno je važno posvijestiti nastavni-cima da su postupci vrednovanja učenika valjani, pouzdani, primjereni, dosljedni, pravedni i da se redovito provode u skladu s elementima i kriteri-jima vrednovanja objavljena učenicima na počet-ku nastavne godine (3.8.). Upravo se “jedan od didaktičko-metodičkih problema, izravno vezanih uz uspješnost u školskoj i nastavnoj praksi, odno-si na zahtjeve u praćenju učeničkog razvoja i na-predovanja u nastavi te provjeravanje i vredno-vanje postignuća u nastavi i učenju.” (Koraj, 2001, 114.) Na redovnim razrednim i nastavničkim vijećima tijekom nastavne godine provodimo praćenje i vrednovanje koje analiziramo i promišljamo o kvaliteti njegovoga poboljšanja (3.10.).

“Odgojitelj, učitelj i profesor vrednuje se po os-tvarivanju ciljeva koji im se postavljaju u podru-čju odgoja i obrazovanja. Cjelovitija bi se slika njihova djelovanja dobila uvažavanjem: učenič-kih dostignuća, uključenosti u programe cjeloži-votnog obrazovanja, kvalitete ostvarenoga odgoj-noga i obrazovnoga procesa, samovrednovanja, vrednovanja koje provode učenici, otkrivanja učenika izloženim rizičnim čimbenicima i drugih vrijednosti učenika te njihovu motiviranju, aktiv-ne komunikacije s obitelji učenika.” (Koncepcija 118). Prema Glasseru (1999) šest je uvjeta za kvalitetu kako bi učenici kvalitetno radili i uživati u školi: razredna sredina mora biti ugodna i poti-cajna, učenici rade isključivo nešto korisno, od učenika uvijek treba tražiti da rade najbolje što mogu, učenici ocjenjuju svoj rad kako bi planirali poboljšati svoj rad, kvalitetan rad uvijek godi i kvalitetan rad nikad nije destruktivan. Trajno stručno usavršavanje radnika važna je točka četvrtog prioritetnog područja: Materijalni uvjeti i ljudski potencijali - profesionalni razvoj i razvoj zaposlenika koje sam također stavila kao jednu točku ovoga ispitivanja. Stručno osposob-ljavanje i usavršavanje nastavnog osoblja neop-hodno je radi kvalitetnog planiranja i realiziranja nastave. Danas u vrijeme izuzetno brzog razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija važno je pratiti nova postignuća na području pedagogi-je, didaktike, obrazovne psihologije, metodike općeobrazovnih i strukovnih predmeta. Stručno osposobljavanje i usavršavanje nastavni-ka provodi se pojedinačno i organizirano u surad-nji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agen-cijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za stru-kovno obrazovanje, strukovnih udruga i drugih relevantnih institucija u državni i inozemstvu (4.23.). “Prijeko je potrebno permanentno obrazo-vanje učitelja s naglaskom na stalnom osobnom odgoju i napredovanju (cjeloživotno obrazova-nje), a pod tim se misli na sljedeće: svake godine odgojitelj/učitelj,/profesor bi morao ostvariti od-ređeni broj sati u radionicama, tečajevima i semi-narima te tako prikupiti određeni broj bodova da bi se potvrda osposobljenost (licencija) za rad u školi; Učiteljstvo bi u svoj rad stalno trebalo u-građivati suvremene strategije učenja i poučava-nja o čemu će prosuđivati ovlašteni savjetnici - stručnjaci; neizostavna je točnost dolaženja na posao te obavljanje administrativnih obveza, što će prosuđivati ravnatelj škole…” (Koncepcija, 118.).


Rezultat trajnog profesionalnog razvoja nastavni-ka pridonosi kvalitetnoj učinkovitosti provođenja nastave, ali i omogućuje svladavanje alata kako bi kritički vrednovali svoj rad te planirali usavršav-nje u skladu s ciljevima strukovne Medicinske škole Osijek u kojoj rade (4.25.). “Opća svrha odgoja i obrazovanja kojoj težimo je poticanje maksimalnog individualnog razvoja svakog poje-dinca.” (Konc 116.)

Zaključak

Istraživanje Samovrednovanje Nastavničkog vi-jeća Medicinske škole Osijek, za mene kao ravna-teljicu, je pokazatelj koliko su kolege nastavnici ozbiljni, odgovorni i koliko poštuju i izvršavaju svoje radne obveze. Smatram da je ugodno raditi u Medicinskoj školi Osijek jer polovinu Nastavni-čkog vijeća čine kolege do i više od dvadeset go-dina radnog staža. U ovoj školskoj godini je jako dobro ujednačen ili uravnotežen odnos u godina-ma radnog iskustva jer kolege mogu učiti jedni od drugih tijekom kolegijalnog opažanja nastave. Također, više od polovine članova Nastavničkog vijeća su kolege s većim godinama radnog staža koji su ostvarili u nekim drugim ustanovama. To su uglavnom nastavnici strukovnih predmeta koji su se nakon praktičnog rada u struci odlučili za rad u nastavi kako bi kvalitetno podijelili svoja znanja i vještine učenicima u strukovnoj zdrav-stvenoj školi. Kolege su realno odgovorile o potrebi stručnog usavršavanja tijekom školske godine kako bi pro-fesionalno i kvalitetno provodili nastavu i vježbe. Kolege su procijenile da se često pripremaju za svoju nastavu jer su svjesni odgovornosti koju imaju prema učenicima kada prenose svoja zna-nja kao i vještine koje povezuju s iskustvenim znanjima učenika. Također, često planiraju odre-đenu količinu gradiva koje je dobro odmjereno prema zahtjevnosti kako bi učenici bili u mo-gućnosti kvalitetno savladati. Tijekom izvođenja nastavnog procesa ili praktičnih vježbi gotovo su svi nastavnici procijenili koliko jasno i razumlji-vo predaju nastavne sadržaje. Ritam rada tijekom nastave je dovoljno dinamičan kako bi učenicima bilo zanimljivo, korisno i motivirajuće za savla-davanje nastavnih sadržaja. U tome se očituje ko-rištenje različitih nastavnih metoda koje su prila-gođene sadržaju i učenicima. U nastavnom proce-su gotovo su svi učenici aktivni i imaju svoju ulo-gu u rješavanju zadanih nastavnih problema koja su jasna i potiču razumijevanje gradiva, jasni kri-teriiji, poticajno vođenje učenika, javno ocjenji-vanje čemu pridonosi ugodna atmosfera u razre-du, jasno postavljena pravila za kvalitetan rad i razredna disciplina. Svakako je poticajno što se većina nastavnika oc-

jenila odličnom i vrlo dobrom ocjenom jer mi je to pokazatelj za još snažniji iskorak u provođenju kvalitete u školi kao i samovrednovanja.

Literatura

1. Priručnik za samovrjednovanje za ustano-ve za strukovno obrazovanje. 2011. Ur. Tu-njić, Ivo. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Zagreb.

2. 3. Glasser, W. 1999. Nastavnik u kvalitetnoj školi. Educa. Zagreb.

4. 5. Koraj, Z. 2001. Čimbenici uspješnosti učenika i škola u cjelini. Uspješna škola: po-ruke XII. križevački pedagoški dani. Zagreb-Križevci.

6. 7. Mijatović, A. 2002. Obrazovna revolucija i promjene hrvatskog školstva. Hrvatski zem-ljopis. Zagreb.

8. 9. Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj: projekt Izvorište. 2002. Ur. Strugar, Vladimir. Ministarstvo prosvjete i športa. Zagreb.

10. 11. Morin, E. 2002. Odgoj za budućnost: se-dam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju za budućnost. Educa. Zagreb.

12. Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola. 2010. Ur. Muraja, Jasmina. NCVVO. Zagreb.

DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO

PODRUČJE


MISA ZAZIVA DUHA SVETOGA

Učenici i profesori Medicinske škole Osijek su

16. rujna 2019. godine sudjelovali na misi Zaziv Duha Svetoga povodom početka nove školske

godine. Misa je održana u crkvi Preslavnog Ime-

na Marijina u 12:30 sati. Na misi su sudjelovali i učenici Tehničke i prirodoslovne gimnazije Ruđe-

ra Boškovića s vjeroučiteljem Igorom Grubišićem

animirajući pjevanje. Prvo čitanje je pročitala učenica 5.s2 razreda Marina Marinić.

Psalam je pročitala učenica 2.a razreda Tehničke i

prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića Luci-ja Krišto. Velečasni Ante Lučić se nakon pročita-

nog evanđelja osvrnuo na Marijin život koji nam

može pomoći kao primjer ustrajnosti i vjernosti na životom putu za koji je bila odabrana. Vjerou-

čiteljica Adrijana Lovrinčević je pročitala tekst za

prinos darova. Učenici su prinijeli Bibliju (Matej Tibor 4.g.), križ (Ela Dumančić 3.ft), kruh i vino

(Mirna Pejić i Marta Mikinac 3.ft) i sat (Petar Vi-

das 3.ft). Meditaciju nakon pričesti je pročitao učenik 4.g razreda Matej Tibor.

Adrijana Lovrinčević


DANI KRUHA

Mjesec listopad diljem Lijepe Naše posve-

ćen je osvješćivanju učenika o važnosti

hrane. Profesorice Vesna Kasač, Đurđica

Radić, Mirta Faktor i Marina Pilj-Tomić

svake godine motiviraju učenike za sudje-

lovanje u izložbi prehrambenih proizvoda i

tradicijskih predmeta, nošnji i plodova jese-

ni. Ove godine učenici su donijeli jako pu-

no pekarskih proizvoda, mame i bake pot-

rudile su se u pravljenju finih kruhova i kif-

lica. Izložba je, zbog radova u susjednoj

školi, izmještena u prostor ispred školske

knjižnice, a nakon fotografiranje u roku ne-

koliko minuta izloženi proizvodi su nestali.

Učenici prijepodnevne smjene bili su odu-

ševljeni njihovom kvalitetom i rado su ih

probali. Cilj izložbe uvijek je želja da svi

razmislimo koliko je naš prostor bogat pri-

rodom i njezinim plodovima,

koliko smo blagoslovljeni tim mirisnim

kruhom na stolu i kako nikada ne bismo

trebali hranu bacati. Znamo da to nije tako,

da često u koševima za otpatke završi nešto

što je jestivo, što bi nahranilo neka gladna

usta. Jedan od načina brige o planetu je i

briga o hrani. U obilježavanju Dana kruha

pridružili su se i djelatnici naše škole. Peda-

goginja Nada Gruić Tomas pozvala je stru-

čnjakinju za pravljenje raznih pita, gospođu

Miru Pašalić, koja je vrlo vješto naučila po-

laznike radionice kako napraviti pravu

krumpirušu. Svi su se zabavili i nešto nau-

čili, a na kraju i uživali u plodu svojih spre-

tnih ručica. Svi su djelatnici položili ovaj

ispit škole za život i tako na vrlo kreativan

način dali svoj doprinos obilježavanju dana

promišljanja o zdravoj hrani.


BOŽIĆNI BLAGDANI—IZLOŽBA UČENIČKIH RADOVA

Vrijeme Došašća smo obilježili postavljenjem

izložbe učeničkih radova u holu škole. Izložbu

Isusovo rođenje smo postavili 13. prosinca 2019.

godine. Učenici koji su svojim talentom i trudom

omogućili da se postavi izložba: učenica 2.s3 ra-

zreda Evelyn Keri (Susret rođakinja), učenica 4.g

razreda Ivona Vuković (Sveta obitelj), učenici 2.f

razreda Maja Avdaković (Josipov san) i Luka

Šubara (Mudraci), učenice 3.g razreda Andrea

Milić (Anđeo Gabrijel i Marija) i Nika Tobijas

(Objava pastirima). Vjeroučiteljica Adrijana Lo-

vrinčević je uz likovne radove pripremila prigod-

ne tekstove: molitve Zdravo Marijo i Hvalospjev

Marijin, Mt 1, 20-21.24, tekst pjesama Oj, pasti-

ri, Tri kralja jahahu i Djetešce nam se rodilo.

Učenici 3.ft razreda su pomogli u postavljanju

izložbe.



BOŽIĆNI SAJAM—ZADRUGA „PRO NOS“

Uoči proslave jednog od najtoplijih blagdana

u godini i naša je Medicinska škola, ponov-

no, sudjelovala u dočeku istog. Božićnim

sajmom, održanim 18.12.2019., učenici i dje-

latnici škole potrudili su se u svakome sudio-

niku probuditi vedri božićni duh. Sajam je

poslužio kao prava priprema za božićno dari-

vanje bližnjih, za što se pobrinula zadruga

„PRO NOS“. Farmaceuti naše zadruge pri-

premili su brojnu prirodnu kozmetiku pakira-

nu individualno ili u paketićima povoljne

cijene. Kako bi sudionici obnovili potrebnu

energiju za nadolazeće blagdanske „jurnjave“

te održali svoje mišiće na snazi za pripravu

božićnih slastica, naši su im fizioterapeuti

pružili kvalitetne medicinske masaže. Osim

velike prodaje, u holu škole održala se pri-

redba i darivanje za naše najmlađe, a dodatni

božićni ugođaj sa sobom je donio i naš Djed

Božićnjak.

Voditeljica zadruge, Ivana Nemet

BOŽIĆNA AKCIJA ZADRUGE „PRO NOS“

Učenici 4.f razreda s voditeljicom Školske za-druge “Pro nos” Ivanom Nemet i profesoricama Ivanom Petric i Snježanom Tomljenović kroz cijelu godinu izrađivali su, a potom i prodavali ljekovite farmaceutske pripravke na Božićnom sajmu Medicinske škole Osijek održanom 18.12.2019. U božićnom duhu prodavali su pripravljene ljekovite kreme i masti, eterična ulja, mirisne svijeće i druge potrepštine.

Cilj ove aktivnosti je primjena znanja farma-ceutskih predmeta i prepoznavanje ljekovitih biljaka odnosno ljekovitih i drugih prirodnih, koži prihvatljivih sastojaka u svrhu izrade različitih farmaceutskih pripravaka. Potrebno je razvijati svijest o potrebi racional-nog korištenja prirode u cilju očuvanja okoliša i permanentnoj brizi za zdravlje ljudi.

Prodavanje pripravaka na Božićnom sajmu potiče stjecanje radnih navika kod učenika te razvoj potrebnih individualnih vještina kao i istraživački i timski rad. Posebnu važnost učenici su pridavali od-ržavanju iznimne čistoće i urednosti pri radu s različitim vrstama farmaceutskih supstanci, am-balaže za pohranu i priborom za rad, kao i preciznim mjerenjima svih sastojaka. Prigodno su estetski uredili hol škole i štandove za proda-ju svojih pripravaka.

Vrednovanje drugih učenika i djelatnika naše škole najbolje je pokazano redovitom kupovinom i korištenjem naših pripravaka.

Snježana Tomljenović, prof.


KORIZMENA IZLOŽBA

Korizmeno vrijeme smo obilježili postavljenjem

izložbe u holu škole. Izložba je bila tematski po-

dijeljena na pet korizmenih nedjelja i blagdan

Cvjetnice od kojih je svaka nosila prigodnu poru-

ku. Prva nedjelja (Odlazi od mene sotono!, Dru-

ga nedjelja (I preobrazi se pred njima), Treća ne-

djelja (Dom moj, dom je molitve), Četvrta nedje-

lja (Tko čini istinu, dolazi k svjetlosti), Peta ne-

djelja ( Ako pšenično zrno pavši na zemlju umre.

Donosi obilat rod! ) i Blagdan Cvjetnice (Hosana

u visini). Ideja za ovaj oblik izložbe je došla od

učenika 1.s3 razreda, a prema njihovim idejama

realizirala ju je vjeroučiteljica Karolina Miladi-

nović.

Karolina Miladinović


„U TVOJIM CIPELAMA“

Učenici Medicinske škole Osijek od rujna 2019. do ožujka 2020. volontirali su i družili se s učenicima i

radnicima Centra za autizam u Osijeku. Ideja o volontiranju „rodila se“ 2017., a 2019. ideju smo pretvorili

u djelo. Aktivnost su provodile: Karolina Miladinović, vjeroučiteljica i Adrijana Lovrinčević, vjeroučitelji-

ca u suradnji s Ivanom Dugandžić, vjeroučiteljicom u Centru za autizam.

Početkom rujna 2019. sa Sandrom Zlatarić, ravnateljicom Centra za autizam, dogovorili smo suradnju.

Učenicima drugih i trećih razreda Medicinske škole Osijek predstavljena je aktivnost. Budući da je bio zna-

čajan odaziv, predložili smo da napišu motivacijsko pismo. Cilj je bio sastaviti manju skupnu učenika koja

bi odgovorno pristupila volontiranju i jednom u mjesecu darovala svoje vrijeme. Volontirale su: Josipa Fi-

lipović, 2. s1, Tea Zegnal, 2. s1, Stella Lovaković, 2. g, Marija Srebrović, 3. g, Mia Sušić, 3. g, Ana Brdar,

3. g, Tonka Vidaković, 3. g, Maja Klaić, 3. ft, Nika Kolovrat, 3. ft, Mirna Pejić, 3. ft i Petra Knežević, 3. dt.

Karla Miloloža, 3. dt i Klara Balog, 4f.

U Centar za autizam prvi put otišle smo 24. listopada 2019. Upoznali smo se s prostorom, radnicima i uče-

nicima s kojima ćemo se družiti. Vjeroučiteljica Ivana govorila nam je o osobnom iskustvu rada te odgova-rala na naša pitanja. Susret smo započeli u dvorani, a završili u dvorištu Centra. 28. studenoga 2019. zbog

kontinuiteta ponovno smo se susreli s M.G., M.B. i I.K. te pravili smjesu i pekli vafle u gornjoj kuhinji.

Napravili smo ih toliko da su ih i drugi učenici mogli jesti. Uz pratnju učiteljice Bojane Stanić pomogli su nam dečki. 5. prosinca 2019. uz pomoć M.G., M.B. i I.K., vjeroučiteljice Ivane, učiteljice Bojane pekli smo

božićne kolačiće, pakirali ih te smo umatali lizalice u papire koje su obojali. Pripremili smo poklone koje je

sveti Nikola podijelio „vrtićarcima“ i učenicima Centra. 2020. smo počeli raditi i s mlađom skupinom N.R., Ž.V., A.K. i A.P. Posjetili smo ih 13. veljače kada smo bojali maske i 5. ožujka kada smo bojali mo-

tive cvijeća i izrađivali iste od prigodnih materijala. 17. veljače 2020. starija skupina (M.B., M.G., I.K. i

I.A.) je izrađivala maske, a 10. ožujka smo bojali motive cvijeća i od plastelina ih izrađivali.



OBILJEŽAVANJE DANA PADA GRADA VUKOVARA

Medicinska škola Osijek svake godine obilježi Dan sjećanja na žrtvu Vukovara na dostojan način. O-

kupimo se, smirimo, poslušamo tekst Siniše Glavaševića, zapalimo svijeće u školi i na Vukovarskoj

ulici. No, ove godine smo to učinili na još dostojanstveniji način. Naime, 70 učenika naše škole, zajed-

no s nastavnicom Anom Azenić su prihvatili prijedlog prof. Poslon iz Doma Ugostiteljsko-turističke

škole Osijek da pješačimo od Osijeka do Vukovara.

Za taj smo se put i pripremili. Prof. Poslon je došla u školu održati prezentaciju o tome kako je put iz-

gledao prijašnjih godina, ispričala nam i pokazala iskustva drugih učenika i objasnila nam što sve tre-

bamo ponijeti. Nismo dvojili, s ushićenjem ali i strahom, pristali smo.

Nitko od nas nije znao što nas čeka na tom putu, baš kao ni žrtve Vukovara na svojem. Ipak, mi smo

bili sigurni i bez straha za vlastiti život. Hladnoća, hodanje, bolne noge, žuljevi, kiša, samo su mali dio

„muka“ kroz koje smo mi prolazili na tom putu od oko 40 km. A mi smo mladi, zdravi, sigurni. Pris-

jećali smo se starih i nemoćnih, kojima je bilo fizički puno napornije, ali psihički najteže, male dječice,

trudnica. Svakim smo korakom postajali sve svjesniji težine koraka koju su imali prognanici i žrtve iz

Vukovara.


Bez obzira na sve što smo na tom putu prošli, svatko od nas je na kraju bio sretan, jako umoran ali sre-

tan. I ponosan i zahvalan, pun poštovanja prema svima onima koji su dali svoj život kako bi nama bilo

bolje. Riječima se ne može opisati taj osjećaj, fotografije donekle mogu opisati, ali vlastito iskustvo

fizičkog napora i pomiješanosti osjećaja se treba doživjeti. Zbog toga se nadamo, ali smo u isto vrijeme

i sigurni u to da će se naši učenici i ove godine na dostojan način pokloniti žrtvama Vukovara, jer kako

kaže prof. Poslon: „svima nama mogu biti na ponos i ovaj pothvat je potvrda da ih vodimo putem ko-

jim stasaju u ljude sa srcem i samouvjerenjem u vlastite snage, u one koji imaju zdrave prioritete i u

sebi nose empatiju i zahvalnost.“

Do tada, neka vam fotografije dočaraju dio puta.

Ana Azenić


DAN STVARALAŠTVA „LIJEPO JE ŠTO POSTOJIŠ“

Dan stvaralaštva učenika Medicinske škole Osi-

jek održan je 18. prosinca 2019. godine. Program

je počeo u 12:20 sati u šarenoj dvorani. Program

su vodile: Marina Šefer, 4. g i Mirta Tkalec, 4. g.

Cilj Dana stvaralaštva je predstaviti talente naših

učenika.

Naša Škola odiše kreativnošću učenika. To po-tvrđuju učenici koji su odvojili svoje vrijeme, pripremili se i prezentirali čime se bave u slobo-dno vrijeme. Izložba slika imala je Evelyn Keri, 2. s3 koja uživa u crtanju i slikanju. Andrea Milić, 3.g, po-sebno voli crtati likove iz najdraže knjige Silma-rilion pisca J. R. R. Tolkiena. Nika Tobijas, 3. g, crta samo olovkom. Uživa crtajući mitološka bića. Izložba fotografija imale su: Antonia Dr-mić, 2. s1 i Valentina Pintarić, 2. s1 koje u slo-bodno vrijeme fotografiraju i u tome uživaju. Marija Bunić, 2. f, bavi se Quellingom. Najviše voli izrađivati pahuljice i ukrase za Uskrs. Magdalena Jurić, 2. s3, folklorom i pjevanjem bavi se „od malih nogu“. Članica je KUD-a O-granak Seljačke sloge Drenovci i ženske pjeva-čke skupine Jule. U slobodno vrijeme bavi se jahanjem, uživa u tamburaškoj glazbi, obožava tradiciju i živi za nju. Otpjevala je pjesmu Vikto-rije Kulišić Đenke, Kćer ravnice i pjesmu Najbo-ljih hrvatskih tamburaša, Listaj lipo stara. Ivan Nemet, 2. g, glumom se počeo baviti u os-novnoj školi. Voli glumiti različite likove različi-tih osobina i karaktera. Monologom nam je dočarao kriterije odlaska u pakao. Emma Kaladić, 3. ft, već nekoliko godina trenira jahanje. Ima konja koji se zove Jerry. Voli foto-grafirati i volontirati. Karla Žeželj, 3. ft, bavi se jahanjem, volontiranjem i izviđačima. Predstavi-le su Konjički klub Osijek i Udrugu Mogu. Vukašin Đukelić, 2. g, tri godine bavi se mađio-ničarstvom. Promatrao je druge kako to rade te odlučio pokušati. Sve nas je ostavio bez teksta trikovima s kartama. Anita Nikolić, 2. f, uživa igrajući šah. Odgovara-jući na pitanja otkrila je razloge igranja šaha i pravila igre. Stella Lovaković, 2. g, uživa čitati kriminalistič-ka djela te volontira u Centru za autizam. Preds-tavila je judo kojim se bavi od osnovne škole. Zvonimir Rajčević, 2. s1, u slobodno vrijeme

igra video igrice, bavi se kriptografijom i piše poeziju. Pročitao je tri pjesme, a to su: Vječnost, Šapat šume i Nepoznato. Nives Turščak, 4. razred Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku, smjer hotelijersko turistički teh-ničar, talentirana je za crtanje, plesanje hip-hopa, obožava glazbu, ponajviše Kpop. Ivan Maletić, 4. f, osim ljubavi prema struci, u slobodno vrije-me voli spavati, svirati klavir i peći kolače. Ma-tej Tibor, 4. g, u slobodno vrijeme bavi se folklo-rom, aktivno sudjeluje u HKUD-u „Željezničar" u Osijeku te u KUU-u „Franjo Ebling" u Svetom Đurađu. Ljubav mu je kazališna umjetnost te mjuzikl kao najdraži oblik scenskoga izraza. Predstavili su se glazbom i pjesmama pod nazi-vom Megamix kojeg su sastavili samostalno sa-mo za ovu prigodu. Organizatorice Dana stvaralaštva „Lijepo je što

postojiš!“ su: Inez Brataljenović, prof. i vjerouči-

teljice Karolina Miladinović i Adrijana Lovrin-

čević te tehnička podrška Miroslav Kern, prof.



„JESMO LI SAMO PROMATRAČI“

Učenici 3. g i 4. g. razreda 17. prosinca 2019.

godine, uz pratnju vjeroučiteljice Adrijane Lo-

vrinčević, posjetili su Vikarijat u Osijeku. Sudje-

lovali su u radionici „Jesmo li samo promatrači?

Vršnjački pritisak i donošenje odluka.“ Radioni-

cu je vodila Sandra Vučković, mag. psych., Filo-

zofski fakultet u Osijeku, Odsjek za psihologiju.

Cilj radionice je jačanje socijalnih kompetencija

u osobnom i društvenom životu. Učenici su bili

raspoređeni u manje skupine. Nakon uvodnih

riječi pogledali smo dvije priče o Tamari i Petru.

Učenici su u skupinama pisano odgovarali na

pitanja vezana uz pogledane priče. Predstavnici

skupina iznijeli su zajedničko mišljenje. Psiho-

loginja Sandra Vučković poticala ih je na razgo-

vor, iznošenje mišljenja te rješavanje problema

koji su se pojavili u Tamarinom i Petrovom živo-

tu. Radionica je završila kratkim prikazom druge

strane priče u kojoj Tamara i Petra traže pomoć.



„ZA TISUĆU RADOSTI—PROBUDI DOBRO U SVIJETU!“

Tijekom studenog i prosinca 2019. godine sudje-

lovali smo u humanitarnoj akciji Hrvatskoga Ca-

ritasa „Za 1000 radosti - Probudi dobro u svije-

tu!“. Cilj humanitarne akcije je prodajom naruk-

vica pomoći najsiromašnijim obiteljima u Hrvat-

skoj. Narukvice su bile u pet boja (žuta, crvena,

narančasta, zelena i plava) s porukom „Probudi

dobro u svijetu!“. Narukvica služi kao podsjetnik

da svojim postupcima, stavom i riječima može-

mo BITI i BUDITI dobro u svijetu. Prodajom

narukvica prikupili smo 1,601 kn. Humanitarnu

akciju provodile su: Inez Brataljenović, prof.,

vjeroučiteljice Karolina Miladinović i Adrijana

Lovrinčević. Sudjelovali su učenici prvih, drugih

i trećih razreda te 4. g i 4. f razred Medicinske

škole Osijek.


POSJET „CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA

KLASJE OSIJEK“

Dana 2. listopada 2019. godine učenici 2.f i 5.s1 razreda

su, uz pratnju profesorice Snježane Tomljenović, volon-

tirali u Dječjem domu Klasje.

Svojim smo dolaskom, kao i prijašnjih godina, usrećili

djecu od najmlađe dobi do adolescencije i međusobno

si uljepšali jedno poslijepodne. Djeca su se iznimno ob-

radovala i doniranim higijenskim potrepštinama, igra-

čkama, slatkišima i sl. Igra s njima te njihova radost bili

su nam najveća zahvala. Svi smo zajedno uživali u

pravljenju čestitki, igri na otvorenome te ugodnom raz-

govoru. Novi smo susret dogovorili već pri dolasku

ljepšeg vremena i sunca. Kao i svi prethodni dolasci, a

svaki je od njih poseban, i ovaj će nam ostati u prediv-

nom sjećanju.


Iz 2.f volontirali su : Maja Avdaković, Larisa

Blažević, Marija Bunić, Lara Dermišek, Marta

Kolarić, Anastasija Mirosavljević , Anita Nikolić

i Ana Vučković.

Iz 5.s1 volontirali su: Matea Bradić, Lucija Vr-

banac, Diana Tomašević, Ana Vašarević, Marina

Bandur i Dolores Poplašen.

Jako se veselimo sljedećem dolasku te predivnoj

igri s djecom.

Anita Nikolić, 2.f i Snježana Tomljenović, prof.


SCRATCH KODIRANJE U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI

Učenici su Medicinske škole Osijek, 16. listopada 2019. godine, sudjelovali u Eu-ropskom tjednu kodiranja. Na zanimljiv način programirali su u alatu Scratch kori-steći gotove blokove i kreirajući animacije. Održane su dvije radionice. Voditeljica školska knjižničarka Alta Pavin Banović uključila je učenike u Europski tjedan ko-diranja. Sudjelovali su članovi Čitateljsko-ga kluba Proliteris: Lorena Bošnjak, 1. ft, Dino Brkić, 1. s1, Leonarda Matošević, La-risa Blažević, 2. f, Karla Borovečki, Lara Stipić i Sara Držaić, 3. g, Ivona Levak, 4. s1, članovi Fotokluba Pixeli: Marija Bunić, 2. f i Antonela Biloš, 2. s2 te članovi Stri-pArt kluba: Bojana Mitrović i Ivan Male-tić, 4. f.

Učenici su uživali tijekom kodiranja svojih ideja, a gotovi radovi mogu se pogledati na poveznicama:

Leonarda Matošević i Larisa Blažević, 2. f – Forgotten dog. 2019. URL:

https://scratch.mit.edu/projects/336691457

Lara Stipić i Sara Držaić, 3. g – Meeting. 2019. URL:


Marija Bunić, 2. f i Lorena Bošnjak, 1. ft – Šetnja Osijekom. 2019. URL:


Dino Brkić, 1. s1 – Peace on The Eart and in the Universe. 2019. URL:


Ivona Levak, 4. s1 – Mirotvori. 2019. URL: https://scratch.mit.edu/projects/336730326

Bojana Mitrović, Ivan Maletić, 4. f – Ka-boom-2. 2019. URL:


Antonela Biloš, 2. s2 – Farma. 2019. URL: https://scratch.mit.edu/projects/336729369 i

Ghost. 2019. URL: https://scratch.mit.edu/projects/336755355

Alta Pavin Banović













PISMENA BAŠTINA OSJEČANKI

Izložba Pismena baština Osječan-ki postavljena je u prostoru Medicinske škole Osijek početkom obilježava-nja Mjeseca hrvatske knjige, 15. listopada 2019. Na području Osijeka djeluju brojne književnice, pjesnikinje i znanstvenice koje kreativnim književnim stvaralaštvom os-tavljaju pisani trag o vrijednosti knjige, pis-ma, kulture i osječke baštine.

U postavljenoj su izložbi na 15 plakata predstavljene književnice crtežom, slikom, biografijom i bibliografijom te vrijednim nagradama koje su zasluženo dobile za književna djela. Članovi Čitateljskoga klu-ba Proliteris su izabrali osječke književnice koje su doista ostavile bogati trag zapisane osječke baštine kao Jagoda Truhelka, Vil-

ma Vukelić, Ivana Brlić-Mažuranić, Marija Medić, Jasna Horvat, Dubravka Pađen-Farkaš, Helena Sablić-Tomić, Ivana Šojat, Josipa Gogić, Julijana Matanović, Sanda Ham, Darija Klaričić-Veg, Vanja Zanze, Ana Pintarić, Željka Živković, Branka Br-lenić-Vujić i Divna Zečević.

Portreti književnica pripremljeni su crteži-ma u tehnici olovke koje su nacrtali člano-vi StripArt kluba: Laura Tot, 2. s3, Lara Aničić, 2. s1, Nika Tobijas, 3. g, Katrin Vi-bovec, 4. s1, Ivan Maletić i Bojana Mitro-vić, 4. f uz mentorstvo školske knjižničar-ke Alte Pavin Banović.

Alta Pavin Banović


RITAM ODRASTANJA

Od 1998. godine Hrvatski centar za dječju knjigu i Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice Zagreb s Medioteko organizi-ra Nacionalni kviz za poticanje čitanja koji se realizira putem mreže narodnih i osnov-noškolskih knjižnica. Kviz se rješava u Mjesecu hrvatske knjige i provodi online u narodnim i osnovnoškolskim knjižnica-ma u Republici Hrvatsoj i u dijaspori. Izab-rane knjige koje smo čitali za Nacionalni kviz za poticanje čitanja 2019. su naslov-ljene temom Ritam odrastanja:

Tihi-Stepanić, Jasminka. 2018. Ljeto na jezeru Čiču. Naklada Ljevak. Zagreb.

Guljašević Kuman, Ivana. 2018. Drugačija. Igubuka. Zagreb.

Golub, Vlasta. 2018. Eva, mala žena. Hr-vatsko društvo književnika za djecu i mlade. Zagreb.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja rješa-vali smo tijekom listopada 2019. u Mjesecu hrvatske knjige u suradnji s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek – GISKO. Članovi Čitateljskoga kluba Proliteris Me-dicinske škole Osijek: Dino Brkić, Lorena

Bošnjak, Mila Miličević, Leonarda Mato-šević, Larisa Blažević, Anita Nikolić, Luci-ja Nenadić, Ivona Levak, Sara Dražić, Lara Stipić, Karla Borovečki, Lucija Boljkovac i Anastasia Ivančević su rješevale online kviz s mentoricom Altom Pavin Banović, školskom knjižničarkom.

Svi točno popunjeni upitnici s navedenim nazivom narodne knjižnice tj. GISKO su uključeni u izvlačenje koje je organizirano krajem listopada 2019. u Hrvatskom centru za dječju knjigu. Iz svake narodne i osnov-noškolske knjižnice izvukao se jedan pob-jednik. Iz naše knjižnice izvučena je Mila Miličević, učenica 2.f.

Popis pobjednika je objavljen na mrežnoj stranici Nacionalnog kviza za poticanje či-tanja od 5. studenoga 2019. – NAC_KVIZ_POB_HRV_2019 (1) (pristupljeno 6. svibnja 2020.).

Alta Pavin Banović

https://www.knjiznica.hr/mhk-kviz/

https://www.knjiznica.hr/mhk-kviz/


ČITANJEM DO ZVIJEZDA, KVIZ ZNANJA

Čitanjem do zvijezda, natjecanje u znanju pokre-

nula je Hrvatska mreža školskih knjižničara za

učenike srednjih škola šk. god. 2013./2014. U

Medicinskoj školi Osijek Čitanjem do zvijezda

je izvannastavna aktivnos

t za učenike ljubitelje čitanja i knjige. Rezultat

ove aktivnosti je nastanak Čitateljskoga kluba

Proliteris i sudjelovanje u online natjecanju rje-

šavanjem kviza znanja u aplikaciji Testmoz.

Povjerenstvo od tri člana HMŠK, Ivana Štimec-

Sajko, prof. i dipl. knjižničarka, Diana Musić,

prof. i dipl. knjižničarka i Josip Strija, prof. i

dipl. knjižničar, izabrali su tri književna djela

koja pripadaju žanru znanstvene fantastike: Do-

uglas Adams, Vodič kroz galaksiju za autostope-

re, Ray Bradburry, Fahrenheit 451 i Aldous

Huxley, Divni novi svijet.

Sudjelovali smo na sve tri razine natjecanja u

kvizu znanja koristeći dodijeljenu lozinku ME-

TATEZA. Prva, školska razina, održana je 13.

prosinca 2019. kada je sudjelovalo dvanaest na-

tjecatelja Čitateljskoga kluba Proliteris: Lorena

Bošnjak 80%, Leonarda Matošević 78%, Lucija

Boljkovac 70%, Mila Miličević 66%, Anastasia

Ivančević 64%, Ema Mustak 52%, Sara Držaić

52%, Anita Nikolić 50%, Lucija Nenadić 48%,

Larisa Blažević 44%, Lara Stipić 42%, Karla

Borovečki 32%. Natjecatelji su 40' rješavali kviz

znanja od 50 pitanja na temelju pročitanoga knji-

ževnoga djela Douglas Adams, Vodič kroz gala-

ksiju za autostopere. Provedbeno povjerenstvo je

odredilo bodovni prag za sudjelovanje na drugoj

razini od 60% i više točnih odgovora.

Pet natjecateljica sudjelovalo je na drugoj razini

natjecanja 6. ožujka 2020. kada su pročitali dvije

zadane knjige Vodič kroz galaksiju za autostope-re, autora Douglasa Adamsa i Fahrenheit 451,

autora Ray Bradburya. Kviz znanja od 60 pitanja

rješavao se 50' na temelju radnje, pitanja o piscu, prevoditelju, ilustratoru i žanru. Natjecateljice su

uspješno riješile kviz znanja i ostvarile bodovni

prag za sudjelovanje na trećoj razini natjecanja: Lucija Boljkovac 83%, Leonarda Matošević

78%, Lorena Bošnjak 77%, Mila Miličević 77%

i Anastasia Ivančević 70%.


Treća razina Čitanjem do zvijezda u kvizu zna-

nja održana je 5. lipnja 2020. s posebnom doz-

volom Ministarstva znanosti i obrazovanja radi

pandemije Covid-19 radi koje se provodila nas-

tava na daljinu od ožujka 2020. do kraja nastav-

ne godine. Natjecateljice su za treću razinu na-

tjecanja pročitale tri zadane knjige Vodič kroz

galaksiju za autostopere, autora Douglasa A-

damsa, Fahrenheit 451, autora Ray Bradburya i

Divni novi svijet, autora Aldous Houxleya. Kviz

znanja od 75 pitanja rješavao se 60' u kojemu su

sudjelovale četiri natjecateljice: Lucija Boljko-

vac 75%, Lorena Bošnjak 73%, Leonarda Mato-

šević 65% i Mila Miličević 64%. Natjecateljica

Anastasia Ivančević, učenica 4.g razreda nije

pristupila kvizu znanja jer se pripremala za ispi-

te Državne mature.

Povjerenstvo prve razine natjecanja u Medicin-

skoj školi Osijek činile su Marija Grgić, prof,

Mirta Faktor, prof i Snježana Tomljenović,

prof., a na drugoj i trećoj razini natjecanja člani-

ca je i kolegica Snježana Šulentić, prof. i dipl.

knjižničarka, Tehnička škola i prirodoslovna gi-

mnazija Ruđera Boškovića Osijek uz mentoricu

Altu Pavin Banović, knjižničarku.

Alta Pavin Banović


KREATIVNOST U ČITANJU DO ZVIJEZDA

Čitanjem do zvijezda projekt je Hrvatske mreže školskih knjižničara koji se provodi od šk. god. 2013./2014. u koji se uključe zainteresirani učeni-ci osnovnih i srednjih škola. Svi ljubitelji knjige i čitanja mogu sudjelovati u Čitanju do zvijezda u izradi kreativnoga multimedijskoga rada kojim se potiče čitanje. Povjerenstvo Čitanjem do zvijezda za srednje ško-le odabralo je tri zanimljive knjige i potaknulo nas na kreativno izražavanje. Članovi StripArt kluba Medicinske škole Osijek, Bojana Mitrović i Ivan Maletić, učenici 4.f, izradi-li su digitalni plakat, uz mentorstvo stručne surad-nice knjižničarke, Alte Pavin Banović. U središnji dio plakata smještena su tri lika koja predstavljaju glavne protagoniste zadanih knjiga: Vodič kroz galaksiju za autostopere, autora Doug-las Adams, Fahrenheit 451 autora Ray Bradburry i Divni novi svijet autora Aldous Huxley. Prvi lik na plakatu je djevojka koja simbolizira autostopere, središnji lik je glavni protagonist Fa-hrenheita 451 i treći (desni) lik je savršena mlado-

lika djevojka iz Divnog novog svijeta. Plakat je u prvoj fazi svoga oblikovanja nacrtan drvenim bojama, a zatim je uređen u programu za obradu fotografija (Google Photos) te je u zadnjoj fazi u digitalnom alatu Canva napisan tekst, stav-ljen logo Medicinske škole Osijek i logo Čitanjem do zvijezda.. Povjerenstvo Čitanjem do zvijezda je s najvećim brojem bodova ocijenilo kreativni uradak na sve tri razine natjecanja što je rezultiralo najboljim kreativnim radom na nacionalnoj razini.

Alta Pavin Banović


TRIBINA „SOLIDARNI S MIGRANTIMA“

S ciljem upoznavanja situacije s izbjeglicama u

našoj i okolnim državama, a u organizaciji Stu-

dentskog zbora Filozofskog fakulteta, održana je

tribina na temu stanja u prihvatnim kampovima.

Na tribini su sudjelovali profesori s Filozofskog

fakulteta, članovi organizacija Are You Syrious?,

No Name Kitchen i Volonterski Centar Osijek

koji se ovom tematikom bave već neko vrijeme.

Nama je najzanimljivije bilo čuti iskustvo naše

drage bivše učenice Monike Feher, koja se već

godinama bavi humanitarnim djelovanjem. Isku-

stvo pomaganja onima u potrebi i tužne životne

priče, ostavili su snažan dojam na učenike 1s3 i

2g razreda koji su, uz pratnju prof. Ivanković i

prof. Grubišić, pozorno pratili tijek tribine ( a

postavljajući pitanja, i izravno sudjelovali). Ako

je suditi po reakcijama učenika, bio je ovo poti-

caj za uključenje u neku od volonterskih akcija

( zahvaljujemo svima koji su pridonijeli kupovi-

nom hrane koja će biti poslana u kamp.)

Mirela Grubišić, prof.


RAVNOPRAVNOST ZA SVE

Radionice organizirane u Osijeku 23. i 24. si-

ječnja 2020. u sklopu projekta - “Jednaka prava

- jednake plaće - jednake mirovine” bile su

izazov za učenje o nečemu što inače nije baš u

fokusu mladih ljudi.

Cilj projekta, kao i radionica, podizanje je svijes-

ti o društvenom problemu jaza u plaćama i miro-

vinama između muškaraca i žena, sa ciljem spr-

ječavanja rizika siromaštva za žene u Hrvatskoj.

Nositeljica projekta je Pravobraniteljica za rav-

nopravnost spolova, partneri su: Institut za druš-

tvena istraživanja u Zagrebu, CESI-Centar za

edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Sindikat

umirovljenika Hrvatske i Institut za ravnoprav-

nost žena i muškaraca (Belgija) a državna tijela

koja daju potporu su: Ministarstvo rada i miro-

vinskog sustava, Ministarstvo znanosti i obrazo-

vanja, Ministarstvo uprave i Državni zavod za

statistiku.

U dvodnevnoj edukaciji sudjelovali su u učenici i

učenice iz maturalnih razreda gimnazijskog i far-

maceutskog usmjerenja: Ivan Maletić, Antonela

Kelić, Veljko Jovanović, Ivan Mihaljević, Ema

Oravec, Nikolina Božić, Iva Radojković. U edu-

kaciji su sudjelovale psihologinja i pedagoginja.

Radionice su tražile aktivno sudjelovanje i stva-

ranje mišljenja o temi skupa i učenici su bili vrlo

aktivni u edukaciji. Otvorile su se teme koje ih

zapravo vrlo brzo čekaju po izlasku iz škole, a

način na koji su teme predstavljene izazvao je

interes učenika/ca.

Mirna Ilakovac, psihologinja

Nada Grujić Tomas, pedagoginja


BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC

Povodom blagdana blaženoga Alojzija Stepinca,

10. veljače 2020. godine, u predvorju Medicinske

škole Osijek izložili smo zajednički rad

„Životopis blaženoga Alojzija Stepinca“. Učenici

su ilustracijama, uz pomoć vjeroučiteljice Karoli-

ne Miladinović, prof. i Adrijane Lovrinčević,

prof., prikazali isječke iz njegovoga života. Ilus-

tratori crteža su: Lara Aničić, 2. s1, Tina Galinac

2. s1, Evelyn Keri, 2.s 3, Maja Avdaković, 2. f,

Luka Šubara 2. f, Elizabeta Galović, 2. g, Andrea

Miličić, 3. g, Nika Tobijas, 3.g, Karla Miloloža,

3. dt, Stjepan Ivičić, 3. dt i Ivona Vuković, 4. g.

Ilustracije Blaženi Alojzije Stepinac 1. Obiteljska kuća u Krašiću 2. Barbara i Josip Stepinac 3. Odlazak u vojsku 4. Zarobljeništvo 5. Studij agronomije 6. Studij u Rimu 7. Student 8. Mlada misa 9. Povratak kući 10. Biskupsko ređenje 11. Stepinac i kralj Aleksandar 12. Stepinac među ljudima 13. Susret 14. U Đakovu 15. Protiv Stepinca 16. Osuda 17. Lepoglava 18. Kućni pritvor 19. Stepinčev grob 20. Proglašenje blaženim

Adrijana Lovrinčević, prof.


VALENTINOVO—NAJLJEPŠE VRIJEME ZA

LJUBAVNA PISMA

Svake je godine 14. veljače naša

škola srcolika i puna ljubavnih porukica na

svakom koraku. Valentinovo je izvrstan u-

vod u Natječaj za najljepšu ljubavnu pjes-

mu koji se u našoj školi, u organizaciji pro-

fesorice Marine Pilj Tomić, otvara prvoga

dana proljeća, ali ove je godine zbog karan-

tene uzrokovane koronavirusom, natječaj

nažalost izostao.

Međutim, valentinovska kutija s lju-

bavnim pismima za simpatije, tajne odabra-

nike i odabranice srca, popunjena je u tre-

nu. Učenici ju uvijek s nestrpljenjem išče-

kuju te s jednakom radošću stavljaju u nju

pisma kao što im se i nadaju jednom kada

pisma krenu u podjelu. A ove su godine lju-

bavna pisma imala uistinu divan dom – ku-

tija koju su ukrasili učenici 3. dt razreda,

pod vodstvom profesorice Vesne Albrecht

Mihaljević, nastala je u laboratoriju dental-

nih tehničara koji su joj dali poseban sjaj.

Profesorica Snježana Tomljenović s učeni-

cima je uredila hol škole visećim srcima i

dodatno oplemenila prostor za ovu srcoliku

priliku. A budući da je naša škola jedno

mjesto puno ljubavi i brige za čovjeka, sas-

vim su se prirodno sva ta srca uklopila. Do-

godine se nadamo i natječaju s poezijom jer

stihovi najljepše mogu dočarati svevremen,

uzvišen osjećaj kao što je ljubav.

Marina Pilj Tomić, prof.


VALENTINOVSKA ZABAVA

Već tradicionalno uoči Valentinova Tehnička

škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boško-

vića Osijek, Ugostiteljsko-turistička škola Osijek

i Medicinska škola Osijek udružuju snage i za

učenike i profesore pripremaju zabavu na kojoj

sviraju školski bendovi. Valentinovska zabava

održana je 13. veljače 2020. godine, u zajedni-

čkoj sportskoj dvorani, od 17:30 do 19 sati.

2020. godine naš bend činili su bivši učenici Me-

dicinske škole Osijek, a to su: Stella Malinović,

Florijan Hajba i Vedran Vidaković te učenici E-

lektrotehničke i prometne škole Osijek Andrija

Ivanković i Fran Jovičić te studentica Kemijsko-

ga inženjerstva i tehnologije Donna Danijela

Dragun. Mirna Ilakovac, prof., Ana Azenić, prof.

i Adrijana Lovrinčević, prof. dio su tima koji je

sudjelovao u realizaciji zabave.

Adrijana Lovrinčević, prof.


VALENTINOVSKI SAJAM

Povodom dana zaljubljenih, koji se tradicionalno obilježava 14.2., zadruga Pro Nos organizirala je Valentinovski sajam u holu naše Medicinske ško-le. Sajam se održao 12.2.2020. kako bi kupci na vrijeme osigurali najnježnije poklone za svoje vo-ljene. Za kvalitetnu kozmetiku na prirodnoj bazi, kao i uvijek, pobrinuli su se farmaceutski tehniča-ri. Dentalni tehničari, umjetnici naše zadruge, svo-jim su marljivim rukama proizveli brojne Valenti-novske dekoracije poput privjesaka i magneta te priredili cvjetnu kutiju za ljubavna pisma. Fiziote-

rapeuti su nudili svoje ugodne, medicinske masa-že, a za one željne poslastica u ponudi su bile i ukusne palačinke. Sve usluge bile su dostupne po akcijskim cijenama.

Ivana Nemet, voditeljica zadruge


KOPAČKI RIT I ZELENA KNJIŽNICA

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka i usmjeren je na važnost vode i podizanje svijesti o 2,2 milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi. Ideja za ovaj međunarodni dan nastala je 22. prosinca 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju. Generalna skupština Ujedinjenih naroda us-vojila je rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine. Tema Svjetskog dana voda 2020. je Voda i klimatske promje-ne te njihova neraskidiva povezanost.

Svjetski dan voda je u Medicinskoj školi O-sijek planiran u kurikulu školske knjižnice kao međupredmetna nastava i izvannastavna aktivnost u suradnji s profesoricom kemije Snježanom Tomljenović. Cilj obilježavanja ovoga dana je razvijati svijest o važnosti o-čuvanja vodenih staništa radi održanja biora-znolikosti, a posebno močvarnih staništa Kopačkoga rita.

Učenici članovi Fotokluba Pixeli su pripre-mili prigodne fotografije životinja i biljaka, a članovi StripArt kluba su svojim crtežima različitoga drveća obogatili plakate izložbe: Ana Andraković, 2.s2, Anamarija Milković, 2.s1, Bojana Mitrović, 4.f, Elena Knežević, 4.g, Iris Zelek, 1.s3, Josipa Krišković, 1.dt, Kristina Šandor, 2.s3, Lorena Bošnjak, 1.ft i Nika Tobijas, 3.g.

Učenici 3. g razreda aktivno su sudjelovali u pripremi interaktivne izložbe u obliku video filmova na kojima prezentiraju sadržaje na plakatima i cjelokupnu bioraznolikost Kopa-čkoga rita, a u obliku QR kodova su postav-ljeni na izložbene plakate: Karla Borovečki - Kopački rit u Zelenoj knjižnici, Barbara Sa-bljak i Dunja Pavlović - Životinjski svijet, Lara Stipić i Sara Držaić – Kukci, Andrej Nikolić i Mia Drinić - Ribe i vodozemci, Andrea Milić, Juraj Lovrinčević i Mia Dri-nić – Gmazovi, Jana Lukić i Tonka Vidako-vić – Ptice, Lana Zorić i Sara Živanović – Sisavci, Ivona Farago i Marija Srebrović - Biljni pokrov, a Sara Držaić pročitala je pri-godnu pjesmu Molitva šume autora Khalila Gibran. Andrej Nikolić, učenik 3.g je monti-rao i uredio video filmove koji su objavljeni na kanalu YouTube Medicinske škole Osi-jek.

Budući da nije bilo prilike postaviti izložbu u prostoru Medicinske škole Osijek, odlučili smo objaviti izložbu u virtualnom obliku na mrežnoj stranici školske knjižnice https://smoska.wordpress.com/izlozbe/. Svi zainte-resirani mogu uživati u raznolikosti i bogat-stvu biljnih i životinjskih vrsta Javne ustano-ve parka prirode Kopački rit u Baranji.

Alta Pavin Banović, prof.


https://smoska.wordpress.com/izlozbe/

https://smoska.wordpress.com/izlozbe/


NOĆ KNJIGE

Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja) su povod organiziranja manifestacije Noć knjige 2020. Cilj je poticati čitanje i promiš-ljati o vrijednosti knjige u suvremenome društvu, a tema je Knjige koje su mijenjale svijet. Brojne su knjige ostavile snažan utje-caj na promjene u životu čovjeka i društva tijekom povijesti ali i sadašnjosti.

Ovogodišnjoj temi pridružili su se učenici Medicinske škole Osijek s izabranom knji-gom Dnevnik Anne Frank. Učenici su čitali knjigu Dnevnik Anne Frank u pdf obliku jer je školska kao i gradska knjižnica zatvorena radi globalne zaraze COVID-19. Nastava je organizirana na daljinu te je i ova izannas-tavna aktivnost organizirana i ponuđena uče-nicima na daljinu. Na mrežnom portalu e-Lektire preuzeta je knjiga Dnevnik Anne Frank.

Anita Ivanković, prof. i Alta Pavin Banović, knjižničarka su pripremile igru Kahoot sa sto pitanja na temelju sadržaja knjige. Zain-

teresirani učenici su se igrali i odgova-rali na pitanja koristeći svoja računala i pametne telefone. Kahootu Dnevnik Anne Frank pristupilo je ukupno 43 učenika od kojih je 8 učenika anonim-no, a najbolje su riješili učenici Matej Erdeg, Nensi Ilibašić i Paola Tokić. Pobjednici će primiti nagradu knjigu Dnevnik Anne Frank i poklon bon za mobitel u vrijeme polaganja školske ili državne mature. Svi sudionici igre Ka-hoot u Noći knjige 2020. su primili e-

Zahvalnice koje su poslane elektroničkom poštom.

Anita Ivanković, prof.

Alta Pavin Banović, knjižničarka

ZDRAVSTVENO-EDUKATIVNO

PODRUČJE


SVJETSKI DAN PRVE POMOĆI

Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže

ozlijeđenoj ili iznenada oboljeloj osobi na mjestu

događaja, prije dolaska hitne medicinske službe

ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.

Ciljevi prve pomoći su: spašavanje života, spr-

ječavanje nastanka komplikacija i invaliditeta te

skraćivanje vremena liječenja i oporavka.

U Osijeku, 14. rujna 2019. godine, na Trgu Slo-

bode u Osijeku obilježen je Svjetski dan prve

pomoći na preporuku Međunarodne federacije

društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca

pod nazivom „Prva pomoć i marginalizirane oso-

be“. Akcija je trajala od 10 do 12 sati. Obilježa-

vanju akcije pod vodstvom Crvenog križa Osijek

su se pridružili i učenici Medicinske škole Osi-

jek. Učenici su upoznati kroz malu školu prve

pomoći s osnovnim postupcima pružanja prve

pomoći. Za vrijeme akcije podijeljeni su edukati-

vni materijali vezani uz prvu pomoć i ostale pro-

grame Crvenog križa.

U akciji su sudjelovali učenici četvrtih razreda:

Klaudija Pranjić, Valentina Batori, Ivan Mihić,

Ena Zebić, Dora Zekić, Nensi Ilibašić, Leo Lang te nastavnici Maja Rakin, mag. med. techn. i

Marko Maceković mag. med. techn.


SVJETSKI DAN SRCA

Za moje srce, za tvoje srce, za naša srca

Ovogodišnje obilježavanje dana srca pos-

većeno je jačanju svijesti o zdravlju srca. Želja je

stvaranje globalne zajednice ljudi čije sadašnje

odgovorno ponašanje doprinosi boljoj kvaliteti

života, posebice razvijanju svijesti o načinu ži-

vota koji doprinosi zdravlju srca. Nažalost, crna

statistika i brojke govore u prilog kako svake

godine od bolesti srca i moždanog udara umire

17, 900,000 osoba. Male promjene i usvajanje

zdravih životnih navika, smanjuje rizik nastanka

kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, a

ujedno dajemo dobar primjer nadolazećim gene-

racijama. „Što mogu napraviti sada…kako bi

moje srce kasnije bilo zdravo?“

„ZATO ŠTO VJERUJEMO DA JE SVA-

KI OTKUCAJ SRCA BITAN“

U nedjelju 29. rujna 2019. u vremenu od

10 do 13 sati obilježili smo Svjetski dan srca,

koji su u gradu na Dravi organizirali Hrvatski

zavod za javno zdravstvo osječko – baranjske

županije te Udruga kardiovaskularnih bolesnika.

Učenici Medicinske škole Osijek svoj doprinos

obilježavanju Svjetskog dana srca obogatili su

prigodnim aktivnostima: mjerenje krvnog tlaka,

određivanje razine glukoze u krvi te podjelom

promotivnih materijala našim sugrađanima.

Tijekom akcije izmjerena su 160 krvna

tlaka; najviša izmjerena vrijednost je bila

197/112mm Hg, dok je najniža izmjerena vrijed-

nost iznosila 104/73 mm Hg. Razina glukoze u

krvi određena je u 194 osobe; najviša izmjerena

vrijednost bila je 16,1 mmol/L, najniža izmjere-

na vrijednost iznosila je 2,1 mmol/L.

U obilježavanju Svjetskog dana srca sudjelovali

su učenici: Ivana Galijot, Robert Krampelj, Sara

Tolić, Nataša Babić, Matej Erdeg, Bojana Višek-

runa, Aleksandra Samardžija, Diana Tomašević,

Matea Bradić, Patricija Puljak, Anja Teofilović,

Vanja Vugdragović, Angelina Majkić, Lovro

Kljajić, Noris Vit, Danijela Zboril, Eva Kovač,

Gabrijela Ristić

Nastavnice: Liljana Eršek, mag.med. techn., Jad-

ranka Marušić, bacc. med.techn., Marija Maras,

mag.med. techn., Martina Tot, mag.med. techn.,

Maja Čebohin, mag.med. techn.


DAN STARIJIH OSOBA

Glasovanjem skupštine Ujedinjenih naroda (UN) 14. prosinca 1990. godine uspostavljen je 1. listopad kao Međunarodni dan starijih osoba, što je zapisano i u Rezoluciji UN-a 45/106. Sve-mu je prethodila inicijativa Bečkog međunarod-nog akcijskog plana o starenju, koji je usvojila Svjetska skupština o starenju 1982. godine, ali je i kasnije iste godine usvojen na Generalnoj skupštini UN-a. Druga Svjetska skupština o sta-renju je 2002. godine usvojila Madridski među-narodni akcijski plan o starenju, kako bi odgovo-rila na izazove starenja stanovništva u 21. sto-ljeću i potaknula promicanje razvoja društva me-đu svim uzrastima. Ovaj je dan utemeljen radi podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču starijih osoba poput dopri-nosa starijih osoba društvu, ali i procesa starenja. Ovogodišnjim se Međunarodnim danom starijih osoba obilježava 70. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima i ističe posvećenost promica-nju cjelovitih ljudskih prava i temeljnih sloboda starijih osoba. Procjene demografskih kretanja pokazuju da se do 2030. godine na svijetu očekuje populacija od 1,4 milijardi osoba u dobi iznad 60 godina. Već se doseljavanje ljudi širom svijeta u gradove do-gađa rekordnom brzinom; očekuje se da će do 2030. godine 6 od 10 ljudi živjeti u urbanim pod-ručjima svijeta. U skladu s fenomenom urbaniza-cije, broj starijih osoba najbrže raste u urbanim područjima zemalja u razvoju. Kombinirani uči-nak oba fenomena znači da se broj osoba starijih

od 60 godina u gradovima može do 2050. godine povećati na više od 900 milijuna. Tada bi starije osobe činile četvrtinu ukupnog gradskog stanov-ništva u zemljama u razvoju. Ovi demografski trendovi starijim osobama stvaraju veće mo-gućnosti za poboljšanje kvalitete njihova života. Prema popisu stanovništva 2011. godine, Repub-lika Hrvatska je te godine imala 758.633 stanov-nika u dobi 65 i više godina, s udjelom starijih osoba od 17,7 posto u ukupnoj populaciji. U organizaciji proslave Međunarodnog dana sta-rijih u Domu za starije i nemoćne osobe na Drin-skoj ulici u Osijeku sudjelovale su učenici Medi-cinske škole Osijek iz 4s3 razreda: Nensi Iliba-šić, Lucija Ramljak, Dorotea Mikić, Gabrijela Matijević, Ivana Galijot, Antonija Stilin, Josipa Galić, Jelena Cvetković. Učenici 5.s2 razreda: Anastasia Maksić, Marko Krnjajić, Martina Pemper, Nikolina Nagy, Danijela Šambić, Noris Vit, Danijela Zboril, Domagoj Vinković, Barba-ra Žeravica te nastavnici Luka Bačić i Marijana Nikolovski.. Obilježavanje Dana starih započelo je u 10 sati u velikoj dvorani Doma gdje je sve prisutne štićenike Doma kao i njihove goste poz-dravio ravnatelj Vjekoslav Ćurić. Misno slavlje predvodio je pomoćnik biskupa monsinjor Ivan Ćurić.


DAN RUŽIČASTE VRPCE

Humanitarna akcija Dan ružičaste vrpce, čiji je

cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka

dojke, u Hrvatskoj obilježava se prve subote u

listopadu. U Republici Hrvatskoj 5. listopada

2019. dvadeseti put obilježen je Dan ružičaste

vrpce.

Gradska liga protiv raka Osijek i Mammae

Osijek - klub žena liječenih na dojci u suradnji

sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-

baranjske županije, KBC Osijek, Domom zdrav-

lja Osijek, Medicinskom školom Osijek i IK Ja-

vor, kao i uz potporu zainteresiranih građana i

predstavnika Grada i Županije, i 2019. priredili

su tradicionalnu javnozdravstvenu kampanju na

Trgu Ante Starčevića u Osijeku od 10 do 13 sati.

Edukacijom i osobnim svjedočenjem, žene koje

su operirale dojku, željele su životnim iskustvom

potaknuti građane na važnost prevencije te potre-

bu redovitih kontrola. Tijekom akcije prikuplje-

na su i sredstva namijenjena nastavku rada

Mammae kluba.

Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u

svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Broj oboljelih žena

raste neovisno o dobi i vodeći je uzrok smrti.

Važno je bolest otkriti u početnoj fazi. Ako se

tada otkrije, može se izliječiti u 98% slučajeva.

Važnost redovitih odlazaka žena, ali i muškara-

ca, na preventivne preglede dojki jamče rano ot-

krivanje i pravodobno liječenje bolesti.

Kao i prethodnih godina, Medicinska škola

Osijek uključila se i ove 2019. u humanitarnu

akciju. Cilj akcije je potaknuti građanke i građa-

ne na razmišljanje i djelovanje u odnosu na pre-

ventivne preglede te briga o vlastitom zdravlju

kao najvećem bogatstvu svake osobe.

Učenici Medicinske škole Osijek sudjelovali

su aktivnošću „Šetnja gradom s ružičastom vrp-

com u ruci.“ Osječanima su podijelili edukativ-

ne materijale, poticali ih na preventivne preglede

te darovali ružičaste vrpce kao simbol prevencije

i ranoga otkrivanja raka dojke.

U obilježavanju Dana ružičaste vrpce sudjelo-

vali su i sudionici javnozdravstvene akcije

„Hodanjem do zdravlja“ koja se održavala u isto

vrijeme.

U obilježavanju Dana ružičaste vrpce sudjelovali

su:

4.s1: Blažević Maja, Jukić Stela, Kuric Larisa,

Mikić Nikolina, Prodanović Anamaria, Šijan

Klaudija, Štraub Sara i Živičnjak Noemy

4.s2: Glušac Karlo, Ilišević Sara, Jovičić Nikola,

Marković Sanja, Nikić Savo, Pljuskovac Ena,

Posavac Laura i Sabljak Sara

4.s3: Iljazi Ema, Kovačević Lea, Kraljik Anja,

Pervan Maja, Stanić Tena, Sinković Korina, Va-

lentić Sara i Vibovec Katrin

5.s1: Cvenić Paola, Galičić Veronika, Kovač

Anđela, Petrović Tatjana i Vučemilović Višnja

5.s2: Majić Patricija i Prskalo Marija

Nastavnice: Carević Maja, mag. med. techn.,

Ežbegović Viktorija, mag. med. techn., Grdić

Ljiljana, mag. med. techn. i Višević Sanja, mag.

med. techn.


„MEDICINARI U ŠKOLSKOM SPORTU“

8. SIMPOZIJ ŠKOLSKI SPORT

Dana 26. listopada 2019. godine zaposlenice

Medicinske škole Osijek i članice stručnog vi-

jeća medicinskih sestara/ tehničara Maja Rakin,

Marijana Nikolovski, Martina Tot Vesić i Mateja

Hideg Vicić sudjelovale su na 8. Simpoziju

Školski sport na Kineziološkom fakultetu. Ra-

zlog odlaska na navedeni stručni skup bila je e-

dukacija provoditelja projekta „Medicinari u

školskom sportu“ kolegice i predstavnice Hrvat-

skog školskog sportskog saveza Martine Mikle-

čić. Sudionici edukacije bili su predstavnici me-

dicinskih škola iz područja cijele Hrvatske, od

kojih su neke već uključene u projekt. Projekt se

temelji na tome da učenici medicinskih škola,

smjerova medicinska sestra/tehničar opće njege

zajedno sa svojim stručnim nastavnicima (u o-

vom slučaju licenciranim mentorima) odlaze na

školska sportska natjecanja i svojim aktivnosti-

ma djeluju kao dio tima za prvu procjenu i zbri-

njavanje eventualnih ozljeda. Postupci se obav-

ljaju u skladu s mogućnostima zbrinjavanja na

terenu ili pozivanja tima hitne medicinske po-

moći ukoliko učenici zajedno sa svojim mentori-

ma procjene da nisu u mogućnosti samostalno

zbrinuti ozlijeđenog mladog sportaša. Škole koje

su uključene u projekt, osim rada na sportskim

natjecanjima u mjestu u kojem je sjedište škole

prema dogovoru sa županijskim povjerenicima

školskog sportskog saveza, svoje vježbe obavlja-

ju i na državnim natjecanjima.


„BRKATI STUDENI“ - MOVEMBER

Gradska liga protiv raka Osijek i Zavod za uro-logiju KBC Osijek ove godine obilježili su „brkati studeni“ (Movember) - mjesec muškog zdravlja. Svakog studenog međunarodni pokret Movem-ber stavlja u centar zbivanja muško zdravlje te poziva muškarce da puste brkove radi širenja svijesti o tipično muškim bolestima, a jedna od njih je rak prostate i rak testisa. Tim povodom, održana je prigodna javnozdrav-stvena akcija u subotu 16.11.2019. od 11-13 sati na početku Šamačke ulice (kod kestenara A-ce), podjelom pečenog kestenja i podjelom edu-kativnih materijala, željeli smo senzibilizirati i informirati muškarce o prevenciji, simptomima, dijagnostici i liječenju raka prostate i raka testi-sa. U akciji su sudjelovali učenici 4s1 razreda Lu-ka Lulić i Kevin Mršić i nastavnica strukovno-teorijskih predmeta Sanja Višević.


SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI

Svjetski dan šećerne bolesti obilježili smo 9. stu-

denoga 2019. od 10 h do 13 h u prostoru trgova-

čkog centra Portanova. Događaj je organizirao

Društvo za zaštitu dijabetesa Osijek, uz pomoć

suorganizatora učenika i nastavnika strukovno-

teorijskih predmeta Medicinske škole Osijek,

Udruge studenata medicine CROMSIC LC Osi-

jek, Lions kluba Gea Osijek te Zavoda za endo-

krinologiju i bolesti metabolizma KBC-a Osijek.

Sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke

federacije, Svjetski dan šećerne bolesti obilježa-

va se 14. studenoga već 11 godina. Tema obilje-

žavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2018. i

2019. godine je „Obitelj i šećerna bolest“. Cilj

kampanje je podizanje svijesti o utjecaju šećerne

bolesti na obitelj oboljele osobe, promicanje e-

dukacije obitelji i oboljelih, prevencija i važnost

uloge obitelji u skrbi i liječenju za oboljele. Zab-

rinjavaju podatci kako je 2017. godine od šećer-

ne bolesti preminulo četiri milijuna ljudi. Svakih

osam sekundi u svijetu premine osoba oboljela

od šećerne bolesti. Jedna od dvije osobe ne zna

da boluje od šećerne bolesti (212 milijuna ostaje

nedijagnosticirano). U Osječko–baranjskoj župa-

niji registrirano je više od 30 000 oboljelih od

šećerne bolesti, a isto toliko je neotkrivenih. Po-

sebice zabrinjava podatak da je među registrira-

nima značajan broj mladih osoba. Učenici Me-

dicinske škole Osijek obilježavanje Svjetskoga

dana šećerne bolesti obogatili su prigodnim akti-

vnostima, npr. mjerenjem razine glukoze u krvi i

mjerenjem krvnoga tlaka te podjelom promotiv-

nih materijala. Građani su prepoznali važnost

ranoga otkrivanja šećerne bolesti te su se odaz-

vali mjerenju razine glukoze u krvi i vrijednosti

krvnoga tlaka. Građanima s graničnim i/ili povi-

šenim vrijednostima krvnoga tlaka i šećera u kr-

vi, koji do sada nisu bili na pregledu, savjetova-

no je neka se jave liječniku obiteljske medicine.

U obilježavanju Svjetskog dana šećerne bolesti

sudjelovali su učenici 5.s1 i 5.s2 razreda te nas-

tavnice strukovno-teorijskih predmeta.

5.s1 razred: Ivana Antunović, Marina Bandur,

Lorena Dukmenić, Valentina Grgić, Teodora

Simić, Ana Vašarević i Lucija Vrbanac

5.s2 razred: Andrijana Božić, Marko Krnjajić,

Anastasia Maksić, Marina Marinčić, Patrik Mo-

hila, Nikolina Nagy, Lana Pajčin, Ivana Stani-

savljević, Kristina Šimunov i Domagoj Vinković

Nastavnice: Maja Čebohin, mag. med. techn.,

Liljana Eršek, mag. med. techn., Ljiljana Grdić,

mag. med. techn., Marija Maras, mag. med.

techn., Maja Rakin, mag. med. techn., Martina

Tot, mag. med. techn. i Sanja Viševć, mag. med.

techn.


UPOZNAJMO ŠEĆERNU BOLEST

Medicinska škola Osijek u suradnji sa OŠ Grigor

Vitez napisala je projekt pod nazivom

„Upoznajmo šećernu bolest“. Cilj projekta je

upoznati učenike trećeg razreda osnovne škole sa

šećernom bolesti. Projekt je realiziran

13.11.2019. Uz nadzor nastavnica učenici su os-

mislili predavanje i igrokaz. Učenici Medicinske

škole Osijek su na zabavan način poučili učenike

o osnovnim pojmovima šećerne bolesti, znakovi-

ma i simptomima te liječenju. Pripremili su im

prigodan kviz i na kraju im podijelili zahvalnice

lava Stanislava Slatkog. Nastavnice: Ljiljana Er-

šek i Martina Tot

Učenici: Domagoj Matković, Ema Skoko, Jona

Zečević, Klaudija Pranjić


SUDJELOVANJE NA 23. SMOTRI SVEUČILIŠTA JOSIPA

JURJA STROSSMAYERA

23. Smotra Sveučilišta Josipa Jurja Stros-

smayera održana je 5. i 6. prosinca 2019. godine.

Riječ je o događanju namijenjenom učenicima

završnih razreda srednjih škola i ostalim zainte-

resiranima, a s ciljem upoznavanja sa studijskim

programima, dostignućima u pojedinim podru-

čjima, sveučilišnim i stručnim studijima, kreativ-

nim mjestima za zapošljavanje u pojedinim stru-

kama i sličnom.

Povodom održavanja Smotre, učenici

4.s1 i 4.s3 razreda Medicinske škole Osijek su-

djelovali su 6. prosinca u radionici „Tjelesna

(ne)aktivnost i pretilost“, Zavoda za sestrinstvo

„Prof. dr. sc. Radivoje Radić“. Cilj radionice je

osvijestiti građane o pretilosti kao javnozdrav-

stvenom problemu 21. stoljeća. Tijekom radioni-

ce održana su dva predavanja na kojima su uče-

nici aktivno sudjelovali u raspravama. Oblici

tjelesne aktivnosti i pravilan način izvođenja is-

tih tema je prvog predavanja, dok je u drugom

predavanju učenicima prikazan pravilan način

prehrane, odabir namirnica te način izračunava-

nja osobnih kalorijskih potreba. Nakon predava-

nja, učenicima je omogućeno vaganje na tjeles-

noj vagi koja analizira sastav tjelesne mase.

„Hrabri“ su dobrovoljci tako saznali svoju trenu-

tnu tjelesnu težinu, idealnu tjelesnu težinu, in-

deks tjelesne mase, postotak masnog tkiva i mi-

šićne mase, udio vode u tijelu, udio količine vo-

de u ukupnoj tjelesnoj težini, metaboličku sta-

rost…

U obilježavanju 23. Smotre Sveučilišta

Josipa Jurja Strossmayera i radionici sudjelovali

su:

4.s1: Oršolić Anamari, Popović Ida, Pra-

njić Klaudija, Prodanović Anamarija i Sečan

Barbara

4.s3: Gregić Tea, Sinković Korina, Stu-

par Marin, Švitek Bruno, Valentić Sara, Vibovec

Katrin, Zekić Dora i Žebić Ena

Nastavnica: Carević Maja,

mag.med.techn.


MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI

Svake se godine, u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca obilježava Mjesec borbe protiv ovi-snosti. Tim povodom Klubovi liječenih alkoholi-čara grada Osijeka (KLA Osijek, KLA Retfala i KLA Tvrđa) provode niz aktivnosti i prigodnih akcija, čiji je cilj senzibilizirati javnost o proble-mima vezanim uz pijenje alkohola.

Ove su godine organizirane kroz cijeli mjesec aktivnosti, stoga smo 25. studenog 2019. sudje-lovali u akciji “Trijezni tramvaj“ u kojoj su uče-nici zajedno sa članovima KLA, Odjelom pre-vencije PU Osječko-baranjske, Grada Osijeka i Gradskim ogrankom CK, vozeći se jedan cijeli krug kroz grad (Remiza – Višnjevac – Remiza – Zeleno polje), građanima dijelili promotivne let-ke i simbolične poklone s ciljem podizanja svije-sti o posljedicama alkoholizma.

U subotu, 7. prosinca 2019. održana je u TC Por-

tanovi , u vremenu od 14 do 18 sati, akcija „Nula za dar“. KLA u suradnji s partnerom PU Osječko-baranjskom, Medicinskom školom Osi-jek i Crvenim križem, alkotestirao je građane, pri čemu je svatko tko je napuhao 0,00 g/kg doniran od strane KLA i sponzora. Akcija je provedena uspješno, alkotestirano je tristotinjak osoba i svi su bili negativni na alkohol u izdahnutom zraku.

U ponedjeljak, 9. prosinca 2019. na akciji „Dan otvorenih vrata“ u KLA Osijek (Jug II), učenica 5.s1 razreda Veronika Galičić održala je preda-vanje na temu Alkohol i mladi.

U svim su aktivnostima u sklopu „Mjeseca borbe protiv ovisnosti“ sudjelovali svi učenici 5.s1 i 5.s2 razreda, s nastavnicima B. Laurović i B. Lončarić.

Branislava Laurović, mag.med.techn.


DAN MIMOZA

U subotu 25. siječnja 2020. godine, u vremenu od

11 – 13 sati na Trgu Ante Starčevića u Osijeku

organiziran je 13. Dan mimoza, nacionalni dan

borbe protiv raka vrata maternice. Manifestacija je

održana u organizaciji Gradske lige protiv raka

Osijek u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo

Osječko - baranjske županije, IK Javor iz Osijeka,

Medicinskom školom Osijek, KBC-om Osijek,

DZ Osijek, Mammae klubom Osijek, Ja Ka udru-

gom žena oboljelih i liječenih od raka jajnika. Cilj

manifestacije je upozoriti građane na važnost ra-

nog otkrivanja raka vrata maternice.

Rak vrata maternice zloćudna je bolest koja

se razvija u dijelu maternice koji se otvara u rod-

nicu. Nastaje kada se pojave nepopravljive prom-

jene na stanicama koje oblažu vrat maternice te

one počnu nekontrolirano rasti. U 99,7% slučajeva

uzrokovan je infekcijom humanim papiloma viru-

som (HPV). Ne postoji lijek za liječenje infekcije

HPV-om, no promjene na stanicama vrata mater-

nice koje su uzrokovane HPV-om mogu se uspješ-

no liječiti. Zbog toga je važno informirati i educi-

rati žene o HPV-u i njegovoj ulozi u razvoju

predstadija i samog raka vrata maternice.

Kao i prethodnih godina, Medicinska škola

Osijek uključila se i ove 2020. u humanitarnu ak-

ciju. Cilj akcije je potaknuti građanke i građane na

razmišljanje i djelovanje u odnosu na preventivne

preglede te brigu o vlastitom zdravlju kao najve-

ćem bogatstvu svake osobe. Kako bi to ostvarili,

građankama su podijelili edukativne materijale,

poticali ih na preventivne preglede te su dijelili

cvjetove mimoze kao simbol borbe protiv raka

vrata maternice.

U obilježavanju Dana mimoze sudjelovali su:

4.s1: Ivona Levak, Ema Skoko i Barbara Sečan

4.s2: Emili Barić, Antonia Bungić i Patrik Plavšić

4.s3: Sara Matanović, Bruno Svitek i Marin Stu-

par

Nastavnice: Carević Maja, mag. med. techn., De-

belić Ivana, mag. med. techn., Ežbegović Viktori-

ja, mag. med. techn., i Višević Sanja, mag. med.

techn.


„ŽIVIM ŽIVOT BEZ NASILJA I MILIJARDA USTAJE“

Dana 14. veljače, u 10:30 sati, u prostoru atrija

Arheološkog muzeja u Osijeku, Trg svetog Trojs-

tva, povodom nacionalnog preventivnog projekta

„Živim život bez nasilja“, učenici petih razreda

Medicinske škole u Osijeku sudjelovali su u pre-

ventivnoj aktivnosti „Milijarda ustaje“ koja se

provodi već nekoliko godina.

„Milijarda ustaje“ je globalna plesna kampanja

koju je započeo UN i koja je usmjerena protiv na-

silja nad ženama, a osnovala ju je Eva Ensler s

ciljem zaustavljanja silovanja i seksualnog nasilja

nad ženama. U ovu kampanju uključeno je više od

200 zemalja među kojima je i Republika Hrvat-

ska. „Milijarda ustaje“ je akt solidarnosti koji de-

monstrira zajedništvo ženske borbe protiv miliju-

na zlostavljanih, pretučenih, prisilno udanih, silo-

vanih, ekonomsko obezvrijeđenih i prodanih žena

(prema podatcima UN jedna od tri žene u svijetu

doživjet će neki oblik nasilja tijekom svog života,

što čini ukupno jednu milijardu zlostavljanih žena

u svijetu).

Policijski službenici, plesni studio „Shine“, grad-

ska društva, građanske udruge i članovi sportskih

klubova s područja Grada Osijeka i Osječko – ba-

ranjske županije te Medicinska škola Osijek, kroz

ples su prikazali zajednički rad lokalne zajednice

na preventivnim aktivnostima.

U aktivnosti su sudjelovali učenici:

5.s1: Anja Teofilović, Paula Cvenić, Filip Maleni-

ca, Patricija Puljak, Sara Barić, Višnja Vučemilo-

vić, Ivana Antunović.

5.s2: Ines Ament, Andrijana Božić, Matej Erdeg,

Lovro Kljajić, Eva Kovač, Patricija Majić, Klara

Plužarić, Ivana Stanisavljević, Kristina Šimunov.

Nastavnici:

Marijana Nikolovski i Branimir Lončarić


DAN CRVENIH HALJINA

U sklopu projekta “Žene u crvenom” u Velikoj vijećnici Županijske skupštine dana 7. veljače 2020. godine održan je okrugli stol „Moždani i srčani udar u žena”. Osječko-baranjska županija i njen Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb drugu godinu zaredom organiziraju niz aktivnosti povodom obilježavanja Dana crvene haljine, od-nosno kako bi sve stanovnike Osječko-baranjske županije upozorili na ovu problematiku. Manifes-tacija se provodi u suradnji s Upravnim odjelom za turizam, kulturu i sport OBŽ, Udrugom CERE-BRO, Hrvatskim narodnim kazalištem u Osijeku, Gradskim društvom Crvenog križa Osijek i Ško-lom primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, i to od 3. do 7. veljače. Cilj ove zdravstveno-edukativne akcije je podići svijest o moždanom udaru u žena, upozoriti na značaj ranog prepoznavanja simptoma te mo-gućnostima prevencije promoviranjem zdravih stilova života. Naime, da je moždani udar jedan od najtežih zdravstvenih problema potvrđuje i po-datak da se od moždanog udara u Hrvatskoj godiš-nje liječi više od 15.000 osoba, a od toga u Klini-čkom bolničkom centru Osijek 1.200 do 1.300 osoba.

Na okruglom stolu sudjelovali su svi učenici 4s1 razreda, učenici 4. s3 razreda, Ivan Mihić, Antonija Lasić, Ivana Galijot i Dora Zekić, u pratnji mentora Sanje Višević i Marka Maceko-vića. Aktivno su razgovarali i argumentirali primjerima iz osobnog iskustva koje su stekli tijekom vježbi na mnogim odjelima, a osobito na odjelima neuro-logije i kardiologije u KBC-u Osijek.

Jona Zečević 4.s1


28. SVJETSKI DAN BOLESNIKA

Svjetski dan bolesnika, obilježava se 11. veljače, svake godine, a cilj obilježavanje toga Dana naz-načena je želja da se društvo senzibilizira za pot-rebe bolesnika te da im se osigura bolja zdravstve-na skrb. Obilježavanjem ovog dana odaje se i zahvalnost svima koji skrbe o bolesnicima – zdravstvenim, socijalnim i vjerskim djelatnicima te svima ostali-ma koji su svoj rad posvetili njezi i podršci obolje-lima. Svjetski dan bolesnika utemeljio je papa Ivan Pa-

vao II. 1992. godine, i svake godine Sveti Otac

papa upućuje svoju poruku bolesnicima.

Poruka Svetog Oca Franje ove godine za 28.

Svjetski dan bolesnika 11.veljače 2020. glasi:

„Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i

ja ću vas odmoriti“ (Mt 11, 28).

Na blagdan Gospe Lurdske i 28. svjetski dan bole-

snika, 11. veljače 2020., đakovačko-osječki nadbi-

skup mons. Đuro Hranić, u pratnji preč. Ivana

Jurića, bolničkog kapelana o. Rafaela Kied-

rowicza i vlč. Domagoja Lackovića, tajnika Nad-

biskupskog ordinarijata, učenika Medicinske škole

Osijek, posjetio je pacijente KBC Osijek u Zavo-

du za nefrologiju.

Nadbiskup je u razgovoru istaknuo s jedne strane

liječničku stručnost, a s druge strane je podsjetio

kako je bolesnik prije svega osoba, a onda paci-

jent, na taj je način nadbiskup mons. Đuro Hranić

iskazao zahvalnost liječnicima i medicinskom o-

soblju za sav njihov trud i brigu za dostojanstvo

bolesnika, a bolesnicima je uputio riječi ohrabre-

nja.

Ovaj posjet organiziralo je Hrvatsko katoličko

društvo medicinskih sestara i tehničara, ogranak

Osijek i Klinički bolnički centar Osijek, uz sudje-

lovanje učenika trećih i četvrtih razreda Medicin-

ske škole Osijek, koji su pacijentima svih odjela

Kliničke bolnice Osijek podijelili sličice s poru-

kom pape Franje i prigodnom molitvom, uz blag-

dan Gospe Lurdske i čestitali pacijentima Dan bo-

lesnika.

Akciju su organizirale i vodile nastavnice strukov-

no teorijskih predmeta: Maja Carević, Mateja Hi-

deg-Vicić, Sanja Višević i Mirjana Kralj


HRVATSKI DAN NEPUŠENJA U CENTRU JA KAO I TI

U Hrvatskoj od 2003. godine obilježavamo Nacio-

nalni dan nepušenja na prvi dan Korizme, s obzi-

rom da je naša populacija većinski katoličke vje-

roispovijesti te da je to razdoblje kada mnogi pro-

mišljaju o promjenama navika i odricanja od neče-

ga u čemu uživaju. Posljedice pušenja odražavaju

se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne

bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do

prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske

prilike svakodnevnog života.

Povodom Hrvatskog dana nepušenja 26.02.2020.

učenici 5s1 razreda održali su radionicu na temu

„Štetnosti cigareta za naše zdravlje“ korisnicima

Centra JA kao i TI. Radionicu su započeli sa zaje-

dničkim razgibavanjem koje su vodili učenici i

korisnici. Korisnici centra postavljali su učenici-

ma mnogobrojna pitanja o načinu djelovanja ciga-

reta na zdravlje. Također su ispričali svoja iskus-

tava vezana za pokušaje prestanka uzimanja ciga-

reta. Učenici su ih upoznali sa štetnim učincima

cigareta za zdravlje, bolestima do kojim one dovo-

de te ih savjetovali o načinima prestanka konzu-

macije cigareta.

U akciji su sudjelovali učenici 5s1 razreda: Filip

Malenica, Patricija Puljak, Paula Cvenić, Ivana

Antunović, Anja Teofilović, Sara Barić, Višnja

Vučemilović i Marija Lučić.

Nastavnica: Ivana Ukić


SVJETSKI DAN OSOBA S DOWN SINDROMOM

Down Syndrome International je službeno odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindro-mom. Navedeni datum je izabran kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostruče-nju, trisomiji, 21. kromosoma. Svjetski dan sin-droma Down prvi put je obilježen u Singapuru 2006. godine, a današnji se datum obilježava u cijelom svijetu.

Potaknuti porukom naše razrednice Martine Tot Vesić odlučili smo podržati naše prijatelje u njiho-voj različitosti noseći različite čarape jer pravi pri-jatelji ne broje kromosome.

Učenici 4.s1 razreda


SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

U nedjelju, 31. svibnja 2020. godine Grad-

ska liga protiv raka Osijek i Zavod za javno zdrav-

stvo Osječko-baranjske županije su u suradnji s

Kliničkim bolničkim centrom Osijek, Domom

zdravlja Osijek, IK Javor Osijek, Mammae klub

Osijek, JA KA i ILCO Osijek te Medicinskom

školom Osijek obilježili Svjetski dan nepušenja na

Trgu Ante Starčevića, Osijek u vremenu od 10 do

13 sati. Ove godine po prvi put, nažalost, zbog

izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom

koronavirusa, učenici Medicinske škole nisu su-

djelovali u tradicionalnoj podjeli jabuka u zamje-

nu za cigarete sugrađana. U obilježavanju dana

bez duhana sudjelovale su nastavnice naše škole

Branislava Laurović, Marijana Jaman Galeković i

Ljiljana Grdić.

Svake godine za 31. svibnja, Svjetska

zdravstvena organizacija (WHO) i svjetski partne-

ri obilježavaju Svjetski dan bez duhana (World No

Tobacco Day). Godišnja kampanja je prilika da se

podigne svijest o štetnim i smrtonosnim posljedi-

cama korištenja duhana i izloženosti duhanskom

dimu i prilika da se obeshrabri korištenje duhana u

bilo kojem obliku.

Ovogodišnja globalna kampanja usmjerena

je prema mladima i na razotkrivanje nečasnih tak-

tika kojima se koriste duhanske industrije (arome

koje su privlačne djeci bez duhanskog dima, shis-

ha i e-cigareta, promocija duhanskih proizvoda i

distribucija besplatnih uzoraka na popularnim do-

gađanjima za mlade, oglašavanje i plasman proiz-

voda putem platformi na društvenim mrežama s

plaćenim influencerima), te omogućiti mladima

znanje potrebno za lako otkrivanje manipulacija, a

time osnažiti mlade da se istima suprotstave. To je

osobito važno sada jer studije pokazuju da pušači

imaju veći rizik od teškog slučaja koronavirusa.

WHO poziva sve mlade ljude da se pridru-

že borbi i da postanu generacija bez duhana.

https://www.who.int/news-room/campaigns/world-no-tobacco-day/world-no-tobacco-day-2020

https://l.facebook.com/l.php?u=https%3A%2F%2Fwww.who.int%2Fnews-room%2Fcampaigns%2Fworld-no-tobacco-day%2Fworld-no-tobacco-day-2020%3Ffbclid%3DIwAR1WboMaUwZLMrZ3O8XimdOsat4aNt9_H_084aw-F8sfURyBtnzb2l5Sk_I&h=AT1vPvjxc6_DB_y8d5PtN7gx7V1hsQD6b6373Jp2cGUrTnOtJ6q3

https://l.facebook.com/l.php?u=https%3A%2F%2Fwww.who.int%2Fnews-room%2Fcampaigns%2Fworld-no-tobacco-day%2Fworld-no-tobacco-day-2020%3Ffbclid%3DIwAR1WboMaUwZLMrZ3O8XimdOsat4aNt9_H_084aw-F8sfURyBtnzb2l5Sk_I&h=AT1vPvjxc6_DB_y8d5PtN7gx7V1hsQD6b6373Jp2cGUrTnOtJ6q3

MATEMATIČKO-

PRIRODOSLOVNO PODRUČJE


RAD U ŠKOLSKOJ ZADRUZI „PRO NOS“

Školska Zadruga „PRO NOS“ započela  je s ra-

dom školske godine 2018./2019.

U našoj Medicinskoj školi Osijek se svakodnev-

no održavaju razne izvannastavne aktivnosti i

obilježavaju važni datumi i događaji, Zadruga od

svog osnutka sudjeluje u svim aktivnostima. Ta-

ko se 18. prosinca 2019. u našoj školi održao

Božićni sajam, a 14. veljače 2020. Valentinovski

sajam gdje smo prodavali proizvode Zadruge

„Pro nos“ za sve zainteresirane građane, rodite-

lje, učenike, djelatnike Tehničke škole i prirodo-

slovne gimnazije Ruđera Boškovića Osijek, U-

gostiteljsko-turističke škole Osijek i Medicinske

škole Osijek.

Uključenje zadruge „PRO NOS“ u ovaj događaj

omogućio je sudionicima kupovinu inovativnih

kozmetičkih pripravaka za njegu kože lica i tije-

la, sapuna i mirisnih svijeća oblikovanih u prigo-

dne motive koje su izradili članovi naše udruge i

naši učenici farmaceutskog i gimnazijskog smje-

ra. Učenici volonteri redovito su ukrašavali hol

naše škole prigodnim ručno rađenim ukrasima.

U rad Zadruge uključene su aktivnosti u škol-

skom botaničkom vrtu, sudjelovanje u Građan-

skoj inicijativi „Dani kolektivne sadnje drveća“

čije smo aktivnosti popratili u tri etape. Pod na-

zivom „Posadi drvo ne budi panj“, 25. listopada

2019. u školskom dvorištu posadili smo donira-

ne jabuke, dan poslije u Baranji zajedno s Plani-

narskim društvom „Zanatlija“ sadili smo stabla

lipe, a 28. veljače 2020. ponovo u školskom

dvorištu zasadili smo donirane sadnice marelica

i trešanja.



„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“

Učenici 2.s1 i 3.dt razreda s profesoricama Snje-

žanom Tomljenović, Mirelom Grubišić, Andre-

om Mlinarević, Vesnom Albreht Mihaljević i

školskom knjižničarkom Altom Pavin Banović,

sudjelovali su u Građanskoj inicijativi „Dani ko-

lektivne sadnje drveća“ . Akcija se odvijala u tri

etape: prvo smo posadili stabla jabuke u škol-

skom vrtu 25. listopada 2019., a dan poslije sta-

bla lipe u Baranji zajedno s Planinarskim druš-

tvom „Zanatlija“, te ponovo 28. veljače 2020.

sadimo trešnje i marelice u školskom dvorištu.

Cilj aktivnosti je poticanje učenika na aktivno

uključivanje u sadnju što više stabala, kako bi

ozelenili vlastu životnu sredinu, osobito u urbani-

ziranim područjima, čime želimo istaknuti važ-

nost i dobrobit drveća i zelenila .

Prilikom sadnje koristili smo alat za kopanje i

donirane sadnice drveća od strane obitelji učeni-

ce 2s1 razreda Eme Papak i tete učenika Marka

Sklabinski iz 3s2 razreda, Emine Hodžić iz

Odjela za voćarstvo Instituta za poljoprivredu.

Ovom aktivnosti učenici su željeli potaknuti lju-

de na razmišljanje, što sami mogu učiniti u po-

boljšanju klimatskih promjena i očuvanju okoli-

ša.

Naša akcija je izazvala pozitivne reakcije i ko-

mentare svih ljudi i želju za većim osobnim an-

gažmanom.



„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“

S veseljem smo dočekali početak akcije koju

zdušno prihvati cijela Hrvatska. Diljem naše do-

movine kraj listopada obilježila je sadnja drveća.

Građanska inicijativa "Dani kolektivne sadnje

drveća" pokrenuta je s idejom da svatko može

zasaditi drvo i na taj način doprinijeti poboljšanju

vlastite životne sredine, a ujedno i dati svoj

doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Cilj

je potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da

samostalno ili u suradnji sa svojim lokalnim

jedinicama samouprave u tri dana diljem

Hrvatske na privatnim i javnim površinama

zasade što više stabala kako bi doprinijeli ozelen-

jivanju svojih životnih sredina i time istaknuli

važnosti i brojne dobrobiti drveća i zelenila, oso-

bito u urbaniziranim sredinama.

Učenici 2s1 razreda, zajedno sa svojim profesori-

cama Tomljenović i Grubišić, u petak su se uh-

vatili motike, lopate, štijače....i dali svoj doprinos

ovoj krasnoj akciji. Budući da u našem dvorištu

teku radovi bili smo ograničeni prostorom, ali

najvažnije od svega je da se osvijestila nužnost

skrbi o našem krasnom "Trećem kamenčiću od

Sunca" i da svatko od nas može puno, a zajedno

možemo sve. Zahvaljujemo obitelji Eme Papak

koja nam je darovala tri sadnice jabuke. U

iščekivanju plodova, smišljamo naredne akcije.

Neka vas fotografije potaknu da nam se sljedeći

put pridružite.

Mirela Grubišić, prof.


„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“, PART II

Akciju "Posadi drvo, ne budi panj" započeli smo

u petak, sadnjom jabuka u dvorištu naše drage

"crvene kockice", a finale smo ostavili za subotu.

Naime, učenici 3 dt razreda (Tea Agotić, Lorena

Grandić, Ema Puljić, Stjepan Ivičić, Fran Čolić,

Karlo Mihaljević, David Plečić, Chayenne Pan-

durević i Anto Čakić) uz profesorice Mlinarević,

Albreht Mihaljević i Grubišić sadili su lipe u

suradnji s Planinarskim društvom "Zanatlija"

Osijek (sekcija mladih "Dumina"). Najprije smo

prehodali lijepu nam Baranju ( od Batine do

Draža, dijelom uz Karašicu - ne onu Karašicu :)),

a zatim zasadili 10 stabala. Umorni, ali sretni i

ponosni na sebe uživali smo u druženju s plani-

narima uz nezaobilazni grah. Željno iščekujemo

nove avanture, pridružite nam se!


„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“, PART III

Građansku inicijativu Dani kolektivne sadnje dr-

veća nastavili smo u dvorištu Medicinske škole

Osijek u trećoj etapi sadnje voćaka u proljeće

2020. Cilj akcije Posadi drvo, ne budi panj aktiv-

no je obilježavala profesorica biologije i kemije

Snježana Tomljenović u suradnji s učenicima. U

proljetnu akciju naše škole uključio se Odjel za

voćarstvo Instituta za poljoprivredu na poticaj

učenika 3.s2 Marka Sklabinski i njegove tete E-

mine Hodžić, koji su darovali voćke marelica i

trešnje. Učenici 2.s1 razreda, Snježana Tomlje-

nović, prof. i Alta Pavin Banović, stručna surad-

nica knjižničarka zasadili su voćke u školskom

dvorištu 2. ožujka 2020. Cilj aktivnosti je potak-

nuti učenike na ozelenjivanja vlastite životne sre-

dine posebno u urbaniziranim sredinama što bi

trebalo utjecati na poboljšanje klimatskih prom-

jena.



ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT

Učenici volonteri s profesoricom Snježanom To-mljenović i magistrom Marikom Čebo sudjelova-li su u cjelogodišnjem školskom projektu naziva „Školski botanički vrt“. Projekt se sastoji od mini botaničkog vrta ljekovitog, začinskog i ukrasnog bilja koji je započet 2016./2017. školske godine te redovito održavan, uređivan i obnavljan novim biljkama u ovoj školskoj godini 2019./2020.

Cilj ove aktivnosti je prepoznavati vrste ljekovi-tog, začinskog i ukrasnog bilja, razvijati svijest o potrebi racionalnog korištenja prirode u svrhu očuvanja neposrednog okoliša za sigurniju bu-dućnost novih generacija, uočiti važnost održava-nja urednosti i čistoće u neposrednom okolišu i razvijati radne navike kod učenika. Za uređenje školskog vrta korišteni su pribor i alati za održa-vanje vrta, eko - materijali za sadnju i gnojidbu te ljekovite i ukrasne biljke.

Posadili smo mali školski botanički vrt s autohto-nim ljekovitim i začinskim biljkama o kojima uče farmaceutski tehničari i učenici zdravstven gimnazije u nastavi strukovnih predmeta, a dos-

tupan je svim učenicima naše škole i zainteresira-nim građanima. Posadili smo i nekoliko rondella s ukrasnim biljkama te ružičnjak u školskom vr-tu.

Ovim smo projektom željeli i druge ljude potak-nuti na djelovanje u uređenju neposredne okoline te ukazati na potrebu neprestane brige i truda u očuvanju prirode u kojoj živimo kako bi ju učini-li ljepšom i ugodnijom za život.

Ove smo godine posadili nekoliko stabala jabu-ka, marelica i trešanja pridružujući se akciji gra-đanske inicijative Posadi drvo ne budi panj.

Uspjeh naše zadaće potvrđuju i pozitivni komentari o botaničkom vrtu jer svi u njemu ra-do borave, često pomažu u poslovima održavanju vrta i podržavaju sve naše aktivnosti te prate rast i razvoj biljaka tijekom različitih godišnjih sezo-na.



NOĆ ISTRAŽIVAČA

U petak 27.09.2019. učenici 4.f razreda zajedno

s profesoricama Ivanom Nemet i Nikolinom Ja-

kuš posjetili su međunarodni projekt „Noć istra-

živača“; u dvorištu Rektorata Sveučilišta Josipa

Jurja Strossmayera. Na manifestaciji „Tržnica

budućnosti“ predstavljena su različita jela, pića i

kozmetički proizvodi te način na koji su pripre-

mani u doba Josipa Jurja Strossmayera. Prikaza-

na je i vizija tržnice budućnosti te neki od mo-

gućih proizvoda u budućnosti. Učenici su imali

priliku probati mnoge od proizvoda kao što su:

majoneza od bućinih sjemenki, bademe i lješnja-

ke u čokoladi, čajeve, pekmeze, suhomesnate

proizvode…

Manifestacija je bila vrlo zanimljivog i edukativ-

nog karaktera.

Ana Salaić i Magdalena Banožić, 4.f


MEĐUŽUPANIJSKA

SURADNJA PODRUŽ-

NICA HUUZ-A

U subotu 26. listopada 2019. godi-

ne učenice 4.f Ana Salaić i Mag-dalena Banožić zajedno s profeso-

ricom Ivanom Nemet posjetile su

Srednju školu Ilok u Iloku povo-dom Međužupanijske suradnje

Podružnica HUUZ-a Vukovarsko-

srijemske i Osječko-baranjske žu-panije. Najprije je održan uvodni

govor u kojem nas je pozdravio

ravnatelj Srednje škole Ilok, a na-kon toga učenici su raspoređeni po

radionicama. Prva od triju radioni-

ca bila je „Vegetativno razmnoža-vanje ljekovitog bilja“; na kojoj je

održana sadnja ljekovitog bilja kao

što su: ružmarin, kadulja, smilje, tamjan… Nakon sadnje posude su

ukrašavane jutom. Sljedeća radio-

nica je bila „Priroda je in – aran-žmani od prirodnih materijala“.

Izrađivani su aranžmani od drve-

nih grančica, te ukrašavani sa ma-hovinom, hortenzijama, šipkom,

češerima… Posljednja radionica

se zvala „Pleti me, pleti“ na njoj su se izrađivale košarice od užeta

omotanog oko plastičnih posuda

za sadnju cvijeća. Kada je košarica završena u nju se trebala posaditi

čuvarkuća. Nakon završenih radio-nica i ručka išlo se vlakićem u raz-

gledavanje grada. To je bilo vrlo

zanimljivo i edukativno iskustvo.

Magdalena Banožić i Ana Salaić, 4.f

MEĐUNARODNI DAN LABORA-

TORIJSKE MEDICINE

Dana 5. studenog 2019. godine, učeni-

ci Medicinske škole Osijek obilježili

su Međunarodni dan laboratorijske

medicine. Medicinski fakultet i Klini-

čki bolnički centar Osijek posjetili su

učenici 4.f razreda, kao i modul labo-

ratorijske dijagnostike, 4.g razreda.

Cilj obilježavanja ovog dana je pribli-

žavanje

djelatnosti magistara i specijalista me-

dicinske biokemije i laboratorijske

medicine široj javnosti. Medicinsko –

biokemijski laboratorij otvorio je svo-

ja vrata zainteresiranim grupama gra-

đana, kao i učenicima naše škole. Dan

otvorenih vrata uključivao je kratko

predavanje na Medicinskom fakultetu

te obilazak laboratorija Kliničkog za-

voda za kliničku laboratorijsku dijag-

nostiku. Predavanje, koje je sadržava-

lo važne upute o predanalitici i posta-

nalitici, ukazalo nam je na važnost

pravilne i dobre pripreme pacijenata

za uzimanje uzoraka. U pratnji vodite-

lja, učenici su obišli odjel za farmako-

kinetiku i analitičku toksikologiju,

hitni bolnički prijam te biokemijski

laboratorij.

Ivana Nemet, stručni učitelj


SMOTRA SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

NA ODJELU ZA KEMIJU

Dana 6.12.2019. pod vodstvom profesorica Snje-žane Tomljenović, Ivane Petric i Nikoline Jakuš posjetili smo Odjel za kemiju Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera. Na Odjelu za kemiju sudjelo-vali smo u okviru Smotre Sveučilišta na mnogim radionicama kao što su „ Kemijski show“, „ Anti-oksidansi“, „Magija ili kemija“, „Kapsaicin“, „Heterociklički spojevi“ i „ Kakvu vodu pije-mo?“. Na radionicama su također sudjelovali i učenici iz razreda 2s1, 1l i 1s3 .

Iako cjelodnevne, radionice su bile zanimljive, a svi su pokusi bili dobro objašnjeni. U sjećanju nam je najviše ostao pokus gorenja alkalijskih metala u različitim bojama i pokus nastanka „kiše“.

Radionice su zainteresirale i one kojima se kemija čini dosadna i puna brojeva i računanja. U školi baš i nemamo dovoljno vremena posvetiti se iz-vođenju složenih pokusa koji omogućuju lakše razumijevanje nekih temeljnih kemijskih principa. Radujemo se ponovnom sudjelovanju u nekoj no-voj zanimljivoj radionici!



TJEDAN NENOŠENJA PLASTIČNIH VREĆICA

Dana 23.10.2019. učenici 2.f s profesoricom Snje-

žanom Tomljenović, obilježili su Tjedan nenoše-

nja plastičnih vrećica. Mijenjali smo plastične vre-

ćice za papirnate te provodili kratku anketu. Akci-

ju smo provodili na Trgu Ante Starčevića i njego-

voj okolini. Mnoštvo ljudi tada prolazi Trgom pa

su se rado odazvali akciji i odgovorili nam na našu

kratku anketu. Uspjeli smo zamijeniti više od 30

vrećica i provesti anketu među 70 – ak ljudi.

Anketa se sastojala od 5 kratkih pitanja te smo za-

bilježili sljedeće rezultate:

Koliko milijuna tona plastike godišnje završi u

morima i oceanima?

Odgovor na ovo pitanje znalo je samo 11% ispita-

nika, a ljudi su se šokirali kada smo im rekli da

oko 8 MILIJUNA TONA PLASTIKE godišnje

završi u morima i oceanima!

Koja vrsta plastike najviše šteti morskim orga-

nizmima?

Odgovor na ovo pitanje znalo je 57% ispitanika, a

odgovor je da njima najviše štete PLASTIČNE

VREĆICE jer im ulaze u dišne i probavne organe

te potom hranidbenim lancima dospijevaju i do

ostalih kopnenih organizama. Ostali su odgovarali

da su to plastični čepovi, PVC plastika ili plastične

boce, što je također točno. Plastične vrećice su i-

pak najgore za vodeni svijet.

Koliko je godina potrebno da se razgradi jedan

plastični proizvod?

Odgovor na ovo pitanje znalo je tek 28% ispitani-

ka, a odgovor je oko 100 GODINA! Najveći je

broj ispitanika mislio da treba nekih 700 – 1000

godina, što je ipak malo previše. Da bi se plastični

proizvod razgradio potrebno je otprilike vremena

koliko iznosi jedan ljudski vijek.

Znate li da plastične tvari dospiju u naš organi-

zam hranom (hranidbenim lancem)?

51% ispitanika je znalo odgovor na to pitanje. Hra-

nom odnosno hranidbenim lancima unosimo u or-

ganizam mnoge plastične tvari najčešće ribom,

mesom i nekim povrćem i voćem.

Odvajate li plastiku od ostalih vrsta otpada?

Čak 82% ispitanika reklo nam je da odvaja plasti-

ku od ostalog otpada čime smo bili ugodno iznena-

đeni, jer su ljudi ipak ekoloških osviješteni.

Iz 2.f u sudjelovali : Marija Bunić, Adrijana Kuja-

vić, Ana Vučković, Anamarija Perić, Anita Niko-

lić, Anja Podunavac, Bojan Potvorski, Lara Der-

mišek, Larisa Blažević, Lea Mandić, Leonarda

Matošević, Marta Kolarić, Sanela Vojvodić i Luka

Berkov.

U razgovoru s ljudima vrijeme nam je brzo prošlo

te se nadamo da će i akcije koje slijede biti biti us-

pješne kao i ova. Do sljedeće akcije : NE ZABO-

RAVITE RECIKLIRATI I NE KORISTITE JED-

NOKRATNE PLASTIČNE

VREĆICE!

Anita Nikolić 2.f



UTJECAJ PLASTIKE NA OKOLIŠ

Sažetak

Od 21. do 25. listopada 2019. učenici volonteri 2.f

razreda s mentoricom Snježanom Tomljenović,

prof. proveli su u Medicinskoj školi u Osijeku i u

užem središtu grada Osijeka javnu aktivnost i is-

traživanje u sklopu Tjedna nenošenja plastičnih

vrećica. 23. listopada 2019. učenici su u različitim

dijelovima grada Osijeka mijenjali plastične vre-

ćice građana za papirnate, dijelili promotivne ma-

terijale i provodili kratki edukativni upitnik. Priku-

pljene smo vrećice, po završetku ovog javnog do-

gađaja, odnijeli u reciklažno dvorište Zeleni otok u

Osijeku.

Ključne riječi: plastični proizvodi, razgradnja pla-

stike, odvajanje i recikliranje otpada

Uvod

Cilj ove aktivnosti je kod građana razvijati svijest

o potrebi mijenjanja odnosa prema prirodi i zaštiti

različitih ekosustava od onečišćenja plastikom.

Naglasak je na potrebi smanjivanja uporabe jed-

nokratnih plastičnih vrećica i drugih plastičnih

proizvoda te povećanje recikliranja otpada.

Zainteresirani učenici su prikupili papirnate vre-

ćice, izradili prigodne pozivnice i plakat za pro-

vođenje javnoga događaja u Osijeku za obilježava-

nje Tjedna nenošenja plastičnih vrećica. Aktivnost

zamijene plastičnih vrećica papirnatim i drugim

ekološki prihvatljivijim vrećicama, učenici volon-

teri su proveli u školi i na užem i širem središnjem

Trgu Ante Starčevića u Osijeku.

Metode ispitivanja

Učenici Medicinske škole su tijekom provođenja

javnog događanja Tjedan nenošenja plastičnih vre-

ćica u centru grada Osijeka, razgovarali s građani-

ma. Metodom intervjua od pet pitanja učenici su

proveli kratko ispitivanje među svojim kolegama

iz škole kao i među 70 zainteresiranih građana O-

sijeka o razini svijesti nošenja papirnatih i platne-

nih vrećica, te o potrebi zaštite okoliša. Dijelili su

pripremljene promotivne materijale o zaštiti i oču-

vanju okoliša od korištenja plastike i plastičnih

proizvoda. Građani su vrlo rado prihvatili ekološ-

ku inicijativu u kojoj je šezdesetak plastičnih vre-

ćica zamijenjeno s papirnatim i ekološki prihvatlji-

vijim vrećicama.

Rezultati ispitivanja

U ispitivanju je na pitanje „Koliko milijuna tona

plastike godišnje završi u morima i oceanima“,

samo je 11% odgovorilo točno. Dakle, 89% naših

građana nije svjesno da ljudi godišnje bace miliju-

ne tona plastike koja, na žalost, završi u morima i

oceanima.

Upravo plastika koja je bačena u mora i oceane

uzrokuje veliku štetu morskim organizmima. Me-

đutim, samo je 57% ispitanika odgovorilo kako

najveću štetu morskom svijetu uzrokuju jednokrat-

ne plastične vrećice. A 43% ispitanika je smatralo

kako najveću štetu morskim organizmima čine

plastični čepovi i boce. Međutim, najveću štetu na

dišne i probavne organe vodenih životnija, potom i

na hranidbeni lanac i na ostale kopnene životnije

uzrokuju upravo jednokratne plastične vrećice.

Vrijeme potrebno za razgradnju plastičnih proiz-

voda je oko sto godina što je informacija koju je u

ovom upitniku znalo 28% ispitanika. Najviše ispi-

tanika, 72%, smatra da je za razgradnju plastike

potrebno između 700 i 1000 godina. Međutim, za

razgradnju plastičnih proizvoda potrebno je u pro-

sjeku onoliko vremena koliko traje jedan ljudski

vijek.

Činjenicu da plastične tvari dospiju u naš organi-

zam hranom jer smo dio hranidbenog lanca znalo

je 51% ispitanika. U najveće postotku u ljudski se

organizam plastika unosi konzumacijom ribe, me-

sa i nekih vrsta povrća i voća.


Odvajanje plastike od ostalih vrsta otpada redovito

prakticira 82% ispitanika, a 18% ispitanika to čini

ponekad ili vrlo rijetko. Ovako visoki postotak e-

kološke osviještenosti naših građana o potrebi od-

vajanja otpada ostavilo nam je nadu za bolje, kva-

litetnije i zdravije sutra.

Zaključak

Građani Osijeka, kao i učenici Medicinske škole

Osijek vrlo su dobro ekološki osviješteni jer rado

odvajaju i recikliraju različite vrste otpada. Među-

tim, mnogi još uvijek često koriste jednokratne

plastične vrećice i proizvode u plastičnoj ambalaži

kakvi su u ponudi u trgovačkim centrima. Ovo

javno događanje samo je jedna od nekoliko ekolo-

ških aktivnosti koje provodimo tijekom nastavne

godine. Svjesni smo kako još uvijek trebamo edu-

cirati i osvještavati potrebu o očuvanju svoga zdra-

valja i zdravlja naše Zemlje. Stoga smo odgovori

za različite vrste zagađivanja okoliša, ali i za poti-

canje različitih ekoloških inicijativa radi očuvanja

čiste i zdrave prirode za buduće generacije.

Literatura i izvori

Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Pobijedite

zagađenje plastikom. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/pobijedite-

zagadenje-plastikom/ (pristupljeno 10. lip-

nja 2020.) Markić, A. 2019. Mora zasićena plastikom.

Bilten regionalni portal. https://

www.bilten.org/?p=28644 (pristupljeno 10. lipnja 2020.)

Ovo je 14 uznemirujućih činjenica o zagađenju

mora plastikom koje niste znali. Morski hr, jadranski web portal. https://

morski.hr/2018/09/04/ovo-je-14-

uznemirujucih-cinjenica-o-zagadenju-mora-plastikom-koje-niste-znali/ (pristupljeno

10. lipnja 2020.)


https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/pobijedite-zagadenje-plastikom/



https://www.bilten.org/?p=28644

https://www.bilten.org/?p=28644

https://morski.hr/2018/09/04/ovo-je-14-uznemirujucih-cinjenica-o-zagadenju-mora-plastikom-koje-niste-znali/





VOLONTIRANJE U CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA U

ZAJEDNICI KLASJE OSIJEK

Volontiranje je definirano na različite načine, ali

se najčešće odnosi na dragovoljno, neplaćeno, ne-

karijerističko i neprofitno djelovanje u zajednici

koje se javlja u različitim oblicima. U temeljima

rada mnogih nacionalnih i međunarodnih nevladi-

nih i drugih organizacija civilnog društva i pokreta

je volonterstvo. Najveća vrijednost su volonteri

koji doprinose provedbi politika Europske unije

poput politika socijalnog uključivanja i pomoći u

razvoju. Cilj je poticanje aktivnog i odgovornog

građanskog angažmana u ostvarivanju europskih

ideala i vrijednosti kao što su demokracija, solidar-

nost i pomoć u društvu ugroženim skupinama. Re-

publika Hrvatska se pridružila afirmaciji i praksi

volontiranja Europske unije i definirala volonter-

ske standarde te ih regulirala Zakonom Republike

Hrvatske (Zakon o volonterstvu NN 58/07, 22/13).

Učenici Medicinske škole Osijek u surad-

nji s profesoricom Snježanom Tomljenović odluči-

li su se pridružiti pozitivnoj praksi volontiranja u

zajednici. Uspješno je ostvarena aktivna suradnja s

Centrom za pružanje usluga u zajednici Klasje O-

sijek, koji se nekada zvao Dječji dom Klasje.

Dječji dom Klasje Osijek je javna ustano-

va organizirane socijalne skrbi o djeci koja u Osi-

jeku ima dugu tradiciju brige o djeci izvan vlastite

obitelji, a to su djeca bez roditelja, ona koju rodite-

lji zanemaruju ili zlorabe roditeljske dužnosti. Kla-

sje pruža različite socijalne usluge kao što su na

primjer smještaj, cjelodnevni i poludnevni bora-

vak, savjetovanje i pomaganje djeci, udomiteljima,

posvojiteljima i slično, a djeluje na više gradskih

lokacija.

Aktivna suradnja Medicinske škole Osijek

s Domom Klasje započela je 2017. godine kada

smo povremeno posjećivali Podružnicu Doma

Klasje u Zagrebačkoj ulici br. 5 u Osijeku. Učenici

volonteri razveselili su djecu donacijom igračaka,

higijenskih potrepština, hranom za bebe, slatkiši-

ma i ostalim potrebnim stvarima. Posebna vrijed-

nost posjeta je vrijeme druženja, igranja, čitanja,

razgovaranja s djecom različitih uzrasta, od vrtićke

do srednjoškolske dobi.

Cilj volontiranja je usrećiti djecu bez rodi-

teljske skrbi, a njihovo otvoreno srce, oduševljenje

i radost bili su nam najljepši poklon. Srca ispunje-

nih lijepim sjećanjima iščekivali smo svaki novi

susret jer su veselje, ugodna atmosfera i prelijepo

druženje svaki put obogaćivala naše živote i činila

nas boljim ljudima.

Literatura

Centar za pružanje usluga u zajednici Klasje Osi-

jek. https://www.klasje.hr/ (pristupljeno 28. svib-

nja 2020.)

Volonterski centar Osijek. https://www.vcos.hr/

(pristupljeno 28. svibnja 2020.)


https://www.klasje.hr/

https://www.vcos.hr/

UMJETNIČKO PODRUČJE


Međunarodni dan pismenosti utemeljio je UNESCO 8. rujna 1967. s ciljem isticanja važnosti učenja i pismenosti za pojedince, zajednicu i društvo. Međunarodni dan kul-turne baštine i Dan europske bašti-ne obilježavamo 23. rujna, a Europski dan jezika 26. rujna na poticaj Vijeća Europe zbog poticanja kulturne i jezične raznolikos-ti te vrednovanja više od dvjesto europskih jezika među kojima je i hrvatski jezik.

Tri datuma u rujnu, kojima obilježavamo i promičemo jezik, pismenost i kulturnu bašti-nu, bili su poticaj postavljanja izlož-be Zavičajne književnice grada Osijeka u GISKO-u, ogranku Donji grad. Izložbu je tijekom školskih praznika pripremilo šest učenika Medicinske škole Osijek, člano-vi StripArt kluba, s mentoricom stručnom suradnicom knjižničarkom Altom Pavin Ba-nović.

Predstavljeno je jedanaest ilustracija crteža osječkih, slavonskih književnica koje svojim književnim djelima promiču vrijednost jezi-ka i pisma za djecu, mlade, studente, znan-stvenike i ljubitelje hrvatskoga jezika i zavi-

čajnih kulturnih običaja. Izabrane su knjiže-vnice 19. stoljeća: Ivana Brlić-Mažuranić i Jagoda Truhelka, književnice 20. stoljeća: Kruna Fürst-Medić, književnice znanstveni-ce: Sanda Ham, Helena Sablić-Tomić, Jasna Horvat i Julijana Matanović, književnice dječje književnosti: Dubravka Pađen-Farkaš, Darija Veg-Klaričić i odgajateljica u vrtiću Vanja Zanze te književnica Ivana Šojat koja u romanima promiče zavičajnost Osijeka od povijesnih do suvremenih aktualnih događa-ja.

Biografiju i bibliografiju književnih djela, uz nacrtane portrete književnica, pripremili su: Laura Tot, 2.s1, Lara Aničić, 2.s1, Nika Tobijas, 3.g, Katrin Vibovec, 4.s3, Ivan Ma-letić i Bojana Mitrović, 4.f.

Zainteresirani građani su tijekom rujna 2019. imali prigodnu pogledati i pročitati zanimljivosti o književnom stvaralaštvu na-ših zavičajnih osječkih književnica tijekom rujna 2019. na izložbenom staklenom zidu u Gradskoj knjižnici ogranku Donji grad.

Alta Pavin Banović

ZAVIČAJNE OSJEČKE KNJIŽEVNICE


U Europskoj uniji, na inicijativu Vijeća Europe,

Europski dan jezika obilježava se svake godine

26. rujna. Osnovne i srednje škole Osječko-

baranjske županije tradicionalno organiziraju raz-

ličite aktivnosti povodom Europskog dana jezika

na Trgu svetog Trojstva u Tvrđi. 2019. godine

proslava je zbog lošeg vremena održana u II. gim-

naziji Osijek. Medicinsku školu Osijek predstav-

ljali su učenici 2. f, 2. g i 3. dt razreda te profeso-

rice: Elena Džojić, Renata Gal, Anita Ivanković i

Josipa Peko-Lončar. Tema kojom smo predstavili

našu Školu bila ja „Jezikolomke“ koje su učenici

pripremili na engleskom, njemačkom, mađarskom

i slovačkom jeziku. Učenici 2.f razreda, Luka Šu-

bara, Bojan Potvorski, Anja Podunavac, Lea Man-

dić, Adrijana Kujavić, Luka Berkov, Ella Šimon i

Ana Vučković predstavili su „Tongue twisters“,

jezikolomke na engleskom jeziku, učenice 3. dt,

Cheyenne Pandurević, Mia Štefanić i Vedrana

Zelić pripremile su „Zungenbrecher“, jezikolomke

na njemačkom jeziku, Kristina Šandor, 2. s3 i Ad-

rienn Čapo, 2. g pripremile su „Nylvörő“, jeziko-

lomke na mađarskom jeziku dok je bivši učenik

Valentino Cepun pripremio jezikolomke na slova-

čkom ili „Jazykolamy“. Brojni učenici, ali i profe-

sori, okušali su se u brzom izvođenju jezikolomki,

zabavili se i uvježbavali izgovor različitih europ-

skih jezika.

EUROPSKI DAN JEZIKA


DIGITALART

Umjetnost je jedan od pre-dmeta koji učenici Me-dicinske ško-le Osijek ne-maju u svo-jim predmet-nim kurikuli-ma jer po-hađaju stru-kovnu školu. Brojni su učenici ta-lentirani za umjetnost

poput crtanja, slikanja i likovnoga izraža-vanja. Danas su nam ponuđeni različiti ob-lici likovnoga stvaralaštva ne samo na tra-dicionalni nego i na suvremeni način koriš-tenjem računalnih digitalnih alata.

Digitalna umjetnost jedna je novih oblika umjetničkoga izražavanja pomoću digital-nih alata za crtanje. Učenik 1.s1 razreda Dino Brkić, održao je radionicu DigitalArt,

crtanje na grafičkom tabletu u školskoj knjižnici 24. siječnja 2020. Radionici digi-talnoga crtanja aktivno su prisustvovali čla-novi StripArt kluba: Lara Miler, 1.ft, Ana Orešković i Katarina Knežević, 1.l., Nika Tobijas, 3.g i Dino Brkić, 1.s1.

Sudionici radionice su imali zadatak nacr-tati olovkom na papiru svoj omiljeni lik ili događaj iz književnoga djela. Nakon tradi-cionalnoga crtanja olovkom na papiru, i-dentične crteže su crtali na grafičkom tab-letu. Zanimljivosti grafičkoga tableta su jer se mogu postaviti različite veličine digital-noga platna, prilagoditi sadržaj trake izbor-nika, uključiti dodatne tipke, birati različite debljine crte, boje, veliki izbor vrsta četki-ca s mogućnošću precizne prilagodbe, funkcija uvoza poteza i četkica, podešava-nja, uređivanja i druge funkcije. Radionica je bila zanimljiva, inspirativna i poticajni za digitalno crtanje.

Alta Pavin Banović


ZELENA KNJIŽNICA—POETIKA CVIJEĆA

Povodom obilježavanja Svjetskoga dana pjesništva i sudjelovanje u obilježavanju nacionalnoga projekta Zelena knjižnica, 21. ožujka 2020. postavljena je prigodna izlož-ba na prvom katu Medicinske škole Osijek.

Izložbu Poetika cvijeća pripremili su uče-nici članovi Fotokluba Pixeli i svojim foto-grafijama uhvatili ljepotu cvijeća koje nas okružuje: Andrej Nikolić (3.g), Antonela Biloš (2.s2), Dajana Polgar (5.s2), Danijela Zboril (5.s2), Elena Knežević (4.g), Emma Kaladić (3.ft), Lara Matusina (3.s1), Klara Majdenić (1.ft), Matej Erdeg (5.s2), Matej Glavaš (1.ft), Milan Popović (1.s1), Valen-tina Pintarić (2.s1) uz mentorstvo Alte Pa-vin Banović, knjižničarke i Snježane Tom-ljenović, prof.

Uz fotografije cvijeća odabrane su prigod-ne pjesme naših pjesnika koji pjevaju cvi-jeću i o cvijeću: Dobriša Cesarić, Fran Ga-lović, Antun Gustav Matoš, Josip Pupačić, Vanja Radauš, Dragutin Tadijanović i Gri-gor Vitez.

Učenici i svih zainteresirani mogu posjetiti i pogledati izložbu u virtualnom obliku.

Također svi zainteresirani mogu ispuniti zanimljivi upitnik o izložbi Poetika cvijeća koristeći poveznicu: https://forms.gle/8ST5EnesFJr4g3pj8

Alta Pavin Banović, prof.


https://forms.gle/8ST5EnesFJr4g3pj8

https://forms.gle/8ST5EnesFJr4g3pj8


2. MILENIJSKO NATJECANJE IZ KREATIVNE INDUS-

TRIJE—GLAGOLJIČKI SPOMENICI

Učenici, članovi StripArt kluba, Bo-jana Mitro-vić, Matea Schmutz i Ivan Male-tić, 4.f raz-red, pod mentor-skim vođe-njem Alte Pavin Ba-nović, stručne su-radnice knjižničar-

ke, prijavili su se na 2. Milenijsko natjeca-nje iz kreativne industrije s temom Glago-ljica, čiji je zadnji dan bio 20. travnja 2020., tijekom održavanja nastave na dalji-nu. Natjecanje je organizirao Ekonomski fakultet u Osijeku, a proglašenje pobjedni-ka u sklopu Kreativne riznice je objavljeno 25. travnja 2020. putem videokonferencije na Zoom.us aplikaciji.

Učenici su članovi StripArt kluba te su svojom kreativnošću odlučili prirediti knji-gu s temom spomenika u koja su uklesana slova glagoljice. Natjecatelji su uspjeli pri-premiti knjigu za natjecanje pod naslovom Glagoljički spomenici. Vrijednost ovoga uratka očituje se u istraživačkome radu učenika koji su istraživali pismo glagoljicu i spomenike od kojih su izdvojili četiri: Krčki natpis, Bašćanska ploča, Plominski natpis i Vinodolski zakonik te je na kraju knjige spomenuta i Bašćanska staza glago-

ljice nastala 2009. godine. Učenici su u tehnici olovke nacrtali slova glagoljice kao i izabrane spomenike te su za svaki spome-nik priredili njegovu tzv. osobnu iskaznicu uz izvorni tekst koji se nalazi na spomeni-ku, a pripremili su i prijevod teksta.

Priprema knjige Glagoljički spomenici za 2. Milenijsko natjecanje iz kreativne indus-trije zahtijevalo je dodatno ulaganje vre-mena, znanja, online komuniciranja, koriš-tenja digitalnih alata jer učenici, natjecate-lji svakodnevno sudjeluju na nastavi na daljinu.

Knjiga Glagoljički spomenici može se pročitati koristeći poveznicu:

https://drive.google.com/open?id=1QkjFRzJSWRPH74oPNNphbb6eK0JCOeb3

Bio je izazov sudjelovati u natjecanju na daljinu, ali uz dobru volju i kreativnosti naših kreativnih učenika sve je moguće. Hvala svima na sudjelovanju i kreativnos-ti. Čestitam na natjecanju na daljini.

Alta Pavin Banović





EUnited—EUROPA KOJA POVEZUJE

Europski dom Zagreb i Europski pokret Hrvatska u školskoj godini 2019./2020. organizirao je 26. godinu za redom natje-canje Europa u školi na razini Republike Hrvatske. Međunarodni odbor Europe u školi objavio je temu: EUnited – EUROPA KOJA POVEZUJE, 2020. godina predsje-danja Republike Hrvatske Vijećem EU. E-uropa u školi pedagoška je aktivnost koja je službeno priznata u rezolucijama i pre-

porukama europskih i nacionalnih institu-cija. Cilj ovoga natjecanja je potaknuti mlade ljude da poboljšaju znanje i razumi-

jevanje vlastite kulture i postanu svjesni građani Europe.

Ove školske godine uključili smo se u na-tjecanje Europa u školi u obliku likovnog izričaja s temom Zajednička europska kuća s preporukama da zamislimo kako treba ponovno izgraditi zajedničku europ-sku kuću koja bi objedinila sve bitne sa-držaje za budućnost integraciju, inkluziju, ekologiju, mir i zajedništvo. U našoj školi zainteresirana je članica StripArt kluba,

učenica 3.g Nika Tobijas nacrtala svoju Europsku kuću u zadanoj tehnici tuša, ko-risteći pero. Mentorica Alta Pavin Banović je predala rad u Upravni odjel za prosvjetu u Osijeku, poštujući zadani rok 2. ožujka 2020.

Sve su planirane aktivnost natjecanja tre-bale završiti obilježavanjem Dana Europe 8. svibnja 2020., ali zbog pandemije CO-VID-19 su otkazane.

Alta Pavin Banović


DAN VATROGASTVA

Hrvatska vatrogasna zajednica otvorila je likovni, literarni i foto natječaj sa svrhom popularizacije vatrogastva među mladima radi podizanja svijesti u zaštiti od požara. Natječaj se podijeljen po kategorijama, a za učenike srednjih škola je određena kate-gorija foto natječaj. Teme fotografija su: vatrogasna vozila, vatrogasci koji gase po-žar kuće, požar šume, spašavaju životinje i ljude, hrabrost vatrogasaca, mladi vatro-gasci i slično.

U našoj školi djeluje Fotoklub Pixeli, čiji se član Matej Glavaš rado odazvao sudje-lovati u ovome natječaju. U dogovoru s mentoricom Altom Pavin Banović odabra-ne su tri fotografije koje su prijavljene na natječaj. Poslani radovi su trebali biti ocje-njeni do 15. travnja 2020. i uručene nagra-de povodom obilježavanja Dana vatroga-stva 4. svibnja 2020., ali je radi pandemije COVID-19 sve otkazano.

Alta Pavin Banović


RADIJSKA DRUŽINA

Nad našim glavama Nebo je plavo

Radijska družina Medicinske škole

Osijek, pod vodstvom profesorice Marine

Pilj Tomić, ove se godine na LiDraNu

predstavila radijskom igrom „Nebo je pla-

vo“. Radijsku je igru osmislila i napisala

Anastasija Mirosavljević, učenica 2.f raz-

reda koja je ujedno i urednica ove radijske

igre. Montažer je Stjepan Ivičić, učenik 3.

dt razreda koji je, uz Anastasiju, glumio u

ovoj ljubavnoj priči otvorenoga kraja.

Na županijskoj je razini natjecanja

radijska igra pohvaljena i predložena za

državnu razinu natjecanja koja je, uslijed

događaja izazvanih pojavom koronavirusa,

otkazana.

Priča „Nebo je plavo“ nastala je kao

spoj plave boje i ljubavi. Ljubav je tu da

nas vine u visine plavog neba, a upravo je

to Anastasija nastojala predočiti riječju,

glazbom i zvučnim efektima koji prenose

poruku da prava ljubav nikada ne nestaje i

uvijek pronalazi svoj put. To je jedna lju-

bavna priča koja se svakome može dogodi-

ti, ali se mnogima nikada ne dogodi.

Ova radijska igra donosi ljubavnu

priču dvoje mladih ljudi. Priča prati klju-

čne trenutke njihovog odnosa kroz duže

vremensko razdoblje. Predstavlja svojevrs-

ne emotivne kolaže i boji priču srećom,

ljubavlju, bolom, nedostajanjem, oprašta-

njem. Ona ostavlja otvoren kraj i omogu-

ćuje slušatelju maštanje i pronalazak nas-

tavka priče bilo gdje, bilo kad. Baš kao što

nebo ostaje plavo, ljubav ostaje neizbrisiva

u nama.



SURADNJA MEDICINSKE ŠKOLE OSIJEK I HRVAT-

SKOG NARODNOG KAZALIŠTA U OSIJEKU

U suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u

Osijeku pružena nam je mogućnost pomoći ma-turantima/maturanticama (i učenicima ostalih

razreda) u ponavljanju gradiva iz predmeta Hr-

vatski jezik za državnu maturu. Branka Stipić (Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku) i Mirta

Faktor, prof., Medicinska škola Osijek osmislile

su sljedeću aktivnost. Glumci Kazališta izveli su ulomke iz književnih ispitnih djela koja se nala-

ze na popisu djela za školski esej 2019./2020.

Radili smo ulomke iz djela koja se nalaze i na osnovnoj i na višoj razini. U realizaciji ideje su-

djelovali su: Đurđica Radić, prof., dr. sc. Marina

Pilj Tomić, prof. i Mirta Faktor, prof. te kolegi-

ce i kolege iz drugih osječkih srednjih škola.

Glumci su izveli odabrani ulomak književnoga djela iz Čitanki za gimnazijski program ili ulo-

mak prema osobnom izboru profesora/ice. Vri-

jednost ovoga rada su učenici koji su odgovarali na postavljena pitanja na ulomak i djelo u cjeli-

ni. Na facebook stranici Hrvatskoga narodnoga

kazališta u Osijeku možete pogledati „HNK u Osijeku za maturante“.

Mirta Faktor, prof.

PROJEKTNE AKTIVNOSTI


„VRLINE ZNANJA—ULAGANJE U LJUDE I ZAJEDNICE“

Projekt „Vrline znanja – ulaganje u ljude i zajed-nice“ usmjeren je na jačanje i promociju održi-vog razvoja i socijalne kohezije kroz jačanje ulo-ge škola i suradnje između različitih dionika u lokalnim zajednicama na području Slavonije i Baranje. Projektom će se doprinijeti: Povećanju društvenog angažmana građana u 5 manjih ruralnih sredina na području Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije kroz:

• radionice za učenike i edukaciju za nastav-

nike o volontiranju te postavljanje volon-

terskih klubova u osnovnim školama (3-5

škola);

• edukaciju o organiziranju zajednice za

predstavnike mladih, udruga i drugih dio-

nika te podrška provedbi lokalnih akcija i

inicijativa usmjerenih boljoj kvaliteti živo-

ta u zajednici.

• Poboljšanju kompetencija učenika srednjih

škola, nastavnika i predstavnika OCD-a, o

održivom razvoja kroz:

interaktivnu ljetnu školu održivog razvoja

za srednjoškolce;

„Demo akademiju“, jednogodišnji obrazo-

vni program o demokraciji za nastavnike i

predstavnike organizacija civilnog društva.

• Promociji vrijednosti i načela održivog

razvoja kroz kreiranje alata za dugoročnu

podršku obrazovanju za održivi razvoj.

U različitim aktivnostima projekta sudjeluju uče-

nici osnovnih (150) i srednjih škola (20-25) te njihovi nastavnici (15-20), mladi i predstavnici

OCD-a (50-60) te drugi dionici aktivni u lokal-

nim sredinama. Projekt ujedno predstavlja doprinos demokrat-

skoj građanskoj kulturi što na praktičnoj razini

znači razvoj zajednice u kojoj pojedinci osjećaju pripadnost zajednici, svjesni su vlastite odgovor-

nosti za njen razvoj te su sposobni iskoristiti re-

surse zajednice za njen dalji napredak.

Volonterski centar Osijek je nositelj projekta, a

partneri su: Zaklada Slagalica, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, OŠ Antuna Gus-

tava Matoša iz Čačinaca, Medicinska škola Osi-

jek i Grad Osijek.

Projekt financira Ured za udruge Vlade Republi-

ke Hrvatske kroz Švicarsko-hrvatski program suradnje, a provodi se u razdoblju od svibnja

2019. do travnja 2021.


„72 SATA BEZ KOMPROMISA“

Akcija „72 sata bez kompromisa“ - međunarod-

ni volonterski projekt koji animira mlade i pro-

miče solidarnost, zajedništvo, kreativnost i vo-

lonterstvo. Projekt je osmišljen i pokrenut u Nje-

mačkoj 1995. godine, tada je nekolicina mladih

odlučila svoje vrijeme posvetiti diskriminirani-

ma, siromašnima i potrebitima. Projekt se ubrzo

proširio, u Hrvatskoj traje nekoliko godina, Osi-

jek je jedan od gradova koji je rado pristao na

ovu volontersku priču.

Medicinska škola Osijek i ove se školske godine

uključila u ovu hvalevrijednu volontersku akciju.

Učenici i djelatnici pristaju dva dana raditi nešto

za dobrobit zajednice, no ne znaju unaprijed o

čemu se radi. Ove godine smo se prijavili u više

skupina i nismo svi bili na istom radilištu. Jedna

skupina je dobila zadatak družiti se s ljudima

koji nemaju svoj dom, razgovarali smo dva jutra

s beskućnicima, igrali društvene igre, slušali nji-

hove priče. Dio njih nije bio spreman na druže-

nje, neki su bili vrlo kratko, nekoliko je bilo s

nama cijelo vrijeme i svi su učenicima davali

iste savjete: „Budite pametniji i nemojte završiti

poput nas.“

Drugi dan smo se bavili fizičkim aktivnostima:

bojali smo ogradu crkve u Tenji i čistili jedan

prašnjavi tavan. Ljudi iz Tenje pokazali su se

izvrsnim domaćinima, sokova i hrane bilo je u

izobilju, jutro je proletjelo u radu i ugodnom

druženju. Na kraju se boja za ogradu našla i na

majicama nekih učenika. Očiti dokaz da rad mo-

že biti i igra.

Jedan dio učenika uređivao je okoliš jedne napu-

štene kuće na Zelenom polju i područje oko Dra-

ve u Donjem gradu, a drugi dio je uređivao

dječjeg kutka u Dokkici.

U ovoj volonterskoj akciji sudjelovali su učenici

3.g: Ana Brdar, Sara Držaić, Ivona Farago, An-

drej Nikolić, Barbara Sabljak, Marija Srebrović,

Mia Sušić; učenice 3.s2 Evelin Kiš i Tamara Ni-

kolovski; učenica 4.g Magdalena Borovac; uče-

nica 4.s3 Nensi Ilibašić. Pratile su ih profesorice

Mirta Faktor i Đurđica Radić.

Volontiranje mijenja i nas, postajemo aktivni

članovi zajednice, propitujemo svoje mogućnos-

ti, pomažemo drugima i sebi, učimo i rastemo.

Ova akcija je to još jednom potvrdila.

Đurđica Radić


AMEOS

U razdoblju od 18. do 20. rujna 2019. djelatnici

Medicinske škole Osijek na čelu s ravnateljicom

škole Sanjom Dravinski, mag.med.techn. boravi-

li su u radnom posjetu AMEOS grupi u Njema-

čkoj. Tijekom dva dana obišli su Medicinsku

školu u Geestlandu, te bolnicu u Bremerhavenu,

obje u vlasništvu AMEOS grupe. Osim obilaska

organizirani su i radni sastanci na kojima su čla-

novi Medicinske škole Osijek te AMEOS grupe

imali priliku predstaviti svoje planove i ideje o

budućoj zajedničkoj suradnji. Cilj je unaprjeđi-

vanje obrazovanja te suvremenija priprema mla-

dih kadrova za tržište rada. Uvidom u opremlje-

nost njihovih ustanova i načinom osposobljava-

nja zdravstvenih djelatnika, omogućena je uspo-

redba prednosti i nedostataka domaćeg obrazo-

vanja i rada u području zdravstvene njege i fizio-

terapije. Poseban dojam ostavila je organizacija

rada palijativne skrbi, koja je u Hrvatskoj tek u

začecima razvoja. Osim radnog dijela nastavak

druženja omogućen je na službenim večerama

na kojima su uzvanici imali priliku komunicirati

u nešto slobodnijoj atmosferi. Za djelatnike Me-

dicinske škole Osijek to je bilo korisno i značaj-

no iskustvo te se očekuje nastavak ove međuna-

rodne suradnje.


SNEP

Dvogodišnji program SNEP

Projekt Seksualno nasilje - edukacijski i preven-

cijski programi (SNEP) u Medicinskoj školi Osi-

jek provodi se od 1. rujna 2018. Nositelj projekta

je Ženska soba - Centar za seksualna prava, a u

našoj školi voditeljice projekta su pedagoginja

Nada Grujić Tomas i psihologinja Mirna Ilako-

vac.

Projekt se odvijao kroz nekoliko faza: edukacija

voditelja, osmišljavanje preventivnog programa i

izrada radionica, fokus grupa s učenicima, predte-

stiranje, provedba pilot radionica, postestiranje i

evaluacija aktivnosti. Čitav projekt zahtijevao je

angažiranost voditeljica kroz dvije školske godine

i provedbu radionica u 10 razreda. Pedagoginja

Nada Grujić Tomas sudjelovala je u izradi radio-

nica koje su odobrene od strane AZOO i MZO te

uvrštene u preventivne programe koji se trebaju

provoditi u srednjim školama.

Zahtjevnost projekta najviše je vidljiva u sadržaji-

ma i temama koje se obrađuju kroz radionice,

gdje je potrebna visoka razina upućenosti u temu,

karakteristike adolescenata, vremensku ograniče-

nost i razumijevanje važnosti projekta za obrazo-

vanje mladih.

U sklopu projekta provedena je i edukacija o sek-

sualnom nasilju sa ciljem stvaranja vršnjačkih

edukatora u kojoj su sudjelovale učenice Karla

Čičak (2.g), Karla Borovečki, Sara Držaić, Lara

Stipić, Marija Srebrović (3.g), Ema Skoko, Klau-

dija Pranjić, Mihaela Džakula i Nikolina Mikić

(4.s1). Nakon edukacije, učenice su osmislile i

provele dvije promotivne aktivnosti- snimile film

„U očima promatrača“ (https://www.youtube.com/

watch?v=fkDcWwPn7rQ) i predstavile pro-

jekt na Sajmu antikviteta u osječkoj Tvrđi

7.3.2020.

Planirana je prezentacija aktivnosti na Konferen-

ciji za mlade o važnosti prevencijskih programa

te Internacionalna konferencija „Važnost i izazovi

u implementaciji prevencijskih programa protiv

seksualnog nasilja u školama“, na kojoj će peda-

goginja i psihologinja naše škole podijeliti svoje

iskustvo sudjelovanja u ovom projektu, no njiho-

va realizacija ovisi o razvoju pandemijske situaci-

je.


Mirna Ilakovac, psihologinja

https://www.youtube.com/%20watch?v=fkDcWwPn7rQ

https://www.youtube.com/%20watch?v=fkDcWwPn7rQ


RAZMJENA DIGITALNIH STRANIČNIKA

S UČENICIMA IZ PORTUGALA

Međunarodni mjesec školskih knjižnica - ISLM (International School Library Month) obilježen je u školskoj knjižnici Medicinske škole Osijek tijekom listopada i studenoga

2019. Obilježavanje ovoga Mjeseca je pose-bno jer je 11. studeni odabran za Dan škol-skih knjižnica.

Mrežna stranica s opisom uključivanja i rea-lizaciju aktivnosti za razmjenu digitalnih straničnika 2019. tijekom obilježavanja Me-đunarodnoga mjeseca školskih knjižnica je:

https://iasl-online.org/advocacy/islm/index.html tj. https://iasl-online.org/Digital-Bookmark-Exchange-2019 (pristupljeno 27.11.2019.).

Na mrežnoj stranici je i poveznica s Obras-cem upisanih sudionika i pridodanih partne-ra: https://docs.google.com/spreadsheets/d/1s88LoveDrsverJpgQFWaeKAfZjtirNHMHlsFa5Hb6aE/edit#gid=0 (pristupljeno 27.11.2019.) gdje se može vidjeti da smo doista sudionici kojima je dodijeljen partner iz Portugala. U Obrascu je vidljivo da je pri-javljeno 116 škola s učenicima od šest do osamnaest godina iz Hrvatske, Slovenije, Litve, Italije, Portugala, Mađarske, Grčke, Rumunjske, Engleske, Indije, Australije, Kazahstana, Rusije, Kambođe, Indonezije, Malezije, Trinidada i Tobago i SAD-a.

U ovoj aktivnosti sudjelovali su učenici Me-dicinske škole Osijek, članovi StripArt klu-ba: Lara Aničić, 2.s1, Laura Tot, 2.s2, Nika

Tobijas, 3.g, Bojana Mitrović, 4.f, Ivan Ma-letić, 4.f, Katrin Vibovec, 4.s3. Članovi su nacrtali umjetničke portrete naših slavon-skih književnica koje su obradili za izabrane digitalne straničnike koristeći digitalni alat Canva. Također su sudjelovali članovi Foto-kluba Pixeli s prigodnim fotografijama i ci-tatima: Milan Popović, 1.s1, Antonela Bi-loš, 2.s3, Marija Bunić, 2.f i Lara Matusina, 4.s1. Članovi su obradili svoje fotografije za izradu digitalnih straničnika u digitalnom alatu Canva. Digitalni straničnici su opisani kratkim tekstom autora crteža i fotografije, nazivom škole i države te godinom obilježa-vanja Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica.

Učenici osmoga razreda portugalske škole EB Comendador Angelo Azeve s mentori-com Ana Maria Costa Neves dodijeljeni su nam kao partneri za razmjenu digitalnih straničnika te smo elektroničkom poštom poslali naše digitalne straničnike na kraju obilježavanja Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica 2019. Također su naši partneri iz Portugala nama poslali svoje di-gitalne straničnike koje smo primili elektro-ničkom poštom.

U razmjeni digitalnih straničnika možemo uočiti kreativnost naših učenika i učenika iz Portugala te zaključiti kako su im gotovo jednaka zanimanja za obradu digitalnih sta-ničnika u alatu Canva.

Alta Pavin Banović

https://iasl-online.org/advocacy/islm/index.html

https://iasl-online.org/advocacy/islm/index.html

https://iasl-online.org/Digital-Bookmark-Exchange-2019

https://iasl-online.org/Digital-Bookmark-Exchange-2019

https://docs.google.com/spreadsheets/d/1s88LoveDrsverJpgQFWaeKAfZjtirNHMHlsFa5Hb6aE/edit#gid=0




DIGITALNI STRANIČNICI NAŠIH UČENIKA

DIGITALNI STRANIČNICI IZ PORTUGALA


SKYPE BOOK ISLM

Međunarodna udruga školskih knjižnica (ISLA) tijekom obilje-žavanja Svjetskoga mjeseca knjige od 15. listopada do 15. stude-noga objavila je na svo-jim mrežnim stranica-

ma Skype projekt u koji se mogu uključiti svih zainteresirani nastavnici i učenici. Sto-ga smo Mjesec hrvatske knjige 2019. ove nastavne godine osvježili novim izazovom čitanja knjiga sudjelovanjem u Skype pro-jektu.

U objavljenom je Obrascu registracije na mrežnoj stranici ISLM vidljiva naša prijava kao i dodijeljeni partner učenici iz Portuga-la: https://docs.google.com/spreadsheets/d/1xo-r8hcmaNu97zvJcw2gfO6aULRB1IC9bke-sVSSxwoM/edit#gid=0 (pristupljeno 6. svi-bnja 2020.).

Hrabri članovi Čitateljskoga kluba Proliteris učenik 1.s1 Dino Brkić i Lorena Bošnjak, učenica 1.ft, su na engleskom jeziku prepri-čavali svoja omiljena književna djela: Harry Potter i Kronike iz Narnije. Zanimljivi su-

govornici su bili učenici srednje škole u Portu iz Portugala koji su predstavili svoja omiljena književna djela zavičajnih autora.

Fatima Sousa, nastavnica iz Portugala i Alta Pavin Banović, školska knjižničara su us-pjele dogovoriti termin održavanja susreta učenika preko Skypa kako bi razmijenili is-kustva u čitanju svojih omiljenih književnih djela i preporučili nove naslove. Skype sus-ret je održan 28. listopada u 13.30 u škol-skoj knjižnici Medicinske škole Osijek pre-ma hrvatskom vremenu, a u 12.30 prema portugalskom vremenu. Bila je vidljiva uz-buđenost svih učenika tijekom čitateljskoga susreta na daljinu koji su sa velikim zanima-njem slušali i razgovarali jedni s drugima.

Skype je izvstan način kako komunirati s učenicima različitih kultura sa svih strana svijeta u različito vrijeme tijekom obilježa-vanja Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica (ISLM). Učenici mogu razgovara-ti i diskutirati o svojim omiljenim književ-nim djelima. Ovo je bilo zanimljivo isku-stvo kako za učenike sudionike, tako i za mentorice.

Alta Pavin Banović

https://docs.google.com/spreadsheets/d/1xo-r8hcmaNu97zvJcw2gfO6aULRB1IC9bkesVSSxwoM/edit#gid=0





MEĐUNARODNA RAZMJENA MLADIH U SLOVENIJI

FIND YOU(RSELF)

Volonterski centar Osijek u sklopu projekta Era-

smus + programa i ove se 2019. godine uključio u

Međunarodnu razmjenu mladih u Sloveniji. Riječ

je o projektu Find You(rself) koji je trajao od 24.

srpnja 2019. do 4. kolovoza 2019. Imali smo izvr-

snu priliku uživati u prekrasnom ljetnom odmoru

u društvu mladih od 14 do 18 godina. U Zapoto-

ku, pored mjesta Kurešček u Sloveniji, upoznali

smo 43 mladih iz Slovenije, Njemačke, Engleske,

Afganistana, Iraka i Irana te 10 voditelja iz Slove-

nije, Njemačke, Engleske i Hrvatske. Kao i pret-

hodne 2018. godine, pored zabave i razmjenjiva-

nja iskustava, kroz igru i radionice upoznali smo

jedni druge i učili se timskom radu te različitim

vještinama. U isto vrijeme, zajedno smo otkriti

što znači biti mlad i što možemo dobro učiniti za

sebe i druge. Zajedno smo otkrili sebe, svoje ži-

votne priče i priče mladih, priče koje nas čine oni-

ma što jesmo te nas obogaćuju i povezuju. Bilo je

i priča o uspjehu i neuspjehu, priče zbog kojih

smo plakali i koje su nas učinile humanijima. Na

interkulturalnim večerima upoznali smo se s hra-

nom i kulturom država iz kojih su sudionici. Hr-

vatsku smo predstavili narodnim običajima, glaz-

bom, povijesnim zanimljivostima, najpoznatijim

legendama o hrvatskim gradovima i mjestima,

vrhunskim sportašima i sportašicama, povijesnim

ličnostima i slavonskom hranom. Uz logorsku

vatru pjevali smo, plesali i svirali (ponijeli su i

instrumente), a oni hrabriji spavali su i na otvore-

nom u vrećama za spavanje. Tijekom razmjene

upoznali smo prekrasan krajolik Zapotoka, posje-

tili Ljubljanu, Izolu i Piran. Za svakog sudionika

sudjelovanje na razmjeni bilo je besplatno. Medi-

cinsku školu Osijek predstavljali su: Matej Tibor,

4. g i Elena Knežević, 4. g. Osim Mateja i Elene,

u našoj skupini bilo je još pet sudionika iz Osije-

ka. Voditelji skupine bili su: Nikica Torbica, prof.

(Volonterski centar Osijek) i Mirta Faktor, prof.

(Medicinska škola Osijek).

Mirta Faktor, prof.


YES. PLEASE. THANK YOU.

U Rijeci se od 3. do 11. studenoga 2019. odvijao

Erasmus+ projekt u trajanju od 80 sati. Profesori-

ce Mirela Grubišić i Đurđica Radić aktivno su

sudjelovale u projektu. Cilj je projekta bio osvije-

stiti polaznike o njihovom podrijetlu, obiteljskom

i nacionalnom identitetu, povezivanje s povijes-

nim i kulturnim nasljeđem, promišljanje o rodo-

slovnom stablu svakog polaznika. Promišljali i o

nestalim članovima, zaboravljenim, ubijenima,

onima o kojima se ne priča, koje obitelj iz nekog

razloga isključuje. A to nije moguće. Oni zauvi-

jek pripadaju u to rodoslovno stablo. Iskustvenim

učenjem, demonstriranjem, skupnim radom, raz-

govorom, govorom tijela, prepoznavanjem i opi-

sivanjem vlastitih osjećaja i brojnim igrama pola-

znici su učili o konstelacijama, intuiciji i njezi-

nom značaju u tumačenju skrivenih odnosa među

ljudima, prihvaćanju i poštivanju različitosti, radu

s osjetljivim skupinama, stvaranju ozračja povje-

renja, multikulturalnosti i jednakosti svih ljudi.

Formalno učenje im je omogućilo usvajanje činje-

nica, neformalnim učenjem usvajali su vještine, a

informalno učenje ( djelovanjem) mijenjalo je

stavove polaznika. Učili su biti u trenutku, fokusi-

rani, ne u prošlosti i ne u budućnosti (nije uopće

bilo lako). Učili su biti aktivni slušatelji, poveza-

ni, kreativni. Sve to učitelji traže od svojih učeni-

ka i to im je sasvim normalno, sada su oni bili

učenici. Učili su jezik konstelacija, neki od izraza

su: ljubav, pripadanje,povjerenje, uključivanje/

isključivanje, red, sloboda, odgovornost, red, rav-

noteža. U projektu su sudjelovali polaznici iz Slo-

venije, Španjolske, Portugala, Grčke, Italije, Fin-

ske i Hrvatske, njih ukupno 28. Svaka država i-

mala je svoju krovnu organizaciju, za Hrvatsku je

to bio Forum za slobodu odgoja. Voditelji pro-

jekta bili su Marcela Velfl i Nicolau Lavres.


POKRENI SOLIDARNOST

U Parizu se od 20. do 24. studenoga održavala

završnica Erasmus+ projekta Pokreni solidarnost.

U njemu su sudjelovali i učenici Medicinske ško-

le Osijek te profesorice Mirta Faktor, Mirela Gru-

bišić i Đurđica Radić. Projekt je pokrenula fran-

cuska organizacija La Ligue i provodi ga već 15

godina. Prošle su se školske godine pridružila dje-

ca iz Poljske, Španjolske i Hrvatske. Mladi pišu

razglednice i šalju ih nepoznatim osobama i nada-

ju se njihovom odgovoru. Cilj je potaknuti djecu

na raspravu o siromaštvu, ekologiji, diskriminaci-

ji, različitosti, solidarnosti. Fotografi iz tih država

napravili su zanimljive fotografije koje učenici u

razredu analiziraju, od kompozicije i fotografskog

jezika do motiva koji je na njima. Uče se pisati

poruku i pravilno ju adresirati. Cilj je buđenje

mladih, postizanje osviještenosti i društvenog an-

gažmana učenika. Krovna organizacija ovog pro-

jekta u Republici Hrvatskoj je Centar za mirovne

studije.

Učenici Medicinske škole Osijek bili su jako za-

interesirani za ovu aktivnost, svidjele su im se

fotografije, razgovarali su o njima, a najviše ih je

zaintrigirala fotografija malene djevojčice u izbje-

glištvu. Pisali su nepoznatima , ali i mnogim jav-

nim osobama. Odgovorili su im samo neki, izme-

đu ostalih osječko- baranjski župan i predsjednica

Republike Hrvatske. Napravljena je i izložba, a

profesorica Đurđica Radić imala je sreću biti su-

dionicom završnice ovog projekta. Imala je čast

prisustvovati sajmu obrazovanja na kojem je bio i

francuski ministar obrazovanja. Nastavnici su raz-

mijenili iskustva i napravili planove za sljedeću

godinu. Projekt se nastavlja…


U ZEMLJI ŠIPKA I DUDUKA

Od 25. veljače do 2. ožujka 2020. održan je prvi

dio treninga Erasmus+ projekta Level up and

grow! Trening je održan u Arzakanu, u blizini

armenijskog glavnog grada Yerevana. U projektu

koji uključuje stručnjake koji rade s mladima i

poučavaju ih socijalnim vještinama sudjelovala je

profesorica Đurđica Radić. U projektu sudjeluju

predstavnici Armenije, Austrije, Gruzije i Hrvat-

ske. U prvom dijelu treninga polaznici su razgo-

varali o socijalnom poduzetništvu i njegovim zna-

čajkama, o promjeni pogleda na marketing i po-

slovni svijet. Zatim je uslijedilo upoznavanje po-

laznika s Teorijom U- učenjem koje mijenja svi-

jest od eGo prema eKo. Poslovna politika s ja

prelazi na mi. Nakon teorijskog okvira, uslijedilo

je upoznavanje s nizom alata koje treneri mogu

koristiti u poučavanju o socijalno odgovornom

poduzetništvu, od načina obraćanja ulagačima,

kompetencija koje socijalni poduzetnik treba ima-

ti, pisanja osobne poslovne iskaznice, simulacija

intervjua za posao, igranja uloga ( sagledavanja

teme iz različitih pogleda), upoznavanja sa soci-

jalnom inovativnom kutijom ( niz metoda pouča-

vanja). Drugi dio treninga održat će se krajem

travnja, a zatim slijedi upotreba naučenog na nas-

tavnim satima. Profesorica Radić odlučila je dise-

minaciju odraditi s volonterima Medicinske škole

Osijek. Oni će tijekom ožujka imati radionicu s

učenicima Prve gimnazije Osijek, u radionicu će

biti uključen i osječki Crveni križ. Učenici će pro-

pitivati svoje socijalne vještine, poduzetničke

sposobnosti i snagu utjecaja na zajednicu u kojoj

žive i rade.

Profesorica Radić održat će predavanje Nastav-

ničkom vijeću o Armeniji, državi koja je prva u

svijetu prihvatila kršćanstvo. Armenaca ima nešto

manje od tri milijuna, no ima ih jako puno izvan

domovine, povijest im je puna patnje. U

5.stoljeću Vardan Mamikonian vodio je prvu veli-

ku bitku obrane kršćanstva, borili su se protiv

Perzijanaca. Proglašen je svetim i Armenci ga

obožavaju. U 5. stoljeću Armenci su dobili svoje

pismo, imaju 36 znakova i za svako su napravili

spomenik ( kao Hrvati za glagoljicu). Početkom

20. stoljeća Turci su nad Armencima napravili

genocid, milijun ih je pobijeno, mnogi su progna-

ni. U novim državama velo su se lijepo snašli,

Armenci su tako izmislili sušilo za kosu, donijeli

jogurt u SAD, a poznati Armenci su: šahist Gari

Kasparov, tenisač Andre Agassi, pjevač i sklada-

telj Charles Aznavour, sestre Kardashian. U Ar-

meniji možete probati iznimno fina jela poput

khasha (sirotinjska juha od goveđih papaka i ko-

stiju) lavaša (tanki kruh), avaluka ( vrsta povrća),

gate ( vrsta slastice) ili kušati šipkovo vino, čuve-

ni armenski konjak, prošetati se kaskadama ( mu-

zej na otvorenom), uživati u crnoj armenskoj ka-

vi ili čaju. Možete gledati trndez- običaj da mla-

denci na vjenčanju preskaču vatru kako bi im lju-

bav bila dugovječna i brak jak. Možete u Armeni-

ji birti za 8. Ožujka i slaviti Dan žena ili na Bare-

kendan ( vrijeme karnevala)- slaviti pjesmom od-

lazak zime i dolazak proljeća, slušati duduk ( ins-

tument poput frule) na jednom od erevanskih tr-

gova, izgubiti se u velikom broju ljudi po restora-

nima i trgovinama.

Drugi dio treninga slijedi krajem travnja, slijedi i

učenje o ovoj egzotičnoj državi….

Đurđica Radić


KALAMATA—ERASMUS+ KA1 (10.—14. VELJAČE 2020.)

Profil vještina i kompetencija koje sam stekla

pohađanjem tečaja „Educational Management

and School Leadership“

Tijekom predavanja i održanih radionica na temu

vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom usta-

novom, usvojila sam specifična znanja, vještine i

kompetencije planiranja i /ili upravljanja obrazov-

nim skupinama . U sklopu programa edukacije

ovog tečaja, ponuđeno je usavršavanje u obrazova-

nju koristeći se menadžerskim razmišljanjem i od-

govarajućim alatima uzimajući u obzir potrebe za-

jednice i društva, kao i osobina učenika i /ili polaz-

nika.

Upoznala sam različite stilove upravljanja, pos-

tavljanja i vođenja timova koji donose odluke u

kontekstima obrazovanja učenika kao i edukacije

i osposobljavanja odraslih polaznika programa

prekvalifikacije.

Izvrsnim , profesionalnim pristupom predavača i

organizatora tečaja, ostvarene su kod svih polaz-

nika specifične individualne aktivnosti profesio-

nalnog razvoja u odgojno – obrazovnim ustanova-

ma, kao i u ustanovama za obrazovanje odraslih.

Kompetencije usvojene pohađanjem tečaja

„Education Management and School Leadership“

neizostavan su čimbenik u mom vlastitom dopri-

nosu kvalitetnog, funkcionalnog, uspješnog i or-

ganiziranog vođenja i upravljanja Medicinskom

školom Osijek.

Struktura tečaja „ Educational Management and

School Leadership“

Glavni cilj ovoga tečaja je upoznati nastavnike s

pitanjima učinkovitog upravljanja obrazovanjem,

tj. kako bi školski vođe (tj. ravnatelji) bili sposobni

stvoriti učinkovito okruženje učenja prilagođava-

njem nastave individualnim, kognitivnim i emoci-

onalnim potrebama učenika.

Tijekom ovoga tečaja, sudionici će se upoznati sa

najboljim međunarodnim praksama, u pogledu:

• Područje edukacijskog menadžmenta

• Donošenje odluka i rješavanje kriza u obra-

zovanju

• Uspješno suočavanje s problemima ponaša-

nja u školi

• Softver koji optimizira organizaciju škola i

koji roditelje i učenike informira o školskim

pitanjima

Sadržaj tečaja/usavršavanja:

Ovo usavršavanje sastoji se od teoretskog inputa,

praktičnih radionica i strukturiranih studijskih

proučavanja slijedećeg:

• Alati, koncepti, pristupi i teorije obrazovnog

menadžmenta

• Donošenje odluka i rješavanje kriznih situa-

cija u obrazovanju

• Učinkovito postupanje s problematičnim po-

našanjem u školi

• Korištenje programa koji optimiziraju orga-

nizaciju rada škole i koji obavještavaju rodi-

telje i učenike o temama u školi


NEZABORAVNA ERASMUS ISKUSTVA

Naša je škola ove školske godine bila partner u

Erasmus projektu „Excellence. Every Patient. E-

very Time.“, zajedno sa Srednjom medicinskom

školom iz Slavonskog Broda, koja je nositelj pro-

jekta, i Medicinskom školom iz Šibenika. Ovaj je

projekt nastavak uspješne suradnje koja je počela

prošle školske godine, kada smo također bili part-

neri SMŠ iz Slavonskog Broda na Erasmus + pro-

jektu „We care. We Share for the Future.“

Nakon predstavljanja projekta Nastavničkom vi-

jeću, kada nas je posjetila ekipa iz Slavonskog

Broda, slijedilo je predstavljanje projekta zainte-

resiranim učenicima i roditeljima te objavljivanje

natječaj za mobilnosti. Povjerenstvo je odabralo

22 učenika za dvije mobilnosti, 12 učenika za

Škofju Loku (Slovenija) i 10 učenika za Bragu

(Portugal).

ŠKOFJA LOKA, SLOVENIJA

U rujnu 2019. godine predali smo prijavnice za

projekt Erasmus +, „Excellence. Every patient.

Every time.“ Slušali smo zanimljive priče naših

prijatelja erasmusovaca i nestrpljivo čekali rezul-

tate. Nakon nekoliko dana stigli su rezultati i os-

novala se vesela ekipa koju je činilo 12 učenika 4.

i 5. razreda, a to su: Matea Bradić, Paula Cvenić,

Lorena Čaušević, Karmen Lajčak, Leo Lang, Ivo-

na Levak, Nikolina Mikić, Patricija Puljak, Alek-

sandra Samardžija, Ema Skoko, Bojana Višekru-

na i Noemy Živičnjak. Uslijedile su jezične, stru-

čne i kulturološke pripreme koje smo uspješno

prošli. Prvog prosinca 2019. u 5:20h u pratnji vo-

diteljice Ljiljane Grdić, mag.med.techn, čekali

smo vlak na osječkom željezničkom kolodvoru ne

znajući da nas čeka nezaboravno putovanje u Slo-

veniju. U 10:00h stigli smo u glavni grad Lijepe

Naše. U iščekivanju sljedećega vlaka, vrijeme

smo proveli na adventu u Zagrebu i tako spojili

ugodno s korisnim. Putovanje se nastavilo i u 16

h stigli smo u mali srednjovjekovni gradić, Škofja

Loka. Dočekao nas je koordinator Krištof Debe-

ljak i odvezao do smještaja. Tamo nas je srdačno

dočekala sestra Irena i još 12 časnih sestara koje

su nam pružile dom sljedećih14 dana. Već iduće

jutro spremno smo krenuli u „Centar sle-

pih,slabovidnih on starejših Škofja Loka”. Počeo

je prvi radni dan. Dočekala nas je glavna sestra

Centra, Tanja Stržinar, te nas upoznala s progra-

mom, ustanovom, ljubaznim osobljem i stanovni-

cima Doma. Drugoga radnog dana učili smo slu-

šajući predavanje o demenciji. Zahvalni smo na

svakoj informaciji koju je s nama podijelila medi-

cinska sestra koja dugi niz godina radi s dement-

nim osobama.


Nakon trećega radnog dana uputili smo se

u razgledavanje Škofje Loke. Uživali smo u pri-

zorima srednjovjekovnoga mosta, župne crkve i

dva trga. Posjetili smo i dvorac na uzvisini te se

zaljubili u panoramu maloga, predivnog grada.

Četvrti dan bio je posvećen klizanju. Neki su sa-

mouvjereno stali na led, a neki su se „držali po

strani“. Najponosniji smo bili na našu sestru Lji-

ljanu Grdić koja je nakon mnogo godina ponovno

stala na klizaljke. Nakon što smo otklizali nekoli-

ko ledenih krugova, sestru Grdić proglasili smo

najboljom klizačicom loškoga klizališta. Tu večer

sestra Grdić pokazala nam je kako nije samo spre-

tna samo na ledu već i u kuhinji. Svojim smrznu-

tim pingvinčićima pripremila je topli čaj i ukusne

kolače od jabuke. Peti dan bio je poučan. Radne

terapeutkinje, koje rade u Domu, organizirale su

interaktivnu radionicu te nas na zanimljiv način

poučile kako treba razgovarati s osobama ošteće-

noga vida, kako im pristupiti, dati upute i sl. Po-

mogle su nam da ih bolje razumijemo stavljajući

nam povez na oči. Bilo je to poput neke lude igre

povjerenja dok su nas naši vodiči vodili Domom,

uzi niz stube. Puni novih saznanja zaputili smo se

na sljedeću radionicu u kojoj smo učili praviti tra-

dicionalne loške medene kolačiće. ,,Poglej in po-

jej!“ rekla nam je naša „učiteljica“ i mi smo ju,

naravno, poslušali. Iako smo ih htjeli ponijeti kući

kao suvenir, bili su tako neodoljivi da smo ih od-

mah pojeli. Sljedeći dan bio je magičan. Jutro je

započelo veselim povicima: ,,Sveti Nikola došao

je i u Škofju Loku!“ Svakoga od nas dočekao je

poklon u čizmici. Leo, jedini džentlmen među

damama, odlučio nas je obradovati i svakoj prija-

teljici kupio je sitnicu. Sreću čine male stvari!

Ostatak dana proveli smo proslavljajući Patricijin

rođendan. Dok smo vrijedno radili u CSS-u, ses-

tra Grdić okitila je kuću za zabavu iznenađenja.

Toga dana sreći nije bilo kraja. Subotu smo pro-

veli na Bledskom jezeru. Dok su neki od nas

čamčićem plovili po predivnom plavetnilu (i niti

jednom se nisu prevrnuli što je za svaku pohvalu),

drugi su se uspeli do stare crkvice kako bi uživali

u pogledu na vrijedne veslače. Taj dan zaključili

smo časteći se kranjskim ćevapima i kremšnitom.

Nedjelja je bila rezervirana za posjet Postojnoj

jami i Predjamskom gradu. Zavirili smo u jednu

od najvećih i najčudesnijih jama u Europi koja

nas je ostavila bez daha. U ponedjeljak atmosfera

u ,,Centru slepih,slabovidnih on starejših Škofja

Loka”bila je odlična. Zaposlenici i korisnici koji

tamo borave bili su tako ljubazni da smo se jedva

čekali vratiti se na posao. Oni rade kao jedna veli-

ka obitelj. Širom su nam otvorili vrata i učinili da

se osjećamo kao da smo i mi dio te obitelji. Na-

kon napornoga radnog dana otišli smo u obilazak

Ljubljane. Kiša koja je padala taj dan nije mogla

sakriti čaroliju i ljepotu glavnoga grada Slovenije.

Nakon što smo se vratili u topli dom „mokri kao

miševi“, istresli smo vodu iz patika, ocijedili

čarape i zaključili da je Ljubljana vrijedna toga.

Sljedeći dan, gospodin Krištof organizirao je pos-

jet muzeju u Železniku. Mnogo smo naučili i svi-

ma nam je bilo drago što smo još više obogatili

svoje znanje. Nakon obilaska žurno smo ušli u

autobus kako bismo vrijeme vožnje iskoristili za

spavanje.


Sljedeći dan ustali smo se odmorni i spremni za

nove radne pobjede. Nakon veseloga i napornog

radnog dana, čekala nas je slikarica Agata Pavlo-

vec i još jedna radionica u kojoj smo crtali, tj. sli-

kali po drvenim daščicama. Dok su se neki od nas

„patili“ s inspiracijom i bojama, drugi su otkrili

talent za koji nisu znali ni da ga imaju. Bilo je

divnih slika i različitih boja, ali svi smo bili pono-

sni jedni na druge. Ponekad je vrijedno i zaprlja-

ti,a ne samo „zasukati rukave“. U četvrtak nam je

jutro bilo hladno i mrzlo, a na putu kući s radoga

mjesta padao je i snijeg. Dogovorili smo se kako

će dio nas ostati u kući i pospremiti ju dok će dru-

gi počistiti snijeg. Ipak, svi smo jedva dočekali

nakon večere istrčati van i uživati u snježnim ra-

dostima. Idućega jutra probudili smo se uzbuđeni

zbog zadnjega dana. Otišli smo u središte grada, a

nismo ni slutili kako će nam se raspoloženje brzo

promijeniti. Iako smo bili sretni što idemo kući

obiteljima i prijateljima, bili smo tužni i što odla-

zimo od predivnih i dragih ljudi koje smo upozna-

li. Možemo samo napisati da su „pale“ poneke

suze, a najtvrđa srca omekšala. Nakon što smo se

pozdravili, otišli smo na evaluaciju, dobili dnev-

nike i pohvale za rad. U znak zahvalnosti, glavnoj

sestri, dali smo poklon za sve što je napravila za

nas te nam omogućila predivno iskustvo. Za kraj

putovanja, kao nagradu za vrijedan rad, odlučili

smo se počastiti kupovinom u Ljubljani. U trgo-

vačkom centru kupili smo odjeću, suvenire i sl.

Zadnju večer proveli smo družeći se uz pjes-

me,smijeh i dobru atmosferu. U subotu nas je če-

kalo spremanje stvari. Nakon naguravanja odjeće

i cipela, suvenira i slatkiša bili smo ponosni što

smo (jedva) uspjeli zakopčati putne kovčege. Na-

kon toga, otišli smo na ručak te proveli vrijeme s

časnim sestrama. Dali smo im poklone u znak

zahvalnosti na gostoprimstvu i svemu što su uči-

nile za nas. (Naglasak smo stavili na ukusnu hra-

nu.)Uz njih osjećali smo se kao da smo kod kuće.

U 13:30h krenuli smo na kolodvor. Kada je vlak

stigao, žurno smo se ukrcali i započeli put kući.

Nakon 8 sati vožnje napokon smo stigli u Osijek.

Lica naših roditelja odmah su nas razveselila. Bili

smo sretni što smo kod kuće. Iako nam je bilo žao

što je našem putovanju kraj, tješila nas je spozna-

ja da ćemo uvijek imati prekrasne uspomene koje

nas povezuju. Na svidenje Slovenija!

Čaušević Lorena, Samardžija Alek-

sandra i Bojana Višekruna


BRAGA, PORTUGAL

Nakon što je na internetskoj stranici škole izašla

obavijest o natječaju za Erasmus+ projekt, zainte-

resirani učenici predali su motivacijsko pismo,

životopis i popis svojih aktivnosti. Izborna komi-

sija nije imala lagan zadatak. Svi smo nestrpljivo

čekali kojih 10 učenika će imati najviše bodova i

sudjelovati u projektu.

Od fizioterapeutskih tehničara to su: Vanja Mitro-

vić, Maja Klaić, Dejana Grabovac, Nika Kolovrat

i Mirna Pejić iz 3.ft razreda.

Od medicinskih sestara/tehničara to su: Diana

Tomašević, Marija Lučić, Anamaria Prodanović,

Nensi Ilibašić i Luka Hranić iz 3., 4. i 5. razreda.

Prije glavnog dijela projekta, stručne prakse u

Bragi, morali smo biti pripremljeni i naučiti neke

stvari kako bismo se lakše snašli. Pohađali smo

jezične, pedagoško-kulturološke i stručne pripre-

me.

Napokon je došao dan polaska, 1. veljače. 2020.,

spakiranih kofera, uzbuđeni i s osmijehom na licu

pozdravili smo roditelje i autobusom krenuli put

Zagreba.

Sa zagrebačkog aerodroma letjeli smo za Fran-

kfurt. Neki od nas nikad nisu letjeli pa je ovo bilo

zanimljivo i novo iskustvo. Sletjeli smo u Fran-

kfurt, treći najprometniji aerodrom u svijetu, oda-

kle smo nastavili naš put letom za Porto.

Autobusom smo došli u Bragu, naše konačno od-

redište. Smjestili smo se u hotel i odmorili.

Idući dan je bila nedjelja koju smo iskoristili za

obilazak grada s našim vodičem i upoznavanje s

novim prijateljima iz Medicinske škole Slavonski

Brod i Medicinske škole Šibenik. Svi smo bili

oduševljeni izgledom grada. Braga je treći po ve-

ličini grad u Portugalu, a nalazi se u sjevernom

dijelu države. Miran i siguran grad, s mnogo crka-

va i kulturnih znamenitosti. Posebno bismo istak-

nuli 2 svetišta u blizini Brage koja smo posjetili

tog dana. Bom Jesus je svetište u kojem treba pre-

ći 577 stepenica kako bi se došlo do crkve i Sa-

meiro, s panoramom cijelog grada.


U ponedjeljak došlo je vrijeme za bitan dio ovog

projekta, stručnu praksu. Ujutro su nas organiza-

tori iz Braga Moba odvezli do ustanova na upoz-

navanje. Bili smo raspoređeni u nekoliko različi-

tih ustanova (domova za starije i nemoćne osobe).

Svi mentori i radnici su nas srdačno dočekali, ti-

pično portugalski. U ustanovi smo imali mentora,

osobu koja se brinula za nas i surađivali smo s

djelatnicima doma. Na praksi imali smo dnevne

zadatke. Za fizioterapeute to su bile grupne vjež-

be, masaža, vježbe hoda i fine motorike. Medicin-

ske sestre / medicinski tehničari brinuli su o njezi

pacijenata, pomagali pri hranjenu, davali terapiju

i slično. Imali smo priliku vidjeti drugačije načine

rada nego u Hrvatskoj. Bez obzira na jezičnu ba-

rijeru, s pacijentima smo ostvarivali komunikaciju

uz pomoć djelatnika doma. Djelatnici u svim us-

tanovama su bili izrazito dragi prema nama i tru-

dili su se da nam na praksi bude lijepo. Kroz

praksu smo naučili neke nove stvari iz struke, ka-

ko biti samostalniji u radu, ali i snalaziti se u ne-

poznatim situacijama, na mjestu na kojem mali

broj ljudi priča engleski. Vrlo brzo smo se snašli i

prilagodili.

Svakodnevno smo imali kratke sastanke s psiho-

loginjom kako bismo porazgovarali o praksi, po-

žalili se ili pohvalili na nešto i ispričali većinom

pozitivna i tek poneko negativno iskustvo.

Završio je prvi radni tjedan, a vikendi su značili

da je vrijeme za izlete. U subotu smo obišli Lisa-

bon, glavni grad Portugala. Grad pun života, kroz

ulice voze žuti tramvaji i čuje se pjesma uličnih

svirača. Toranj Belem, Spomenik otkrićima, most

Vasca da Game i Jeronimitski samostan samo su

neke od znamenitosti koje smo posjetili. Popeli

smo se na vidikovac na kojem je crkva s fasadom

od pločica, vide se šarene ili oslikane fasade kuća,

rijeka Tejo, glazba, galebovi i opuštena atmosfera

– sve ono što opisuje Portugal. U popodnevnim

smo satima krenuli prema Fatimi, jednom od naj-

poznatijih marijanskih svetišta, a priče o ukaza-

njima 1917. godine, koje je Crkva službeno priz-

nala, i bazilika Gospe Fatimske daju jedan pose-

ban osjećaj mira.

U nedjelju smo imali slobodan dan i odlučili otići

na izlet vlakom u Porto. Posjetili smo Livrariu

Lello, jednu od najstarijih knjižnica u Portugalu

koja je inspirirala J.K.Rowling za knjige o Harry

Potteru. Zasladili smo se portugalskim specijalite-

tima i vratili u Bragu.


Počeo je drugi radni tjedan i vra-

tili smo se u ustanove na stručnu

praksu. Naviknuli smo se na por-

tugalski način rada i uspješno

odrađivali praksu. Ujutro smo

odlazili na praksu, popodne se

vraćali, a navečer smo imali slo-

bodno vrijeme. Odlazili smo u

obilaske grada, poneki šoping,

družili se s ostalim učenicima.

Probali smo pastel de nata

(desert) i franceshine

(tradicionalno portugalsko jelo). Međusobno smo

se povezali, nastala su mnoga nova prijateljstva i

poneka ljubav. Za Valentinovo smo se počastili

palačinkama, a psihologinji pripremili malo izne-

nađenje i poklon u znak zahvale što nam je bila

odlična pratnja. Prošetali smo gradom i otkrili

vidikovac za koji do tad nismo znali.

Za vikend smo opet bili na izletu u Porto, ovaj put

s vodičem. Prošetali smo, vidjeli najbitnije zna-

menitosti, a zatim prešli most preko rijeke Douro

i prosetali Gaiom, gradom poznatom po proizvod-

nji vina. U nedjelju nas vrijeme nije poslužilo,

bilo je izrazito vjetrovito i maglovito. Išli smo u

Viannu de Castelo, u svetište santa Luzia i uputili

se prema Atlantskom Oceanu. Borili smo se s

vjetrom i pijeskom u očima i kosi, ali zbog tog

nam je bilo jos i zabavnije. Najhrabriji su odlučili

i ući u hladan ocean.

Vratili smo se u hotel i pripremali za treći, zadnji

tjedan prakse. Većini nas je to bio najbolji tjedan

na praksi, sprijateljili smo se s osobljem i pacijen-

tima i „udomaćili“. Znali smo da se kraj našeg

Erasmus+ projekta bliži i iskoristili smo svo preo-

stalo vrijeme na najbolje moguće načine. Ispunili

smo dnevnike prakse i napravili kratke videe o

ustanovama. Došao je kraj tjedna, pozdravili smo

se s mentorima i osobljem, a s nekima od njih i

ostali u kontaktu nakon povratka u Hrvatsku. Za-

hvalili smo se na pruženoj prilici, lijepom isku-

stvu rada i dobrom gostoprimstvu u ustanove.

Održali smo naš sastanak s psihologinjom i pris-

jetili smo se najboljih trenutaka u ova 3 tjedna.

S obzirom da nam je kiša i vjetar pokvarila prvi

posjet Vianni, organizatori su nam priuštili još

jedan izlet, kako bismo vidjeli jedan od najljepših

pogleda na svijetu, onaj s tornja crkve sv. Lucije.

Isplatilo je ići još jednom, pogled je stvarno pre-

divan. A i još jednom prošetati do oceana. Nakon

toga smo imali ručak s našim organizatorima Bra-

ga Mob-om i uručeni su nam certifikati o završe-

noj Erasmus stručnoj praksi.

Navečer smo se uputili u kratku šetnju Bragom

kako smo se pozdravili s najdražim mjestima u

gradu. Spakirali smo kofere i bili spremni za po-

lazak kući.

U subotu ujutro odjavili smo se iz hotela i autobu-

som krenili prema aerodromu u Portu. Kući smo

se vraćali istom rutom, Porto-Frankfurt-Zagreb-

Osijek. U Zagrebu smo se pozdravili s učenicima

Medicinske škole Šibenik, a u Slavonskom Brodu

s brodskom ekipom. Sprijateljili smo se, zajedno

dijelili lijepe trenutke i bilo nam je žao rastati se.

No, obećali smo da ovo nije naš zadnji susret.

Portugal je država lijepih zalazaka sunca, ljudi

koji vole svoju zemlju, oceanske klime, kulture,

zabave. Država u koju se zaljubite, a mi ćemo dio

Portugala nositi u srcu cijeli život.

Sretni smo što smo bili dio ovog Erasmus+ pro-

jekta, naučili smo nove spoznaje i narasli kao lju-

di. Posebne zahvale našoj školskoj psihologinji


DOJMOVI UČENIKA I NASTAVNICA U PRATNJI

Slovenija

Moje iskustvo sa Erasmus+ stučnom praksom je

teško opisati riječima. Mogu samo reći da bih ga

defintivno ponovila. Zbog različitosti u načinu

rada, vratila sam se bogatija znanjem i vještinama

iz područja svoje struke. Naučila sam i ponešto

slovenskog jezika. Svaki dan proveden u domu i

kućici u kojoj smo boravili je jedno veliko bogat-

stvo i uspomena koja će me pratiti cijeli život.

Aleksandra Samardžija, 5.s1.

Ovaj projekt je za mene bio jedno predivno isku-

stvo. Radili smo, učili i u isto vrijeme uživali. Put

u Sloveniju i svi dragi ljudi koje sam tamo upoz-

nala zauvijek će mi ostati u sjećanju. Neizmjerno

sam zahvalna što mi se pružila ovakva prilika.

Bojana Višekruna, 5.s1

Voljela bih otići ponovno jer sam stekla puno no-

vih iskustava, učvrstila prijateljstva i stekla neka

nova. Jako smo se zabavljali, fino jeli i vozili se

čamcem po Bledu.

Jedino što mi neće nedostajati je ta „slovenska“

zima, ali sam barem tamo vidjela snijeg ove godi-

ne, kada kod nas već nije pao.

Ema Skoko, 4.s1

Boravak u Sloveniji u prosincu 2019. godine bih

opisala kao najbolji završetak godine koji sam

mogla zamisliti. Osoblje i stanovnici CSS – a će

mi zauvijek ostati u sjećanju jer su nas prihvatili

kao da smo „njihovi“ te su s nama podijelili neka

svoja radosna iskustva. Sudjelovanje u Erasmus +

projektu bih opisala kao jedno od najboljih iskus-

tava koja su mi se pružila u životu te će mi zauvi-

jek ostati u najljepšem sjećanju.

Karmen Lajčak, 4. s1

U Sloveniji mi se svidjelo. Zaposlenici doma su

bili dragi i ljubazni kao i sami stanovnici. Časne

sestre su uvijek bile tu kada nam trebala pomoć te

su bile jako ljubazne. I naravno ne smijem izosta-

viti hranu koja je bila fenomenalna, pogotovo u

župnom domu. Voljela bih ponovno ići na Era-

smus+, ali u druge zemlje kako bih vidjela nove

znamenitosti i upoznala njihove običaje i kulturu.

Levak Ivona, 4s1

Svoje putovanje sa projektom Erasmus+ opisao bi

kao savršeno i nezaboravno iskustvo koje bi svi-

ma preporučio. Hrpa druženja,zabave, a naravno i

rada i novoga iskustva.

Tko god želi i ima mogućnosti, neka se prijavi.

Leo Lang, 5.s1

Erasmus je za mene bilo jedno divno iskustvo ko-

je bih rado ponovila. Naučila sam i spoznala nove

stvari i stekla nova prijateljstva. Te ću uspomene

cijeniti i rado ću ih se sjećati.

Lorena Čaušević, 4.s2.

Zahvaljujem se u ime učenika i moje osobno ime

na prilici i održavanju ovog Erasmus+ projekta

koji nam je donio predivna iskustva i stjecanje

novih znanja i kompetencija za cjeloživotno uče-

nje. Pohvaljujem sve organizatore i osobe koje su

sudjelovale u stvaranju ovog projekta, četrnaest

dana nezaboravnih dana, koje će svima ostati u

predivnom sjećanju.

Ljiljana Grdić, mag.med.techn.

Erasmus je svakako nešto što će mi ostati u

sjećanju. Bogatija za nova prijateljstva, saznanja i

iskustvo koje mi je promijenilo pogled na dosta

stvari u životu.

Matea Bradić, 5.s1


Obavljanjem stručnih vježbi u Sloveniji imala

sam priliku pobliže se upoznati ovim zanimanjem

za koje sam se odlučila, te usavršiti sve dosadaš-

nje vještine. Imala sam prilike upoznati ljude raz-

nih profila koji će mi ostati u lijepom sjećanju.

Ovo je zaista iskustvo hvale vrijedno, te sam izni-

mno sretna što sam bila dio ovog projekta.

Nikolina Mikić, 4.s1

Na ovom sam Erasmusu upoznala dosta interesat-

nih ljudi s kojima sam imala priliku raditi kao i

one s kojima sam se družila. Svidio mi se njihov

pristup prema radu, te njihov odnos prema zajed-

nici i ljudima s kojima borave. Također Slovenija

kao zemlja je veoma lijepa sa svim svojim prirod-

nim resursima. Tih 14 dana boravka u Sloveniji

dugo će mi ostati u lijepom sjećanju i uvijek ću

biti zahvalna na ovom predivnom iskustvu.

Noemy Živičnjak, 4.s1

Svoje putovanje i sudjelovanje na Erasmusu opi-

sala bih s puno smijeha, druženja, obilazaka i pu-

no lijepih uspomena. Najviše su mi se svidjele

vježbe u ustanovi „Centar slepih, slabovidnih on

starejših Škofja Loka” gdje sam naučila puno no-

vih stvari. Najdraže od svega bila su mi naša

kućna druženja, kuhanje, kartanje i ostalo, gdje

smo se dodatno svi zbližili i zabavljali. Svaki dio

Erasmus projekta, vježbe, obilasci, druženja, radi-

onice doprinio je da stvorimo nezaboravne uspo-

mene i životno iskustvo.

Patricija Puljak, 5.s1

Iskustvo koje sam doživjela s Erasmus projektom

je nešto što ću zauvijek pamtiti. Upoznala sam

nove krasne ljude, vidjela sam čudesne stvari koje

priroda može napraviti, a uz to sam i postala dio

odličnog tima u ustanovi u kojoj smo odrađivali

praksu. Zahvalna sam na ovoj divnoj prilici!

Paula Cvenić, 5.s1

PORTUGAL

Portugal je predivna država, puna znamenitosti,

krajolika koji oduzimaju dah i brižnih, veselih

ljudi. Vrijeme povedeno tamo; društvo i nova pri-

jateljstva, slušanje svirača i svi obilasci učinili su

vrijeme provedeno u Portugalu savršenim. Ovak-

vo iskustvo preporučujem svakome, jer nitko ne-

će požaliti. Predivne uspomene koje čuvate zauvi-

jek.

Anamaria Prodanović, 4.s1

Zahvalna sam što sam dobila priliku upoznati no-

vu kulturu, divne ljude, drugačiji način rada u bu-

dućem zanimanju te putovati predivnom drža-

vom. Obrigada Portugal!

Diana Tomašević, 5.s1

Tri tjedna koja sam proveo u Portugalu bila su

jedna od najljepša tri tjedna u mome životu. Upo-

znao sam brojne nove ljude koje inače nikada ne

bih imao priliku upoznati. Upoznao sam jednu

novu predivnu kulturu i zemlju i vrlo sam zahva-

lan na pruženoj prilici zato što je ovim putova-

njem moj život zasigurno obogaćen jednim predi-

vnim i nezaboravnim iskustvom i predivnim lju-

dima s kojima me projekt spojio.

Luka Hranić, 3.s2

Neizmjerno sam zahvalna što mi se pružila prilika

da budem dio ovog projekta. Riječima ne mogu

da opišem koliko sam oduševljena novom kultu-

rom, predivnim Portugalom i još divnijim ljudi-

ma. Nadam se ovakvim projektima u budućnosti i

iskustvima koje ću pamtiti cijeli život.

Marija Lučić, 5.s1

Kada bi me netko pitao što mi je obilježilo 2020.

godinu, rekla bih Erasmus+ putovanje u Portugal.

3 tjedna provedenih u zemlji predivne kulture,

gradova i ljudi koju svatko treba barem jednom

doživjeti. Svaki trenutak proveden u toj zemlji je

zaista poseban. Odlična ekipa, ustanove i cijeli

projekt je zaslužan za uspomene koje nikada neću

zaboraviti. Neizmjerno sam zahvalna na svemu

što sam dobila ovim prekrasnim iskustvom!

Nensi Ilibašić, 4.s3


Sudjelovanje u ovom projektu pružilo mi je jedno

predivno i nezaboravno životno iskustvo. Upoz-

nala sam Portugal i njegovu divnu kulturu, sklopi-

la mnoga prijateljstva i proširila svoje znanje u

području struke. Ponosna sam što sam bila dio

ovog projekta i putovanja koje ću pamtiti cijeli

život.

Vanja Mitrović, 3.ft

Novo iskustvo,novi ljudi,nova kultura,puno sreće

i vedrine. Zahvalna sam što sam dobila ovu jedin-

stvenu priliku upoznati novu kulturu,ali i nove

ljude koji su mi uljepšali boravak u Portugalu.

Obrigada!

Nika Kolovrat, 3.ft

Erasmus u Portugalu je za mene bio jedno prediv-

no iskustvo. Naučila sam mnoge stvari o svojoj

struci, ali i životu i samoj sebi. U posebnom

sjećanju će mi ostati portugalska kultura, svi divni

ljudi koje sam upoznala i naši izleti. Hvala Portu-

gal, hvala svi!

Mirna Pejić, 3.ft

Portugal- očaravajuća zemlja, divni ljudi, toliko

nezaboravnih trenutaka, uspomena, novih prija-

teljstava, nova sredina u koju se vrlo brzo uklopiš

i osjećaš kao kod kuće. Zahvalna sam na ovome

iskustvu i ponosna što sam bila dio ovog projekta.

Muito obrigado!

Dejana Grabovac, 3.ft

Ovaj projekt mi je omogućio jedno predivno i

neopisivo životno iskustvo, na kojem sam nei-

zmjerno zahvalna. Osim predivnog putovanja,

stekla sam nove prijatelje, nova iskustva u radu,

ali sam i upoznala predivnu kulturu Portugala i

divne ljude koje ću uvijek pamtiti.

Maja Klaić, 3.ft

Nikada neću zaboraviti Erasmus u Portugalu i

mojih divnih 10 duša s kojima sam imala sreću

dijeliti ovo iskustvo. Saudade je portugalska riječ

koju bi se možda najbliže prevelo kao nostalgiju

obojanu raznim emocijama i upravo mi je ta riječ

u glavi svaki put kada se sjetim naša predivna tri

tjedna u Bragi.

Mirna Ilakovac

NATJECANJA


WORLDSKILLS CROATIA

NATJECANJE IZ DISCIPLINE ZDRAVSTVENA NJEGA

Ove su se nastavne godine za natjeca-

nje pripremale učenice drugog razreda: A-

nastasija Mirosavljević, 2.f i Lorena

Duvnjak, 2.g. Marljivo pripremanje za na-

tjecanje i promišljanje jezičnih tema bilo je

narušeno prekidima nastave zbog štrajka

profesora te smo u ovogodišnje natjecanje

ušli nešto nesigurnije nego prošle godine.

Školska je razina Natjecanja iz hrvat-

skog jezika održana 11. veljače 2020. u 13

sati. Učenica Anastasija Mirosavljević od

mogućih je 80 bodova ostvarila 53 boda, a

Lorena Duvnjak 56 bodova, što nije bilo do-

voljno za sudjelovanje na županijskoj razini

natjecanja. Sljedeće nastavne godine ima

puno prostora za napredak, čemu se raduju

Anastasija i Lorena, kao i njihova profesori-

ca Marina Pilj Tomić koja ih je pripremala

za natjecanje.


NATJECANJE U POZNAVANJU HRVATSKOGA JEZIKA

WorldSkills Croatia dio je Agencije za strukovno

obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). A-

gencija se snažno zalaže za suradnju između sus-

tava strukovnog obrazovanja i industrije. Natjeca-

nja učenika strukovnih škola posjeduju veliki po-

tencijal da budu vrijedan alat u promociji i podi-

zanju atraktivnosti strukovnog obrazovanja u Re-

publici Hrvatskoj. Misija je promocija važnosti

strukovnih vještina kao osnove za rast hrvatskoga

gospodarstva.

U Bjelovaru, 6. ožujka 2020. održalo se World-

Skills Croatia međužupanijsko natjecanje medi-

cinskih sestara opća njege / medicinskih tehničara

opće njege u disciplini Zdravstvena njega. Učeni-

ca 4.s1 razreda Angelina Majkić je vrijedno i pre-

dano radila te zasluženo osvojila prvo mjesto.

Mentorica je Martina Tot Vesić.


NATJECANJE IZ ENGLESKOGA JEZIKA

Natjecanje iz engleskoga jezika provedeno je i

2020. godine u Medicinskoj školi Osijek u orga-

nizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje za 2. i

4. razrede.

Školsko natjecanje održano je 23. siječnja 2020.

godine u čak četiri kategorije budući da imamo i

gimnazijske razrede koji su u kategoriji s osta-

lim gimnazijama. Natjecalo se 14 učenika među

kojima su prva mjesta osvojili: Laura Furlić, 2.

g u kategoriji 2A i Marina Šefer, 4. g u kategori-

ji 4A, mentorica profesorica Anita Ivanković,

Zvonimir Rajčević, 2. s1 u kategoriji 2B, mento-

rica Renata Gal, prof. i Tamara Kostić, 4. f u

kategoriji 4B, mentor Ivan Kordić, prof.

Na županijsku razinu natjecanja pozvano je čak

troje učenika, a to su: Laura Furlić, Zvonimir

Rajčević i Marina Šefer. Županijsko natjecanje

održano je 3. ožujka 2020. godine u II. gimnazi-

ji Osijek. Naši učenici ostvarili su zavidan us-

pjeh. Laura i Marina osvojile su 6. mjesto u svo-

jim kategorijama, a Zvonimir 2. mjesto.

Njihove mentorice, Renata Gal i Anita Ivanko-

vić, čestitaju im na pokazanom znanju i izvrs-

nom uspjehu.

Anita Ivanković, prof.


ŠKOLSKO I ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ

POZNAVANJA NJEMAČKOGA JEZIKA

U školskoj godini 2019./2020. natjecanje iz nje-

mačkoga jezika provelo se na školskoj i županij-skoj i razini. Natjecali su se učenici 3. razreda

srednjih škola prema odrednicama pojedinih

kategorija. Programski sadržaji proizlaze iz pro-grama redovite i/ili izborne nastave, dodatne

nastave i fakultativne nastave sukladno važećim

nastavnim planovima i programima i predmet-nim kurikulumom Ministarstva znanosti i obra-

zovanja Republike Hrvatske.

Školsko se natjecanje provelo pisanim putem 20. siječnja (ponedjeljak) 2020. u 13.00 sati u

svim školama Republike Hrvatske koje su imale

zainteresirane učenike. Učenice Cheyenne Pandurević, Vedrana Zelić i

Mia Štefanić su se pripemale uz svoju mentori-

cu Elenu Džojić te su sudjelovale i njihovi su

rezultati poslani organizatorima Natjecanja u

županijama elektroničkom poštom. Dana 19. veljače 2020. održano je županijsko

natjecanje iz poznavanja njemačkog jezika u II.

gimaziji Osijek. Cheyenne Pandurević i Vedrana Zelić su na te-

melju svojih rezultata na školskom natjecanju

pozvane na županijsko natjecanje uz svoju men-toricu Elenu Džojić. Tamo su bile izuzetno us-

pješne: Cheyenne je osvojila prvo, a Vedrana

četvrto mjesto. Učenica Cheyenne Pandurević je pozvana na

državno natjecanje, no nažalost je natjecanje

otkazano zbog epidemije COVID-19 da se ne bi ugrozilo zdravlje učenika, mentora i organizato-

ra.

ONLINE NATJECANJE DABAR

Natjecanje se odvijalo u razdoblju od

11.11.2019. do 15.11.2019. U projektu su sudje-

lovali i učenici naše škole, njih devetero (jedan

učenik iz 1.s1, dvoje učenika iz 1.s2, jedna uče-

nica iz 2.s3 i petero učenika iz 3.dt). Natjecanje

se odvijalo dva dana, utorak, 12.11.2019. i če-

tvrtak, 14.11.2019. Učenici su rješavali 12 pita-

nja u ograničenom vremenu od 40 minuta.

Svi sudionici natjecanja dobivaju diplome o su-

djelovanju u digitalnom obliku koje preuzimaju

iz sustava za natjecanje.

Ana Rajković, Mihaela Bakoška, Ines Burazin, Marija Grgić


LIDRANO

Dana 12. veljače 2020. održana je gradska razi-

na smotre LiDraNo 2020. Domaćin nadarenim

osječkim literatima, novinarima i glumcima sre-

dnjoškolskog uzrasta i ove je godine bila Medi-

cinska škola Osijek. U literarnom izrazu prijav-

ljena su 23 rada, prosudba je za županijsku razi-

nu odabrala 6 radova. Prosudbu su činile profe-

sorice Anja Križek i Marina Tomić te dr. sc. Ve-

drana Živković Zebec. I ove godine zanimanja

za novinarski izraz nije bilo, pristigla su samo

dva novinarska rada i tri radijske emisije, stoga

okruglog stola nije bilo, oni se izravno upućuju

na županijsku razinu u Našice. U pojedinačnom

dramskom izričaju bilo je 14 izvedbi, odabrano

je 5 za višu razinu, a četiri škole imale su skupni

dramski nastup. Prosudba: redatelj Ivan Kristi-

jan Majić, profesorica Ivana Đerđ Dunđerović i

izv. prof. dr. sc. Ivan Trojan jednoglasno je od-

lučila poslati sve skupne izvedbe na županijsku

razinu natjecanja.

U kratkom programu otvorenja s nekoliko glaz-

benih izvedbi nastupila je učenica Magdalena

Jurić i svojom interpretacijom zavičajne glazbe

ganula mnoge u publici. Voditelji programa bili

su Karla Borovečki i Stjepan Ivičić.

Zahvaljujemo se ovom prigodom Dječjem kaza-

lištu Branka Mihaljevića, primili su nas i ove

školske godine u svoj krasni prostor i time omo-

gućili učenicima nastup na pravoj pozornici.

Pokazali su još jednom da i u ovom surovom

vremenu jurcanja za materijalnim postoje insti-

tucije koje brinu o djeci i mladima.

Učenici Medicinske škole Osijek bili su vrlo

uspješni, u Našice se upućuje radijska emisija,

čestitamo voditeljici učenika- profesorici Marini

Pilj Tomić. U Našicama će nastupati i dvije uče-

nice u pojedinačnom dramskom izrazu, stoga

čestitamo i profesorici Vesni Kasač koja je ove

godine dobila posebnu pohvalu prosudbe. Česti-

tamo i profesorici Mirti Faktor, njezinom zaslu-

gom skupna dramska izvedba također se upuću-

je na županijsku razinu smotre.

Županijska razina smotre LIDraNo 2020. održat

će se 12. ožujka, a domaćin je Srednja škola Izi-

dora Kršnjavoga Našice.

Đurđica Radić, prof.


ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ LATINSKOGA JEZIKA

Non est medicina sine lingua Latina.

Nema medicine bez latinskog jezika.

Dana 5. ožujka 2020. godine u Isusovačkoj kla-

sičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Osijeku

održano je županijsko natjecanje u poznavanju

klasičnih jezika. Učenici Medicinske škole Osi-

jek natjecali su se u dvije kategorije. Poznavanje

latinskog jezika u kategoriji „Gimnazije“ i poz-

navanje latinskog jezika u kategoriji

„Zdravstvene škole“. Naša učenica Lorena

Duvnjak sudjelovala je na županijskom natjeca-

nju iz poznavanja latinskog jezika kategoriji

„Gimnazije“, a učenici Luka Berkov i Marija

Bunić pokazali su svoje znanje na natjecanju iz

poznavanja latinskog jezika u kategoriji

„Zdravstvene škole“.

Na našu žalost, zbog pandemije koronavirusa

otkazano je državno natjecanje u poznavanju latinskog jezika, a učenici Medicinske škole O-

sijek sudjeluju na tom natjecanju u kontinuitetu

od 2014.godine.

Miroslav Kern, prof.

SPORTSKO-REKREATIVNO

PODRUČJE


B2RUN UTRKA 2018. I 2019.

U našoj Školi vrlo često učenike usmjeravamo i

potičemo na zdrav način života, da se bave tjeles-

nom aktivnošću kako bi sačuvali svoje zdravlje.

Ipak, isto tako često smo se znali uhvatiti da se ni

mi sami ne pridržavamo niti živimo ono što preda-

jemo. Kako bi pokazali učenicima svojim primje-

rom da možemo uskladiti obveze i tjelesnu aktiv-

nost te da trebaju raditi ono što vole kako bi saču-

vali svoje zdravlje, nekoliko nastavnika i tehni-

čkog osoblja se odlučilo prijaviti na, svojevrsni

team building, utrku trčanja. U dvije godine 2018.

i 2019. trčali su navedeni djelatnici i svi istrčali

duljinu staze od 5 km.

Vesna Albreht Mihaljević, Ana Azenić, Dunja

Bart, Sanja Dravinski, Elena Đojić, Ana Rajković,

Mirna Ilakovac, Stjepko Kasač, Miroslav Kern,

Jago Lucić, Marko Maceković, Mirela Macelaru,

Ivana Marček, Željka Milković, Josipa Peko–

Lončar, Tomislav Rogina, Sanja Višević, Ivan

Vranić

Naravno, tu su bili i pripremni treninzi koje smo

odrađivali kako bi se pripremili za utrku. Bilo nam

je zabavno, vidjeli smo da možemo napraviti i ne-

što u što smo sumnjali, da ništa nije nedostižno, da

se treba truditi te da će rezultati na kraju doći, a to

su i neke vrijednosti koje bi voljeli prenijeti i uče-

nicima.

Ana Azenić, prof.


15. OSJEČKI FERIVI MARATON

Trčali smo i jubilarni Ferivi polumaraton u našem

gradu te moram pohvaliti učenike i nastavnike na-

še škole koji su se ove godine u rekordnom broju

prijavili za volontiranje na Osječkom Ferivi polu-

maratonu. Pametni, empatični i lijepi, uvijek spre-

mni pomoći. Neki učenici su trčali utrku građana,

neki štafetu, a pridružili su im se i nastavnici (Ana

Azenić, Mirela Macelaru, Ana Rajković, Aurora

Antolović-Amidžić). No, osim sto su tako divni,

oni su i nadareni. Zabavljali su trkače svojim glaz-

benim i pjevačkim umijećem pod vodstvom psiho-

loginje Mirne Ilakovac i bili su odlični Nadamo se

da smo opravdali povjerenje organizatora te se

vidimo i iduće godine u još većem broju.

Ana Azenić, prof.


WINGS FOR LIFE WORLD RUN—ZADAR 2019.

Budući da je misao vodilja naše Škole, Znati, čini-

ti, biti, živjeti za čovjeka i zdravlje, učenici i nasta-

vnici se svakodnevno trude ju živjeti. To dokazuje

i naša spremnost sudjelovanja u jednoj predivnoj

humanitarnoj priči koja se zove Wings for Life

World Run. To je međunarodna neprofitna zakla-

da za istraživanja leđne moždine čija je misija pro-

naći lijek za ozljede leđne moždine. Diljem svijeta

financiraju znanstvena i klinička istraživanja čiji

je cilj izlječenje ozljeda leđne moždine.

Da, radi se o trčanju, ispitivanju vlastitih granica i

mogućnosti, ali prije svega pomoći onima koji to

ne mogu činiti jer imaju ozljeđenu leđnu moždinu.

Tako su se nastavnice Vesna Albreht-Mihaljević

(5,66 km), Ana Azenić (16,13 km) i pedagoginja

Nada Grujić Tomas (5,31 km) odlučile upustiti u

humanitarnu rijeku ljubavi s ciljem pomoći traže-

nja lijeka za ozljede leđne moždine te dobre zaba-

ve. Nakon utrke smo sve tri bile ispunjene dojmo-

vima ali i odličnim rezultatima.

Naime, kako funkcionira utrka?

Jedan dan u godini, Wings for Life World Run

održava se na nekoliko lokacija diljem svijeta. Svi

trkači započinju utrku u isto vrijeme, u 13 h po

lokalnom vremenu. Bilo da je noć ili dan, sunce ili

kiša - svi trče zajedno i dijele jedinstveno isku-

stvo.

Wings for Life World Run utrka idealna je za sva-

koga jer umjesto da se trči prema udaljenom cilju,

osoba ga sama postavlja u skladu sa svojim mo-

gućnostima. Pola sata nakon početka utrke kreće

“presretačko vozilo,” – pokretna ciljna linija utrke.

Presretačko vozilo sustiže trkače na stazi, postepe-

no ubrzavajući dok ne prestigne i posljednjeg trka-

ča. Prvi trkači koje presretačko vozilo prestigne

nakon nekoliko kilometara prvi su koji slave svoj

uspjeh, dok su posljednji prestignuti trkač i trkači-

ca ujedno i globalni pobjednici (88,44 km je tre-

nutni rekord)!

Ana Azenić, prof.

MEDIJI O NAMA

ZAVRŠNI RADOVI


Učenica: Ines Ament, 5.s2

Mentor: Luka Bačić, bacc. med. techn.

1. Uvod

Starenje i starost se jasno razlikuju i dok je

starenje prirodan, nepovratan, fiziološki proces

koji započinje rođenjem, a traje do smrti, sama

starost predstavlja određeno životno razdoblje

povezano s kronološkom dobi. Uslijed starenja

dolazi do mnogobrojnih promjena organa i organ-

skih sustava, što dovodi do progresivnog slablje-

na i oštećenja njihove funkcije pa se u starosti

učestalije javljaju pojedine kronične bolesti, a ti-

me i funkcionalna onesposobljenost starijeg čo-

vjeka. Prema novijim podacima, Republika Hr-

vatska je ubrajana među države koje imaju visok

udio starog stanovništva. Zbog unapređenja

zdravstvene zaštite i poboljšanja životnog stan-

darda, produljuje se životni vijek i povećava se

broj starijeg stanovništva, osobito u ekonomsko

razvijenijim zemljama. Brzina starenja je indivi-

dualna, što znači da kod svakog pojedinca napre-

duje različitom brzinom. Osobe starije životne

dobi prilagođavaju se na aktivnosti svakodnevnog

života nakon prestanka ranog odnosa. Aktivnosti

tada ne prestaju, nego mijenjaju oblik. Starije o-

sobe se uglavnom povuku u sebe i smatraju kako

više ne mogu doprinijeti okolini, što je pogrešno.

Starija osoba može, na temelju životnog iskustva,

prenijeti mnoga znanja i vještine na mlade, što

pomaže izbjegavanju nepotrebno ponovljenih gre-

šaka. Zdravstvena njega gerijatrijskog bolesnika

temeljena je na holističkom pristupu i orijentirana

na događaje i iskustvo starije osobe tijekom živo-

ta. Gerijatrija i gerontologija su, također, različiti

pojmovi. Gerijatrija je područje medicine koje

proučava, sprečava i liječi poremećaje i sindrome

u starijoj životnoj dobi. Gerontologija je znanost

koja proučava promjene organizma tijekom stare-

nja. Cilj gerijatrijske njege je održavati samostal-

nost korisnika, skrbiti za dostojanstvo korisnika te

pružanje potpore korisniku i obitelji tijekom skrbi

za osobu. Hrvatska gerontološka istraživanja uka-

zuju na izrazitu pojavnost četiri glavna gerontolo-

ško javno zdravstvena problema u starijih ljudi –

sindrom 4N. To je nepokretnost koja se pojavljuje

kao gerijatrijsko imobilizacijski sindrom u starijih

osoba, slijedi nestabilnost, zbog velikog udjela

ozljeda i padova u starijih, zatim nesamostalnost

sa sve većim udjelom demencija i Alzheimerove

bolesti u starijih osoba te visoki udio prisutnog

nekontroliranog mokrenja odnosno inkontinencije

u gerijatrijskih bolesnika. Normalno starenje pod-

razumijeva odsustvo bolesti. Kako bi osoba oču-

vala psihofizičko zdravlje i sposobnosti u starijoj

životnoj dobi, važno je da se bavi umjerenom tje-

lesnom aktivnošću, održava normalnu tjelesnu

težinu, te primjenjuje što zdraviju prehranu.

ZDRAVSTVENA NJEGA STARIJIH OSOBA SA

SINDORMOM „4N“


1.1 Definicija bolesti

Kada se kod starijih osoba pojavi multi-

morbiditet, razvijaju se i daljnje komplikacije ko-

je se očituju kao sindrom „4N“. Sindrom „4N“

podrazumijeva: nepokretnost, nesamostalnost,

nestabilnost i nekontrolirano mokrenje. Novije

vrijeme uvodi i peti „N“ koji označava negativan

ishod liječenja. Navedeni sindromi najčešće se

pojavljuju povezano, kao uzrok ili posljedica dru-

gih sindroma karakterističnih za gerijatriju. Uko-

liko se primijene primjereni programi primarne,

sekundarne i tercijarne prevencije moguće je zna-

tno prevenirati vodeće gerontološko-

javnozdravstvene probleme. Primjenom programa

prevencije utječe se na rizične čimbenike i sma-

njuje se rizik nastanka zdravstvenih problema.

1.1.1. Nepokretnost

Jedna od osnovnih ljudskih potreba je kreta-

nje. Pokretnost podrazumijeva premještanje, staja-

nje, sjedenje, kretanje u prostoru i promjenu položa-

ja. Pri promatranju vrlo je važno procijeniti pokret-

ljivost, a razlikujemo normalnu pokretljivost, sma-

njenu pokretljivost i nepokretnost. Normalno pokre-

tna osoba hoda primjerenom brzinom, izmjeničnim

pokretima nogu, samostalno provodi osobnu higije-

nu i promjenu položaja. Ukoliko je osoba smanjeno

pokretna, teže se kreće uz pomoć pomagala i/ili dru-

ge osobe, potrebna je pomoć pri osobnoj higijeni,

zauzimanju položaja i hranjenju. Kada je osoba ne-

pokretna, to označava kako ona ne hoda niti uz po-

moć, a u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

potrebna joj je pomoć druge osobe u potpunosti.

Nepokretnost najčešće nastaje zbog moždanih in-

zulta, prijeloma kostiju, degenerativnih bolesti zglo-

bova i kostiju i slično. Zbog nepokretnosti postoji

opasnost od komplikacija koje nastaju zbog neprim-

jerene njege ili općenito dugotrajnog mirovanja. U

njih ubrajamo: dekubitus, trombozu, tromboflebitis,

kontrakture, respiratorne komplikacije i nesvjesticu.

Skrb za nepokretnog bolesnika usmjerena je na spr-

ječavanju komplikacija.

1.1.2. Nesamostalnost

Samostalnost starijih osoba je funkcionalni status

utvrđen na osnovu ograničenja u obavljanju aktiv-

nosti svakodnevnog života: npr. samozbrinjavanje,

obavljanje osobne higijene, odijevanje, hranjenje i

sl. Nesamostalnost je stanje u kojemu osoba ne mo-

že obavljati aktivnosti svakodnevnog života bez

pomoći druge osobe. Često nastaje kao posljedica

demencija i Alzheimerove bolesti, što je ozbiljan

gerontološko – javnozdravstveni problem. Kako

osoba stari, tako stare i njezini organi pa samim

time i organski sustavi. To uzrokuje slabu funkci-

ju i nesamostalnost. Poželjno je, dakle, učiniti

funkcionalni pregled te njime utvrditi razinu ne-

samostalnosti, potrebu za pomoć druge osobe i

nadzorom starije osobe.

1.1.3. Nestabilnost

Nestabilnost se očituje kao posljedica boles-

ti središnjeg živčanog sustava, degenerativne prom-

jene u unutarnjem uhu (osjet ravnoteže) ili u malom

mozgu, slabovidnost, slab sluh, vertigo (slab refleks

ravnoteže), konzumacija nekih lijekova i slično.

Nestabilnost uzrokuje padove i ozljede starijih oso-

ba. Godišnje padne 30% starijeg stanovništva. Kako

bi se padovi prevenirali potrebno je ukloniti sve pre-

preke, poboljšati osvjetljenje, upozoriti osobu na

mokre podove, osigurati osobi adekvatnu obuću

koja ne kliže. Padovi mogu uzrokovati zdravstvene

komplikacije, fizičke ozljede ili čak prijevremenu


smrt. Zbog toga je važno ukloniti sve rizične

čimbenike da se smanji broj hospitalizacija i smrt-

nost starijih osoba zbog padova.

1.1.4. Nekontrolirano mokrenje

Nekontrolirano mokrenje (inkontinencija)

jedan je od vodećih zdravstvenih problema stari-

jih osoba. Utvrđuje se kod 15-30% osoba koje

žive sami ili u izvaninstitucijskom smještaju i kod

50% osoba smještenih u institucijama. Inkonti-

nencija ima mnogobrojne posljedice: medicinske,

socijalne, ekonomske, emocionalne (manjak sa-

mopouzdanja, nesigurnost, depresija). Razlikuje-

mo nekoliko vrsta inkontinencije: inkontinencija

˝zbog prelijevanja˝ (slabljenje vanjskog sfinktera

mišićja na unutarnjem ušću), inkontinencija zbog

fistula ili malformacija (opstetričke ili ginekološ-

ke traume), neurogena inkontinencija (posljedica

korištenja nekih lijekova ili neuroloških pore-

mećaja), žurna inkontinencija (˝predug˝ put do

toaleta zbog smanjene pokretljivosti) i stresna in-

kontinencija (slabljenje sfinktera što uzrokuje bla-

go otjecanje urina prilikom kihanja, kašljanja,

smijanja ili naprezanja). Inkontinenciju je moguće

izbjeći, a većim dijelom je izlječiva ako se pravo-

vremeno otkrije. Osobe ju često prikrivaju i ne

javljaju se obiteljskim liječnicima jer su posram-

ljeni. U liječenju pomažu fizioterapija i Kegelove

vježbe za jačanje mišića zdjelice.

1.2. Etiologija bolesti

Starije osobe kod kojih je prisutno boles-

no starenje funkcionalno su onesposobljene. Ka-

da bolest uznapreduje, pojavljuju se komplikacije

poznate pod nazivom sindrom „4N“ koji ozna-

čava: nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i

nekontrolirano mokrenje. Nepokretnost se očituje

kao gerijatrijski imobilizacijski sindrom. Nesa-

mostalnost se pojavljuje zbog demencije i Alzhei-

merove bolesti, od kojih se pojavljuje gubitak

intelektualnih funkcija, najčešće nakon sedamde-

sete godine života, nestabilnost zbog ozljeda i

padova karakterističnih za stariju dob te nekon-

trolirano mokrenje, odnosno inkontinencija. Uko-

liko se jedan od sindroma pojavi samostalno, naj-

češće veže i ostale.

1.3. Klinička slika

Četiri glavna multifaktorijalna sindroma

(„4N“) specifično se javljaju kod starijih osoba.

Nepokretnost, kao jedan od četiri ˝N˝, bolesnika

veže za krevet do kraja života te bolesnik gotovo

potpuno ovisi o drugoj osobi. Osim pogoršanja na

emocionalnoj razini, mogu se pojaviti i komplika-

cije dugotrajnog mirovanja, koje za sobom dono-

se pogoršanje općeg stanja i daljnje komplikacije.

Nesamostalnost se pojavljuje zbog demencije i

Alzheimerove bolesti. Degenerativne promjene

su česte u starijoj dobi. Smanjuje se tjelesna i du-

ševna sposobnost. Smatraju se gotovo uobičajene

kod osoba starijih od 60 godina. Zbog slabljenja i

gubitka muskulature lokomotornog sustava gubi

se osjet ravnoteže. Zbog gubitka osjeta ravnoteže

povećava se mogućnost za padove. Padovi za so-

bom mogu vezati nepokretnost. Vodeći su uzrok

smrti i ozljeđivanju u starijoj dobi, odnosno na-

kon 75 godine. Nekontrolirano mokrenje pojav-

ljuje se kod starijih od 50 godina, češće kod žena,

nego muškaraca. Inkontinencija može biti akutna

ili kronična te postoji nekoliko vrsta inkontinen-

cija ovisno o uzroku. Može se liječiti ako se ot-

krije na vrijeme.


1.4. Dijagnostičke metode pretraga

Pretrage koje koriste u svrhu dijagnostike sindroma

„4N“ različite su i ovise o tome koji ˝N˝ se dijagno-

sticira. Ukoliko se postavlja dijagnoza inkontinenci-

je, pretrage su različite. Može se učiniti elektromio-

grafija, cistouretografija, cistouretoskopija, urodina-

mika, test jastučića, Bonney test ili neurofiziološki

testovi. Bonney test, stres test za procjenu funkcije

zdjelične muskulature koristi se kod stresne inkonti-

nencije u žena, a test jastučića se provodi tako da se

uložak važe suh i prije tjelesne aktivnosti te nakon

sat vremena tjelesne aktivnosti. Ako je došlo do pa-

da i prijeloma, prijelom će se potvrditi rendgen

snimkom, scintigrafijom, po potrebi i pri sumnji na

osteoporozu i denzitometriju. Ukoliko se sumnja na

degenerativne bolesti, obavit će se magnetska rezo-

nancija, kompjutorizirana tomografija ili pozit-

ronska emisijska tomografija.

1.5. Epidemiologija

Demografske projekcije za Republiku Hr-

vatsku upozoravaju na povećanje starijih osoba,

sa 16%, što je podatak iz 2004. godine, na 27%

koji je predviđen za 2025. godinu. Također se

tvrdi kako će 2025. godine biti dvostruko više

osoba starijih od 65 godina, nego male djece do

školske dobi.

Gerontološko – javnozdravstvena istraži-

vanja ukazuju na to kako trećina osoba starijih od

65 godina padne. Epidemiologija ozljeda zna-

čajan je čimbenik mortaliteta i hospitalizacija.

2004. godine je 96% starijih osoba umrlo od pri-

jeloma femura (bedrene kosti). Istraživanja nepo-

kretnih i nesamostalnih, iz 2004. godine, pokazu-

ju kako je na istoku Hrvatske najviše nepokretnih,

čak 31%. Pokretnih je tada bilo 25%, ograničeno

pokretnih 21%, a trajno ograničeno pokretnih

22%. Na sjeveru je bilo najmanje nepokretnih,

svega 12%. Pokretnih je bilo 38%, ograničeno

pokretnih 28%, a trajno ograničeno pokretnih

21%. Na jugu države je bilo 20% nepokretnih.

Pokretnih 34%, ograničeno pokretnih 26%, dok je

trajno ograničeno pokretnih bilo 19%. Osim ne-

pokretljivosti i nesamostalnosti, provedeno je is-

traživanje inkontinentnih. U svijetu, od inkonti-

nencije pati čak sto milijuna ljudi. Istok i jug Hr-

vatske imaju jednak postotak inkontinentnih, njih

33%, a sjever Hrvatske ima 40% inkontinentnih

starijih osoba. Prevalencija demencije raste sa

životnom dobi – podvostručuje se svakih pet go-

dina nakon šezdesete godine. Istraživanja koja su

provedena 2003. godine ukazuju na povećanje

pojave Alzheimerove bolesti koja ima udio smrti

od 33% u skupini umrlih od bolesti živčanog sus-

tava. Također, hospitalizirano je 85% osoba, od

ukupnih hospitalizacija, koja boluju od vaskular-

ne demencije, dok je nešto manji postotak onih

koji boluju od nespecifične demencije, njih 80%.

1.6. Liječenje

Liječenje sindroma „4N“ temelji se na

liječenju pojedinih ˝N˝, odnosno mogu se liječiti

prijelomi i ozljede, te neke vrste inkontinencije.

Liječenje demencija temelji se na primjeni psiho-

farmaka i nekih nefarmakoloških metoda. Liječe-

nje inkontinencije može biti kirurško i konzervati-

vno. Konzervativno liječenje podrazumijeva fizi-

kalna i medikamentozna terapija, te mehanička

sredstva. Ukoliko konzervativno liječenje nije

uspješno, pristupa se kirurškom metodom liječe-

nja.


2. Cilj rada

Cilj rada je planirati postupke sestrinske skr-

bi kod korisnice oboljele od sindroma „4N“. Oda-

brane postupke, koji su usmjereni na rješavanje

problema, argumentirati. Uvažavati holistički pri-

stup, predložiti aktivnosti medicinske sestre u

zdravstvenom odgoju. Poduprijeti mišljenje o

provedbi zdravstvene njege u skladu s načelima,

standardima i zakonskim propisima. Potrebno je

utvrditi znanja i stavove bolesnika sa ciljem pozi-

tivne motivacije i edukacije o bolesti, prehrani,

kvaliteti i kontroli života.

3. Prikaz slučaja

3.1. Stanje korisnice prije dolaska u Dom za starije i nemoćne

Korisnica N.N. je rođena 20. svibnja

1939.godine, u Osijeku. Živjela je u Osijeku s mu-

žem i dva sina. Ima četiri unuka i jednog praunuka.

Udovica je od 2001. godine, a do 2016. godine je

živjela sama. Radila je kao spremačica u KBC Osi-

jek, do 1979. godine. Tada je umirovljena. Godina-

ma je odlazila redovno na liječničke kontrole, dva

puta godišnje, zbog visokog krvnog tlaka. Visok

krvni tlak otkrila je 1998. godine tako što joj je na

jednoj od redovnih kontrola vrijednost krvnog tlaka

iznosila 160/90 mmHg u mirovanju. Nakon toga je

nekoliko dana redovito mjerila, a vrijednosti su se

kretale podjednako, većinom od 150 do 170 mmHg

sistolički, a 90 do 100 mmHg sistolički. Od terapije

za povišen krvni tlak koristila je Lacipil, 4mg, jed-

nom dnevno (ujutro), per os. 2013. godine zbog a-

lergije na nogama, ležala je nekoliko dana na Zavo-

du za Dermatologiju. Alergija joj se pojavila nakon

tuširanja s novim sapunom za tuširanje. Nakon toga

ga je prestala koristiti, a na druge sapune nije imala

alergijsku reakciju. Drugih alergija nije imala. U

obitelji, suprug je imao dijabetes od kojeg se liječio

desetak godina. Prije dolaska u dom, korisnica je

samostalno, bez pomoći, obavljala kućanske poslo-

ve. Hodala je bez pomoći druge osobe. Voljela je

dnevno prehodati i do nekoliko kilometara. Osobnu

higijenu obavljala je svakodnevno. Samostalno i

bez pomoći druge osobe odijevala i svlačila. Nije

imala znatnih poteškoća u spavanju. Dnevno je spa-

vala sedam sati. Išla je spavati oko 23 sata uvečer,

budila se oko 6 ujutro. Noću se budila rijetko, nije

mokrila noću. Poteškoće s mokrenjem i defekaci-

jom nije imala. Imala je tri obroka dnevno, a hranu

je uvijek pripremala sama, za sebe i ostatak obitelji.

Prehrana je bila uobičajena, nije bilo ograničenja u

prehrani, a najviše je voljela jesti povrće i meso i

preferirala je kuhanu hranu. Povremeno je voljela

pojesti slatkiše, ponajviše kolače. Dnevno je unosila

oko 1,5L tekućine. Pila je jedino vodu. Sokove nije

voljela. Ujutro i popodne je obavezno popila šalicu

crne kave. Nije konzumirala cigarete niti alkohol.

Imala je vlastiti vrt u kojemu je voljela raditi. Osim

uređivanja vrta, voljela je heklati i družiti se sa sus-

jedama iz zgrade. Heklanje joj je s vremenom pos-

tajalo teže zbog toga što je počela slabije vidjeti na

desno oko, zbog mrene. Osim rođenja sinova i u-

nučadi, jedan od najvažnijih događaja u životu bilo

je rođenje praunuka. U stresnim situacijama podrš-

ku su joj pružali sinovi i unuci. Na njih je bila izra-

zito ponosna jer su uvijek bili uz nju u teškim situa-

cijama. Nedjeljom je obavezno prisustvovala Svetoj

misi. Svakodnevno se molila i smatrala je kako joj

vjera znatno pomaže u životu.


3.2. Stanje korisnice do dana praćenja

Korisnica N.N. je svojom voljom htjela u

Dom za starije i nemoćne, kako svojim sinovima

više ne bi bila na teret. Predala je papire 2010.

godine, a u dom je primljena, šest godina kasnije,

2016. godine. U način života Doma se dobro u-

klopila. Kada je došla u dom, subjektivno je os-

jećala bol, vrtoglavicu i glavobolju zbog poviše-

nog krvnog tlaka. Vrijednosti krvnog tlaka bile su

180/100 mmHg. Vrijednost tjelesne temperature,

izmjerene aksilarno, bila je 36.8 °C, afebrilna.

Disanje je eupnoično, frekvencija 14 u minuti.

Puls je ubrzan, prisutna tahikardija, 87 otkucaja u

minuti. Tjelesna težina korisnice iznosi 90 kg, a

visina 160 cm. Prema indeksu tjelesne mase, koji

iznosi 35.16, zaključujem kako korisnica ima dru-

gi stupanj debljine. Kada je korisnica došla u

Dom, i dalje je bila normalno pokretna, higijenu

je obavljala samostalno, hranu koju je dobivala je

uzimala samostalno. Tijekom boravka u Domu

stanje korisnice postepeno se narušavalo. Kada je

korisnica hodala, osjećala se nesigurno te je dobi-

la pomagalo za kretanje. Kretala se uz pomoć ho-

dalice. Primijetila je kako više ne pamti novije

događaje, datume, nije više bila sigurna koji je

dan. Početkom 2017. godine, tijekom šetnje, izgu-

bila je ravnotežu te pala i slomila kuk. Nakon to-

ga bila je hospitalizirana na Zavodu za ortopediju

i traumatologiju. Nakon što se vratila u Dom, mo-

rala je strogo mirovati zbog zadobivene ozljede.

Nakon oporavka kosti, korisnica se teže mogla

ustati iz kreveta. Osobnu higijenu obavljala je uz

pomoć druge osobe. Tijekom obavljanja osobne

higijene, primijetila je kako joj počinje tamniti

palac, zatim s vremenom i stopalo. Krajem godi-

ne učinjena je amputacija lijeve potkoljenice na

Klinici za kirurgiju u Osijeku. Od tada je nepok-

retna. Za promjenu položaja i obavljanje osobne

higijene potpuno ovisi o drugoj osobi. Primje-

ćivala je kako joj je sve teže žvakati i gutati te joj

je i za hranjenje bila potrebna pomoć druge oso-

be. 2018. godine postavljen joj je trajni urinarni

kateter zbog inkontinencije i nepokretnosti. Osim

toga, dijagnosticiran joj je kronični gastritis. Na-

kon toga je hospitalizirana na Klinici za Infekto-

logiju zbog Enterokolitisa. Od terapije koristila je

Zoprax 40 mg, uvečer, per os, Byol 1.25 mg, ujut-

ro, per os, Valsacor 160 mg, ujutro i uvečer per

os, Lacipil 6 mg, ujutro (svakih 24h), per os, Fur-

semid 40 mg, ujutro i u podne, per os, Aldactone

50mg, ujutro i u podne, per os, Cerson 5 mg, u-

večer, prije spavanja, per os.

3.3. Stanje korisnice tijekom provođenja zdravstvene njege

3.3.1. Promatranje, pregled, fiziološka mjerenja korisnice

Glava korisnice je razmjerna tijelu, simetrič-

na. Vlasište je njegovano. Lice simetrično, bez otek-

lina. Boja bjeloočnica je bijela, a koristi se pomaga-

lom za vid zbog mrene na desnom oku. Ima zubnu

protezu. Vrat je simetričan, pokretljiv u svim smje-

rovima. Prsni koš je bez promjene oblika, boje kože

i promjena na koži. Trbuh bez promjena, paradoksni

pokreti pri disanju normalni. Zglobovi pokretljivi u

svim smjerovima, a lijeva potkoljenica amputirana.

Prisutna je atrofija mišića zbog toga što je korisnica

nepokretna oko tri godine. Prisutan je kvalitativni

poremećaj svijesti, korisnica je smetena, nije vre-

menski orijentirana te slabo pamti novije događaje.

Vrijednosti tjelesne temperature izmjerene aksilarno

iznose 36.5 – 36.9 °C, korisnica je afebrilna.


Prisutna je tahikardija, frekvencija pulsa

izmjerena na radijalnoj arteriji korisnice je 85 – 95.

Poznato je kako korisnica pati od hipertenzije, te se

vrijednosti krvnog tlaka kreću od 150 do 180

mmHg, sistolički, a od 90 do 110 mmHg, dijastolič-

ki tlak. Disanje je eupnoično, frekvencija disanja je

14 – 18. . Tjelesna težina korisnice iznosi 90 kg, a

visina 160 cm. Izračun indeksa tjelesne mase je

35.16 (drugi stupanj debljine).

3.3.2. Pomoć pri tjelesnoj aktivnosti koris-nice

Korisnica N.N. je nepokretna. Ne hoda ni

uz pomoć pomagala niti uz pomoć druge osobe.

Pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba,

potrebna joj je pomoć druge osobe. Položaj u kre-

vetu zauzima pasivno, dakle, položaj ne može

zauzeti samostalno, već uz pomoć druge osobe.

Pomoć joj je potrebna i pri podizanju u sjedeći

položaj. Korisnici najviše odgovara Fowlerov

položaj (polu sjedeći s nogama blago savinutima

u koljenu).

3.3.3. Pomoć pri održavanju osobne higi-jene i odijevanju korisnice

Korisnica N.N. potpuno ovisi o tuđoj po-

moći. Potrebna joj je potpuna pomoć pri obavlja-

nju osobne higijene, odijevanju i svlačenju. Kori-

snica ima trajnu smanjenu mogućnost brige o se-

bi. Higijena se obavlja svako jutro u krevetu. Ko-

su pere dva puta tjedno.

3.3.4. Pomoć korisnici pri unosu hrane i tekućine

Korisnici je potrebna pomoć druge osobe

pri unosu hrane i tekućine. Korisnici je potrebna

pomoć pri zauzimanju sjedećeg položaja. Kako

korisnica ima poteškoća sa žvakanjem i guta-

njem, hrana treba biti pasirana. Korisnicu je pot-

rebno zaštititi staničevinom, kako bi se spriječilo

prljanje odjeće tijekom hranjenja. Korisnicu hrani

druga osoba.

3.3.5. Pomoć korisnici pri eliminaciji

Korisnica ima uveden trajni urinarni kate-

ter zbog inkontinencije. Svrha uvođenja trajnog

urinarnog katetera je pražnjenje mokraćnog mje-

hura. Diureza, količina stvorene i izlučene mok-

raće u 24 sata, iznosi 1500-2000 ml. Kako je kori-

snica nepokretna, nije u mogućnosti ići do toaleta

radi defekacije te zbog toga koristi pelene. Defe-

kaciju obavlja jednom dnevno. Ukoliko se pojavi

opstipacija, najviše joj pomaže slatka kava i nije

joj potreban nikakav laksativ koji bi ju potaknuo

na defekaciju. Kašalj je uobičajen, bez iskašljaja.

Znojenje je uobičajeno.

3.3.6. Pomoć pri komunikaciji korisnice

Komunikacija s korisnicom je moguća, no

otežana. Prepoznaje sinove, unuke, praunuka i s

njima komunicira, kao i s djelatnicima Doma.

Misli korisnice su nepovezane. O prošlosti može

razgovarati bez poteškoća, smisleno, dok je o no-

vijim događajima to teže.

3.3.7. Pomoć pri odmoru i spavanju koris-nice

Posljednjih šest mjeseci, san korisnice je

narušen. Teško tone u san, zatim se brzo budi.

Liječnik joj je ordinirao terapiju uz koju sada bez

problema zaspi, i ne budi se do jutra – Cerson

5mg, neposredno prije spavanja, per os.


3.3.8. Zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba korisnice

Osobna higijena korisnice obavlja se sva-

ko jutro u krevetu. Dva puta tjedno joj se pere

kosa. Tijekom dana redovno se obavlja djelomi-

čna njega – pranje genitalija. Za vrijeme obroka

potrebno je da korisnici druga osoba donese hra-

nu, opere ruke prije jela, pomogne tijekom hra-

njenja, a nakon obroka odnese poslužavnik s hra-

nom te obavi higijenu usne šupljine i opere zuba-

lo.

3.3.9. Zadovoljavanje vjerskih potreba ko-risnice

Vjera ima veliku važnost u životu korisni-

ce. Svakodnevno moli krunicu. Svaki petak poš-

tuje post i nemrs. Kada joj u posjet dođu sinovi ili

unuci, zamoli ih da joj pročitaju dio Biblije. Sva-

ki puta kada se ukaže prilika za posjet mjesnog

svećenika, ispovjedi se. Korisnica smatra kako joj

je vjera puno u životu pomogla, daje joj nadu i

nadahnjuje ju za dalje. Svaku večer prije spavanja

se pomoli.

3.3.10. Primjena lijekova

Pravi lijek Prava doza Pravo vrijeme

40mg Per os 0,0,1

Per os 1,0,1

160mg Per os 1,0,1

6mg Per os 1,0,0

40mg Per os 1,1,0

50mg Per os 1,1,0

Cerson 5mg Per os 0,0,1


3.3.10. Zdravstveni odgoj korisnice

Tijekom zdravstvenog odgoja važno je

korisnici istaknuti važnost provođenja vježbi eks-

tremiteta, ukoliko je u mogućnosti da ih provede

sama. Istaknuti to, kako je važno zbog jačanja

mišića i sprečavanja atrofije mišića i kontraktura

zglobova provoditi vježbe. Potrebno je potaknuti

korisnicu da njeguje svoju kožu losionima (onima

na koje njezina koža nije osjetljiva). Potrebno je

uputiti ju u važnost održavanja higijene usne šup-

ljine i zubne proteze. Korisnici predložiti da čita,

ukoliko može, kako bi trenirala svoj mozak te u-

naprijedila i održala funkciju mozga. Važno je,

također, uputiti korisnicu u konzumiranje pravilne

prehrane. Unositi dovoljno bjelančevina – mlije-

ka, mliječnih proizvoda, mahunarki. Pripaziti na

dovoljan unos masti, koristiti što je više moguće

biljne masti, a izbjegavati margarine. Ne unositi

nezdrave šećere, kao što su kolači ili nekakav

drugi slatkiš. Ugljikohidrate unositi u obliku žita-

rica, integralnog kruha ili tjestenina. Unositi vita-

mine voćem i povrćem. Dnevno unijeti oko 1.5

litru tekućine, a najbolje vodu ili svježe voćne

sokove. Preporučiti korisnici da se ne prejeda jer

to nije zdravo za ljudski organizam. Zbog negati-

vnih misli joj je narušen san. Primjerenom komu-

nikacijom korisnici treba ukloniti negativne misli

i poticati ju na pozitivan stav. Podsjetiti ju što je

do sada stekla u životu, skrenuti joj pozornost na

sinove, unučad i praunuka. Savjetovati korisnici

da prije spavanja ne razmišlja o negativnome, već

o onome pozitivnome što joj se taj dan dogodilo.

Savjetovati joj da se i dalje nastavi svaku večer

moliti jer je i sama svjesna kako joj je vjera u ži-

votu važna i da je to segment njezinoga života

koji u njoj budi nadu i daje joj optimizam za da-

lje.

4. Zaključak

U ovome završnom radu planirala sam pos-

tupke sestrinske skrbi, obrazložila sam primjenu

odabranih postupka usmjerenih na rješavanje pro-

blema i zadovoljavanje potreba uvažavajući holi-

stički pristup, predložila sam postupke medicin-

ske sestre u zdravstvenom odgoju kod korisnice

N.N. iz Prikaza slučaja.

Nov način života suočio je populaciju s

većim brojem starijih osoba. Starenje, kao fiziolo-

ški proces, sa sobom nosi tjelesne promjene,

promjene organa i organskih sustava. To dovodi

do neosposobljenosti starih. Kod starijih osoba

postoje četiri sindroma, koji najčešće dolaze zaje-

dno, poznatije pod nazivom sindrom „4N“ – ne-

pokretnost, nesamostalnost, nestabilnost i nekon-

trolirano mokrenje. Svakodnevni rad medicinske

sestre je kvalitetno provođenje zdravstvene njege,

pomoć pri hranjenju, sprečavanje komplikacija,

edukacija korisnika i njihove obitelji te prevencija

bolesti. Prevencija bolesti je važna kako bi medi-

cinska sestra potakla starije osobe na promjenu

negativnog zdravstvenog ponašanja. Ako bi stari-

ja osoba promijenila svoje zdravstveno ponašanje,

to bi uveliko pridonijelo održavanju funkcionalne

sposobnosti pojedinca i zdravom starenju.


5. Literatura

Prlić N. Zdravstvena njega – opća. Školska knjiga. Zagreb: 2014.

Broz Lj., Budisavljević M., Franković S., Not

T. Zdravstvena njega 3, zdravstvena njega

neuroloških i infektivnih bolesnika te sta-

rijih osoba. Zagreb: 2009.

Kozina M., Lukšić-Puljak M., Zdravstvena nje-ga starijih osoba. Školska knjiga. Zagreb:

2019.

Galić S, Tomasović-Mrčela N. Priručnik iz

gerontologije, gerijatrije i psihologije sta-

rijih osoba – psihologije starenja. Medi-

cinska škola Osijek. 2013.

Tomek-Roksandić S., Perko G., Mihok D., Puljak A., Radašević H., Ljubičić M.

Nepokretnost, nesamostalnost, nestabil-

nost i nekontrolirano mokrenje - ˝4 N˝ u

gerijatriji.

Perko G., Tomek-Roksandić S., Mihok D.,

Puljak A., Tomić B., Centar za gerontolo-

giju ZZJZGZ – Referentni centar Minis-

tarstva zdravstva i socijalne skrbi za zašti-

tu zdravlja starijih osoba. Vodeći multifa-

ktorijalni gerijatrijski sindromi u starijih

osoba – „4N“ u gerijatriji.

Pećina M., Smoljanović T., Cicvara-Pećina

T., Tomek-Roksandić S. Prijelomi kostiju

u ljudi odmakle dobi. Zagreb: 2007.

Bakula M., Kuliš T., Nađ-Škegro S., Kaštelan

Ž. Urinarna inkontinencija kod muškarca i

smjernice za liječenje.

Tomek-Roksandić S., Lukić M., Deucht A.,

Županić M., Ljubičić M., Šimunec D.,

Vračan S., Šepec S., Blažeković-

Milaković S., Tomasović-Mrčela N.,

Vučevac V., Garić S., Pavković F., Katić

M. Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene

njege sa sestrinskom dokumentacijom i

postupnikom opće/obiteljske medicine u

domu za starije osobe. Zagreb: 2011.

Tomek-Roksandić S. Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo dr. A. Štampar

– Referentni centar Ministarstva zdravlja

Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba.

Osnove o starosti i starenju – vodič uputa

za aktivno starenje.

Perko G., Tomek-Roksandić S., Mihok D.,

Puljak A., Radašević H., Tomić B., Čulig

B. Četiri javnozdravstvena problema u

zaštiti zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj.

Tomasović-Mrčela N., Tomek-Roksandić S.,

Šoštar Z., Duraković Z., Ljubičić M.,

Stavljenić-Rukavina A., Lukić M. Razlike

između fiziološkog i bolesnog starenja –

osnove za gerijatrijsku rehabilitaciju.

https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/

unin:2645 (datum pristupa: 21. travnja

2020.)

https://sveznalica.zvu.hr/en/islandora/object/

zvu%3A897 (datum pristupa: 21. travnja

2020.)

https://sveznalica.zvu.hr/en/islandora/object/zvu%3A897

https://sveznalica.zvu.hr/en/islandora/object/zvu%3A897


Učenica: Filip Malenica, 5.s1

Mentorica: Martina Tot Vesić, mag. med. techn.

1. UVOD

1.1. Definicija bolesti

Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest crije-va. Upalni proces zahvaća rektum i širi se rav-nomjerno po cijelom debelom crijevu (kolon). Ulcerozni kolitis u većine bolesnika ima recidivi-rajući karakter. Uzrokuje upalu unutarnje stijenke koja dovodi do stvaranja rana i krvarenja, a upa-ljena stijenka također proizvodi i dodatnu sluz. Kada je ulcerozni kolitis aktivan, debelo crijevo postaje manje sposobno upijati vodu iz tekućih otpadnih tvari koje su pristigle iz tankog crijeva, a samim time se povećava volumen tekuće stolice. Upaljeno debelo crijevo ne može zadržati toliko stolice kao kada nema upale, stoga su prisutni učestali podražaji za pražnjenje crijeva.


Ulcerozni kolitis nema jasno dokazanu etiologiju, iako bolesti povezujemo s izlaganjima kemijskim agensima, poremećajima imunološkog sustava i psihičkim čimbenicima. Također, češće se javlja u nekim obiteljima. Petina oboljelih ima bliskog rođaka ili rođake oboljele od ulceroznog kolitisa ili Crohnove bolesti. Dosadašnja istraživanja nisu utvrdila jasan uzorak nasljeđivanja.


Klinička slika, simptomi i komplikacije ovise o zahvaćenoj površini crijeva. U velikom broju slu-čajeva prisutni su lažni pozivi na defekaciju (tenezemi). Vrlo su česte i patološke primjese kr-vi, sluzi i gnoja u stolici. Moguć je gubitak na tje-lesnoj težini uslijed malapsorpcije, a prisutno je i bljedilo kože zbog kroničnih krvarenja. Uslijed recidivirajućeg karaktera bolesti dolazi do prolje-vastih stolica kojih može biti i do 20 dnevno.


Dijagnoza ulceroznog kolitisa postavlja se rekto-sigmoidoskopijom, kolonoskopijom i irigografi-jom. Također, pomoću endoskopa izvodi se biop-sija crijeva.

1.5. Liječenje

Liječenje ulceroznog kolitisa provodi se lijekovi-ma i/ili kirurškim zahvatom.

1.6. Epidemiologija

Epidemiološka istraživanja ukazuju na visoku incidenciju ulceroznog kolitisa u industrijalizira-nim zemljama (skandinavske zemlje, sjeveroza-padna Europa, Sjeverna Amerika i Australija), a nisku incidenciju u Aziji i Južnoj Americi. Neki povezuju veću incidenciju s brojem sunčanih da-na i klimatskim razlikama, različitim dijetetskim navikama i genetskom predispozicijom. U Hrvat-skoj ne postoje objektivni podatci. Posljednji su analizirani 1989. godine. Istraživanja pokazuju da se upalne bolesti crijeva pojavljuju između 20. i 40. godine života te da je ulcerozni kolitis češći kod muškaraca.

2. CILJ RADA

Cilj je rada planirati postupke sestrinske skrbi kod bolesnika A. Z., oboljelog od ulceroznog kolitisa, argumentirati primjeru odabranih postupaka us-mjerenih na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba uvažavajući holistički pristup, predložiti aktivnosti medicinske sestre u zdravstvenom od-goju bolesnika te poduprijeti mišljenje o provedbi zdravstvene njege u skladu s načelima, standardi-ma i propisima.

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA OBOLJELOG OD

ULCEROZNOG KOLITISA


3. PRIKAZ SLUČAJA

3.1. Stanje bolesnika prije dolaska u bol-

nicu

Analizirajući podatke o bolesniku i temperaturnu listu, saznao sam da je bolesnik A. Z. (1996. god.) primljen na Zavod za gastroenterologiju i hepato-logiju Klinike za unutarnje bolesti, Kliničkog bol-ničkog centra Osijek, dana 17. 4. 2020., kliničke dijagnoze ulcerozni kolitis (lat. colitis ulcerosa).

Iz priloženih podataka o bolesniku saznao sam sljedeće.

Unazad desetak dana imao je 15-20 proljevastih stolica s primjesama krvi i sluzi. Navodi: „Stalno sam imao podražaje na stolicu.“ Osjećao se sla-bo, umorno i izgubio je apetit. Roditelji su ga od-veli na redovnu kontrolu kada je odmah hospitali-ziran. „Nisam se odmah javio liječniku jer sam znao da ubrzo imam redovnu kontrolu.“.

Bolesnik od ulceroznog kolitisa boluje 2 godine, a prve je znakove i simptome uočio prilikom ljeto-vanja 2017. godine. Osjetio je jake bolove u do-njem dijelu trbuha i lažne nagone na defekaciju uz učestale proljevaste stolice s primjesom svježe krvi. Nije se javio liječniku, zato što su problemi potrajali tri dana, a nakon toga se smirilo. Liječni-ku se javio tek nakon nekoliko mjeseci kada su se ponovno pojavili isti simptomi. Navodi: „Liječnik obiteljske medicine me poslao na endoskopske pretrage i uzeli su uzorak tkiva, tada su mi otkrili ulcerozni kolitis.“ Smatra da je na ponovnu poja-vu simptoma utjecao stres za vrijeme ispita na fakultetu. Redovito odlazi na liječničke kontrole i uzima propisanu terapiju. Terapija koju uzima kod kuće:

1. Metronidazol 250 mg, svakih 8 sati (u 8, 16 i 24 sata), per os

2.Ciprofloksacin 250 mg, svakih 12 sati (u 8 i 20 sati), per os

3. Salofalk 2 g, svakih 12 sati (u 8 i 20 sati), per os

4. Dekortin 10 mg, jedna tbl na dan (u 8 sati), per os

5. Heferol 350 mg, svakih 12 sati (u 9 i 21 sat), per os

Bolesnik živi u Osijeku u obiteljskoj kući za-jedno s roditeljima i mlađim bratom, a u-pravo obitelj navodi kao najveću podršku. Student je četvrte godine na Pravnom fa-

kultetu u Osijeku. Navodi da mu je fakul-tet izrazito stresan za vrijeme ispitnih ro-kova, a da stres pobjeđuje trčanjem i osta-lim sportskim aktivnostima. Kaže da voli biti tjelesno aktivan, trenira nogomet i če-tiri puta tjedno odlazi u teretanu. „Nedostaje mi ta aktivnost, ovdje mogu samo ponekad prošetati i to je to. (…) Ne-kada sam mislio da se neću moći baviti sportom zbog bolesti, no ne dopuštam joj da me sprječava ni u čemu!“ Od aktivnosti voli duge šetnje u koje vodi i svog psa Bigija. „Ponekad s ocem odlazim do stare djedove kuće nedaleko Osijeka gdje odr-žavamo dvorište i voćnjak.“ Što se prehra-ne tiče, bolesnik navodi da se zdravo hra-ni. „Moram paziti što jedem.“ Kod kuće je imao tri glavna obroka. Majka mu je pri-premala obroke, uglavnom kuhana i laga-no pečena jela. „Najdraža hrana su mi ma-mini mlinci s pečenom piletinom, to obo-žavam!“ Između glavnih obroka povreme-no je konzumirao poneki međuobrok, ug-lavnom voće. Uz obroke je pio i probiotik. Bolesnik navodi da izbjegava prženu i ma-snu hranu, i mlijeko, i mliječne proizvode. Dnevno je pio oko 2 litre tekućine, najviše vodu, a ponekad bi popio voćni sok ili kavu. Ne puši, a alkohol konzumira prigo-dno - „Možda jednom u dva mjeseca.“ Bolesnik navodi da dugo nije mjerio tjele-snu težinu, ali smatra da je u posljednjih mjesec dana smršavio nekoliko kilograma - „Vidim to po odjeći kako mi stoji.“ Bo-lesnik je pokretan, kod kuće je sve aktiv-nosti samozbrinjavanja obavljao samostal-no.


Navodi: „Kada imam proljevaste stolice, tuširam se 5-6 puta dnevno“. Navodi kako nema problema s mokrenjem, mokri 6-7 puta dnevno. Kada mu je bolest u remisiji, ima 1-2 stolice dnevno, normal-ne boje i konzistencije. „Kada mi se pojave pro-ljevaste stolice, znam ih imati i do 20. Često u njima ima krvi ili sluzi.“ Bolesnik se ponekad po-jačano znoji i navodi kako voli prozračne prosto-re. Nije imao poteškoća sa snom i odmorom. „Spavam 9-10 sati preko noći, popodne ne spa-vam. Ponekad se budim i do 10 puta zbog prolje-vastih stolica. Ujutro budem umoran, ali navikao sam.“ Navodi kako voli spavati uz otvoreni pro-zor. Bolesnik nema problema sa sluhom, navodi kako čuje jako dobro. Nosi naočale i navodi kako slabije vidi na daljinu. Bolesnik od važnijih do-gađaja u životu navodi kako nakon državne matu-re nije uspio upisati Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. „To mi je bila baš važna stvar, ali, eto, upisao sam pravo koje je u principu dosta slično i zadovoljan sam.“ Bolesnik navodi kako je mnogo slobodnog vremena provodio na internetu, gdje je, osim društvenih mreža, čitao stvari koje ga zanimaju. Neke od tih stvari su politika i sport. Također navodi kako je veliki zaljubljenik u knji-ge. Društvo navodi kao bitnu sastavnicu života. Bolest predstavlja kao teško stanje što se tiče pla-niranja društvenog života. Navodi kako je morao planirati svaki izlazak iz kuće i paziti da ima ne-kog poznanika u blizini ukoliko bi morao otići na toalet. Ima tri prijatelja s kojima provodi većinu slobodnog vremena. „Odlazimo na utakmice, tre-niramo skupa, a i izlazimo zajedno.“ Kao podršku u kriznim situacijama navodi svoju obitelj i mla-đeg brata kojemu je vrlo privržen. Od planova za budućnost pacijent navodi kako želi naučiti nje-mački i talijanski jezik, završiti fakultet i aktivno se nastaviti baviti sportom. Kao najveću vrijed-nost navodi obitelj i zdravlje. „Čovjek nije ni svjestan koliko mu je zdravlje u životu važno. Pogotovo mlad čovjek. To shvati tek kada zdrav-lje izgubi.“ Bolesnik je vjernik. „Na misu odlazim jednom mjesečno.“

3.2. Stanje bolesnika pri prijemu i do da-

na praćenja

Analizom Podataka o bolesniku i temperaturne liste saznajem da se bolesnik pri prijemu osjećao slabo i bili su prisutni bolovi u abdomenu. Os-jećao je blagu vrtoglavicu. Bolesniku je pri prije-mu izmjerena tjelesna težina od 74 kilograma i tjelesna visina od 189 cm. Temperatura izmjerena u zvukovodu iznosila je 37,0˚C. Frekvencija pulsa u minuti 72 otkucaja, a krvni tlak na lijevoj ruci u sjedećem položaju je 140/90 mmHg. Disanje fre-

kvencije od 16 udaha u minuti, a bol na skali od -10 procjenjuje sa 7. Boja i turgor kože su nor-malni, koštana izbočenja nisu prisutna, a usna šu-pljina uredna. Bolesnik je pokretan, pri svijesti i orijentiran u vremenu i prostoru. Bolesniku je pri nomenklaturi Kliničkog bolničkog centra Osijek određena K – colitis dijeta.

Također, bolesniku je pri prijemu ordinirana i pri-mijenjena terapija:

1. Decortin 20 mg, u 8 sati, per os

2. Salofalk 2g, u 9 i 21 sat, per os

3. Controloc 40mg, jednu tabletu ujutro na tašte, per os

4. Heferol 350mg, u 8 i 20 sati, per os

Bolesniku je pri prijemu uzorkovana krv za labo-ratorijske pretrage krvi SE, KKS, elektroliti i CRP. Također, uzorkovan je i urin za biokemijske pretrage. Do dana praćenja bolesnika, terapija se nije mijenjala. Od poteškoća navodi povremene bolove u abdomenu i da je jedno jutro imao vrto-glavicu. Bolesnika počinjem pratiti u ponedjeljak, 20. 4. 2020, što je četvrti dan njegove hospitaliza-cije.

3.3. Stanje bolesnika tijekom provođenja

zdravstvene njege

Iz podataka i temperaturne liste započinjem praćenje bolesnika 20. 4. 2020. godine.

3.3.1. Pregled, promatranje i fiziološka mjerenja

bolesnika

Bolesnikov vanjski izgled bez vidljivih promjena. Boja kože je ružičasta. Bolesnik pri svijesti i orijentiran u vremenu i prostoru. Afebri-lan je, s varijacijama temperature od 36,9˚C do 37,4˚C. Bolesniku se puls mjerio jednom dnevno, ujutro kad i ostali vitalni znakovi. Puls se mjerio na radijalnoj arteriji te su se vrijednosti kretale između 61-85 otkucaja u minuti. Vrijednosti krv-nog tlaka izmjerenog tlakomjerom na pero jed-nom dnevno, najčešće oko 7:30 sati, kretale se u vrijednostima sistoličkog od 115 mmHg do 140 mmHg, te dijastoličkog od 70 mmHg do 95 mmHg. Disanje frekvencija disanja iznosila je od 16 do 18 udaha u minuti.


3.3.2. Pomoć bolesniku pri tjelesnoj aktivnosti

Bolesnik je pokretan. Uočio sam da se često šeta po hodniku. Ima česte bolove u abdomenu i anal-noj regiji. Bolesnika sam nekoliko puta zatekao u zgrčenom „fetus“ položaju na krevetu, navodi kako mu taj položaj pomaže ublažiti bolove. Bol na skali do 10 procjenjuje sa 6. Kada ga ne boli, najčešće je u polusjedećem položaju u krevetu. „Puno vremena provodim za laptopom zbog fa-kulteta pa mi je tako najudobnije.“ Bolesnik akti-vno mijenja položaj.

3.3.3 Pomoć bolesniku pri obavljanju osobne higi-

jene i odijevanja

Bolesnik samostalno zadovoljava sve potrebe ve-zane uz osobnu higijenu. Tušira se i do 5 puta dnevno s obzirom na česte proljevaste stolice. Bo-lesnik koristi biljnu mast „Hemopyr“ za njegu perianalne regije za koju navodi kako mu smanju-je neugodan osjećaj pečenja. Navodi kako mast koristi već nekoliko mjeseci. Roditelji mu redov-no donose čistu odjeću i ručnike. Ujutro se pre-svlači iz pidžame u trenirku i navodi: „To mi do-prinosi nekom osjećaju kao da sam kod kuće. Ka-da sam stalno u pidžami, ne osjećam se baš najbo-lje.“

3.3.4. Pomoć bolesniku pri unosu hrane i tekućine

Bolesnik se hrani samostalno. Navodi: „Hrana ovdje nije savršena, ali mogu pojesti bez proble-ma.“ Obroke uglavnom pojede, osim mahuna, za koje navodi kako mu ne odgovaraju, osjeća se naduto nakon njih. Redovito jede i voće - naranče i banane. Kao najveći problem navodi osjećaj sla-bosti koji je uzrokovan čestim odlascima na toa-let. „Osjećam se slabo, hrana mi uopće nije na pameti nego samo san.“.

3.3.5. Pomoć bolesniku pri eliminaciji

Bolesnik navodi kako s mokrenjem nema proble-ma. Stolice su česte, pa čak i do 13 u danu tije-kom praćenja. „Već sam navikao ovako često ići na toalet, no s bolovima nikako izaći na kraj.“ Na pitanje je li mu neugodno dijeliti toalet s nekim, s obzirom na njegovo stanje, odgovara: „Nije mi neugodno, navikao sam.“ Mokri 3-4 puta dnevno. Uslijed bolova, znoji se pojačano.

3.3.6. Pomoć bolesniku pri odmoru i spavanju

Bolesnik tijekom noći spava oko 9 sati. Budi se oko 7 sati, a liježe oko 22 sata. Tijekom dana ne spava. „Ovdje se uopće ne umaram ovako fizički,

jedino me iscrpe ti konstantni odlasci na toalet.“ Navodi kako se tijekom noći budi prosječno 3 puta. Bolesnik je bio smješten u sobi 213 na kre-vetu do prozora, samim tim je u sobi bio najuda-ljeniji od toaleta, a i kreveti su blizu zida pa se je morao provlačiti. Na moj prijedlog i suglasnost glavne sestre bolesnik mijenja krevet s bolesni-kom koji je bio najbliži toaletu. Smatram da će mu to olakšati boravak na odjelu.

3.3.7. Pomoć bolesniku pri komunikaciji

Bolesnik je komunikativan. Aktivno sudje-luje u razgovoru i rečenice sastavlja suvislo. Iz razgovora dobivam dojam da ima mnogo znanja o svojoj dijagnozi. Također, bolesnik često postav-lja pitanja vezana uz sestrinsku struku, na koja mu rado dajem odgovore ukoliko ih znam.

3.3.8. Pomoć bolesniku pri zadovoljavanju vjerskih

potreba

Bolesnik navodi: „Smatram da mi vjera pomaže u borbi s bolesti. Ne gubim nadu i imam potpuno povjerenje u Boga da će me voditi kroz sve ovo.“

3.3.9. Pomoć bolesniku pri radu, rekreacijskim ak-

tivnostima i učenju

Bolesnik slobodno vrijeme provodi koristeći laptop i mobitel. Također je prisutan na svim fa-kultetskim predavanjima preko laptopa. Navodi kako mu je ovo vrijeme baš ispunjeno fakultetom. „Uskoro dolaze kolokviji pa moram i učiti, pišem seminar, a uz to još ova jutarnja predavanja preko interneta.“ Na bolesniku primjećujem jako veliku želju i ustrajnost što se tiče učenja. „Jedva čekam završiti fakultet, postati sam svoj čovjek, ali ne planiram odlaziti iz Osijeka.“

3.3.10. Sestrinsko – medicinski postupci

Bolesniku sam objasnio na koji način treba uzor-kovati urin za biokemijske pretrage. Izmjerena mu je glukoza u krvi 18. 4. 2020., a iznosila je 5.5 mmol/L. Bolesniku sam dan prije otpusta, 24. 4. 2020., izmjerio glukozu u krvi od 6.1 mmol/L.


3.3.11. Podjela i primjena lijekova

Od prijema se bolesniku nije mijenjala terapija. Bolesnik ima ordiniran analgetik Analgin 500 mg prema potrebi per os, kod pojave boli. Analgetik je liječnik ordinirao drugi dan nakon prijema.

3.3.12. Laboratorijske i instrumentalne pretrage

Od laboratorijskih pretraga krvi su izvršene: se-dimentacija eritrocita, kompletna krvna slika, e-lektroliti, C-reaktivni protein. Također su izvrše-ne biokemijske pretrage urina. Bolesniku sam 21. i 24. 4. 2020. uzorkovao krv za laboratorijske pre-trage uz nadzor mentorice s odjela. Bolesniku je mjerena glukoza u krvi 18. 4. 2020., a iznosila je 5.5 mmol/L. Bolesniku sam dan prije otpusta, 24. 4. 2020, izmjerio glukozu u krvi od 6.1 mmol/L.

Instrumentalne pretrage izvršene tijekom ove hos-pitalizacije su magnetna rezonancija tankog crije-va i UZV abdomena te kolonoskopija dva puta.

Sudjelovao sam u pripremi i zbrinjavanju bolesni-ka za kolonoskopiju. Bolesnik je prvi puta bio uplašen prijašnjim iskustvima. Razgovarali smo o tome da je to nužno kako bi se utvrdilo stanje cri-jeva, da treba to malo vremena izdržati i da će kasnije sve biti bolje. Bolesniku je planirana preh-rana da 2 do 3 dana prije pretrage ne jede puno celuloze. Dan prije pretrage tekuća prehrana, a na dan kolonoskopije 4-6 litara vode i 4-6 praška za lavažu. No, bolesnik navodi kako teško podnosi takvu prehranu - „Bilo bi jako puno stolica tih dana zbog sve te tekućine.“ Nakon toga je boles-niku ordiniran Moviprep. Dan prije pretrage Mo-viprep se uzima u 18 sati navečer, rastopi se u litri vode i pije se svakih 15 minuta tijekom jednog sata. Nakon toga se popije pola litre vode. Na dan pretrage ponavljamo postupak tijekom jutra do pretrage. Sestra navodi kako je potrebno posljed-nji Moviprep uzeti 4 sata prije dogovorene pretra-ge. Bolesnik navodi da ima strah od kolonoskopi-je. Kada je prvi put išao na pretragu, obavljena je bez anestezije. Nije mogao izdržati te je tražio da se pretraga prekine. Preporučena je druga kolono-skopija 24. 4. 2020. Preporučena kolonoskopija je uspješno izvršena drugi put uz primjenu anestezi-je. Bolesnik navodi kako je puno lakše prošlo uz anesteziju.

3.3.13. Prehrana bolesnika

Bolesnik navodi da ga je liječnik savjetovao o prehrani, iako navodi kako ne zna mnogo o speci-fičnoj prehrani kod ulceroznog kolitisa. Sestra je savjetovala pacijenta da vodi dnevnik prehrane kako bi imao točno zabilježenu hranu koja mu

smeta. Također, poučen radionicom u školi koju je vodila članica udruge „ColonOs“, savjetovao sam pacijenta da ograniči unos netopivih vlakana kao što su, na primjer, sjemenke, orašasti plodovi, grah, zeleno lisnato povrće, voće i žitarice. Sestra mu napominje kako bi bilo dobro unositi manje, ali češće obroke koji su raznoliki i bogati nutri-jentima. Bolesnik navodi da danima kada ima ve-lik broj stolica nema naviku jesti nego samo od-marati zbog osjećaja slabosti. U razgovoru s paci-jentom navodim da je hrana jako bitna, čak i ako se osjeća slabo, trebao bi jesti kako bi organizam dobio snage za borbu s bolesti.

3.3.14. Zdravstveni odgoj bolesnika

Zajedno s odjelnim sestrama sudjelovao sam u zdravstvenom odgoju bolesnika. Tijekom praće-nja stekao sam dojam da bolesnik dosta zna o svojoj bolesti, ali i da je otvoren za nova sazna-nja. Iz razgovora s bolesnikom saznajem da nije član udruge ColonOs, no da je upoznat s njezinim radom. Rekao sam pacijentu da bi mu članstvo moglo pomoći u svim pogledima bolesti, od preh-rane do psihološke potpore. Savjetovao sam mu da

pogleda rad udruge na internetu. „Proučio sam stranicu i čini mi se zanimljivo. Javio sam im se mailom pa ću se najvjerojatnije učlaniti.“ Savjeto-vao sam mu kako bi trebao piti osam čaša vode dnevno, pogotovo kada ima proljevaste stolice kako bi nadoknadio izgubljenu tekućinu. Tijekom faze aktivne bolesti trebao bi jesti što manje vla-kana kako bi ublažio bolove u trbuhu i proljev. Savjetovao sam bolesnika da ne izbjegava obroke jer je pothranjenost učestala pojava u bolesnika s ulceroznim kolitisom. Posljedica je brojnih čim-benika kao što su gubitak teka, izbjegavanje hrane zbog provociranja tegoba i čestih proljeva. Tije-kom posjete majke bolesnika, zajedno s medicin-skom sestrom, educirao sam ju o prehrani. Na od-jelu je bio bolesnik koji boluje od ulceroznog ko-litisa unazad 15 godina. Zamolio sam ga, ako bi mogao popričati s bolesnikom kojeg pratim i dati mu savjete koje je naučio s godinama kako se no-siti s bolešću i kako živjeti uz nju. „Razgovor s drugim bolesnikom mi se dojmio, prošao je sve ovo što sada prolazim ja. Dao mi je savjete koje ću iskoristiti osobno, gospodin je izuzetno druže-ljubiv.“ Priručnik za prehranu kod upalnih bolesti crijeva udruge ColonOs koji sam dobio u školi dao sam bolesniku jer smatram da će mu koristiti. Također, s bolesnikovog laptopa posjetili smo stranicu Hrvatskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis gdje smo preuzeli korisne bro-šure i videozapise.


Bolesnik navodi kako se sada osjeća odlično, ka-že kako je mnogo naučio tijekom ovog boravka u bolnici i da je zahvalan svima na pomoći.

4. ZAKLJUČAK

Za bolesnika iz Prikaza slučaja A. Z. 1996., klini-čke dijagnoze ulceroznog kolitisa, planirao sam postupke sestrinske skrbi, obrazložio sam primje-nu odabranih postupaka usmjerenih na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba uvažavajući holistički pristup, predložio sam postupke medi-cinske sestre u zdravstvenom odgoju bolesnika.

5. LITERATURA

1. Broz LJ., Budisavljević M., Franković S., Zdravstvena njega internističkih bolesnika, VI.

Izd. Školska knjiga, Zagreb: 2009.

2. Prlić N., Zdravstvena njega – opća, Školska knjiga, Zagreb: 2014.

3. Hrvatsko udruženje za Chronovu bolest i Ul-cerozni Kolitis – Ulcerozni kolitis/simptomi i dijagnoza, liječenje, prehrana…

4. Savez invalidskih ILCO društava hrvatske – Ulcerozni kolitis

5. Leo Grandić, Zdravko Perko, Nikica Družija-nović, Zenon Pogorelić: Kirurško liječenje ulceroznog kolitisa; Klinika za kirurgiju, Kli-nički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000 Split, Hrvatska.

6. Vladimir Borzan, dr. med., Vlasta Oršić Frič, dr.med. – Udruga oboljelih od Crohnove bo-lesti i ulceroznog kolitisa – Colonos / Priru-čnik za upalne bolesti crijeva

7. Perica Lajšić, Hrvatsko udruženje za Crohno-vu bolest i ulcerozni kolitis / Ulcerozni kolitis HUCUK

Včev A., Bolesti debelog crijeva. Osijek: Grafika; 2002.


Učenica: Ivana Antunović, 5.s1

Mentorica: Ivana Debelić, mag. med. techn.

1. UVOD

Šećerna bolest već je odavno poznata ljudi-

ma. Unatoč tome tek se početkom ovog stoljeća

počela uspješno liječiti primjenom inzulina. Kada

su primjetili da bolesnici mokre slatkastu mok-

raću, stari su joj liječnici dali ime diabetes melli-

tus. Diabetes na grčkom znači protjecanje, a mel-

litus na latinskom meden, sladak kao med. Bolest

se češće javlja kod odraslih nego kod djece, no

kod odraslih se javlja u blažem obliku i ne zahtje-

va trajnu primjenu inzulina. S druge strane, kod

djece je inzulinska terapija neophodna. Bolest

nije rijetka u dječjoj dobi, a učestalost se razlikuje

u različitim krajevima i različitim etničkim skupi-

nama. Cilj liječenja dijabetesa kod djece je da bo-

lesnici uz odgovarajuću brigu provode život po-

put svojih vršnjaka. Da bi se to postiglo, roditelji i

djeca moraju biti dobro educirani o samoj bolesti

te mogućnostima njezina liječenja i kontrole. Pri

tome je jako važna međusobna suradnja članova

tima koji usko surađuju, a to su: bolesnik,

liječnik, medicinske sestre, psiholog, dijetetičar.

1.1 Definicija bolesti

Šećerna bolest ili diabetes mellitus je kronični

poremećaj metabolizma ugljikohidrata, masti,

bjelančevina, minerala i tekućine zbog apsolutnog

ili relativnog manjka inzulina. Gušterača je žlijez-

da koja luči probavne enzime, a najpoznatiji su

amilaza i lipaza (egzokrina funkcija) te inzulin i

glukagon (endokrina funkcija). Kod uredne eg-

zokrine funkcije gušterače razgrađuju se škrob,

glikogen i mast, dok održana endokrina funkcija

osigurava stabilnu vrijednost glukoze u krvi. Kod

bolesnika sa šećernom bolesti gubi se sposobnost

iskorištavanja glukoze iz krvi neophodne za stva-

ranje energije u stanicama organizma. Inzulin,

kojeg stvaraju Langerhansovi otočići (β-stanice) u

gušterači, predstavlja „ključ“ koji omogućuje ula-

zak glukoze iz krvi u stanice. Ukoliko gušterača

uopće ne proizvodi inzulin govorimo o dijabetesu

tip I. Ako gušterača ipak proizvodi inzulin ali u

nedovoljnim količinama, takav oblik bolesti nazi-

va se dijabetes tip II. Hiperglikemija je stanje ka-

da osoba ima povišenu razinu glukoze u krvi (više

od 7 mmol/L natašte, ili više od 11 mmol/L dva

sata nakon obroka), a hipoglikemija je stanje kada

je kod osobe razina šećera u krvi ispod 4 mmol/L.

1.2 Etiologija bolesti

Etiologija dijabetesa povezana je s načinom

života. Međutim, postoji povezanost između ge-

netskih čimbenika i okolinskih čimbenika za nas-

tanak dijabetesa. Genetski čimbenik bila bi genet-

ska predispozicija, odnosno osoba koja u obitelji,

užoj ili široj, ima nekoga tko boluje od dijabetesa,

veće su šanse da će ta osoba oboljeti od šećerne

bolesti. Okolinski čimbenici koji pogoduju nas-

tanku dijabetesa su virusne bolesti, stresne situa-

cije (fizičke i psihičke traume), alkoholizam, ne-

pravilna prehrana i nedovoljna fizička aktivnost.

ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA OBOLJELOG OD

ŠEĆERNE BOLESTI


Također bolesti određenih organa mogu utjecati na nastanak šećerne bolesti poput ciroze jetre i bolesti gušterače. Oboljenja od šećerne bolesti kod djece najčešće se javlja u dobi od 3 do 5 go-dina, kada djeca počinju posjećivati predškolske ustanove i vjerojatnije će razviti virusne i zarazne bolesti. Patogeni organizmi mogu ozbiljno oštetiti gušteraču koja tada ne može pravilno proizvoditi inzulin, odnosno ne proizvoditi ga uopće. Drugi razlog obolijevanja djece je povezan s pubertetom - od 13 do 16 godina, jer se u tom razdoblju tijelo djeteta intenzivno mjenja te dolazi do raznih hor-monskih promjena. Često se dijabetes tip I razvija kod djece koja su neposredno prije oboljenja od šećerne bolesti, bolovali od virusnih bolesti (vodene kozice, ospice), kod djece koja već bolu-ju od nekakve bolesti endokrinog sustava (bolesti štitnjače), s oslabljenim imunitetom te ukoliko imaju člana obitelji koji boluje od dijabetesa.

1.3 Klinička slika

Uz šećernu bolest javljaju se neki karakteristi-čni znakovi (simptomi) kao što su: učestalo mok-renje velikih količina mokraće (poliurija), po-većana žeđ (polidipsija), povećan apetit (polifagija), gubitak na težini i slabost. Poliurija nastaje zbog toga što glukoza iz krvi prelazi u mokraću koja se stvara u bubrezima. Uz veće koncentracije glukoze u krvi, veća je i količina glukoze koja prelazi u mokraću. Kod zdravih oso-ba, koncentracija glukoze u krvi je toliko mala da se ona ni ne pojavljuje u mokraći. Kod bolesnika s dijabetesom glukoza se nakuplja u velikim koli-činama u krvi, odakle se izlučuje mokraćom. Ka-ko je za izlučivanje određene količine glukoze potrebna određena količina vode, za izlučivanje većih količina glukoze mokraćom potrebna je i veća količina vode. Na taj način gubi se i mnogo vode iz tijela bolesnika. Polidipsija se pojavljuje zbog rasta koncentracije glukoze u krvi, zbog če-ga se povećava njeno izlučivanje mokraćom, a za to je potrebno sve više i više vode. Zbog tih po-većanih potreba za vodom, kod bolesnika je sve izraženija potreba za uzimanjem tekućine. Boles-nik koji boluje od dijabetesa djelomično ili potpu-no gubi sposobnost iskorištavanja glukoze, koja se zbog toga izlučuje mokraćom, te organizam ne dobiva dovoljno energije za rast, razvoj i svakod-nevne aktivnosti. Zbog toga se , kao rezultat gla-dovanja stanica apetit bolesnika povećava i on uzima sve više hrane kako bi nadoknadio gubitak glukoze urinom. Međutim, to je neuspješno, sve dok ne dobije dovoljnu količinu inzulina koji će omogućiti ulazak glukoze u stanice. Gubitak na

težini često je prisutan kod bolesnika iz razloga što organizam hranom ne dobiva dovoljno energi-je za rast i aktivnosti te zbog toga što se velike količine vode gube iz organizma mokraćom. To također doprinosi padu tjelesne težine, posebno ako se ne piju veće količine vode od uobičajenih. Slabost se javlja kod većine bolesnika a razlog tomu je što uslijed nedostatka inzulina glukoza otežano ulazi u mišićne stanice i nedovoljno ih opskrbljuje energijom. Ukoliko se simptomi bole-sti ne primjete na vrijeme te ih se zanemaruje, javlja se dijabetička ketoacidoza. Dijabetička ke-toacidoza je za život opasno stanje u kojem orga-nizam kao izvor energije ne koristi glukozu (šećer) nego sagorijeva masti, pri čemu se stvara-ju ketonska tijela. Ketonska tijela služe kao "alternativni" izvor energije i zaštitni su mehani-zam tijekom gladovanja. Budući da su ketoni ki-seli, organizam aktivira mehanizme kojima nasto-ji ispraviti povećanu kiselost (acidozu) krvi, a je-dan od njih je ubrzano i duboko disanje (Kussmaulovo disanje). Karakteristični simptomi, koji se razvijaju postupno tijekom nekoliko sati, su suhoća kože i vidljivih sluznica, mučnina, po-vraćanje, bol u trbuhu, opća slabost te poremećaj svijesti. Žeđ je redovito jako izražena, uz obilno mokrenje i dehidraciju. Mučnina, povraćanje i bolovi u trbuhu mogu pobuditi sumnju na akutni abdomen, odnosno upalu crvuljka. Kod teške di-jabetičke ketoacidoze disanje postaje naporno, čujno i duboko. Često je prisutan miris zadaha po ketonima. Ukoliko takvo stanje potraje dolazi do poremećaja stanja svijesti, koje može napredovati sve do kome.

Dijagnostičke metode pretraga

1.4.1 Jednokratno određivanje glukoze u krvi

Bolesniku se uzima venska krv (5 ml) ili kapi-larna krv (jedna kap) za brzo određivanje glukoze u krvi. Normalna vrijednost glukoze u krvi nataš-te je 4,4-6,4 mmol/L, dok je nakon jela normalna vrijednost 10 mmol/L. Dijagnoza šećerne bolesti dokazuje se nalazom GUK- od 10 mmol/L i više, bez obzira na vrijeme uzorkovanja krvi, odnosno u drugome mjerenju natašte razinom GUK-a od 6,7 mmol/L i više. Za brzo određivanje glukoze u krvi koriste se glukometri- aparati za mjerenje GUK-a s dijagnostičkim test-trakama.


1.4.2 Testovi opterećenja glukozom

Kod nekih bolesnika u ranijim fazama bo-lesti šećer u krvi normalan, a u mokraći nije pri-sutan. Tada se bolest može dijagnosticirati testo-vima opterećenja glukozom, u kojima se bolesni-ku daje određena doza šećera oralno ili parente-ralno, te se koncentracija glukoze mjeri natašte i nakon opterećenja glukozom. Bolesniku se nataš-te daje 75 g glukoze otopljene u 300 ml vode, a uzorci krvi uzimaju se u 0, 30., 60., 90. i 120. mi-nuti. Za vrijeme pretrage bolesnik treba mirovati. Dijagnostičku vrijednost imaju rezultati vađenja krvi natašte i 2 sata nakon opterećenja glukozom. Ako su vrijednosti GUK-a od 6,4-11 mmol/L, riječ je o oslabljenoj toleranciji glukoze. Osobe s takvim nalazom imaju povećan rizik od nastanka šećerne bolesti. Nasuprot tome, osobe čije su vri-jednosti testa veće od 11 mmol/L, boluju od dija-betesa.

1.4.3 Višekratno određivanje šećera u krvi – pro-fil GUK-a

Profil GUK-a je 24-satno određivanje glu-koze u krvi osobe oboljele od dijabetesa zbog od-ređivanja inzulinske terapije. Krv za određivanje GUK-a vadi se natašte, jedan sat nakon doručka, prije ručka, jedan sat nakon ručka, prije večere, prije spavanja i idući dan prije doručka.

1.4.4 Određivanje A1C hemoglobina

Određivanje A1C hemoglobina je dijagno-stička metoda pretrage u kojoj se mjeri glikozili-rani hemoglobin, odnosno količina glukoze koja je trajno vezana za hemoglobin eritrocita. Vrijed-nosti su povišene u hiperglikemiji, a određiva-njem vrijednosti A1C hemoglobina kontrolira se šećerna bolest. Njime se također procjenjuje stu-panj regulacije i povezanost razvoja bolesti s komplikacijama. Ovom metodom pretrage može se izračunati prosjek kretanja razine glukoze u krvi u posljednjih 8 do 12 tjedana, a što je razina A1C hemoglobina niža, to je bolji nadzor nad sa-mom bolesti. Normalna vrijednost je do 7.0 %. Određivanje A1C hemoglobina preporučuje se svaka 3 mjeseca.

1.4.5 Laboratorijske pretrage urina

Mjerenjem koncentracije glukoze u urinu za-pravo se na indirektan način može procijeniti koncentracija glukoze u krvi. Bubrezi propuštaju glukozu u mokraću samo ako je u krvi ima previ-še, odnosno kada koncentracija glukoze u krvi prijeđe 10 mmol/L. Za mjerenje koncentracije glukoze u mokraći koriste se posebne dijagnostič-ke test-trake. One se urone u urin, vremenski ono-liko koliko piše na uputama za korištenje i mije-njaju boju ovisno o koncentraciji glukoze prisutne u mokraći. Vrijednost se očitava pomoću skale boja koja se nalazi na pakiranju test-traka. Uspo-redbom dobivene boje sa skalom boja očitavamo kolika je približna količina glukoze u mokraći izražena u postocima. Rezultati mjerenja koncen-tracije glukoze u mokraći upućuju na kretanje koncentracije glukoze u krvi u proteklih nekoliko sati, odnosno od vremena kada je bolesnik zadnji puta mokrio.

1.5 Liječenje

Terapija inzulinom osnova je liječenja kod bolesnika koji boluju od dijabetesa tip I. Nakon što je postavljena dijagnoza šećerne bolesti, bole-snika i njegove roditelje treba podučiti o osnov-nim načinima liječenja, a to je terapija inzulinom, odgovarajuća prehrana i primjerena tjelesna akti-vnost. Liječnik ordinira vrstu i dozu inzulina. Po-stoji nekoliko osnovnih vrsta inzulina a to su: kra-tkodjelujući ili „bistri“ inzulin, srednjedjelujući i dugodjelujući inzulini. Da bi se produžilo vrijeme djelovanja inzulina, veže ga se na razne tvari koje usporavaju njegovu apsorpciju, kao što su cink i proteini (bjelančevine). Vezivanjem inzulina na tvari koje usporavaju apsorpciju stvaraju se kris-tali koji otopini daju mutniji izgled. Takvi „mutni“ inzulini su srednjedjelujući i dugodjelu-jući. Kratkodjelujući inzulin počinju djelovati već nakon 10-15 minuta nakon primjene, a najjače djeluju nakon 30-70 minuta. Učinak im se gubi nakon 3 sata. Primjenjuje se potkožno i intraveno-zno pri hitnim stanjima (hiperglikemiji, dijabeti-čkoj ketoacidozi). Srednjedjelujući inzulini djelu-ju nakon 1,5 do 2 sata nakon primjene, a najveća količina inzulina nalazi se u krvi između 8 i 10 sati nakon injiciranja. Djelovanje im prestaje na-kon 16-18 sati. Primjenjuju se obično 2 puta dne-vno uz primjenu inzulina kratkog djelovanja. Du-godjelujući inzulini primjenjuju se jednom, no najčešće dva puta dnevno i djeluju 18-24 sata. Srednjedjelujući i dugodjelujući inzulini primje-njuju se supkutano.


1.5.1 Načini primjene inzulina

Inzulinski injektori su štrcaljke u obliku olov-ke koje sadrže uloške s inzulinom, te se zbog toga mogu koristiti za davanje inzulina više puta tije-kom 24 sata. Inzulinska olovka omogućuje injici-ranje inzulina bez ponovnog punjenja prije svake primjene. U nju se umeću ulošci s inzulinom koji se, kada se isprazne, zamjenjuju novima. Isto tako se mijenjaju silikonske igle. Igle se mogu korisiti-ti više puta, a treba ih mjenjati najmanje svaka 3 dana. Na injektoru su označene jedinice doziranja inzulina koje se ne moraju preračunavati, nego samo namjestiti okretanjem skale na injektoru. Ukoliko se primjenjuje inzulin srednjeg ili dugog djelovanja, prije svakog injiciranja potrebno je injektor protresti kako bi mješavina inzulina pos-tala jednolika. Postoji još jedan način primjene inzulina a to je putem inzulinske pumpice koja se nosi na tijelu. Inzulinske pumpice preko tankog katetera postavljenog u potkožno tkivo otpuštaju inzulin prema unaprijed programiranom obrascu u kojem, na osnovu praćenja koncentracije gluko-ze u krvi, odlučuju liječnik i dobro educiran i pri-premljen roditelj ili bolesnik. Primjenom inzulin-ske pumpice izbjegava se višekratno ubadanje bolesnika, a igla s potkožnim kateterom mijenja se svakih nekoliko dana. Takva metoda primjene inzulina najsličnija je prirodnom oslobađanju in-zulina. Prednosti terapije pomoću inzulinskih pumpi temelje se na 2 osnovna načela isporuke inzulina. Stalna isporuka malih količina inzulina 24 sata na dan predstavlja bazalnu dozu, kojom se zadovoljavaju potrebe za inzulinom između obro-ka i tijekom noći. Bolus doza je veća doza inzuli-na koja se daje u trenutcima kada postoji poveća-na potrebe za inzulinom. Prvenstveno je to u vri-jeme dnevnih obroka, a u slučaju hiperglikemije moguće je dati i tzv. Korekcijski bolus. S druge strane, postoje i nedostatci ovakvog oblika prim-jene inzulina. Skuplja je od inzulinskih injektora, češće su kožne infekcije te se javlja nelagoda na mjestu u kojemu je ubodena iglica.

1.5.2 Mjesta primjene inzulina

Inzulin se primjenjuje supkutano u području: vanjske strane nadlaktice, trbuha (2 cm udaljeno od pupka), gluteusa i vanjske strane natkoljenice. Preporučuje se da se svaki put kada se primjenju-je inzulin, injicira na drugom mjestu, kako ne bi došlo do udubljenja na mjestima učestale primje-ne inzulina zbog atrofije masnog tkiva.

1.5.3 Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost predstavlja jednu od vrlo važnih mjera u liječenju i regulaciji šećerne bole-sti. Tjelesna aktivnost prvenstveno pomaže da se uz pomoć inzulina glukoza brže i lakše iskorišta-va u stanicama i koristi za energetske potrebe. Posebno je korisno nakon uzimanja većih obroka (doručak, ručak, večera) jer se na taj način spriječava nagli porast koncentracije glukoze u krvi. Ravnomjerno raspoređeni tjelesni napor ko-ristan je, uz pravilnu prehranu, i za održavanje poželjne tjelesne težine. Preporuča se da dnevna tjelesna aktivnost bude istog intenziteta svakoga dana. Ukoliko je dijabetes dobro kontroliran, mo-guće su raznolike vrste tjelesne aktivnosti poput: gimnastike, pješačenja, trčanja, tenisa pa sve do timskih sportova poput nogometa, košarke, od-bojke, rukometa... Ne preporučuju se sportovi po-put ronjenja i padobranstva.

1.6 Prehrana

Prehrana oboljelog djeteta ne bi se trebala značajno razlikovati od prehrane zdravog djeteta istog uzrasta. Prehrana bi trebala zadovoljiti sve kalorijske i hrandibene potrebe za rast i razvoj djeteta. Kod podučavanja roditelja o pravilnoj prehrani treba voditi računa o socijalnom statusu te im objasniti kako prehrana ima veliki udio u držanju bolesti pod kontrolom. Način prehrane oboljelog djeteta treba nastojati uskladiti sa sva-kodnevnom prehranom cijele obitelji, kako se di-jete ne bi osjećalo izostavljeno ili drugačije od drugih. Savjetuje se da udio ugljikohidrata od u-kupnog dnevnog energetskog unosa bude 50-60%. Unos bjelančevina trebao bi biti 15-20% od ukupnog energetskog unosa a unos masti 25-30%. Broj obroka u toku dana, svaki dan bi trebao biti isti. Uz 3 glavna obroka (doručak, ručak, večera) djeca oboljela od šećerne bolesti trebali bi imati i 2 međuobroka. Iz prehrane valja izostaviti kon-centrirane ugljikohidrate poput meda, pekmeza, slatkiša. Treba ograničiti uzimanje masnoća živo-tinjskoga pordrijetla te općenito izbjegavati pri-premanje jela s mnogo masnoća. Broj kalorija koji je potreban djetetu može se izračunati po-moću formule: kcal/kg tjelesne težine = 90 – (3 x dob u godinama), kcal/dan = kcal/kg tjelesne teži-ne x težina u kg. Prvo se izračuna broj kilokalori-ja na kilogram tjelesne težine bolesnika i to tako da se od broja 90 oduzme umnožak broja 3 i broja godina života bolesnika.


Nakon toga se broj izračunatih kcal/kg pom-noži s tjelesnom težinom bolesnika i dobije se broj dnevno potrebnih kilokalorija.

Primjer za dijete od 11 godina čija je tjelesna težina 38 kg:

kcal/ kg = 90 – (3x11) = 57 kcal kcal/dan = 57 x 38 = 2166 kcal/dan

1.6.1 Glikemijski indeks

Glikemijski indeks u postocima pokazuje kojom brzinom raste koncentracija glukoze u krvi nakon uzimanja različitih namirnica. Glikemijski indeks obroka koji sadržava različite vrste namirnica mo-že se odrediti prema glikemojskoj indeksu svake od namirnica posebno. Nasuprot tome, nekada takva metoda i nije pouzdana jer dodatak masti u hrani usporava brzinu apsorpcije ugljikohidrata. Hrana koja sadrži šećer koji se brzo apsorbira, ali ga ima u malim količinama, ima nizak glikemijski indeks, pa ju je potrebno uzeti u velikim količina-ma ukoliko želimo povećati koncentraciju gluko-ze u krvi. Preporuča se prije spavanja uzeti namir-nice s nižim glikemijskim indeksom kako bi se smanjio rizik od pojave hipoglikemije tijekom noći. S druge strane, u liječenju hipoglikemije trebalo bi koristiti namirnice s visokim glikemij-skim indeksom kao što su zašećereni sokovi i bomboni dekstroze. U ovom slučaju mlijeko i čo-kolada ne bi trebali biti prvi izbor liječenja jer sporo podižu koncentraciju glukoze u krvi boles-nika. Za parametar usporedbe uzima se povišenje glukoze u krvi koji izaziva jednokratno unošenje 50 g glukoze u čistom obliku.

1.6.2 Podjela namirnica po grupama

Prvu grupu čine mlijeko i zamjene za mlijeko. To su najjeftinije namirnice koje su bogate bje-lančevinama životinjskog podrijetla, neophodnim za rast i razvoj organizma. Uvijek mogu u jelov-niku zamijeniti meso. Uz bjelančevine, sadrže i mineralne soli, ugljikohidrate i vitamine. Druga grupa je meso i zamjene za meso. U ovu grupu spadaju sve vrste mesa, mesnih prerađevina, ribe i jaja. Iako su dosta skup izvor bjelačevina, svaka-ko ih treba kombinirati s mlijekom i mliječnim proizvodima. Ribu bi trebalo češće uvrštavati u jelovnik bolesnika oboljelih od šećerne bolesti jer je bogat izvor bjelančevina, a sadrži manje masti od mesa. Jaja uz mliječne proizvode, spadaju u najjeftinije namirnice bogate bjelančevinama. Pri konzumaciji jaja više treba konzumirati bjelanjak, jer žumanjak ima puno kolesterola. Treću grupu čine kruh i zamjene za kruh. Ova grupa namirnica

najbogatiji je izvor ugljikohidrata. Pored ugljiko-hidrata sadrže još i bjelančevine, masti, mineralne soli i vitamine. U ovoj grupi se nalaze sve vrste kruha i proizvoda od žitarica (tjestenina), povrće koje sadrži škrob (krumpir) i riža. Povrće je četvr-ta skupina namirnica i trebalo bi predstavljati naj-veću količinu hrane koju će bolesnik sa šećernom bolešću konzumirati dnevno. U ovu grupu svrsta-ne su sve vrste povrća osim onog koje sadrže ve-like količine ugljikohidrata. Konzumira se u obli-ku variva i različitih salata. Voće čini petu skupi-nu namirnica u koju spadaju sve vrste svježeg, suhog ili konzerviranog voća bez dodatka šećera, te voćni sokovi bez dodatka šećera. Pored uglji-kohidrata voće sadrži bjelančevine, masti, mine-ralne soli, vitamine i celulozu. Voće prvenstveno treba konzumirati svježe, a može se poslužiti i kao zamjena za desert. Šesta i posljednja skupina namirnica su masnoće i zamjena za masnoće. Na-mirnice iz ove grupe sadrže različite količine ko-lesterola, zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Prednost u korištenju imaju sve vrste biljnih ulja kao što su maslinovo, suncokretovo i sojino ulje.

1.7 Epidemiologija

Šećerna bolest se naziva globalnom epidemi-jom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste iz go-dine u godinu. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i sma-njena tjelesne aktivnosti. Svjetske procjene govo-re da 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 go-dina živi sa šećernom bolešću. Čak polovica obo-ljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje. Među nešto više od 4 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina. U Eu-ropi od šećerne bolesti boluje 59 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina. Prema podacima Cro-Diab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hr-vatskoj je u 2019. bilo 315.298 osoba oboljelih od šećerne bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postav-ljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je uku-pan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 5.4% u 2018. godini.


2. CILJ RADA

Cilj rada je provođenje zdravstvene njege kod djeteta iz Prikaza slučaja, oboljelog od dijabetesa melitusa tip 1, uočavanje i prepoznavanje promje-na u vanjskom izgledu, stanju svijesti, stanju uh-ranjenosti, stanju kože i sluznice, vitalnim znako-vima, izlučevinama, pokretljivosti, osobnoj higi-jeni i prehrani te zdravstvenu njegu usmjeriti ka ublažavanju i/ili otklanjanju poteškoća.

PRIKAZ SLUČAJA

3.1 Stanje djeteta pri prijemu

Djevojčica N.N. u dobi od 11 godina, rođena 06.01.2009. godine, primljena na Odjel endokri-nologije, Klinike za Pedijatriju, Kliničkog bolni-čkog centra Osijek. Djevojčica je primljena hit-nim prijemom 17. travnja 2020. godine s klini-čkom dijagnozom Ketoacidosis diabetica, Diabe-tes mellitus tip I (novootkriveni). Iz priloženih Podataka o djetetu saznala sam da je drugo dijete u peteročlanoj obitelji, majka (35 g.), boluje od autoimuna tireoiditisa i celijakije, otac (36 g.), zdrav, sestra (12 g.) i brat (5 g.), oboje zdravi, djed po majci je bubrežni bolesnik. Rođena iz druge kontrolirane i uredne trudnoće, porod u ter-minu, prirodnim putem. RM. 3950 g, RD. 53 cm, AS 10/10. Imala novorođenačku žuticu koja je bila tretirana fototerapijom. Dojena 4 mjeseca, a nakon toga adaptirano mlijeko uz mješovitu preh-ranu uvedenu sa 6 mjeseci starosti. Redovito je cijepljena i primala je antirahitičnu profilaksu. Vodene kozice preboljela u dobi od 5 godina. O-sim toga nije teže bolovala. Alergije nema. Sadaš-nja bolest počela je tjedan dana prije prijema na Odjel sa pojačanim žeđanjem i učestalijim mokre-njem uz znakove respiratornog infekta zbog čega je pregledana u nadležnoj ambulanti. Od pretraga učinjeni su laboratorijski nalazi u kojima je regis-trirana hiperglikemija (GUK 21,1 mmol/L) uz glikozuriju i ketonuriju te se pod slikom početne dijabetičke ketoacidoze upućuje na Kliniku za pedijatriju. Djevojčica pri prijemu pri svijesti, kontaktibilna, blijeda, tahikardna, frekvencija pulsa 148/min, tahiponična, frekvencija disanja 31/min, subfebrilna 37,5 ᵒC (temperatura mjerena tubarno), RR 122/77 mmHg, ima zadah na ace-ton. Tjelesna težina 38,2 kg, tjelesna visina 155,5 cm. Inače imala dobar apetit, jede krutu hranu. Uzima 3 glavna obroka. Uzima 1,5 l tekućine

dnevno. Koža bez osipa i petehija, jezik suh. Pos-ljednjih tjedan dana pojačano mokri, urin je svjet-lije boje, ima miris. Genitalna regija crvena, koža oštećena. Prije hospitalizacije nije koristila terapi-ju. Po prijemu ordinirana je parenteralna rehidra-cijska i iv. inzulinska i antimikrobna terapija.

3.2 Stanje djeteta od dana prijema do dana praćenja

Stanje djevojčice u dobi od 11 godina primlje-ne 17. travnja 2020. godine na Odjel endokrinolo-gije, počinjem pratiti 20. travnja 2020. godine. Od prijema do dana početka praćenja djevojčica je u Klinici za Pedijatriju KBC-a Osijek provela 3 da-na. Navodi da ima dobar apetit, jede krutu hranu. Tijekom dosadašnje hospitalizacije, uzima 3 glav-na obroka dnevno uz dva međuobroka. Navodi kako inače ne jede zdravo te joj je teško pridrža-vati se režima liječenja. Prema nomenklaturi dije-ta KBC-a Osijek, djevojčica je na „B“ (dijabetičkoj) dijeti koja sadrži 2100 kcal dnevno. Ne voli hranu koju dobije na odjelu i ne pojede cijeli obrok, ne voli jesti povrće, nedostaju joj slatkiši i grickalice. Mokri 4-6 puta na dan bez poteškoća. Navodi da otkad je u bolnici loše spa-va i nije navikla na buku i vrućinu u prostoriji te spava 4-5 sati tijekom noći. Budi se zbog kontrole GUK-a tijekom noći. Zbog toga djevojčica navo-di da se osjeća umorno i iscrpljeno. Vezano uz osnovnu bolest zbog koje je hospitalizirana, dje-lomično je usvojila osnovna znanja, osim što je nešto više uplašena kod mjerenja razine GUK-a. Od dana prijema do dana praćenja od terapije uzi-ma Levemir 6 i.j. ujutro, 3 i.j. navečer, Novorapid za obroke prema izmjerenom GUK-u i unosu ug-ljikohidrata. Regulirana je prehrana prema savjetu nutricioniste. Ordinirana Mupiron mast 20mg/g perigenitalno.


3.3 Stanje djeteta tijekom provođenja zdrav-stvene njege

Djevojčica N. N. rođena 06. 01. 2009. god. u dobi od 11 godina, tjelesne težine 38,2 kg, tjeles-ne visine 155,5 cm, BMI 15,8 (pothranjenost). Koža je bila blijeda tijekom svih dana praćenja, a jezik suh samo prvi dan praćenja. Odlična je uče-nica 5. razreda osnovne škole, zadovoljna odnosi-ma s roditeljima i vršnjacima. Navodi kako joj nije teško obavljati školske obaveze. Psihomotor-ni razvoj uredan. Tijekom provođenja zdravstve-ne njege djevojčica je bila eukardna, frekvencija pulsa kretala se od 65 do 70/min., eupnoična, fre-kvencija disanja 17/min. Vrijednosti krvnog tlaka tijekom provođenja zdravstvene njege kretale su se od 120/70 mmHg do 120/80 mmHg (RR kon-gruentan, mjeren na desnoj ruci u sjedećem polo-žaju). Djevojčica je tijekom provođenja zdrav-stvene njege bila afebrilna, a vrijednosti tempera-ture kretale su se od 36,5 do 37 ᵒC (mjerena tubar-no). Obavljala nuždu u toaletu, ima 1 stolicu sva-kodnevno poslije doručka, a ponekad i poslije ru-čka, ovisno što je taj dan jela. Mokrila 4-6 puta na dan bez poteškoća. Tijekom provođenja zdrav-stvene njege, djevojčica se svakodnevno bolje osjećala te nije bila iscrpljena zbog buđenja tije-kom noći zbog kontrole razine GUK-a. Djevojči-ca je suradljiva, emocionalno topla, komunikativ-na i socijalno poželjnog ponašanja. Što se tiče higijenskih navika, redovito obavlja osobnu higi-jenu. Tuširala se svaku večer toplijom vodom i gelom za tuširanje, kosu pere šamponom i regene-ratorom. Svakodnevno presvlačila čisto rublje, posjeduje kompletan pribor za higijenu. Češće obavljala osobnu higijenu genitalne regije zbog oštećenja kože (ujutro i navečer). Svakodnevno se pet puta kontrolira razina glukoze u krvi, ujutro kontrolira urin test-trakama (glukoza i ketoni). Od dijagnostičkih postupaka učinjena je biokemijska analiza urina, urinokultura, ABS, biokemijske analize krvi - CRP, kompletna krva slika, transa-minaze, urea kreatinin, feritin, kolesterol, triglice-ridi, hormoni štitnjače, ultrazvuk abdomena i štit-njače. Djevojčica je također pregledana od strane psihologa i oftalmologa – nalaz uredan. Od tera-pije uzima Levemir 6 i.j. s.c. ujutro, 3 i.j s.c. na-večer, Novorapid s.c. za obroke s obzirom na izmjerenu koncentraciju GUK-a i unosu ugljiko-hidrata. Također koristi Mupiron mast 20 mg/g perigenitalno, 2x dnevno perkutano, ujutro i na-večer prije spavanja.

4. ZDRAVSTVENI ODGOJ

Tijekom hospitalizacije djeteta potrebno je educirati dijete i roditelje o pravilnom načinu mjerenja glukoze u krvi, primjene terapije inzuli-nom, pravilnoj prehrani, primjerenoj tjelesnoj ak-tivnosti, važnosti održavanja osobne higijene te o važnosti redovitih kontrola kod pedijatra endokri-nologa. Također je važno upoznati roditelje i dije-te o mogućim komplikacijama šećerne bolesti, kako ih prepoznati, a u najboljem slučaju kako ih prevenirati. Kod djeteta je moguća pojava hipog-likemije i hiperglikemije te sam roditeljima uz suradnju s medicinskom sestrom sa odjela objas-nila osnovne simptome koji ukazuju na pojavu komplikacija hiperglikemije kao što su slabost, brzo umaranje, povećana žeđ, razdražljivost, uče-stalo mokrenje. Simptomi hipoglikemije na koje sam ih upozorila su smanjen apetit, umor, teško disanje i znojenje. Što se tiče mjerenja glukoze u krvi, roditeljima sam ukazala na važnost redovi-tog i pravilnog mjerenja GUK-a. Demonstrirala sam tehniku mjerenja glukoze u krvi te im usput objašnjavala postupak. Značaj redovitog mjerenja GUK-a je taj kako bi znali koliko inzulina treba primjeniti djetetu te zbog samog praćenja tijeka šećerne bolesti. Zbog straha koji je prisutan kod djevojčice što se tiče mjerenja razine glukoze u krvi, objasnila sam joj kako je to vrlo važno zbog držanja bolesti pod kontrolom i kako bi se sprje-čio nastanak komplikacija te da mora biti hrabra i da će se vremenom naviknuti na taj postupak. Pravilnost mjerenja je važna kako bi dobili što točnije izmjerene vrijednosti GUK-a. Ruke mora-ju biti čiste i suhe, a pogotovo jagodice prstiju, bez prisutnosti vode ili alkohola za dezinfekciju jer bi u tom slučaju došlo do lažnog očitavanja šećera u krvi. Educirala sam roditelje o pravilnoj primjeni inzulina, tehnici i mjestima na kojima se primjenjuje inzulin. Medicinska sestra objasnila je roditeljima i djetetu kako je poželjna umjerena tjelesna aktivnost te da je i to, uz inzulin, jedan od važnijih čimbenika koji drže samu bolest pod kontrolom, kao i tjelesnu težinu. Prehrana se ne bi trebala bitno razlikovati od prehrane ostatka obi-telji, treba konzumirati različite vrste namirnica, neke smanjeno poput koncentriranih ugljikohidra-ta (džem, med, slatkiši), a ostale ujednačeno radi što boljeg rasta i razvoja djeteta (ugljikohodrati,bjelančevine), unositi masti bilj-nog podrijetla a smanjiti unos masti životinjskog podrijetla. Informirala sam roditelje o slatkišima koji sadrže umjetna sladila koje smije konzumira-ti osoba oboljela od šećerne bolesti te tako nadok-naditi nedostatak slatkiša koje djevojčica voli


konzumirati. Uputila sam roditelje u važnost redovitih liječničkih kontrola te im je medicinska sestra dala upute kada će biti sljedeća i kod kojeg liječnika.

5. ZAKLJUČAK

Tijekom provođenja praktičnog dijela završ-nog rada na Klinici za Pedijatriju, Kliničkog bol-ničkog centra Osijek, pratila sam dijete N.N., sta-ro 11 godina, s dijagnozom dijabetes melitus tip I. Tijekom djetetova boravka u bolnici, provođe-njem zdravstvene njege, edukacijom i intervenci-jama zadovoljene su sve potrebe djeteta za zdrav-stvenom njegom i skrbi. Dijete je tijekom hospita-lizacije bilo dobrog općeg stanja, dobrog raspolo-ženja, usvojivši sve potrebne vještine u skladu s uzrastom djeteta. Provedbom njege, higijene, pre-hrane, zdravstvenog odgoja, primjene terapije i promatranjem djeteta, po završetku edukacije pla-niran je otpust kući uz prisustvo roditelja u skladu s liječničkim uputama . Roditelji i dijete će biti educirani što se tiče svih aspekata zdravstvene njege čime su zadovoljeni ciljevi zdravstvene nje-ge i odgoja.

6. LITERATURA

Malčić, I. i Ilić, R., Pedijatrija sa zdravstve-

nom njegom djeteta, Školska knjiga, Za-

greb, 2009.

Broz, Lj., Budisavljević, M., Franković, S.,

Zdravstvena njega 3, Školska knjiga, Za-

greb, 2009.

Dumić, M., Šećerna bolest u djece, 4. izd.,

Nakladništvo Cro-graf, Zagreb, 2011.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dostupno

na adresi: https://www.hzjz.hr/sluzba-

epidemiologija-prevencija-nezaraznih-

bolesti/odjel-za-koordinaciju-i-provodenje

-programa-i-projekata-za-prevenciju-

kronicnih-nezaraznih-bolest/dijabetes/.

Datum pristupa: 23. 4. 2020. g.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga, dostupno

na adresi: http://www.dijabetes.hr/o-

dijabetesu. Datum pristupa: 25. 4. 2020. g.

https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-koordinaciju-i-provodenje-programa-i-projekata-za-prevenciju-kronicnih-nezaraznih-bolest/dijabetes/





http://www.dijabetes.hr/o-dijabetesu

http://www.dijabetes.hr/o-dijabetesu


Učenica: Patricija Puljak, 5.s1

Mentorica: Marijana Jaman Galeković, mag. med. techn.

1. UVOD

1.1. Trudnoća

Trudnoća (graviditet, gestacija) je razdoblje

ženina života kada nosi oplođeno jajašce koje se

nidira, raste i razvija. Trudnoća traje 280 dana, to

jest 40 tjedana ili 10 lunarnih mjeseci, odnosno,

devet kalendarskih mjeseci. Trudnoća može zavr-

šiti: ranim pobačajem (do 16. tjedna), kasnim po-

bačajem (od 16. do 22. tjedna), ranim prijevreme-

nim porođajem (od 22. do 32. tjedna), kasnim pri-

jevremenim porođajem (od 32. do 37. tjedna),

ročnim porođajem (od 37. do 42. tjedna) te zakaš-

njelim porođajem nakon 42. tjedna, a takva se

trudnoća naziva prenešenom trudnoćom

(graviditas serotina) (1). Na genitalnim organima

u trudnoći, pod djelovanjem hormona, posebice

progesterona, nastaju znatne promjene. Pojačava-

ju se sukulentnost i prokrvljenost (hiperemija)

sluznice cerviksa, vulve i vagine te se pojavljuje

specifična modroljubičasta boja sluznice

(Chadwickov znak). Cerviks se smekša zbog po-

većane količine glikozaminoglikana, tj. kolagena

tijekom trudnoće, da bi se potkraj trudnoće skra-

ćivao, centrirao, bitno smekšao, a vanjsko i unut-

rašnje ušće otvaralo, što nazivamo cervikalnom

maturacijom, odnosno zrelošću cerviksa. Izražen

je pojačani, gusti sluzav iscjedak (mukoreja). Ma-

ternica se poveća do 1 kg, miometrij postane ede-

matozan i hiperemičan. Na kraju trudnoće mater-

nica je uzdužnoovalnog (ovoidnoga) oblika. Na

adneksima se vidi hiperemija uteroadneksalnoga

krvožilnoga spleta. Dojke su napete, proliferira

tubularni epitel i povećavaju se žlijezde (1). Trud-

nica se može poroditi vaginalnim putem (per vi-

as) i carskim rezom (sectio caesarea).

1.2. Porođaj

Porođaj (partus) je istiskivanje produkata

začeća, fetusa i sekundina, od 22. tjedna trudnoće.

S obzirom na početak, porođaj može biti spontan

(partus spontaneus) i izazvan (partus inductus).

Ovisno o vremenu početka porođaja, može biti

prijevremen (partus praetemporarius) i ročan

(partus a tempore) te zakašnjeli (partus posttem-

porarius). Porođaj može trajati vrlo kratko

(multipare, malo čedo, prijevremeni porođaj) i

tada se naziva partus praecipitatus. Porođaj može

trajati duže od predviđenoga vremena te se naziva

partus protractus (1). U porođaju sudjeluju tri

čimbenika koji omogućuju normalan mehanizam

porođaja: porođajni kanal, porođajni objekt i po-

rođajna snaga. Porođajni kanal građen je od me-

kog i koštanog dijela. Meki porođajni kanal je

vezivno-mišićna cijev, a čine ga donji maternični

segment, rodnični dio vrata maternice, rodnica,

stidnica i međica. Koštani dio porođajnog kanala

je zdjelica. Ulaz u zdjelicu je poprečno ovalan,

sredina zdjelice je okrugla, a njezin izlaz uzdužno

ovalan, s promjerima od 11,5 do 13 cm, pa je po-

rođajni kanal poput valjka, blago savijen prema

naprijed. Mjerenje (menzuracija) zdjelice naziva

se pelvimetrijom i ubraja se u vanjsku opstetričku

pretragu.

ZDRAVSTVENA NJEGA BABINJAČE NAKON

CARSKOG REZA


Obavlja se zdjeličnim šestarom, tzv. Pelvimet-

rom, radi pravodobnog uočavanja eventualnih

nepravilnosti. Vanjske mjere zdjelice jesu: distan-

tia interspinalis (razmak između desne i lijeve

spine ilijake anterior superior) = 24- 26 cm, dis-

tantia intercristalis (razmak između bočnih grebe-

na ilijačnih kosti) = 28 cm, distantia intertrochan-

terica (razmak između trohantera major na lijevoj

i desnoj berenoj kosti) = 32 cm (1).

Porođajni objekt jesu dijete i sekundine.

Glavni je porođajni objekt dijete koji svojim drža-

njem (habitus) poprima valjkast izgled, te se tako

adaptira na porođajni kanal. Na djetetovoj su gla-

vici velika i mala fontanela, te promjeri

(dijametri) i šavovi (suturae) koji su nam orijenta-

cijske točke u porođaju (1).

Trud je elektromehanički fenomen, kontrak-

cija miometrija koja nastaje kao reakcija na pod-

ražaj receptora. Na receptore djeluju prostaglandi-

ni, estrogeni, progesteron i oksitocin. Osim toga,

na nastanak truda djeluje pritisak vodeće česti na

donji maternični segment i porciju. Kontrakcije

nastaju u gornjem materničnom segmentu

(kontrakcijski dio), a šire se prema donjem seg-

mentu (distrakcijski dio) koji se potom širi (1).

1.3. Prekomjerni (ubrzani) rast djeteta

Prekomjerni ili ubrzani fetalni rast karak-

terizira ubrzani rast ploda za gestacijsku dob. No-

vorođenče nazivamo hipertrofičnim djetetom

(fetus hypertrophicus). Uzroci rađanja hipertrofič-

noga djeteta najčešće su dijabetes majke te pre-

komjerna prehrana majke u trudnoći. Dijagnoza

se postavlja na osnovi rasta udaljenosti FS

(fundus - simfiza) i ultrazvučnom biometrijskom

pretragom. Prije očekivanog porođaja, svakako

treba procijeniti fetalnu težinu i, ako je čedo mak-

rosomno te ako postoji fetopelvina disproporcija,

trudnoću svakako treba završiti carskim rezom jer

je vaginalni porođaj rizičan za dijete zbog peri-

partalnih ozljeda (distocija ramena, prijelomi klju-

čnih kostiju, zastoj glavice na izlazu, češće asfi-

ksije i intrakranijska krvarenja) (1).

1.4. Carski rez

Carski rez (sectio caesarea- SC) jest opera-

cija laparotomije (otvaranja prednje trbušne sti-

jenke, histerotomije (otvaranja maternice), eks-

trakcije djeteta i sekundina, šivanja histerotomije

i laparotomije. Carski rez može biti programiran

( SC electiva), ponovljen (SC iterata), hitan (SC

urgenta) i na umirućoj/mrtvoj ženi radi spašava-

nja djeteta (SC in mortua). Carski rez je medicin-

ski indiciran ili je ponekad jedina mogućnost po-

roda kada postoji disproporcija u veličini između

majčine zdjelice i fetalne glave, prijevremeno od-

ljuštenje (abrupcija) ili insuficijencija posteljice,

poprečni položaj djeteta, stav zatkom, placenta

previja (nisko nasjela posteljica), prestanak trudo-

va ili promjene u kucajima fetalnog srca tijekom

spontanog poroda koji ukazuju na fetalnu patnju

(1). Carski se rez može izvoditi u općoj ili regio-

nalnoj anesteziji (epiduralna, spinalna). Opća ane-

stezija podrazumijeva primjenu niza lijekova koji

organizmu osiguravaju potpunu odsutnost svijesti

i boli uz potreban stupanj mišićne relaksacije tije-

kom operacije. Spinalna anestezija je tehnika pri

kojoj se lokalni anestetik preko igle za lumbalnu

punkciju uštrcava u cerebrospinalni likvor, a epi-

duralna anestezija je tehnika pri kojoj se anestetik

uštrcava u epiduralni prostor (2).


1.4.1. Indikacije za carski rez

Indikacije za carski rez mogu biti apsolutne

i relativne. Apsolutne indikacije za carski rez mo-

gu biti: sužena zdjelica, poprečni položaj, placen-

ta previja, akutna hipoksija/asfiksija ploda, feto-

pelvina disproporcija, prijeteća ruptura maternice.

Relativne indikacije mogu biti: gestacijski dijabe-

tes uz veliko čedo, teška preeklampsija, hipoksija

djeteta, nezrelost cerviksa, višeplodna trudnoća

uz stav zatkom prvoga fetusa, stav zatkom, prene-

šenost s neuspjelom indukcijom porođaja (1).

1.5. Babinje

Nakon završetka četvrtoga porođajnog doba

nastupa doba babinja (puerperij), a rodilja se ota-

da naziva babinjačom (puerperom). Babinje ili

puerperij poslijeporođajno je razdoblje od šest

tjedana u kojem postupno nestaju genitalne i eks-

tragenitalne promjene uzrokovane trudnoćom i

porođajem. U babinju nastaje nekoliko promjena:

involucija genitala, pojava lohija ili perila, lakta-

cija i amenoreja (1).

Involucija genitalija je proces u kojem se

unutrašnji organi, ponajprije maternica, vraćaju u

stanje u kojem su bili prije trudnoće (1).

Lohije ili perila je iscjedak u babinjača. Či-

ne ga deskvamirane endometrijske stanice, sirasti

premaz s djetetove kože, leukociti, makrofagi i

bakterije pa je stoga izrazito infektivan. Nakon

porođaja iscjedak je krvav (lochia cruenta), a po-

tom sukrvav (lochia rubra). Poslije je smeđ

(lochia fusca) i žut (lochia flava). Nakon desetak

dana lohije su bjelkaste boje (lochia alba), a po-

tom potkraj babinja, kada se endometrij već pot-

puno regenerirao, postaju serozna (lochia serosa)

(1).

Laktacija je proces stvaranja i izlučivanja

mlijeka u babinju. Nakon porođaja pada koncen-

tracija estrogena i progesterona, a raste koncen-

tracija prolaktina koji djeluje na mliječne žlijezde

u kojima se stvara mlijeko (mamogeneza). Galak-

topoeza jest održavanje postojeće laktacije u babi-

nju koja pak održava galaktokinezu, odnosno traj-

no izlučivanje mlijeka. Oksitocin koji se izlučuje

u procesu laktacije izaziva puerperijske kontrak-

cije maternice i time pospješuje involuciju mater-

nice. Babinjača može dojiti svoje dijete kao i na-

kon porođaja rodničkim putem (1).

Izostanak mjesečnice (amenoreja) uvjetovan

je prolaktinom koji inhibira ovulaciju (1).

Babinjača se ustaje iz kreveta prvi dan na-

kon operacije (što ovisi o njezinu općem stanju i

vrsti anestezije), stolicu mora imati najkasnije

treći dan. Prva spontana stolica pojavljuje se naj-

kasnije treći dan nakon porođaja, a zatim redovito

svaki dan (1).

Danas se postavljaju resorptivni šavovi pa

se babinjača otpušta kući najčešće 3. - 4. poslijeo-

peracijskog dana, uz upute (1).


2. CILJ RADA

Cilj je rada planirati postupke sestrinske

skrbi kod babinjače iz Prikaza slučaja, pod dijag-

nozom Graviditas hbd. 39+6, Macrosomia fetalis,

Primigravida, Primipara zbog nadzora i dovršetka

trudnoće, Sectio Caesarea electiva, na indikaciju:

disproportio cephalopelvinea. Cilj je objasniti pri-

mjenu odabranih postupka usmjerenih na rješava-

nje problema i zadovoljavanje potreba uvažavaju-

ći holistički pristup, objasniti aktivnosti medicin-

ske sestre u zdravstvenom odgoju trudnice/

babinjače te objasniti provedbu zdravstvene njege

u skladu s načelima, standardima, etičkim kodek-

som i zakonskim propisima.

3. PRIKAZ SLUČAJA

3.1. Stanje trudnice prije dolaska u bolni-

cu

Pacijentica E.R., rođena 1998. godine, prim-

ljena je u ponedjeljak 20. travnja 2020. godine na

Zavod za fetalnu medicinu i opstetriciju s dijag-

nozama: Graviditas hbd. 39+6, Macrosomia feta-

lis, Primigravida, Primipara zbog nadzora i dovr-

šetka trudnoće. Došla je u trudničku ambulantu u

pratnji supruga zbog kontrakcija koje osjeti sva-

kih 15 - 20 minuta. Pacijentica je udana i živi sa

suprugom. Po zanimanju je recepcionarka, ali ne

radi u struci. Iz razgovora s pacijenticom sazna-

jem sljedeće podatke. Navodi kako joj otac boluje

od hipertenzije, ostale bolesti ne spominje. Kao

dijete, preboljela je vodene kozice. Negira alergi-

je na lijekove i ostale alergene. Ne puši i ne kon-

zumira alkohol. Prva menstruacija bila je s 14 go-

dina. Navodi da su menstrualni ciklusi redoviti,

menstrualno krvarenje traje 5 - 6 dana te osjeća

bol samo prvi dan, intenzitet krvarenja je u grani-

cama normale. Ginekološke preglede je obavljala

redovito, tj. jednom godišnje. Posljednja menstru-

acija bila je 19. srpnja 2019. godine. Navodi da je

osjećala mučninu, povremeno je povraćala i sme-

tali su joj intenzivni mirisi. Trudnoća joj je

utvrđena u desetom tjednu trudnoće kada je na-

pravljen prvi pregled kod ginekologa. Pacijentica

je odlazila na redovite preglede i kontrolirala tru-

dnoću kod ginekologa, ukupno 9 opstetričkih pos-

jeta i 5 UZV pregleda. U razgovoru navodi da joj

je prehrana tijekom trudnoće bila raznovrsna te da

je bila sklona slatkišima koje je konzumirala i vi-

še od 5 puta na dan. Tijekom trudnoće dobila je

20 kg na težini . Od tekućine pila je vodu i mlije-

ko, a kavu je u početku trudnoće izbjegavala zbog

mučnine. Pila je 1,5 l vode na dan. Saznajem da

je povremeno imala poteškoća s eliminacijom sto-

lice, stolica svaka 3 dana. Pacijentica misli kako

je uzrok tome čokolada kojoj nije mogla odoljeti.

Mokrila je 5 - 6 puta dnevno te nije primjećivala

promjene u boji urina. Navodi da je tijekom trud-

noće bila umjereno aktivna, obavljala je lakše

kućanske poslove, a svemu ostalom joj je poma-

gao suprug. Pacijentica mi navodi da nije imala

poteškoća s usnivanjem tijekom trudnoće, obično

je spavala na boku s jastukom između nogu. Obi-

čno je išla spavati oko 22 sata i budila se oko 7

sati ujutro. Od odjeće je obično nosila široke pa-

mučne haljine jer se u njima, kako kaže, najudob-

nije osjećala. Osobnu higijenu obavljala je samos-

talno, ali joj je problem stvarala visina kade pri

čemu joj je suprug pomogao. Navodi kako je ko-

munikativna osoba, da su joj obitelj i suprug naj-

veća podrška u životu te da se uz njih osjeća ispu-

njenom i sretnom. Za religioznost navodi:

„Vjerujem u Boga, idem povremeno u Crkvu, ali

nisam previše religiozna.“


3.2. Stanje trudnice pri prijemu

Dana 20. travnja 2020. na Zavod za fetalnu

medicinu i opstetriciju, Klinike za ginekologiju i

opstetriciju KBC-a Osijek, prima se trudnica E.

R. u 40. tjednu trudnoće, rođena 1998. godine s

dijagnozom Graviditas hbd. 39+6, Macrosomia

fetalis, Primigravida, Primipara zbog nadzora i

dovršetka trudnoće. Dolazi u trudničku ambulantu

u pratnji supruga zbog kontrakcija koje osjeća

svakih 15 - 20 minuta. Iz razgovora s pacijenti-

com i iz medicinske dokumentacije, saznajem

kako je trudnica pri prijemu svjesna i orijentirana

u vremenu i prostoru, disanje je u mirovanju eup-

noično te bez patoloških promjena. Vrijednost

krvnog tlaka pri prijemu je iznosila: sistolički 130

kPa i dijastolički 75 kPa, vrijednost tjelesne tem-

perature mjerene aksilarno: 36°C, frekvencija pul-

sa 85 otkucaja/minuti. Pacijentici je pri prijemu

izmjerena tjelesna visina: 165 cm i tjelesna težina

87 kg. Tijekom trudnoće je dobila 20 kg na težini.

Mjerenjem zdjelice su utvrđene sljedeće mjere;

24 cm – 27 cm – 31 cm koje ukazuju na fetopel-

vinu disproporciju, a opseg trbuha je 113 cm.

Trudnica je pokretna, aktivno zauzima položaje.

Pri prijemu je učinjen ginekološki pregled i amni-

oskopija, UZV pregled (glavica, posteljica straga

u fundusu) i kardiotokografija. Lokalni nalaz:

rodnički dio 1/3 članka, ušće otvoreno 1 poprečni

prst, vodenjak održan, ASC mliječna plodova vo-

da. Konzilij liječnika odlučuje kako će se sljedeći

dan učiniti elektivni carski rez zbog rađanja mak-

rosomnog djeteta i fetopelvine disproporcije

(apsolutne indikacije za carski rez).

3.3. Stanje pacijentice tijekom provođe-

nja zdravstvene njege

Pacijenticu E.R. počinjem pratiti dana 20.

travnja 2020., pri prijemu na Zavod za fetalnu

medicinu i opstetriciju, Klinike za ginekologiju i

opstetriciju KBC-a Osijek i prestajem je pratiti 5.

poslijeoperacijski dan kada je otpuštena s odjela.

3.3.1. Opća prijeoperacijska priprema

Svrha pripreme pacijentice je osigurati joj

najbolju moguću fizičku, psihološku, socijalnu i

duhovnu spremnost na kirurški zahvat. Opću

prijeoperacijsku pripremu čine fizička i psihička

priprema.

3.3.1.1. Psihološka priprema

Psihološku pripremu pacijentice za zahvat

počinje liječnik ginekolog koji je postavio indika-

ciju za operacijski zahvat. Uloga medicinske ses-

tre u psihološkoj pripremi je održavanje dobre

komunikacije s pacijenticom, uključiti je u plani-

ranje i provođenje zdravstvene njege. Ako posto-

ji, umanjivati strah i nesigurnost na način da će se

pacijentici objasniti sve što želi znati, a najbitnije

je stvoriti odnos povjerenja.

3.3.1.2. Fizička priprema

Pacijentici su sve pretrage obavljene zapri-

manjem na odjel. Opće pretrage i priprema za sve

zahvate je ista: sedimentacija eritrocita, KKS,

glukoza u krvi, mokraća, vrijeme zgrušavanja i

krvarenja, krvna grupa (0) i Rh faktor (Rh+), pro-

trombinsko vrijeme, mišljenje kardiologa i anes-

teziologa (2). Od specijalnih pretraga obavljeni su

UZV i CTG.


3.3.2. Neposredna prijeoperacijska priprema

3.3.2.1. Priprema trudnice dan prije ope-

racije

Zdravstvena njega trudnice dan prije opera-

cije usmjerena je na procjenjivanje zdravstvenog

stanja, kontrolu učinjenih pretraga, provođenje

osobne higijene, pripremu operacijskog polja, a

tijekom provođenja intervencija, medicinska ses-

tra razgovara s pacijenticom pružajući joj psiholo-

šku potporu (2). Tijekom dana su izmjerene vital-

ne funkcije čije su vrijednosti iznosile: tjelesna

temperatura 36°C mjerena aksilarno, krvni tlak:

sistolički 110 kPa i dijastolički 70 kPa te puls 82

otkucaja/minuti. Trudnica potpisuje suglasnost

kojom pristaje na operacijski zahvat, upoznata je

s načinom izvođenja operacijskog zahvata i mo-

gućim komplikacijama. Pacijentica je dobila upu-

te da će za večeru dobiti lako probavljivu hranu te

nakon toga više ne smije ništa uzimati na usta, a

nakon ponoći ni piti. Pacijentica je upućena na

tuširanje s 25 ml antiseptičke detergentne otopine

(plivasept-pjenušavi), s početkom pranja lica, na-

stavljajući pranjem cijelog tijela, obraćajući veću

pozornost na područje oko nosa, aksila, pupka,

prepona i perineuma te je objašnjeno da ponovi

postupak s još 25 ml otopine, uključujući pranje

kose i zubi.

3.3.2.2. Priprema trudnice na dan operacije

Zdravstvena je njega na dan operacije us-

mjerena na pripremu pacijentice za operacijski

zahvat. Trudnici su ujutro izmjerene vitalne funk-

cije: krvni tlak sistolički 120 kPa i dijastolički 70

kPa, tjelesna temperatura 36,3°C, mjerena aksilar-

no, puls 85 otkucaja/minuti. Pripremljena je sva

potrebna dokumentacija: povijest bolesti sa svim

nalazima učinjenih pretraga, temperaturna lista i

drugo. Pacijentica je bila natašte, operacijsko po-

lje je pripremljeno šišanjem stidnice i donjega

trbuha pomoću električnog aparata za šišanje. Pa-

cijentica je dobila klizmu te je uslijedilo tuširanje

u antiseptičkom detergentu. Pacijenticu sam upu-

tila da skine sav nakit i spremi na sigurno mjesto

ili preda suprugu. Medicinska sestra je uputila

pacijenticu da isprazni mokraćni mjehur te je na-

kon toga postavljen urinarni kateter s vrećicom.

Pacijentica je odjenula spavaćicu te su joj stavlje-

ni elastični zavoji u svrhu sprječavanja tromboze,

flebotromboze te plućne embolije. Pacijenticu

smo odvezli u operacijsku dvoranu na ležećim

kolicima. Dolaskom u operacijski blok, prilikom

ulaska u operacijsku dvoranu, pregledana je sva

dokumentacija i učinjena provjera otkucaja čedi-

njeg srca pri čemu su nazočni kirurg operater ili

asistent, primalja i odjelna sestra. Također, u raz-

govoru s anesteziologom, dogovoreno je da će se

operacijski zahvat izvesti u spinalnoj anesteziji.

Liječnik anesteziolog pacijentici je objasnio kako

će imati priliku vidjeti svoje dijete odmah nakon

što ga ginekolog izvadi iz maternice.

3.3.3. Poslijeoperacijska zdravstvena nje-

ga babinjače nakon carskog reza

Zdravstvena je njega u ranom poslijeopera-

cijskom tijeku usmjerena na praćenje stanja paci-

jentice, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih simp-

toma i prepoznavanje komplikacija. Dužnost me-

dicinske sestre je intenzivan nadzor nad vitalnim

funkcijama babinjače, primjena parenteralne tera-

pije (infuzije, antibiotika, uterotonika, analgetika,

tromboprofilakse). Potrebno je pratiti količinu

vaginalnoga krvarenja, palpirati visinu fundusa

maternice i paziti na eventualno krvarenje kroz

gazu na kirurškoj rani na trbuhu.


Pacijentica E.R. rodila je carskim rezom živo do-

neseno muško dijete, porođajne mase 4400 gr i

porođajne dužine 54 cm, nakon čega se dijete

smješta na Odjel za neonatologiju. Nakon učinje-

nog carskog reza, babinjača je premještena u Jedi-

nicu intezivne njege Zavoda za ginekologiju i

opstetriciju. Osoblju su prenijeti podatci i doku-

mentacija o tijeku operacijskog zahvata, točnije,

podatci o medicinskoj dijagnozi i vrsti kirurškog

zahvata, vrsti anestezije, podatci o primjeni lije-

kova tijekom operacijskog zahvata, jesu li se do-

godili nepredviđeni problemi u operacijskoj dvo-

rani, a utječu na poslijeoperacijsku njegu te od-

redbe liječnika, kirurga i anesteziologa, pisano i

usmeno. Pacijentica je smještena u ležeći položaj

bez jastuka te joj je postavljen monitoring. Vital-

ne funkcije redovito su kontrolirane, najprije sva-

kih 15 minuta tijekom prva 3 sata, zatim svakih

pola sata u iduća 2 sata te svaka 3 sata ovisno o

stanju pacijentice. Izmjerene vrijednosti iznosile

su: tjelesna temperatura mjerena tubarno od 36°C

do 36,8°C, krvni tlak sistolički 100 i dijastolički

50 do 120 sistolički i 70 dijastolički, puls od 78

do 90 otkucaja u minuti, disanje je eupnoično bez

dispneje oko 14 udaha u minuti, oksigenacija bez

primjene kisika iznosila je 99 %. Mjerena je satna

diureza. Količina izlučenog urina u satu iznosila

je 100 ml, urin je svijetložute boje bez primjesa.

Učinjena je i kontrola vaginalnog krvarenja. Prili-

kom pregleda nisu uočene veće količine krvi, kr-

varenje je primjereno za trenutno stanje. Također,

učinjena je i kontrola kirurške rane na trbuhu te

nije uočeno krvarenje. Ordinirana je terapija: Ze-

pilen 3x1 g i.v., Analgin 5 ml i.v. pp, Reglan amp

i.v. pp, Clexane 40 mg s.c., Syntocinon 2x5 i.j.

i.m. te infuzijske otopine NaCl 0,9 %, Ringer oto-

pina i 5 % Glukoza. Prehrana je bila parenteralna

prvih 24 sata.

Drugog poslijeoperacijskog dana, tj. 24 sata

nakon operacijskog zahvata, babinjača se premje-

šta na četvrti kat rodilišta. U ležećem položaju se

premješta na krevet. Dolaskom i smještanjem na

odjel, izmjereni su vitalni znakovi u vrijednosti-

ma: krvni tlak sistolički 110 kPa i dijastolički 80

kPa, tjelesna temperatura mjerena aksilarno izno-

sila je 36,5°C. Učinjena je kontrola prisutnosti

krvarenja na gazi operativne rane, jačina vaginal-

nog krvarenja te visina fundusa. Trajni urinarni

kateter izvađen je nakon istjecanja infuzijskih o-

topina (0.9% NaCl, Ringerova otopina). Pacijenti-

ca se ne žali na mučninu i povraćanje, ali osjeća

bol u području kirurške rane. Radi što bržeg opo-

ravka crijevne peristaltike, pacijentica može dobi-

ti tekuću hranu, što uključuje mlijeko, jogurt, vo-

du i juhu. Nakon vađenja urinarnog katetera, pa-

cijentica se polako ustaje iz kreveta uz pomoć

medicinske sestre i mene. Ustajanje je bilo poste-

peno, najprije sa sjedanjem i spuštenim nogama

niz krevet u svrhu sprječavanja nesvjestice. Na-

kon toga, babinjača E. R. odlazi na obavljanje

osobne higijene, naravno uz prisustvo medicinske

sestre i mene. Tijekom tuširanja, pacijentica spon-

tano mokri. Prema nomenklaturi Kliničkog bolni-

čkog centra Osijek, pacijentici je propisana

mliječna dijeta do pojave prve stolice. Ordinirana

je terapija: Analgin 5 ml i.v. pp, Reglan amp i.v.

pp, Clexane 40 mg s.c. Pacijentici se prilikom

prvog kontakta s djetetom pruža edukacija o doje-

nju te babinjača uz sestrin nadzor doji.


Trećeg poslijeoperacijskog dana spontano se po-

javila stolica. Tijekom dana su izmjerene i kon-

trolirane vitalne funkcije: vrijednosti krvnog tlaka

iznosile su 120 kPa sistolički i 70 kPa dijastolički,

tjelesna temperatura mjerena aksilarno 36,8°C.

Prilikom vizite učinjena je procjena vaginalnog

krvarenja te palpacija visine fundusa. Kod involu-

cije genitalnih organa, maternica se vraća u stanje

prije poroda. Nakon poroda je veličine djetetove

glave i u razini pupka, a u normalnom babinju i

uz održavanje laktacije, spušta se oko 1 cm na

dan (poprečni prst) te se već za tri do četiri tjedna

vraća na veličinu prije trudnoće. Involuciju pot-

pomažu kontrakcije maternice izazvane oksitoci-

nom nastalim u procesu dojenja (1). Dajem upute

pacijentici o prehrani u babinjama. Savjetujem joj

da konzumira raznovrsnu hranu, uzima veće koli-

čine tekućine (voda, svježi voćni napitci). Ta-

kođer, s obzirom na dobivenu težinu u trudnoći,

savjetujem joj da pripazi na količinu hrane koju

konzumira. Prema nomenklaturi Kliničkog bolni-

čkog centra Osijek, pacijentici je propisana O-

poslijeoperacijska dijeta. Hrana treba biti bogata

vitaminima, željezom i proteinima. Ordinirana je

terapija: Clexane 40 mg s.c., Brufen granule 600

mg per os pp.

Četvrtog poslijeoperacijskog dana izmjerene

su i kontrolirane vrijednosti vitalnih funkcija: krv-

ni tlak sistolički 110 kPa i dijastolički 70 kPa, tje-

lesna temperatura mjerena aksilarno 36,1°C, puls

75 otkucaja/minuti. Pacijentica je imala stolicu.

Navodi da uredno mokri, bez poteškoća. Kao i

prethodni dan, u viziti je učinjena procjena vagi-

nalnog krvarenja te palpacija visine fundusa. Pre-

gledom i palpacijom dojki, uočene su čvrste dojke

ispunjene mlijekom, bez znakova upale. Pacijen-

tica doji svoje dijete uz nadzor medicinske sestre.

Zadaća medicinske sestre je praćenje načina doje-

nja te ukazivanje na eventualne pogreške. Paci-

jentici je još jednom objašnjeno da dijete mora

obuhvatiti areolu, a ne samo bradavicu. Uz objaš-

njenje, pacijentica usvaja tehniku dojenja. Prema

nomenklaturi Kliničkog bolničkog centra Osijek,

pacijentici je i dalje propisana O- poslijeoperacij-

ska dijeta. Hrana treba biti bogata vitaminima,

željezom i proteinima. Ordinirana terapija: Clexa-

ne 40 mg s.c., Brufen granule 600 mg per os pp.

Petog poslijeoperacijskog dana izmjerene su

i kontrolirane vitalne funkcije: krvni tlak sistolič-

ki 120 kPa i dijastolički 80 kPa, tjelesna tempera-

tura mjerena aksilarno 36,3°C, puls 80 otkucaja/

minuti. Pacijentica dolazi u ambulantu na kontrol-

ni ginekološki pregled. Prije ginekološkog pregle-

da, pomažem pacijentici prilikom smještanja na

ginekološki stol. Pacijentica zauzima ležeći polo-

žaj s polusavijenim nogama u koljenu te joj dajem

upute da se opusti i duboko diše. Na pokretnim

kolicima uz pomoć medicinske sestre, pripremam

potreban pribor i materijal za pregled: sterilne

rukavice, sterilni glicerin, štrcaljku, tupfere od

gaze, leukoplast, otopine za dezinfekciju kože:

fiziološku otopinu (0,9% NaCl), octenisept. Tije-

kom pregleda, asistiram ginekologu dodavajući

mu potreban pribor. Učinjen je bimanualni preg-

led, ginekolog je u rodnicu nježno uveo dva prsta

desne ruke u sterilnim rukavicama, a lijevom ru-

kom je laganim pritiskom preko prednje trbušne

stijenke, približio organe pregledu. Nakon učinje-

nog bimanualnog ginekološkog pregleda, utvrđen

je fiziološki položaj porcije, položaj i veličina

maternice i adneksa te izgled lohija primjeren za

peti postoperativni dan. Također, učinjena je i

toaleta rane. Najprije oslobađam područje kirur-

ške rane povlačenjem odjeće te skidanjem zavoja.


Prilikom procjene rane, uočavam da rana cijeli

primarno (rubovi rane su priljubljeni, nema iscjet-

ka, crvenila te rana ne izaziva bolove). Tijekom

pregleda, asistiram ginekologu dodavajući mu

potreban pribor. Nakon završenog pregleda, odlu-

kom ginekologa, babinjača se otpušta kući. U-

pućena je na vađenje kopči za 2 dana te na kon-

trolni ginekološki pregled za 6 tjedana, a po pot-

rebi i ranije. Nakon završenog pregleda, poma-

žem babinjači da ustane sa stola te joj pomažem

prilikom odjevanja, odlažem upotrebljeni materi-

jal u predviđene spremnike te dezinficiram gine-

kološki stol.

4. ZDRAVSTVENI ODGOJ

U svrhu zdravstvenog odgoja pacijentica

je upućena u pravilnu tehniku dojenja, prehranu u

babinja, tjelesnu aktivnost i vježbe u babinja, o-

sobnu higijenu te prvi kontrolni ginekološki preg-

led. Prilikom dojenja bitno je najprije oprati ruke

i dojke te zauzeti pravilan položaj za dojenje

(položaj na boku ili sjedeći položaj). Dojilja treba

staviti kažiprst iznad mamile tako da djetetu osta-

ne slobodan nos da može normalno disati. Ostale

prste babinjača stavi ispod mamile na dojci. Pri

stavljanju dojke u djetetova usta, ne smije staviti

samo bradavicu jer će je dijete izvući i postat će

bolna, osjetljiva i edematozna. Kako bi se to iz-

bjeglo, potrebno je staviti i areolu. Prehrana babi-

njače treba biti raznolika i lako probavljiva te je

potrebno unositi što veće količine tekućine. Nije

preporučljivo pušiti i konzumirati alkohol i piti

lijekove jer će nepovoljno djelovati na dijete. Vje-

žbe u babinja pomažu ženi da ostane u dobroj fi-

zičkoj kondiciji i imaju velik utjecaj na tjelesni

izgled. Pravilnom higijenom tijela ( mijenjanjem

odjeće, redovitim tuširanjem, pranjem ruku i doj-

ki prije podoja) mogu se spriječiti sve vrste infek-

cija. Nakon skidanja kopči, potrebno se tuširati

čistom vodom te mijenjati čiste i suhe gaze na

predjelu reza. Babinjaču smo prilikom otpusta

uputili da treba obaviti kontrolni ginekološki pre-

gled nakon 6 tjedana, a po potrebi i ranije u sluča-

ju pojave povišene tjelesne temperature, bolova i

otekline na dojci, jačeg krvarenja i pojave lohija

neugodna mirisa. Ako babinjača ne doji, prva

mjesečnica bi se trebala pojaviti 6 - 8 tjedana na-

kon porođaja. Spolni odnosi dopušteni su nakon

svršetka babinja. Također, trebamo ju uputiti i u

mogućnost zanošenja nakon svršenih babinja te

da se u svrhu korištenja kontacepcijskih metoda

posavjetuje sa svojim ginekologom (1).

5. ZAKLJUČAK

U svrhu izrade završnog rada iz predmeta

Zdravstvena njega majke, pratila sam pacijenticu

E.R. u dobi od 22 godine s dijagnozama: Gravidi-

tas hbd. 39+6, Macrosomia fetalis, Disproportio

cephalopelvinea, Primigravida, Primipara zbog

nadzora i dovršetka trudnoće, Sectio Caesarea

electiva. Nakon što je trudnoća dovršena carskim

rezom, provodila sam zdravstvenu njegu babinja-

če prateći stanje svijesti, vitalne funkcije, elimina-

ciju, promjenu položaja, psihičko stanje. Zdrav-

stvenu njegu usmjeravam k ublažavanju i/ili rje-

šavanju poslijeoperacijskih poteškoća i komplika-

cija. Utvrđujem znanje i stavove babinjače s ci-

ljem pozitivne motivacije i edukacije o dojenju,

prehrani, osobnoj higijeni te kvaliteti života u ba-

binja. Pacijentica je otpuštena 5. poslijeoperacij-

ski dan nakon učinjenog kontrolnog ginekološkog

pregleda i toalete rane. Nakon učinjenog bimanu-

alnog ginekološkog pregleda, utvrđen je fiziološki

položaj porcije, položaj i veličina maternice i ad-

neksa te izgled lohija primjeren za peti dan od

operacije.


Također, učinjena je i toaleta rane koja cijeli pri-

marno (rubovi rane su priljubljeni, nema iscjetka,

crvenila, te rana ne izaziva bolove) te se babinja-

ča otpušta kući. Upućena je na vađenje kopči za 2

dana te na kontrolni ginekološki pregled za 6 tje-

dana, a po potrebi i ranije u slučaju pojave povi-

šene tjelesne temperature, bolova i otekline na

dojci, jačeg krvarenja i pojave lohija neugodna

mirisa. Prilikom otpusta, utvrđeno je da je paci-

jentica shvatila dobivene upute o pravilnoj tehnici

dojenja, prehrani u babinja, tjelesnoj aktivnosti i

vježbama u babinja te osobnoj higijeni.

6. SAŽETAK

Trudnoća (graviditet,gestacija) je razdoblje

ženina života kada ona nosi oplođeno jajašce koje

se nidira, raste i razvija. Trudnoća traje 280 dana,

to jest 40 tjedana ili 10 lunarnih mjeseci, odnos-

no, devet kalendarskih mjeseci. Trudnica se može

poroditi vaginalnim putem (per vias) i carskim

rezom (sectio caesarea).

Carski rez (sectio caesarea- SC) jest opera-

cija laparotomije (otvaranja prednje trbušne sti-

jenke, histeretomije (otvaranja maternice), eks-

trakcije djeteta i sekundina, šivanja histeretomije i

laparotomije.

Babinje ili puerperij poslijeporođajno je raz-

doblje od šest tjedana u kojem postupno nestaju

genitalne i ekstragenitalne promjene uzrokovane

trudnoćom i porođajem.

Tijekom izrade završnog rada iz predmeta

Zdravstvena njega majke, pratila sam rodilju/

babinjaču E.R. u dobi od 22 godine hospitalizira-

nu pod dijagnozama: Graviditas hbd. 39+6, Ma-

crosomia fetalis, Disproportio cephalopelvinea,

Primigravida, Primipara zbog nadzora i dovršetka

trudnoće, Sectio Caesarea electiva. Trudnicu

počinjem pratiti na dan prijema, 20. travnja 2020.,

a prestajem pratiti petog poslijeoperacijskog dana.

Trudnoća je dovršena carskim rezom, pacijentica

se subjektivno osjeća dobro. Poslijeoperacijski

tijek prošao je uredno, rana cijeli primarno. Babi-

njača je primipara te je poučena pravilnoj tehnici

dojenja, pravilnoj prehrani u babinju, tjelesnoj

aktivnosti, provođenju higijene djeteta i osobnoj

higijeni. Pacijentica je otpuštena 5. poslijeopera-

cijski dan nakon učinjenog kontrolnog ginekološ-

kog pregleda i toalete rane. Nakon učinjenog bi-

manualnog ginekološkog pregleda, utvrđen je fi-

ziološki položaj porcije, položaj i veličina mater-

nice i adneksa te izgled lohija primjeren za peti

dan od operacije. Također, učinjena je i toaleta

rane koja cijeli primarno (rubovi rane su priljub-

ljeni, nema iscjetka, crvenila, te rana ne izaziva

bolove) te se babinjača otpušta kući. Upućena je

na vađenje kopči za 2 dana te na kontrolni gine-

kološki pregled za 6 tjedana, a po potrebi i ranije

u slučaju pojave povišene tjelesne temperature,

bolova i otekline na dojci, jačeg krvarenja i poja-

ve lohija neugodna mirisa. Prilikom otpusta,

utvrđeno je da je pacijentica shvatila dobivene

upute o pravilnoj tehnici dojenja, prehrani u babi-

nja, tjelesnoj aktivnosti i vježbama u babinja te

osobnoj higijeni.


7. LITERATURA

Habek, D., Pecigoš-Kljuković, K. Zdravstve-

na njega majke. Udžbenik za peti razred

medicinske škole. Školska knjiga. Zagreb:

2014.

Prlić, N. Zdravstvena njega kirurških bolesni-

ka-opća. Udžbenik za četvrti razred medi-

cinske škole. Školska knjiga. Zagreb:

2014.

Prlić, N. Zdravstvena njega- opća. Udžbenik

za treći razred medicinske škole. Školska

knjiga. Zagreb: 2014.


Učenica: Teodora Simić, 5.s1

Mentorice: Viktorija Ežbegović, mag. med. techn., Jadranka Marušić, bacc. med. techn.

1. UVOD

Osnovni organ mokraćnog sustava je bub-

reg, u kojem se proizvodi urin procesom glome-

rulske filtracije i tubularne sekrecije i reapsorpci-

je. Osim proizvodnje urina kao osnovne uloge,

bubrezi vrše i druge važne funkcije za funkcioni-

ranje organizma, od reguliranja krvnog tlaka do

proizvodnje hormona i kontrole razina elektrolita

u krvi. Urin se iz bubrega prenosi u mokraćni

mjehur putem desnog i lijevog mokraćovoda.

Mokraćni mjehur je neparni organ koji ima ulogu

privremenog rezervoara urina, koji se odvodi iz-

van organizma putem mokraćne cijevi. Glavna

uloga bubrega je filtracija krvi, čime se iz krvi

uklanjaju metaboliti, ioni, štetne otpadne tvari ili

tekućina. Tim procesom se održava osmotska rav-

noteža sastojaka izvanstanične tekućine, što je

ključno u održavanju stanica na životu. Bubrezi

stvaraju urin, ovisno o uvjetima u organizmu. O-

sim toga, bubrezi (i jetra) stvaraju i izlučuju hor-

mon eritropoetin, koji potiče stvaranje eritrocita.

Kada je kronična bolest bubrega u naprednoj fazi,

opasne razine tekućine – elektrolita i otpada se

zadržavaju u tijelu.

Kronična bubrežna bolest obilježena je

postupnim i nezaustavljivim propadanjem struk-

ture i funkcije bubrega. Indikacije za početak na-

domještanja bubrežne funkcije nisu jednoznačne,

već ovise o individualnim značajkama pojedinog

bolesnika. Kada se razvije završni stadij kronične

bubrežne bolesti, bubrežnu se funkciju može na-

domjestiti hemodijalizom, peritonejskom dijali-

zom ili transplantacijom bubrega.

Transplantacija bubrega je postupak kojim

se bubreg davatelja smješta u donji dio trbušne

šupljine primatelja, pri čemu se bubrežna arterija i

vena spajaju na veliku zdjeličnu arteriju i venu

primatelja. Mokraćovod presađenog bubrega spa-

ja se na mokraćni mjehur primatelja. Indikacija za

transplantaciju bubrega je kronična renalna insu-

ficijencija (lat. Insufitientio renalis), koja može

biti posljedica arterijske hipertenzije, kroničnog

glomulonefritisa, dijabetesa, pijelonefritisa te

policistične bolesti bubrega. Bolesnici su zbog

renalne infuficijencije na dijalizi, postoje dvije

vrste dijalize a to su hemodijaliza i peritonejska

dijaliza. Kod bolesnika koji imaju životnog dava-

telja dobro je planirati transplantaciju neposredno

prije nego što bi se započelo liječenje sa dijalizom

te na taj način postoji mogućnost izbjegavanja

dijalize. Joseph Murray je 1954. godine u SAD-u

prvi put izveo presađivanje bubrega za što je do-

bio Nobelovu nagradu 1990. godine, a u Hrvat-

skoj prvo presađivanje bubrega je izvedeno pod

vodstvom dr. Vinka Frančiškovića, u Rijeci 1971.

godine.

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S

TRANSPLATACIJOM BUBREGA


Definicija bolesti

Kronično zatajenje bubrega (KZB) ili ure-

mija bubrega (najteži je oblik kroničnog zatajenja

oba bubrega) znači postupni gubitak funkcije bu-

brega. tj. glomerularne filtracije na manje od 60

ml/min/1,73 m2, u razdoblju dužem od tri mjese-

ca. KZB je klinički sindrom koji označava progre-

sivno i trajno propadanje nefrona što dovodi do

zatajenja svih bubrežnih funkcija:

- ekskretorne (voda, elektoliti, razgradni

produkti metabolizma bjelančevina)

- endokrine (lučenje eritropoetina, vitamin

D3, vazodilatatorni prostaglandini)

- metaboličke (biološki važne supstance,

lijekovi,..)


Kronična bolest bubrega događa se kada

određeno stanje ili bolest narušavaju funkciju bu-

brega, što uzrokuje njihovo oštećenje koje se mo-

že pogoršavati tijekom nekoliko mjeseci ili godi-

na. KZB često se javlja kako posljedica opetova-

nih upala koje su tijekom niza godina postepeno

oštećivale bubrege, te postoji još niz uzroka, od-

nosno bolesti i stanja, renalne insuficijencije.

Bolesti i stanja koja često uzrokuju KZB uključu-

ju dijabetes tip 1 ili tip 2, visoki krvni tlak ili hi-

pertenzija (bubrežni glomeruli su izrazito osjetlji-

vi na povišenje krvnog tlaka), glomerulonefritis

intersticijski nefritis, bolest policističnih bubrega.

Bolesti koje također uzrokuju KZB su dugotrajna

opstrukcija mokraćnog sustava (stanja kao što je

povećana prostata, bubrežni kamenci i neki oblici

raka što dovodi do povećanja tlaka u bubregu) te

učestale infekcije bubrega.


Znakovi i simptomi kroničnog zatajenja

bubrega (KZB) razvijaju se tijekom vremena, ako

oštećenje bubrega napreduje polako, pojavljuju se

tek kada je propalo više od 80% renalne funkcije.

To znači da određen broj bolesnika otkrije tek u

kasnoj fazi bolesti kada dođe do nepopravljive

štete bubrega. Klinički simptom je subjektivni

pokazatelj bolesti ili promjene stanja, na način

kako ga doživljava sam bolesnik. Za razliku od

simptoma klinički znak je objektivan pokazatelj

nekoga medicinskoga stanja, a kojega kliničar

može otkriti kliničkim pregledom bolesnika. Sto-

ga, simptomi KZB mogu uključivati simptome

kao što su mučnina i povraćanje (često prethode

uremijskoj komi), gubitak apetita, žeđ (bolesnik

je dehidriran zbog gubitka tekućine proljevom,

povraćanjem i znojenjem). Umor i slabost, prob-

leme sa spavanjem, uporni svrbež (pruritus) koji

je uzrokovan izlučivanjem ureje kroz kožu (kod

nekih se bolesnika ureja kristalizira na koži i dla-

čicama poput ¸¸uremijskog mraza''), također su

neki od simptoma zatajenja.

Znakovi KZB koji mogu biti su promjena

boje kože koja može biti blijeda zbog anemije, a

primjese žućkaste boje posljedica su taloženja

kromogena koji se normalno izlučuje mokraćom.

Na koži se mogu zamijetiti modrice ili erozije na-

stale oko noktiju, zbog svrbeža. U ustima se po-

javljuje stomatitis- upala sluznice usne šupljine, te

se može osjetiti zadah po amonijaku. Prisutni su

podočnjaci koji izgledaju poput vrećica ili jastu-

čića ispod očiju. Dolazi do promjene boje urina,

ovisno o stupnju zatajenja bubrega količina urina

se smanjuje te nastupa oligurija (smanjeno izluči-

vanje urina) pa i anurija (odsutnost mokrenja).


Važno je promatrati stolicu (krvarenje iz

peptičkog ulkusa ili erozivnog gastritisa) gdje se

može otkriti melena (stolica katranastocrne boje

koja nastaje zbog prisutnosti probavljene krvi u

stolici). Smanjena mentalna oštrina, trzaji mišića i

grčeve, otjecanje nogu i gležnjeva odnosno edemi

(pretežno je posljedica hipoalbuminemije; bez

dovoljne količine albumina smanjuje se koloidno-

osmotski tlak unutar krvnih žila pa tekućina izlazi

kroz pore kapilara u okolna tkiva; edem je mekan,

elastičan i gnjecav, a na pritisak dugo ostaje udu-

bina te je više izražen ujutro i bljeđe je boje). Po-

javljuje se bol u prsima (ako se tekućina nakuplja

oko sluznice srca) koja se manifestira sukrvavo

pjenušavim iskašljavanjem, pomanjkanje daha –

ako se tekućina nakuplja u plućima, visoki krvni

tlak (hipertenzija) koji je teško kontrolirati, ari-

tmija. Simptomi bolesti bubrega su često nespeci-

fični, što znači da mogu biti uzrokovani drugim

bolestima. Bubrezi su vrlo prilagodljivi i često

uspijevaju nadoknaditi funkciju koju gube, zato

se znakovi i simptomi ne moraju pojaviti sve dok

ne dođe do nepopravljive štete.

Gubitak koncentracije i duševna tromost

prvi su simptomi poremećaja svijesti oboljelih od

uremije (povišenje koncentracije dušikovih spoje-

va u krvi). Napredovanjem uremije, nastupaju teži

poremećaji svijesti i uremijska koma. Simptomi

uremije nastaju zbog gomilanja razgradivih pro-

dukata metabolizma bjelančevina, elektrolitnih

poremećaja, narušavanja acidobazne ravnoteže i

retencije tekućine. Od simptoma i znakova, koji

su većinom identični prethodno navedenim može-

mo dodati i foetor ex ore – karakterističan zadah

na amonijak, polineuritis (upala većega broja pe-

rifernih živaca), perikarditis (upala osrčja), osteo-

malacija (poremećaj mineralizacije kostiju, nakon

završetka rasta).

1.3. Dijagnostika

Važne su laboratorijske pretrage. Kod ne-

povratnog oštećenja kritične razine nefrona, bo-

lest se manifestira uremijom. Smanjenje ekskre-

torne funkcije, supresija metaboličke i endokrine

uloge bubrega i promjena koncentracija u plazmi

mnogih hormona su glavna obilježja uremije. Da-

kle, povišenje koncentracije dušikovih spojeva u

krvi (ureja, kreatinin) zove se uremija. Napredo-

vanjem bolesti u kojoj su povišene vrijednosti

kalija, fosfora i mokraćne, a kalcij je snižen, nas-

taje metabolička acidoza, a zbog toksičnog djelo-

vanja neizlučenih metabolika na koštanoj srži i

zbog smanjenog izlučivanja eritropoetina pojav-

ljuje se anemija.

Provode se testovi za provjeru funkcije bub-

rega. U urinu se otkriva cilindriurija, prisutnost

eritrocita, leukocitoza, proteini i/ili bakterija.

Ultrazvučne i radiološke pretrage korisne

su radi određivanja veličine bubrega ili otkrivanja

eventualne opstrukcije izvodnih kanala. Ultrazvu-

čnim (UVZ) pregledom određuje se veličina bub-

rega, a ujedno se može otkriti i policitoza i hidro-

nefroza bubrega. Bubrezi su najčešće smanjeni, a

malokad uvećani, na primjer kod policistične bo-

lesti.

1.4. Liječenje

Liječenje je usmjereno na održavanje

funkcije preostalih nefrona. Tretmani liječenja

mogu uključivati lijekove za snižavanje krvnog

tlaka (oštećenje bubrega je često kod osoba s vi-

sokim krvnim tlakom), lijekove za snižavanje ra-

zine kolesterola, za liječenje anemije – mogu po-

moći u proizvodnji crvenih krvnih stanica koje

mogu ukloniti umor i slabost. Koriste se i diureti-

ci s ciljem izbacivanja viška tekućine iz tijela.


Poznata su tri načina liječenja među koji-

ma je i konzervativno liječenje. U prvoj fazi kro-

ničnog zatajenja bubrega nastoji se od liječiti os-

novna bolest, te time usporiti pogoršanje bubrež-

ne funkcije. Primjenjuje se dijeta, medikamentoz-

na terapija, stimulacija diureze. Zatim dijaliza

(hemodijaliza i peritonejska dijaliza), ako klirens

kreatitina padne ispod 10 ml/min (klirens kreati-

nina je najčešća metoda za prosudbu glomerulske

filtracije, pokazuje koliko bubreg pročisti kreati-

nina iz plazme u mokraću u jedinici vremena), te

transplantacija bubrega.

Hemodijaliza (HD) uključuje odvođenje

krvi iz tijela i njezino filtriranje u dijalizatoru.

Indikacije za hemodijalizu su akutno bubrežno

zatajenje, završna faza kronične bubrežne insufi-

cijencije i otrovanje nekim lijekovima. Peritonej-

ska dijaliza (PD) postala je dobro afirmirana me-

toda integriranog liječenja završnog stupnja bub-

režnog zatajenja. Ona ima prednost kao prva me-

toda dijalitičkog liječenja jer se u usporedbi s HD

dulje održava preostala bubrežna funkcija, čime

se znatno poboljšava kvaliteta života i preživlja-

vanje bolesnika. Bolesniku se kirurškim putem

ugradi trajni kateter u trbušnu šupljinu pomoću

kojega se infundira hiperosmolarna tekućina

(obično sadrži glukozu).

Transplantacija bubrega je postupak kojim

se bubreg davatelja smješta u donji dio trbušne

šupljine primatelja, te pri tome transplantacija

organa nije moguća bez darivatelja organa.

Darivatelji mogu biti živi i kadaverični

(moždano mrtve osobe). Živi darivatelj može do-

nirati jedan od parnih organa (bubreg), ili pak dio

organa (jetra). Darivanje dijela tijela drugome

predstavlja plemenit čin i iskaz ljubavi prema bli-

žnjemu ili potrebitome. Živi darivatelji mogu biti

srodni i nesrodni. Potencijalni živi darivatelji zah-

tijevaju opsežnu obradu, što uključuje laboratorij-

ske nalaze i serološko testiranje na postojanje ne-

kih virusa u organizmu, poput virusa Epstein-Barr

(EBV), virusa herpesa, citomegalovirusa (CMV),

zatim na HIV, hepatitis B (HBV) i hepatitis C

(HCV). Također treba učiniti ultrazvuk bubrega

te kompjutoriziranu tomografiju ili magnetsku

rezonanciju, kako bi se potvrdilo da je bubreg ko-

ji će se transplantirati dobar. Potrebna je podudar-

nost u ABO sustavu, poželjna što veća HLA

(engl. human leucocyte antigen) podudarnost i

negativna križna reakcija. U današnje vrijeme naj-

veći broj organa dobiva se od kadaveričnih dari-

vatelja. Radi se o ljudima kod kojih je utvrđena

moždana smrt. Kod njih je prisutan rad srca, ali

mozak je nepovratno i totalno oštećen („smrt mo-

zga“). Smrt osobe nastupa kada je nastao potpuni

i konačni prestanak moždane cirkulacije. Nikak-

vim daljnjim liječenjem nije moguće moždano

mrtvu osobu oživjeti, a ona se održava na životu

jedino putem aparata. Nakon utvrđivanja smrti

mozga bolesnika, o tome se obavještava njegova

obitelj, od koje se traži dozvola za eksplantaciju

organa. U slučaju da obitelj pristane, nastavlja se

postupak, a u slučaju njihova protivljenja, postu-

pak se obustavlja. Neophodno je utvrditi od čega

je darivatelj bolovao (infekcije i maligne bolesti)

kako se presađivanjem ne bi prenijela određena

oboljenja koja mogu ugroziti zdravlje i život pri-

matelja. Svaki darivatelj mora se testirati na broj-

ne virusne (HIV, HBV, HCV, CMV, EBV) i bak-

terijske bolesti. U slučaju pozitivnog nalaza, takvi

se organi ne transplantiraju.


Transplantacija bubrega povezana je i s

razvojem komplikacija (akutno, kronično odbaci-

vanje, zloćudni tumori te infekcije) koje mogu

dovesti ne samo do gubitka presatka, već i do

smrti bolesnika. Kako bi se to spriječilo, trans-

plantirani bolesnici moraju se redovito kontrolira-

ti. Predtransplantacijska priprema uključuje tzv.

,,listu čekanja'' za kadaveričnu transplantaciju i

pripremu na dan operativnog zahvata odnosno

transplantacije. Zadaća je medicinske sestre upoz-

navanje bolesnika s tijekom obrade koja uključuje

laboratorijske i dijagnostičke metode svih organ-

skih sustava, obavještavanje liječnika o svim ods-

tupanjima, vođenje protokola o obavljanju pretra-

ga te potpisivanje suglasnosti bolesnika za even-

tualnu transplantaciju.

CILJ RADA

Cilj rada je istražiti, prikupiti, analizirati i us-

porediti podatke o Zdravstvenoj njezi bolesnika s

transplantacijom bubrega, prikazati sestrinsku

skrb bolesnika s transplantacijom bubrega i pove-

zati s primjerima iz svakodnevne prakse.

Predložiti i opisati aktivnosti medicinske ses-

tre u zdravstvenom odgoju bolesnika s ciljem po-

zitivne motivacije i edukacije o bolesti, kvaliteti i

kontroli života.

Stanje bolesnika pri prijmu

Bolesnica I. K. rođena 1963. u Osijeku, prim-

ljena je na Zavod za urologiju, Kliničkog bolni-

čkog centra Osijek, 20. travnja 2020. godine pod

dijagnozom Insufitientio renalis, kao hitan pri-

jem, zbog operacijskog zahvata transplantacije

bubrega (kao potencijalni primatelj bubrežnog

presatka). Bolesnica je udana, majka dvoje djece.

Živi u Vardarcu sa suprugom u obiteljskoj kući.

Uvidom u medicinsku dokumentaciju (prikaz slu-

čaja) saznajemo kako joj je ovo treća hospitaliza-

cija na Zavodu za urologiju. Prva hospitalizacija

bila je u svibnju 2019. godine (implantacija kate-

tera za peritonejsku dijalizu). Druga hospitalizaci-

ja bila je u kolovozu 2019. godine kada je učinje-

na obrada za transplantaciju bubrega te je utvrđe-

no da ne postoje apsolutne ni relativne kontraindi-

kacije za transplantaciju te je bolesnica uvrštena

na listu čekanja za transplantaciju bubrega od ka-

daveričnog darivatelja (osoba koja je umrla mož-

danom smrću). Od kroničnih bolesti dijagnostici-

rana joj je arterijska hipertenzija (prije 3 godine) i

ordinirana joj je terapija koju redovito uzima: Pi-

ramila 5 mg tbl per os u 8h (za liječenje poviše-

nog krvnog tlaka i zatajivanja srca, snižava povi-

šeni krvni tlak tako što širi glatke mišiće krvnih

žila), i Byol Cor 1,25 mg tbl per os u 8h (liječenje

zatajenja srca koje uzrokuje kratkoću daha kod

napora ili zadržavanja tekućine). Negira alergiju

na lijekove. Na odjel dolazi sa učinjenim općim i

posebnim dijagnostičkim pretragama.

Promatranjem vanjskog izgleda nisu uočene

promjene u istom. Pokretna i samostalna u zado-

voljavanju svojih potreba.Vrijednosti krvnoga

tlaka izmjerenog elektronskim tlakomjerom na

nadlaktici pri prijemu iznosile su: sistolički 130 i

dijastolički 70, temperatura tijela izmjerena tubar-

no iznosila je 36,7°C, puls izmjeren na radijalnoj

arteriji 65 otkucaja u minuti. Disanje je ujednače-

no, eupnoično (16 puta u minuti i bez napora). Pri

prijmu tjelesna visina iznosila je 1,68 cm, a tjeles-

na težina 77 kilograma, ITM (indeks tjelesne ma-

se) iznosi 27,3 te je bolesnica I.K. prema tablici

stupnja uhranjenosti na razini prekomjerne tjeles-

ne težine.


4. Prikaz zdravstvene njege bolesnika s

transplantacijom bubrega

Transplantacijom se postiže maksimalna me-

dicinska, osobna i socijalna rehabilitacija bolesni-

ka. Zadaća je medicinske sestre upoznavanje bo-

lesnika s tijekom obrade, koja uključuje laborato-

rijske i dijagnostičke pretrage svih organskih sus-

tava, obavještavanje liječnika o svim odstupanji-

ma, vođenje protokola o obavljenim pretragama

te potpisivanje suglasnosti bolesnika za eventual-

nu transplantaciju. Nefrološke medicinske sestre

članice su medicinskog tima koji skrbi za bolesni-

ke u svim stadijima bubrežne bolesti, uključujući

i stadij kada je potrebno nadomjestiti bubrežnu

funkciju (dijaliza). Njihov rad usmjeren je na spr-

ječavanje bubrežnih bolesti te procjenu zdravstve-

nih potreba bolesnika i njihovih obitelji.

4.1. Opća prijeoperacijska priprema

Zdravstvena je njega bolesnika u pripremi

za transplantaciju bubrega usmjerena na smanje-

nje straha, tjeskobe i zabrinutosti, uklanjanje i/ili

smanjenje tjelesnih simptoma, sprječavanje infek-

cije, usvajanje poželjnog ponašanja, te prepozna-

vanje komplikacija. Prije donošenja konačne od-

luke o mogućnosti transplantacije moraju se i-

sključiti ili utvrditi apsolutne i relativne kontrain-

dikacije, kao i druga stanja koja zahtijevaju doda-

tnu pripremu prije same transplantacije. Apsolut-

ne kontraindikacije su: proširena maligna bolest s

predviđenim kratkim trajanjem života, HIV pozi-

tivitet, aktivna infektivna bolest i/ili bilo koja bo-

lest s očekivanim trajanjem života manjim od dvi-

je godine. Relativne kontraindikacije su: infekci-

ja, koronarna srčana bolest, aktivni hepatitis, ak-

tivna ulkusna bolest, periferna okluzivna arterij-

ska bolest, cerebrovaskularna bolest, aktivno ko-

rištenje opojnih tvari, slabo kontrolirana psihoza,

dokazana nesuradnja bolesnika.

4.1.1. Psihološka priprema

Poremećaji psihičkog stanja mogu biti akutni

(ulazak u sterilne jedinice, invazivni medicinski

postupci i narušavanje tjelesnog integriteta pogo-

duju akutnom razvoju anksioznosti) i kronični

(doživotna imunosupresivna terapija - lijekovi

koji sprječavaju odbacivanje presadka i njihova

upotreba primarno utječe na uspjeh transplantaci-

je, strah od odbacivanja organa, problemi sa sek-

sualnošću, pitanje kvalitete života). Svrha je psi-

hološke pripreme osigurati bolesniku najbolju

moguću psihološku spremnost za kirurški zahvat.

Bolesnik treba steći osjećaj povjerenja u osoblje

koje sudjeluje u njegovu liječenju. Osoblje koje

sudjeluje u pripremi ili provedbi kirurškog zahva-

ta nastojati će uvjeriti bolesnika da sve što se s

njim događa ima svrhu. Svrha je poboljšanje nje-

govog zdravstvenog i općeg stanje te bolja kvali-

teta života. Medicinska sestra planira intervencije

utvrđivanjem prioriteta i definiranjem ciljeva, iz-

rađuje plan i provodi zdravstvenu njegu i na kraju

vrednuje (evaluacija) ciljeve i provođenje zdrav-

stvene njege. Već pri samom prijmu na odjel ses-

tra upoznaje bolesnicu, iskazuje joj poštovanje

(oslovljavajući je prezimenom i gospođom), uva-

žavajući ju kao osobu, a tijekom provođenja inter-

vencija pokazuje empatiju i razumijevanje. Me-

dicinska sestra je uključila bolesnicu u planiranje

i provedbu zdravstvene njege, što pridonosi stje-

canju povjerenja, potiće ju na postavljanje pitanja,

verbalizaciju svoje nesigurnosti i straha.


Cilj je postignut kad su prisutni strah i anksio-

znost smanjeni na najmanju moguću razinu, što se

može postići ohrabrivanjem bolesnice u vezi s

ishodom liječenja, koristeći se pozitivnim primje-

rima iz prakse.

4.1.2. Fizička priprema

Fizička priprema kao i kod svakog drugog

operacijskog zahvata pa i transplantacije bubrega

podrazumijeva pripremu probavnog sustava, pre-

hranu, poučavanje te pretrage.

Kod bolesnice je učinjena predtranplantacij-

ska obrada. Ona uključuje vađenje krvi za labora-

torijske pretrage (biokemijske - KKS (kompletna

krva slika), CRP (C-reaktivni protein), elektroliti,

ureja, kreatinin, određivanje klirens kreatinina,

PV (protrombinsko vrijeme), APTV (aktivirano

parcijalno tromboplastinsko vrijeme), GUK

(glukoza u krvi), OGGT (test koji pokazuje spo-

sobnost preuzimanja glukoze u organizmu te služi

za otkrivanje poremećaja metabolizma šećera ),

hematološke, koagulacijske, križna proba. Učinje-

no je i mjerenje krvnog tlaka, pulsa, disanje, EKG

(elektrokardiografija), UZV (ultrazvuk) srca, ko-

ronarografija (uvođenje katetera u aortu na počet-

ku koronarnih krvnih žila te ubrizgavanje kontras-

ta omogućit će rendgenski prikaz koronarnih krv-

nih žila i smetnje protoka krvi kroz njih). Zatim

ergometrija (funkcionalna je metoda pretrage srca

pri kojoj se registrira rad uz dozirano opterećenje

bolesnika), angiografija bubrega (rendgenski pri-

kaz krvnih žila ispunjen kontrasnim sredstvom),

MSCT (radiološka pretraga kojom se prikazuju

krvne žile tijela uz pomoć višeslojnog CT uređa-

ja, korištenjem rendgenskih zraka i kontrastnog

sredstva), UZV bubrega i abdomena s doplerom,

fundus oka (pregled očne pozadine). Učinjene su i

biokemijske pretrage urina (urinokultura), INR

indeks (INR u analizi krvi je laboratorijski poka-

zatelj funkcioniranja sustava hemostaze, odraža-

vajući omjer PV prema vrijednostima tog indika-

tora (PV) zdrave osobe. Također u pripremu se

ubraja i protočna citometrija krvi, senzibilizacija,

krvna grupa Rh – faktor, intereakcija (križna pro-

ba).

Dodatni ciljani pregledi ovise o osnovnoj bo-

lesti, dobi bolesnika i pratećim bolestima. Ovakva

opširna obrada ima za cilj ustanoviti postoje li

kontraindikacije za transplantaciju, a rezultati pre-

traga moraju biti dostupni prilikom poziva boles-

nika na transplantaciju.

Pri prijmu na Zavod za Urologiju bolesnici

I.K. uzeti su obrisci nosa, ždrijela, oba pazuha i

obje prepone za mikrobiološke pretrage. Izlazno

mjesto peritonejskog katetera bilo je uredno i bez

znakova infekcije. Uzet je uzorak krvi za križnu

reakciju te je utvrđeno da ne postoje kontraindi-

kacije za implantaciju bubrega.

Medicinska sestra je poučila bolesnicu o

sprječavaju poslijeoperacijskih komplikacija i

komplikacija zbog dugotrajnog ležanja. Tijekom

poučavanja medicinska sestra je bila strpljiva,

uvjerena u ono što poučava i pozitivno usmjerena.

S ciljem sprječavanja respiratornih komplikacija

provode se vježbe disanja. Svrha je bolja poslijeo-

peracijska plućna ventilacija, oksigenacija krvi i

tkiva, mobilizacija bronhalnog sekreta te sprječa-

vanje atelektaze i upale pluća. Bolesnica je dobila

pisane upute s vježbama dok je bila na listi čeka-

nja za transplantaciju a poučena je provođenju

istih u poslijeoperacijskom tijeku.


4.2. Neposredna prijeoperacijska pri-

prema

Neposredna prijeoperacijska priprema pod-

razumijeva predtransplantacijsku dijalizu/

korekciju volumena tekućine ili akutnu hemofil-

traciju. Kod bolesnice I.K. učinjena je predtrans-

plantacijska dijaliza i istočen je dijalizat iz trbuš-

ne šupljine. Uzeti su obrisci nosa, ždrijela, obaju

pazuha i obaju prepona (u svrhu mikrobiološke

analize i sprječavanja infekcije u poslijeoperacij-

skom tijeku). Primijenjena je propisana antikoa-

gulacijska terapija. Neposredna prijeoperacijska

priprema sastoji od pripreme dan prije operacije i

na dan operacije ali u ovome slučaju nije moguće

provesti pripremu dan prije operacije jer se ne

zna kada će se pojaviti darivatelj (osobito kada se

radi o kadaveričnom darivatelju).

4.2.1. Priprema bolesnika na dan opera-

cije

Priprema hitnog bolesnika na dan operacija pod-

razumijeva opću i neposrednu prijeoperacijsku

pripremu i posebnu pripremu koja proizlazi iz

bolesnikove osnovne bolesti i indikacije za zah-

vat. Vrlo je važan čimbenik za uspješnost kirur-

škog zahvata.

Na dan operacije (koji je ujedno i dan prijma)

provjereno je da li je bolesnica na tašte (od po-

noći nije konzumirala ni tekućinu). Izmjereni su

vitalni znakovi koji su bili u granicama normale.

Bolesnici je obavljeno brijanje (,,šišačem“) opera-

cijskog polja (površina iznad pupka do koljena),

zatim je provedena mala klizma. Primijenjeno je

propisano sredstvo radi poboljšanja crijevne peri-

staltike (Prostigmin 1x10 mg i.v.). Bolesnica je

samostalno provela osobnu higijenu prema uputa-

ma sestre, otuširala se sa 25 ml pjenušavog dezin-

fekcijskog sapuna (počela je s pranjem lica, zatim

prema dolje obraćajući pozornost na područje oko

nosa, aksila, pupka, prepona i perineuma). Tijelo

je isprala s vodom i postupak ponovila te je opra-

la zube. Higijena se provodi sa svrhom sprječava-

nja infekcija poslije operacije. Uzeta je krv za he-

mokulturu jer je kod bolesnice uveden kateter za

dijalizu i provodila se peritonejska dijaliza. Primi-

jenjena je propisana prijeoperacijska antibiotska

terapija u svrhu prevencije infekcije jedan sat pri-

je odlaska u operacijsku dvoranu, propisani anti-

mikotik za sprječavanje razvoja gljivica te profi-

laktička imunosupresivna terapija ( može se pri-

mijeniti za vrijeme ili prije zahvata,a sprječava

odbacivanje implantiranog organa). Postavljeni su

elastični zavoji od skočnog zgloba do prepona

(mogu se primijeniti i elastične čarape) neposred-

no prije odlaska u dvoranu u svrhu sprječavanja

nastanaka tromba tijekom operacije. Bolesnici je

izvađen peritonejski kateter i uveden je urinarni

kateter kako bi se u poslijeoperacijskoj zdravstve-

noj njezi pratila uspostava rada funkcije bubrega.

Postavljen je CVK (centralni venski kateter) i na-

zogastrična sonda.

Uvedena je u opću inhalacijsku anesteziju

(udisanjem anestetika u plinovitom obliku). Uči-

njena je implantacija bubrega i postavljen Redon

dren (sastoji se od plastične cijevi s mnogo rupica

na jednoj kraju cijevi). Drenaža se obavlja s po-

moću boce s niskim negativnim tlakom, a svrha

postavljanja drena je odstranjivanje sekreta iz ra-

ne, te brže cijeljenje i zarastanje rane.


4.3. Poslijeoperacijska zdravstvena nje-

ga

Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bo-

lesnika s transplantacijom bubrega usmjerena na

održavanje i/ili uspostavljanje rada bubrega

(funkciju izlučivanja, poticanje diureze), otklanja-

nje tjelesnih simptoma (bol, mučnina, povraća-

nje), sprečavanje i prepoznavanje komplikacija

(krvarenje, oligurija/anurija), sprečavanje infekci-

je, poučavanje bolesnika.

Svrha je poslijeoperacijske zdravstvene njege što

prije postići stanje u kojem će bolesnik samostal-

no zadovoljavati svoje potrebe.

Bolesnika se nakon operacijskog zahvata zaprima

u posebnu prostoriju (boks) koja je dio JIL-a i

koja se temeljito dezinficira. Oprema (bolesnički

krevet s vagom, monitor, aspirator, respirator, in-

fuzomat, perfuzori, kolica s terapijom i potrebnim

potrošnim materijalom, sterilni kompleti postelj-

nog rublja, sterilni kompleti zaštitne odjeće i o-

buće), potrebna za prijam i poslijeoperacijsku

skrb za bolesnika dezinficira se i smješta u pros-

toriju u kojoj će bolesnik boraviti. Mjere suzbija-

nja infekcije usmjerene su na obrnutu izolaciju

bolesnika, aseptičan pristup u radu s bolesnikom

i stalnu mikrobiološku kontrolu. Osoblje koje

provodi osobnu higijenu mora biti propisno odje-

veno i zaštićeno. Pri radu s bolesnikom sestra mo-

ra primjenjivati pravila asepse i antisepse

(upotreba sterilnog ogrtača,kape, maske i rukavi-

ca pri svakom kontaktu s bolesnikom, pravilno

pranje ruku).

Operacija je počela u 9:00 a trajala je do

13:05. Po završetku operacije, bolesnica je u

13:15h premještena u transplantacijsku sobu

(boks) za poslijeoperacijski oporavak u Jedinici

intenzivnog liječenja KBC-a Osijek, intubirana je

pod djelovanjem anestetika te je spojena na respi-

rator. U poslijepodnevnim satima se postepeno

budila te je u 17:20h ekstubirana i spontano diše

uz saturaciju 95%. Parenteralno prima 0,9% NaCl

(Natrijev Klorid, nadoknada elektrolita) 500 ml

i.v. (13 h, 15 h), 5% Glucosae 500 ml i.v. (17 h),

te Analgin (ublažava bol) 3x5 ml i.v. (16, 22 i

4h). Uzeta je krv za laboratorijske pretrage. Koli-

čina drenažnog sadržaja je 100 ml sukrvavog iz-

gleda, a satna diureza iznosila je 40 ml. Medicin-

ska sestra je kontrolirala drenažu i drenažni sadr-

žaj. Vrijednosti krvnog tlaka izmjerenog na nad-

laktici kretale su se od 120-140 mmHg sistolički,

70- 90 mmHg dijastolički, puls izmjeren na radi-

jalnoj arteriji iznosio je 70 otkucaja u minuti. Tje-

lesna temperatura izmjerena tubarno iznosila je

36,6 – 37 °C.

Drugi poslijeoperacijski dan nastavljena je prim-

jena ordinirane imunosupresivne terapije te intra-

venske nadoknade tekućine (primala je 0,9 %

NaCl , i.v., 500 ml u 14 h i 18 h). Imunosupresivi

su lijekovi koji sprječavaju odbacivanje presatka i

njihova uporaba primarno utječe na uspjeh trans-

plantacije. Oni utječu na imunološki sustav u cje-

lini što dovodi i do raznih posttransplantacijskih

komplikacija. Imunosupresija se provodi kontinu-

irano i nakon samog transplantacijskog postupka.

Količina drenažnog sadržaja izmjerena drugi po-

slijeoperacijski dan iznosila je 100 ml, sadržaj je

bio sukrvavog izgleda, a diureza je iznosila 900

ml. Uzet je urin za bakteriološku analizu i bioke-

mijske pretrage.


Učinjeno je prvo previjanje kirurške rane.

Svrha previjanja rane je osigurati optimalne uvje-

te za njezino cijeljenje, zaštititi je od kontamina-

cije patogenim mikroorganizmima (MO) iz okoli-

ša te spriječiti prijenos MO iz inficirane rane na

druge bolesnike. Previjanje rane je izvođeno teh-

nikom nedodirivanja i uporabom sterilnih instru-

menata, po svim pravilima asepse (način rada ko-

jim se isključuje svaka mogućnost vanjske konta-

minacija radnog polja i svega što se pri radu upot-

rebljava). Tijekom postupka previjanja, medicin-

ska sestra je procjenom rane uočila kako rana ci-

jeli primarno (per primam), bez znakova infekcije

( boli, crvenila, povišene TT, iscjetka i rubovi

rane su priljubljeni).

Treći poslijeoperacijski dan bolesnica je

ustala uz pomoć sestre, izvađena je nazogastrična

sonda i bolesnica je na tekućoj dijeti. Izvađen je i

CVK (centralni venski kateter). Tubarno izmjere-

na TT je bila u granicama normale do 37,5 °C

(afebrilnost).

Četvrti poslijeoperacijski dan izvađen je

Redon dren, rana bez znakova infekcije, te se bo-

lesnica premješta na Zavod za urologiju. Uz bole-

snički krevet pripremljen je i provjeren pribor:

aspirator, pribor za primjenu kisika, tlakomjer,

stalak za infuziju, pribor za primjenu lijekova,

bubrežaste zdjelice i staničevina. Također je pri-

premljena temperaturna lista te lista za sestrinsku

dokumentaciju. Bolesnici su osigurani povoljni

mikroklimatski uvjeti u sobi (vlažnost i tempera-

tura zraka). Odgovarajuća vlažnost zraka osigura-

va lakše disanje te smanjuje nadraživanje sluzni-

ce. Osiguran je mir u bolesničkoj sobi (smještena

u jednokrevetnu sobu).

Peti poslijeoperacijski dan izvađen je uri-

narni kateter i bolesnica spontano mokri 2h nakon

vađenja katetera. Ponovljene su laboratorijske

pretrage krvi i urina (KKS, CRP, GUK, OGTT,

elektroliti, ureja, kreatinin, određivanje klirens

kreatinina, PV, APTV, IRN, te urinokultura) koje

su bile u granicama normale.

U daljnjem poslijeoperacijskom tijeku bo-

lesnica navodi sestri kako se dobro osjeća. Vrijed-

nosti izmjerenih vitalnih funkcija su: TT mjerena

tubarno kretala se do 37,5 °C, RR je iznosio: sis-

tolički do 140 mmHg i dijastolički do 90 mmHg,

te puls mjeren na radijalnoj arteriji do 80 otkucaja

u minuti. Bolesnica se otpušta kući sedmi posli-

jeoperacijski dan uz pratnju supruga i dobivenim

pisanim uputama o prehrani, zdravstvenom odgo-

ju i prevenciji infekcije. Naručena je za endo-

skopsko vađenje endoproteze 8. lipnja 2020. Cilj

zdravstvene njege u ovom stadiju poslijeoperacij-

skog tijeka temelji se na poučavanju bolesnice o

novom načinu života, psihičkom i tjelesnom

praćenju stanja te sprječavanju mogućih kompli-

kacija transplantacije.

4.4. Poslijeoperacijske poteškoće

Zdravstvena je njega operiranih bolesnika

usmjerena na prepoznavanje poslijeoperacijskih

poteškoća te njihovo umanjivanje i/ili otklanjanje.

Poslijeoperacijske poteškoće su mučnina i povra-

ćanje, bol, žeđa, štucavica, nadutost, problemi sa

stolicom i mokrenjem. Sve one mogu biti poslje-

dica djelovanja anestetika (mučnina) , lijekova,

prestanka djelovanja anestetika (bol), bolesnikove

neaktivnosti (poteškoće sa stolicom), promjena u

uzimanju hrane i tekućine (žeđa, poteškoće sa

mokrenjem i defekaciji), te drugih psihičkih i tje-

lesnih poteškoća u prilagodbi na novo stanje.


Od poslijeoperacijskih poteškoća kod bolesni-

ce I.K. prisutne su bol (kao posljedica kirurškog

zahvata) i mučnina (posljedica djelovanja aneste-

tika i lijekova) te poteškoće sa stolicom

(posljedica neaktivnosti). Medicinska sestra je

prikupila podatke o lokalizaciji, trajanju, intenzi-

tetu i karakteru boli. Bolesnici je ponuđena skala

procjene boli od 1-10 na kojoj je ocijenila bol sa

7. Zadaće je sestre primijeniti propisan analgetik i

pratiti uspješnost djelovanja analgetika. Nakon

primjene ordinranog analgetika ocjenjuje bol na

skali sa 3. Mučnina negativno utječe na bolesniči-

no opće stanje te je sestra promatrala i provodila

postupke kojima će umanjiti mučninu. Uklonila je

neugodne mirise, pratila disanje, obavijestila

liječnika o mučnini te primijenila ordiniranu tera-

piju (antiemetik Reglan 1x 10 mg i.v. amp protiv

mučnine). Poteškoće sa stolicom, nadutosti i zas-

tojem, pojavljuju se kao posljedica neaktivnosti

gastrointestinalnog sustava zbog djelovanja lije-

kova, anestetika, neaktivnosti.. Sestra je promat-

rala bolesnicu i primijenila ordiniranu terapiju

Prostigmin 1x1 mg i.v..ujutro (za uspostavljanje

peristaltike).

4.5. Poslijeoperacijske komplikacije

Zdravtvena je njega usmjerena na

prepoznavanje i sprečavanje komplikacija: šok,

tromboza, resporatorne komplikacije, dekubitus i

parotitis. One mogu produljiti boravak bolesnika

u bolnici i njegovo liječenje. Za prevenciju trom-

boze liječnik je ordinirao antikoagulantnu terapiju

(Clivarin 1750 i.j. s.c. 2 sata prije operacije (male

doze supkutanog apliciranog heparinskog priprav-

ka smanjuju incidenciju tromboze dubokih vena i

plućne embolije, koje se mogu pojaviti nakon ki-

rurških zahvata). Bolesnica je uz pomoć sestre i

pomagala (trapez) mijenjala položaj u krevetu i

treći poslijeoperacijski dan uz pomoć fizioterape-

uta ustala iz kreveta te na taj način prevenirala

sve komplikacije imobilnosti.

Redovitom higijenom usne šupljine

(pranjem zubi i/ili njegom usne šupljine) sprječa-

va se parotitis. Naslage su idealna podloga za

stvaranje i razvoj bakterija i gljivica te je sestra

poticala bolesnicu i pomogla joj pri obavljanju

njege usne šupljine. Njegu usne šupljine provodi-

la je ispiranjem usta i ždrijela sterilnom vodom i

8,4 %-tnim natrijevim bikarbonatom, ''mućkalica''

više puta na dan tijekom 7 dana ili ispiranjem us-

ne šupljine propisanim antimikotikom , per os

(bolesnica proguta).

Sestra je nakon operacije planirala i pro-

vodila sestrinske intervencije radi sprečavanja

respiratornih komplikacija. Poticala je bolesnicu

na duboko disanje i iskašljavanje prvi poslijeope-

racijski dan kako bi poboljšala ventilaciju pluća,

te na aktivnu i pasivnu promjenu položaja u kre-

vetu. Poticala ju je na ustajanje i pomogla joj pri

ustajanju, sjedenju i stajanju uz krevet. Osigurala

joj je i trapez za pomoć pri ustajanju i promjeni

položaja.

Šok je posljedica brojnih patofizioloških

mehanizama kojemu je zajedničko smanjenje op-

ticaja krvi u vitalnim organima. U svrhu uočava-

nja i prepoznavanja šoka sestra je nakon operacije

promatrala bolesnicu, njeno stanje, ponašanje i

izgled. Mjerila je vitalne znakove: puls, krvni tlak

i tjelesnu temperaturu, koji su bili u fiziološkim

granicama.. Promatrala je, mjerila i evdentirala

izlučivanje izlučina, drenažu i drenažni sadržaj.


4.6. Prehrana bolesnika nakon operacije

Prehrana bolesnika nakon operacije uvjeto-

vana je anestezijom, indikacijom, vrstom i mjes-

tom kirurškog zahvata. Kako je riječ o hitnom

prijemu za transplantaciju bubrega, prehrana dan

prije operacije kod moje bolesnice nije bila uvje-

tovana. Nakon operacije bolesnica je bila na pa-

renteralnoj prehrani. Svrha te prehrane je nadok-

naditi elektrolite, minerale i vitamine, unos bje-

lančevina, unos vode te energetsku vrijednost.

Treći dan poslije operacije izvađena joj je sonda i

prelazi na propisanu tekuću dijetu (minimalno

stimulira peristaltiku i gotovo nema ostataka na-

kon apsorpcije) i visokoproteinsku i visokokalo-

ričnu dijetu s odgovarajućim enteralnim priprav-

kom.

Energetske potrebe se izračunavaju prema

ITM-u. Dok bolesnica prima visoke doze kortiko-

steroida, povećan je unos proteina: 1.5 g/kg, te

0.8-1.0 g/kg dok se steroidi ne ukinu, unos soli ne

bi smio biti veći od 2 g. Također je važno što ma-

nje unositi jednostavne šećere, holesterola do 300

mg, a ukupnih masnoća do 30 % svih kalorija.

4.7. Zdravstveni odgoj

Svrha je zdravstvenog odgoja osposo-

bljavanje bolesnika za usvajanje pozitivnog

zdravstvenog ponašanja nakon transplantacije bu-

brega. Nakon dugotrajne kronične bubrežne bole-

sti, period nakon transplantacije bubrega bitno

poboljšava kvalitetu života bolesnika. Mnogi bo-

lesnici žele biti tjelesno aktivni što uključuje vjež-

banje, seksualnu aktivnost i povratak na radno

mjesto. Pozitivno je to da se većina bolesnika vra-

ća u normalan način života nakon transplantacije.

Svaka tjelesna aktivnost ako se postupno poja-

čava je korisna. Za većinu bolesnika nema prepre-

ke za normalnu seksualnu aktivnost 4-6 tjedana

nakon transplantacije. Žene generativne dobi tre-

baju izbjegavati trudnoću godinu do dvije nakon

transplantacije. Upotreba oralnih kontraceptiva je

dozvoljena uz suglasnost izabranog ginekologa.

Većina žena koje su zatrudnile nakon transplanta-

cije, imale su normalnu trudnoću, porod i zdravu

djecu.

Prije odlaska iz bolnice bolesnici se prepo-

ručuje uzimanje hrane koja odgovara njenim pot-

rebama. Vrlo je važno staviti naglasak na pravilnu

prehranu koja uključuje izbjegavanje soli i masne

hrane, piti 2 litre tekućine na dan, vagati se svako

jutro u isto vrijeme( nakon mokrenja a prije doru-

čka) i upisivati u dnevnik unosa hrane i tekućine.

Bolesnica je i prije transplantacije pazila na preh-

ranu, te će se lakše prilagoditi na ovaj novi re-

žim.

Naglasiti važnost redovitog uzimanja pro-

pisane terapije sve dok traje funkcija presađenog

organa. Voditi dnevnik: diureze, vrijednosti krv-

nog tlaka, unosa hrane i tekućine te tjelesne aktiv-

nosti (tijekom dana rasporediti aktivnosti, između

aktivnosti planirati vrijeme odmora). Redovito

odlaziti na kontrolne preglede u transplantacijsku

ambulantu. Upočetku svaka 2.3 dana, zatim jed-

nom tjedno, a nakon tri mjeseca svaka dva tjedna,

zatim rjeđe.

Higijenske navike su vrlo važne u spreča-

vanju infekcija. Kako bolesnik tako i članovi obi-

telji moraju se pridržavati temeljnih higijenskih

navika poput pranja ruku nakon uporabe toaleta,

nakon kašljanja, kihanja, nošenje maske naročito

kada su članovi obitelji prehlađeni.


Važno je izbjegavati kontakt sa izlučina-

ma životinja, te kontakt sa osobama koji imaju

infektivnu bolest (prehlada). Potrebno je cijepiti

se protiv influence, ali isključivo sa mrtvim cjepi-

vom.

Medicinska sestra je trajno educirala bole-

snicu i pružala joj potporu u prihvaćanju novog

načina života.

ZAKLJUČAK

Tijekom izrade završnog rada iz zdravstvene

njege kirurškog bolesnika-specijalne, istražila

sam, prikupila podatke i prikazala sestrinsku skrb

bolesnika s transplantacijom bubrega. Istražila

sam, analizirala i usporedila primjere sestrinske

skrbi bolesnika s transplantacijom bubrega u

prijeoperacijskoj pripravi s primjerom skrbi za

bolesnika s karcinomom mokraćnog mjehura

( Završni rad broj: 778/SS/2016)


U tablici su prikazane razlike u prijeoperacij-

skoj pripremi bolesnice s transplantacijom bubre-

ga i bolesnika s karcinomom mokraćnog mjehura

(planirano postavljanje urostome). Urostoma je

spoj između mokraćnog (urinarnog) trakta i trbuš-

ne stijenke.

Prijeoperacijska prirema bolesnika za Prijeoperacijska priprema bolesnika za o-

Psihička priprema: bolesnica se priprema

za novu kvalitetu života

Psihička priprema: bolesnik se priprema na

novi način života s urostomom

Fizička priprema:

Bolesnica dolazi na operaciju kao hitan pri-

jem, sve pretrage obavljaju se nakon prije-

ma.

Upute za poučavanje dobiva u pisanom ob-

liku prije operacije a poučava ju se poslije

operacije kako ih izvoditi.

Bolesnica nakon prijema na karenciji.

Priprava probavnog sustava na dan operaci-

je (mala klizma).

Na dan operacije pacijentici je obavljeno

brijanje (,,šišačem“) operacijskog područja

(površina iznad pupka do koljena).

Fizička priprema:

Bolesnik dolazi kao redovan prijem za operaci-

ju sa već učinjenim pretragama.

Poučavanje počinje u općoj prijeoperacijskoj

pripravi a provodi se poslije operacije.

Kod bolesnika priprava probavnog sustava

počinje tri dana prije operacije (u općoj prijeo-

peracijskoj pripravi)

Dva dana prije operacije bolesnik je na tekućoj

dijeti koja uključuje doručak (ugljikohidrati) i

ručak (juha). Nakon ručka bolesnik dobiva

Portalak sirup uz kojeg treba piti najmanje 1-

1,5 l tekućine (voda, sok, čaj, kava) kroz 14 h.

Dan prije operacije, bolesnik ne doručkuje za

ručak konzumira bistru juhu, popije ordinirani

Portalak sirup i 2,5 l tekućine do 22 h.

Na dan operacije pacijentu je obavljena pripre-

ma operacijskog područja koja se sastoji od

brijanja kliperom površine od mamilla do ko-

ljena (obratila se pozornost na analno podru-


Uočila sam razliku u pripremi bolesnice s

transplantacijom bubrega zbog toga što se radi o

hitnom prijemu (ne zna se kada će se pojaviti da-

rivatelj bubrega, osobito kadaveričan), od boles-

nika za operaciju karcinoma mokraćnog mjehura,

gdje priprava bolesnika počinje najmanje tri dana

prije operacije u općoj prijeoperacijkoj pripravi

(bolesnik dolazi na ugovoreni operacijski zahvat).

Psihološka priprema bolesnika u oba primjera

je izuzetno važna i zahtjeva holistički pristup jer

se bolesnici pripremaju na potpuno novu kvalite-

tu života nakon operacije.


Učenica: Bojana Višekruna, 5.s1

Mentorica: Branislava Laurović, mag. med. techn.

1. UVOD

Poremećaji raspoloženja podrazumijevaju

duševne poremećaje u kojima se osnovne psiho-

patološke promjene odvijaju na razini raspolože-

nja, a prate ih i promjene u drugim psihičkim i

tjelesnim funkcijama. Raspoloženje može bi-

ti ,,normalno“ (eutimično) ili se može mijenjati u

smislu povišenog raspoloženja (hipomanično –

ako je poremećaj blaži i manično – ako je pore-

mećaj teži), i/ili sniženog raspoloženja i tada go-

vorimo o depresiji.

1.1. Definicija bolesti

Termin depresija potječe od latinskog iz-

raza deprimere, što označava potištenost, snužde-

nost, tjeskobu, utučenost, tupost i bezvoljnost.

Depresija je bolest u kojoj dolazi do pada raspolo-

ženja, u tolikom opsegu da to utječe na cjelokup-

no opažanje, razmišljanje, ponašanje te čovjekovo

socijalno funkcioniranje (1). Iako se u razgovor-

nom jeziku često govori o depresiji kad je posrije-

di samo prolazno lošije raspoloženje, ne radi se o

običnoj tuzi jer se depresija može javiti bez pra-

vog razloga ili je razlog nesrazmjeran jačini tuge i

onemogućuje svakodnevno funkcioniranje obolje-

log pojedinca. Depresija se može javiti kao simp-

tom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih

poremećaja, ili se može javiti kao samostalan en-

titet. Na razini simptoma patološko je raspolože-

nje. Na razini sindroma depresija obuhvaća razne

kombinacije psihičkih, psihomotornih i somatskih

simptoma koji se prezentiraju različitim intenzite-

tom, provlače se kroz određeni period života, a

imaju sklonost opetovanom javljanju (2).

1.2. Etiologija

Napretkom tehnologije uspijeva se sve

više saznati o radu mozga i njegovoj interakciji s

okolinom. Postalo je jasno da su biološki i psiho-

socijalni faktori međusobno isprepleteni i poveza-

ni u patogenezi depresivnog poremećaja. Ipak,

etiologija depresije tek je djelomično razjašnjena.

Činjenica jest da se depresija češće pojavljuje u

nekim obiteljima i u krvnih srodnika oboljelih od

depresije. Osim što nastaje kod pojedinaca kod

kojih postoji manja ili veća urođena predodređe-

nost za pojavnost depresije, i nepovoljni, stresni

događaji pogoduju razvoju bolesti. Biološ-

ku osnovu nastanka depresije predstavljaju prom-

jene u metabolizmu kemijskih molekula neuropri-

jenosnika (serotonina, noradrenalina i dopamina),

kao i broj i osjetljivost struktura na koje neuro-

transmitori djeluju – receptora. S druge strane,

bihevioralna teorija govori o depresiji kod osoba s

manjkom socijalnih vještina i vještina rješavanja

problema, koje uvijek iznova doživljavaju nega-

tivnu reakciju okoline i kojima nedostaje osobnih

pohvala i nagrada za pozitivno ponašanje (3).

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S DEPRESIJOM



Simptomi depresije se dijele na somatske,

emocionalne i kognitivne. Tijek bolesti može pri-

lično varirati. Bolesnici s depresivnim poremeća-

jem žale se na tužno raspoloženje, manjak energi-

je, osjećaj nemoći, boli i težine u ekstremitetima,

hiposeksualnost, nemaju volje ni za što pa čak ni

za aktivnosti koje su im prije donosile zadovolj-

stvo (anhedonija). Zbog toga često znaju zanema-

rivati vanjski izgled i higijenu pa mogu izgledati

zapušteno. Imaju izražene smetnje spavanja - teš-

ko usnivaju, često se bude tijekom noći ili pak

imaju pretjeranu potrebu za spavanjem. U depre-

sivnih bolesnika česte su i promjene apetita. Dok

neki pojačano jedu, drugi imaju smanjenu potrebu

za hranom. Javljaju se i pretjerana zabrinutost,

teškoće u koncentraciji, pamćenju i pri donošenju

odluka. Psihomotorna retardacija se ogleda u us-

poravanju pokreta tijela, usporenom misaonom

tijeku ili licu bez mimike. Zaokupljeni su pesimi-

stičnim pogledima na budućnost, idejama gubit-

ka, krivnje, samooptuživanja, bezvrijednosti, ali i

suicidalnim mislima, koje se kreću od misli kako

bi najbolje bilo da svemu dođe kraj do detaljno

isplaniranog scenarija samoubojstva. U jednog

dijela bolesnika dolazi i do pojave psihotične ra-

zine smetnji, odnosno razvoja sumanutosti i/ili

halucinacija.

Simptomi variraju ovisno o godinama.

Djeca imaju više somatske tegobe kombinirane s

iritabilnošću i socijalnim povlačenjem, adolescen-

ti imaju atipične simptome kao što su prejedanje i

hipersomnija, dok se u starijoj populaciji javlja

gubitak interesa te manjak zadovoljstva. Tipično

je za depresivni poremećaj da su simptomi ujutro

najizraženiji, a kako dan odmiče bolesnici se bo-

lje osjećaju.


Dijagnoza se postavlja temeljem kliničke

slike, anamneze i heteroanamneze. Posebno je

potrebno voditi računa o eventualnom postojanju

drugih psihijatrijskih ili tjelesnih poremećaja jer

oni mogu utjecati na simptome i tijek depresivnog

poremećaja, kao i znatno otežavati liječenje i opo-

ravak bolesnika. U tom se kontekstu preporučuju

analiza kompletne krvne slike, kao i biokemijskih

parametara (posebice testovi funkcije bubrega,

jetre, gušterače), hormonske analize (štitna i nad-

bubrežna žlijezda) te toksikološke pretrage. Raz-

vijen je niz samoocjenskih ljestvica koje bolesnici

sami mogu ispunjavati, kao i ljestvice namijenje-

ne kliničarima (Hamiltonova (HAM-D), Zungova

(ZDSI), Montgomery-Asbergova (MADRS) i

Beckova (BDI) ljestvica). Simptomi trebaju trajati

najmanje dva tjedna da bi se postavila dijagnoza

depresivnog poremećaja. Dijagnoza depresivnog

poremećaja obuhvaća depresivnu epizodu, ponav-

ljani depresivni poremećaj i distimiju. Kada se

depresija pojavi prvi put, govorimo o depresivnoj

epizodi, dok je distimija poremećaj koji ima zna-

čajke blage (neurotske) depresije (1). Može se

pobliže odrediti i podtip depresivnog poremećaja:

melankolični, atipični, psihotični, sezonski, kata-

toni ili s anksioznim smetnjama (2).


1.5. Liječenje

Psihofarmakološko i psihoterapijsko

liječenje depresivnog poremećaja međusobno se

nadopunjuju i daju najbolje rezultate: antidepresi-

vi za postizanje relativno brzog olakšanja simpto-

ma; i psihoterapije, u svrhu učenja učinkovitijih

načina nošenja sa životnim problemima. Važno je

da bolesnik zna da se ne radi o bolesti koja se mo-

že vrlo brzo riješiti te da lijekovi koje uzima dje-

luju s odgodom od tri do četiri tjedna. Nadalje,

bolesnika treba upozoriti da izostanak brzog tera-

pijskog učinka ne znači da je lijek nedjelotvoran,

već samo da ga još nije uzimao dovoljno dugo.

Ponekad je potrebno uzimati više lijekova, npr.

dva antidepresiva različitih mehanizama djelova-

nja. Ono što je važno naglasiti jest da je lijekove

potrebno nastaviti uzimati i nakon povlačenja

simptoma bolesti. S ciljem pripreme bolesnika za

povratak u njegovu socijalnu i radnu sredinu tije-

kom i nakon bolničkog liječenja, provode se i so-

cioterapijski postupci. Rano otkrivanje bolesti i

odgovarajuće liječenje u većini slučajeva vode do

remisije, preveniraju pojavu novih epizoda boles-

ti, a također smanjuju emocionalni i financijski

teret bolesti.

1.6. Epidemiologija

Depresivni poremećaj je veoma čest i rizik

za obolijevanje tijekom života iznosi oko 15%.

Prema istraživanjima, smatra se da su u prosjeku

svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom

svojeg života iskusili ozbiljnu depresivnu epizo-

du. Depresija se može javiti u svakoj životnoj do-

bi, no njezina je najčešća pojavnost nakon dvade-

set i pete do četrdesete godine života. Upravo je

to doba najvećega radnog potencijala, a velik je

broj radno nesposobnih ljudi zbog depresivnog

poremećaja. On se nešto češće javlja u žena nego

u muškaraca. Također je primijećeno da se češće

javlja u ljudi s malo bliskih međuljudskih odnosa

ili u rastavljenih i razvedenih. Socioekonomske

prilike nemaju veze s pojavnošću depresivnog

poremećaja. Uzevši u obzir da je često neprepoz-

nata i neadekvatno liječena, depresija je danas

jedan od vodećih uzroka invaliditeta, s tendenci-

jom daljnjeg porasta troškova i opterećenja zdrav-

stvenih sustava (2).

2. CILJ ZAVRŠNOG RADA

Cilj završnog rada je istražiti, prikupiti,

analizirati i usporediti podatke o zdravstvenoj nje-

zi bolesnika iz prikaza slučaja, oboljelog od de-

presije, argumentirati primjenu odabranih postup-

ka usmjerenih k ublažavanju/otklanjanju poteško-

ća i zadovoljavanje potreba uvažavajući holistički

pristup; predložiti aktivnosti medicinske sestre /

medicinskog tehničara u zdravstvenom odgoju

bolesnika s depresijom, s ciljem pozitivne moti-

vacije i edukacije o bolesti, kvaliteti i kontroli

života i povezati s primjerima iz svakodnevne

prakse.

3. PRIKAZ SLUČAJA

3.1. Stanje bolesnika prije dolaska u bolnicu

Bolesnica V. M., stara 55 godina, primlje-

na je na Zavod za integrativnu psihijatriju, Klini-

ke za psihijatriju, Kliničkog bolničkog centra Osi-

jek, s dijagnozom: Povratni depresivni poremećaj

(Depresio).

Iz priloženih podataka o bolesniku saznala sam:


Bolesnica V. M. primljena je 18. 4. 2020.

godine s dijagnozom Povratni depresivni pore-

mećaj (Depresio). Bolesnica se od depresije liječi

od svoje tridesete godine, kada se javljaju prvi

simptomi i znakovi depresije: bezvoljnost, fizička

neaktivnost, utučenost i povlačenje u sebe. Kao

razlog nastanka depresije navodi stalne svađe s

bivšim suprugom koji ju je tukao. Tada se javlja

na liječenje na Zavod za integrativnu psihijatriju

gdje je do sada liječena sedam puta zbog depresi-

je i alkoholizma, kao i tri puta u Neuropsihijatrij-

skoj bolnici „dr. Ivan Barbot“ Popovača. Navodi

kako je tjedan dana prije prijema na Zavod za in-

tegrativnu psihijatriju osjećala strah, tjeskobu,

pad raspoloženja i bezvoljnost zbog financijskih

problema te nije mogla ustati iz kreveta. Pored

depresije, bolesnica se liječi još i od alkoholizma

i hipertenzije. Navodi kako propisanu terapiju

redovito uzima. Od lijekova koristi: Lasix tbl., 40

mg, 1xdnevno ujutro, per os (SDD-neparni), Ne-

bivolon tbl., 25 mg, 1xdnevno ujutro, per os

(SDD-neparni), Velaflax tbl., 150 mg, 1×dnevno

ujutro, per os, Mirzaten tbl., 45 mg, 1×dnevno

navečer, per os, Diazepam tbl., 5 mg 1xdnevno

navečer, per os. Alergična je na Ketonal i Reglan.

Od prije godinu dana zbog smrti izvanbra-

čnog partnera živi sama. Ima troje odrasle djece

iz prvog braka. Po zanimanju je diplomirana eko-

nomistica, 10 godina je u invalidskoj mirovini.

Bolesnica navodi kako je do prije tjedan dana

konzumirala dva obroka dnevno. Obroke je sama

pripremala uz poticaj. Najviše je jela kuhanu hra-

nu, voće i povrće. Dnevno je pila 1 do 2 litre vo-

de. Bolesnica nije imala problema s gutanjem.

Osim vode svakodnevno je konzumirala crnu

kavu, a nakon smrti nevjenčanog supruga i velike

količine alkohola. Nakon liječenja u Popovači u

rujnu prošle godine, apstinira. Osobnu higijenu je

obavljala samostalno uz poticaj. U zadnjih tjedan

dana se jednom istuširala jer joj se nije dalo ustati

iz kreveta. S mokrenjem nije imala problema,

mokrila je 5 puta dnevno; a stolicu je imala svaki

treći dan. Bolesnica je pokretna, hoda bez poma-

gala. Voli voziti bicikl, ali ga nije dugo vozila jer

nema volje ni za čim. Kućanske poslove obavljala

nerado jer su joj predstavljali napor. Zadnjih tje-

dan dana gotovo da i nije spavala. Nije mogla za-

spati ni uz terapiju, a kad bi uspjela zaspati, spa-

vala bi 2 do 3 sata. Bolesnica navodi da se ne voli

odmarati već se radije umara da lakše zaspi. Voli

čitati i pisati prije spavanja te joj pisanje pomaže

da „olakša dušu“. Nosi naočale za daljinu. Dobro

čuje.

Sebe opisuje kao dobru osobu koja previše

vjeruje drugim ljudima, no u zadnje vrijeme je

opreznija. Niskog je samopouzdanja. Kritična je i

svjesna svoje bolesti, navodi kako se „sama poku-

šava oduprijeti“ depresiji. Boji se pokazati emoci-

je kao što su bijes, ljutnja i tuga jer ju je, kako

navodi, bivši suprug tukao zbog toga. Nije soci-

jalno izolirana, navodi kako su joj djeca i prijate-

ljica najveća podrška u liječenju i u kriznim tre-

nutcima. Smatra se religioznom osobom i vjera

joj pomaže u svakodnevnim problemima.


3.2. Stanje bolesnika pri prijemu i do dana

praćenja

Prijam bolesnice na Kliniku za psihijatriju

18. 4. 2020. bio je redoviti. Dolazi u pratnji djece.

U početku je bila u otporu prema hospitalizaciji,

no djeca su ju uspjela nagovoriti da dođe u bolni-

cu „da joj ne bude još lošije“. Pri prijemu boles-

nica je sniženog raspoloženja, urednog pratećeg

afekta, emocionalno inkontinentna, oskudne ko-

munikacije. Prisutna anhedonija, poremećaj afe-

kata, mimika adekvatna raspoloženju. Nije agre-

sivna niti suicidalna. Bolesnica je kritična i svjes-

na svoje bolesti. Pri svijesti, kontaktibilna te sla-

bije orijentirana u vremenu i prostoru. Pokretna,

ne koristi pomagala za kretanje. Položaj u krevetu

zauzima i mijenja aktivno. S mokrenjem nije ima-

la problema, mokrila 5 puta na dan, ali stolicu

nije imala otkako je u bolnici. Od dijagnostičkih

pretraga učinjena kompletna krvna slika i pretrage

urina. Bolesnici je pri prijemu propisana terapija:

Lasix tbl., 40 mg 1xdnevno ujutro, per os (SDD

neparni), Nebivolon tbl., 25 mg 1xdnevno ujutro,

per os (SDD-neparni), Velaflax tbl., 150 mg,

1xdnevno ujutro, per os, Mirzaten tbl., 45 mg,

1xdnevno navečer, per os, Diazepam tbl., 10 mg,

1xdnevno navečer, per os.

Prema nomenklaturi Kliničkog bolničkog

centra Osijek propisana joj je ,,R+E“ dijeta – re-

dukcijska + dijeta za bolesnike s hipertenzijom.

Tjelesna težina bolesnice pri prijemu iznosila je

86 kg, a visina 157 cm. Indeks tjelesne mase je

34.9 kg/m2, 1. stupanj pretilosti. Tjelesna tempe-

ratura mjerena tubarno iznosila je 36.6 °C. Vrije-

dnost krvnog tlaka izmjeren na lijevoj ruci, u sje-

dećem položaju bio je 140/90 mmHg. Puls mjeren

na radijalnoj arteriji bio je 76 otkucaja u minuti.

Od prijema do dana početka praćenja bolesnica je

u KBC-u Osijek provela dva dana.

3.3. Stanje bolesnika tijekom provođenja

zdravstvene njege

Tijekom provođenja zdravstvene njege,

pacijentica je pri svijesti, kontaktibilna, orijentira-

na u vremenu i prostoru. Svjesna je svoje bolesti.

Iako ne potiče razgovor, bolesnica na postavljena

pitanja odgovara smisleno i potpuno i suradljiva

je. Održava pažnju u razgovoru. Misaoni tijek

usporen, govor usporen i tih. Depresivnog je ras-

položenja. Nije agresivna niti suicidalna. Psiho-

motorika je blaže usporena. Izraz lica zamišljen i

tužan, mimika adekvatna raspoloženju. Na licu

bolesnica ima ispucale kapilare, koža je blago ru-

žičasta. Lice je simetrično, bez oteklina i ošteće-

nja kože. Izraženi su podočnjaci. Koristi naočale

za daljinu. Usnice ružičaste boje, ispucale. Nema

zubnu protezu. Vrat simetričan, pokretljiv. Na

koži prsa i trbuha nema promjena. Prsni koš se

obostrano odiže pri disanju. Udovi simetrični, bez

promjena, edema i ozljeda. Zglobovi pokretni.

Temperatura tijela mjerena tubarno bila je u ras-

ponu od 36,1 °C do 36,6°C. Vrijednosti krvnog

tlaka mjerenog na lijevoj ruci, u sjedećem položa-

ju bile su u rasponu od 135/80 mmHg do 150/90

mmHg. Puls mjeren na radijalnoj arteriji bio je u

rasponu od 75 otkucaja u minuti do 81 otkucaja u

minuti. Disanje bez napora, eupnoično, u rasponu

od 16 do 18 udisaja u minuti. Negira dispneju.

Bolesnica hoda bez pomagala. U krevetu položaj

mijenja i zauzima aktivno. Može samostalno o-

bavljati osobnu higijenu, ali ju zbog gubitka volje

ne održava.


Na poticaj medicinskih sestara se

ode istuširati. U bolnici ima tri obroka dne-

vno te unosi 2 litre tekućine. Ponekad zna

preskočiti doručak. Bolesnica redovito ide

mokriti, nisu prisutne patološke primjese

niti peckanje pri mokrenju. Mokriti ide 5

puta dnevno. Stolicu ima svaki drugi dan.

Negira mučninu, povraćanje i prekomjerno

znojenje. Navodi kako propisanu terapiju

redovito uzima te kako se bolje osjeća. Od

dijagnostičkih pretraga učinjeni su razgovor

s psihologom, psihologijsko testiranje i la-

boratorijski nalaz hormona štitnjače T3, T4 i

TSH. Bolesnica navodi kako je prvih dana

boravka u bolnici imala problema s usniva-

njem, a kada bi napokon zaspala, san je bio

kratak i nekvalitetan. Zbog toga je 21.

4 .2020. u terapiju uveden Brintellix, 10

mg, 1x dnevno ujutro, per os. Navodi kako

u zadnja dva dana bolje spava. Što se tiče

aktivnosti na odjelu, u jutarnjem razgibava-

nju sudjeluje iako joj predstavlja napor. Ti-

jekom praćenja izgubila je 1 kilogram. Na

grupne terapije odlazi i u njima sudjeluje

kad joj se direktno obraća. Tvrdi kako se

ugodnije osjeća kao ,,pasivni promatrač“.

Pridržava se kućnog reda. U posjet joj dola-

ze djeca i prijateljica gotovo svaki dan i to-

me se veseli. Pored njih, navodi kako joj i

vjera puno pomaže u nošenju s kriznim situ-

acijama. Bolesničino stanje se poboljšalo,

boljeg je raspoloženja. Hospitalizacija se

nastavlja. U provedbi zdravstvene njege

primijenjena su načela: cjelovito zbrinjava-

nje bolesnika, poštovanje jedinstvenosti

ljudskog bića, privatnost i dostojanstvo, te-

rapijska komunikacija, bezuvjetno prihva-

ćanje, uključivanje bolesnika te pomoć pri

učinkovitoj prilagodbi.

3.4. Zdravstveni odgoj

Zdravstveni odgoj je svako planirano uče-

nje koje omogućuje pojedincima, grupi i zajednici

stjecanje znanja, vještina i stajališta potrebnih za

donošenje kvalitetnih zdravstvenih odluka. Najvi-

ši cilj u zdravstvenom odgoju je promjena nez-

dravstvenog ponašanja. Za to je potrebno utvrditi

znanje i stavove bolesnika o bolesti, zatim raditi

na promjeni ponašanja motivacijom i edukacijom

te procijeniti usvojenost sadržaja. Zdravstveni

odgoj integralni je dio zdravstvene njege. Boles-

nika i njegovu obitelj izrazito je važno poučiti o

njegovoj bolesti te o važnosti redovitog uzimanja

terapije. Treba savjetovati promjene načina života

koje uključuju prehranu, vježbanje, ograničeno

pijenje alkoholnih pića te kontrolu stresa. Ishod

bolesti ovisi o terapijskom odgovoru, suradljivos-

ti, podršci i uspješnosti psihoterapijskih i sociote-

rapijskih postupaka, prisutnosti i intenzitetu poje-

dinih simptoma, razumijevanju i potpori članova

obitelji, prijatelja te šire društvene zajednice.


4. ZAKLJUČAK

Tijekom izrade završnog rada iz zdrav-

stvene njege psihijatrijskog bolesnika istražila

sam, prikupila podatke i prikazala sestrinsku skrb

bolesnika s depresijom.

Argumentirala sam primjenu odabranih

postupka usmjerenih k ublažavanju/otklanjanju

poteškoća i zadovoljavanje potreba uvažavajući

holistički pristup, predložila aktivnosti medicin-

ske sestre u zdravstvenom odgoju bolesnika s de-

presijom s ciljem pozitivne motivacije i edukacije

o bolesti, kvaliteti i kontroli života i analizom po-

vezala s primjerima iz svakodnevne prakse.

Tijekom izrade završnog rada pratila sam

bolesnicu V. M. rođenu 13. 1. 1965. godine, s di-

jagnozom Povratni depresivni poremećaj (iz pri-

loženih podataka o bolesniku i temperaturne li-

ste).

Tijekom 7 dana praćenja, bolesničino sta-

nje se popravilo. Bolesnica navodi kako je boljeg

raspoloženja te kako bolje spava otkako je u bol-

nici. Redovito uzima dva obroka dnevno i gubi na

tjelesnoj težini. U vrijednostima vitalnih znakova

nema značajnijih promjena. Eliminacija je ured-

na. Sudjeluje u grupnoj terapiji te je uključena u

komunikaciju s okolinom i osobljem. Održava

pažnju u razgovoru i pridržava se kućnog reda.

Poučena je važnosti redovitog uzimanja terapije,

te promjeni načina života vezano za prehranu,

vježbanje, ograničeno pijenje alkoholnih pića te

kontrolu stresa. Bolesnica nastavlja liječenje na

Zavodu za integrativnu psihijatriju.

5. LITERATURA:

1. Muk B. Zdravstvena njega psihijatrijskih bole-

snika. Zagreb: Školska knjiga; 2014.

2. Karlović, D. Depresija: klinička obilježja i di-

jagnoza. Medicus, 26 (2 Psihijatrija danas). Za-

greb: Pliva; 2017. str. 161-165

3. Pliva zdravlje. Simptomi depresije – zašto je

važno rano prepoznavanje. Dostupno na stranici:

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/

clanak/31433/Simptomi-depresije-zasto-je-vazno-

rano-prepoznavanje.html Datum pristupa:

20.4.2020.

4. Prlić N. Zdravstvena njega. Zagreb: Školska

knjiga; 2009.

5. Abou Aldan D. Metodika zdravstvenog odgoja.

Zagreb: Školska knjiga; 2014.

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/31433/Simptomi-depresije-zasto-je-vazno-rano-prepoznavanje.html



PUTOVANJA I IZLETI


POSTATI PLANINAR—IDEJA ZLATA VRIJEDNA

Počeli smo u školskoj 2018./19., odlaskom na tra-

dicionalni planinarski susret Papučki jaglaci. Bilo

nas je puno, učenika i nastavnika. I uživali smo u

ljepoti Papuka, pogledima na slavonske ravni,

društvu i naporima.

Ove 19./20. godine započeli smo malo odvažnije.

Krenuli smo s Planinarskim društvom Zanatlija

Osijek i okupljenim entuzijastima iz srednjih ško-

la na Velebit.

Pet odvažnih učenika/ca i četiri nastavnice Medi-

cinske škole Osijek.

Postoji jedna divna staza, nazvana po svom gradi-

telju, Premužićeva staza.

Stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva

Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u

ljepote Velebita.

Ova staza, koja se smatra remek djelom graditeljs-

tva, vodila nas je kroz nacionalni Park Sjeverni

Velebit. Građena 1930. godine, čvrsta i jasna, go-

vori o davnim, vrijednim ljudima. Vizionarima.

Kreneš od Zavižana i hodaš hrptom planine.

Vidiš ljepote koje ne stanu u riječi. Ostaju u oku,

sjećanju i tvojoj duši. Zauvijek.

Satima hodaš vrhovima planine i satima te prizori

iznenađuju oblicima, bojama, mekoćom, oštri-

nom, plavetnilom, zelenilom, sjenama, suncem

obasjanim morem i otocima.

Legneš na Rossijevu livadu i dogodi se da utoneš

u san.

Pri buđenju, ugledaš sve planinare kako gledaju u

istom smjeru, na nedalekoj stijeni, zagledanu u

more – divokozu.

Pri silasku, prema Alanu, zadnji napori nagrade

te neopisivim pogledom prema plavetnilu Jadrana

točno iznad Senja.

Avantura završava u planinarskom domu uz ogro-

mnu vatru. U šumi, u hladnoj, tamnoj noći… gdje

te samo zvijezde vide.

Ne treba ti signal, nemaš ni kupatilo, nemaš toplu

sobu… a nekako baš uživaš, pored vatre, u šumi,

pod zvijezdama koje odavna uživaju u pogledu na

Velebit.

I ti vidiš sebe. Dio si te čarolije.



IZLOŽBA CARAVAGGIO I BERNINI

Prošlih tjedana diljem Lijepe Naše učenici su pra-

tili svojevrsnu školu za život svojih profesora, če-

kajući kad će završiti lekcija zvana štrajk. Nastava

se nije održavala (osim u tragovima), no jedna je

aktivnost dogovorena ranije, a to je posjet izložbi

velikih baroknih majstora u Beču. Skupina od 55

medicinara, uglavnom učenika 2.g i 3.g te njihove

razrednice Ana Rajković i Đurđica Radić odlučili

su učenje u razredu zamijeniti iskustvenim doživ-

ljajem. Beč ih je pozdravio zubatim zimskim sun-

cem, no grijali su se ljepotama njegovih ulica i

trgova. Skupini su se pridružile pedagoginja Na-

da Grujić Tomas i profesorica Marina Pilj Tomić,

osobe uvijek spremne za umjetnost i druženje.

Vodič Ilija Nedić potrudio se održati ujedno sat

povijesti, geografije, filozofije, politike i gospo-

darstva o Austriji, učenici su mogli zaista svašta

naučiti, a zatim je uslijedilo duhovno slavlje -

izložba. Sva tama i svjetlo baroknog poimanja

svijeta, strasti i mračni motivi, duhovno i tjelesno,

zemaljsko i nebesko, sve je to bilo pred našim oči-

ma. Bijeli mramorna remek djela i primjeri ciaros-

curo (svjetlo-tama) tehnike, biblijski motivi i raz-

ličiti portreti, anđeli i demoni, ekstaze i smrti, sve-

mu smo tome svjedočili. Izložba je postavljena u

prekrasnoj zgradi Muzeja povijesti umjetnosti,

njena veličina i ljepota je za učenike bila doživ-

ljaj. Slijedilo je smrzavanje po bečkim ulicama,

uživanje u adventskom šarenilu, druženje u hotel-

skim sobama. Ujutro se učenje nastavilo, najprije

posjetom fascinantnom Tehničkom muzeju, čari

fizike i matematike mogli su izravno na strojevi-

ma spoznati . Učenici su bili oduševljeni mo-

gućnostima interaktivnih igara. Čekao nas je još

dvorac Schonbrunn i njegov ogromni park te ru-

čak na adventskim štandovima. Ovo putovanje je

zaista bila škola za život, dokaz da se može mno-

go toga naučiti i izvan učionice. Jedva čekamo

sljedeći školski sat, ovakve nastave nikad dosta!


MATURALNO PUTOVANJE 4.F, 4.G, 5.S1 I 5.S2

U ŠPANJOLSKU

Godinama i mjesecima slušali smo priče matura-

nata na odlasku, pomalo bili uplašeni i sve nestrp-

ljiviji. Tri smo se duge godine, neki i četiri, spre-

mali za ovo što slijedi. Čekamo na kolodvoru puni

nestrpljenja, sreće, a istovremeno i straha kada

ćemo krenuti na najljepše putovanje u našim živo-

tima. U kasnim noćnim satima, 22.8. , četvrti i

peti razredi Medicinske škole Osijek konačno kre-

ću na maturalnu ekskurziju. Zajedno s nama, u

dva autobusa putuju i naši profesori Ivana Nemet,

Mirta Faktor, Sanja Višević, Maja Rakin, Ivan

Kordić, Miroslav Kern i naši vodiči. Imali smo

napornu noćnu vožnju kroz Sloveniju sve do Itali-

je, gdje smo ujutro stigli na pristanište Punta Sa-

bbioni. Brodićem, tzv., vaporettom, došli smo do

Venecije, predivnog „grada na vodi“. Obišli smo

Trg sv. Marka, most uzdaha, baziliku sv. Marka,

Duždevu palaču te most Rialto. Nastavili smo vo-

žnju ka Veroni i također malo razgledavali ovaj

grad. Imali smo priliku obići Julijinu kuću, bal-

kon, ali i opipati Julijine grudi koje navodno do-

nose sreću. Navečer smo se konačno smjestili u

hotel i dobro odmorili za idući dan. Drugi smo

dan u planu imali cjelodnevni izlet u Gardaland,

najpoznatiji zabavni park u Italiji. Odlično smo se

zabavili uz adrenalinske vožnje na Oblivionu,

Raptoru, Blue tornado-u… Noću smo nastavili

put kroz Francusku sve do Španjolske. U prijepo-

dnevnim satima stigli smo u Figueres, rodno mje-

sto Salvadora Dalija te posjetili muzej Dali. Ve-

ćina nas, ustvari, nikada nije čula za ovog španjol-

skog slikara, pisca, dizajnera i autora filmova koji

je zapamćen po svojim bizarnim i snažnim slika-

ma, te kao jedan od najpoznatijih predstavnika

nadrealizma u slikarstvu. Ono u što smo sigurni je

da nitko nije ostao ravnodušan nakon obilaska

ovog muzeja, da nikada nećemo zaboraviti tko je

Salvador Dali. Konačno smo se u popodnevnim

satima smjestili u naš predivan hotel Guitart u

Lloret de Maru. Odmor u sobama, kupanje u pre-

divnom Sredozemnom moru, spremanje za ono

što smo najviše iščekivali, prvi noćni izlazak. O-

bišli smo klub Prive u kojem smo se kratko zadr-

žali, no duše su nam se spojile sa Rockfellersom,

našim hrvatskim klubom u kojem smo „napravili“

predivne uspomene. Četvrti dan bio je predviđen

za popodnevni izlet u Barcelonu, glavni grad špa-

njolske Katalonije. Ono što nas je posebno dojmi-

lo je stadion Camp Nou te akvarij Port Vell. Ta-

kođer smo se prošetali gotičkom četvrti, obišli

olimpijski prsten i nacionalnu palaču. Nakon toga

smo se vratili u hotel i opet dan ispratili provo-

dom u klubu.


Peti smo se dan provozali do starog ribarskog

mjesta bogate povijesti – Tossa de Mar. Vrijeme nas baš nije poslužilo, no neke ni to nije spriječi-

lo da se okupaju. Vratili smo se u hotel i imali

slobodno do kraja dana. Neki su se kupali, neki kupovali suvenire, a neki spavali jer je to ono što

nam je najviše nedostajalo. Šesti dan nakon do-

ručka, teška srca napustili smo Lloret de Mar i vozimo se ka Azurnoj obali. Usput smo posjetili

parfumeriju Fragonard u Grasse-u uz prezentaci-

ju procesa proizvodnje parfema. Nakon toga še-tali smo jednom od najpoznatijih promenada na

svijetu – La Croisette do festivalske palače u

Cannesu. Imali smo priliku kratko obići Nice-u, kraljicu francuske rivijere, a navečer imali orga-

niziranu večeru u Mc Donaldsu. Nakon toga

smjestili smo se u hotel na Azurnoj obali. Zadnji

dan nakon doručka, krenuli smo u razgled Mo-naca i Monte Carla. Imali smo organiziran kratki

izlazak koji nas je iscrpio uzbrdicama i brojnim

stepenicama Monaca, no isplatilo se. U poslije-podnevnim satima nastavili smo vožnju ka Italiji

i Sloveniji do našeg Osijeka. Vraćamo se u naš

stari, dobri, najljepši „Grad na Dravi“, bogatiji, ne novcem, već uspomenama i slikama koje će

nas pratiti do kraja života.

Tamara Serdar, Ivan Mihaljević

ZAHVALNICE

NARAŠTAJI UČENIKA ŠKOLE


Popis učenika prvih razreda, šk. god. 2019./2020.

1.dt

Dentalni tehničar/dentalna tehničarka

Razrednica: Elena Džojić, prof.

Ena Car, Lara Čarapović, Bruno Glasnović, Nikolina Halaši, Melisa Herc, Katarina Jakov-ljević, Iva Jakšić, Tena Janković, Tonia Javorović, Karla Kepka, Jovana Klajić, Karlo Kra-ljik, Josipa Krišković, Oliver Kuna, Lana Marjanović, Elena Najbauer, Sergej Narančić, Je-lena Platiša, Hana Slišković, Noel Sokač, Tea Štepanko, Paola Vragovolić, Kristijana Zava-ca, Luka Zgrebac

1.ft

Fizioterapeutski tehničar/tehničarka

Razrednica: Ivana Marček, mag. pshysio. thera.

Roko Anić, Martina Balentić, Tanja Benak, Lorena Bošnjak, Melani Bušić, Vanesa Franko-vić, Matej Glavaš, Larisa Goluska, Lea Horvat, Petar Korov, Lucia Lepen, Ana Lovrić, Klara Majdenić, Anđela Marinković, Tena Meštrović, Lara Miler, Ena Pavin, Tena Popović, Iva Torjanac, Vanesa Varlam, Anja Veg, Marina Volmut, Marina Vuković, Filip Zahirović

1.l

Zdravstvenolaboratorijski tehničar/tehničarka

Razrednik: Zoran Škrinjarić, prof.

Ivana Brkić, Inga Dozet, Marta Đambić, Dejan Grabovac, Karlo Horvat Klasni, Mihaela Ivošević, Klara Jakopović, Vanessa Janjić, Milana Jerotić, Dorotea Josić, Melani Klasić, Katarina Knežević, Anđela Krnjajić, Ema Mustak, Nađa Oljača, Ana Orešković, Barbara Paponja, Lucia Perčić, Barbara Plečić, Vanesa Pušić, Žana Šimenić, Katarina Vučković, Ni-ka Vukomanović, Aleksanda Vuksanović


1.s1

Medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege

Razrednica: Anita Ivanković, prof.

Lana Bičak, Ana Bogdan, Ivana Bošnjak, Dino Brkić, Anja Brnjevarac, Inea Dmitrović, Igor Dombi, Sara Đurđević, Nataša Ilišević, Marinela Juginović, Patricija Kantor, Ana Karas, Ma-tej-Kristijan Koščević, Sara Kozlica, Lorena Krajnović, Sara Maletić, Ena Minkek, Nika Noži-na, Milan Popović, Bojana Rupar, Ana Sedlar, Milica Stevanović, Ivona Tkalec, Klara Za-mečnik

1.s2


Razrednica: Josipa Peko-Lončar, prof.

Marina Berić, Marsel Bračun, Patrik Bregović, Stipe Bužonja, Denis Dukarić, Andrea Flori-jančić, Lorena Geršić, Nina Janković, Korina Jurilj, Dora Kavicki, Laura Kovačević, Indira Kubaša, Ena Kujundžić, Laura Lončar, Ena Ljutak, Nikolina Markić, Claudia Pamer, Lana Po-štić, Marija Pušeljić, Jelena Putnik, Diana Stanko, Melinda Torjanac, Filip Tribuljak, Maja Ži-gić

1.s3


Razrednica: Karolina Miladinović, vjeroučiteljica, mag. theol.

Anja Barunčić, Anna Borevac, Ena Brusović, Ema Čutić, Korina Ćurić, Matea Drmić, Nina Erdeg, Kristijan Jeleč, Jan Kanđera, Jana Knežević, Luka Kovačević, Klara Lucić, Lea Makaj, Marta Marinović, Tea Marković, Anca Mršić, Katarina Parić, Marija Magdalena Pavlović, A-na Petrović, Beata Posavac, Patrik Sudarić, Kristina Šajvan, Mirna Vlašić, Iris Zelek


ZANIMANJE: Medicinska sestra/tehničar opće njege

Razrednica: Andrea Mlinarević, prof.

Lara Aničić, Ema Babinac, Lea Barić, Antonia Drmić, Marko Fabijanac, Josipa Fili-pović, Tina Galinec, Matej Gašpar, Mateo Hlevnjak, Katarina Korman, Sara Kova-čević, Dejana Lemund, Mateja Mak, Anamarija Milković, Ema Papak, Valentina Pintarić, Anela Považanj, Zvonimir Rajčević, Ema Ravlija, Ante Soldo, Vedran Šaj-nović, Emilia Tot, Matteo Trombini, Matea Varga, Tea Zegnal, Kristina Živaljić



Razrednica: Ana Azenić, prof.

Ana Andraković, Nela Andrić, Lana Antunović, Paticija Bačić, Anastazija Balog, Antonela Biloš, Sergej Blažić, Iva Duvnjak, Amelie Đakovac, Martina Furjan, Mia Ivančević, Nikola Jovanović, Lana Kramarić, Darjan Lazar, Bojana Nikić, Filip Pe-pić, Luka Rold, Nina Skelac, Magdalena Stražanac, Dino Šoštarić, Milica Todoro-vić, Karlo Vidošić, Iva Vrbanić, Korina Vukmanović, Laura Zagoršćak, Loris Zag-vozda



Razrednica: Ivana Petric, prof.

Nikola Agatić, Stella Antonina, Vinko Balentić, Sandra Basta, Lora Broz, Marko Filaković, Luka Haršanji, Magdalena Jurić, Dijana Karatović, Evelyn Keri, Dea Ko-pljar, Sara Marolin, Lara Matošević, Tea Milković, Nemanja Mioljević, Aleksandar Mudrinić, Lana Nađ, Ana Pandurić, Nives Perković, Iva Rezo, Larisa Roso, Kristina Šandor, Sara Šporčić, Nikolina Tijanić, Lorena Ugljarević, Iva Vukadin


ZANIMANJE: Farmaceutski tehničar/tehničarka

Razrednica: Renata Gal, prof.

Maja Avdaković, Luka Berkov, Larisa Blažević, Marija Bunić, Benjamin Crnčan, Matej Cvitkušić, Lara Dermišek, Marta Kolarić, Mila Kovačević, Lara Krašnjak, Sara Kršić, Adrijana Kujavić, Lea Mandić, Leonarda Matošević, Mila Miličević, A-nastasija Mirosavljević, Anita Nikolić, Anamarija Perić, Petra Petrović, Anja Podu-navac, Bojan Potvorski, Jovana Prokić, Ella Šimon, Luka Šubara, Sanela Vojvodić, Ana Vučković


SMJER: Zdravstvena gimnazija

Razrednica: Ana Rajković, prof.

Benjamin Brkanić, Nikola Cvetković, Adrienn Čapo, Karla Čičak, Dunja Dovičin, Lorena Duvnjak, Vukašin Đukelić, Laura Furlić, Elizabeta Galović, Filip Getoš, La-ra Jakab, Nika Kardoš, Iva Kuzmanović, Stella Lovaković, Ines Markulak, Elena Matoš, Anamarija Mudri, Ivan Nemet, Matea Ozanjak, Stela Peter, Luka Petrušić, Mihaela Savičić, Iva Šikić, Fabijan Teskera, Laura Tot, Nika Vinković



Razrednica: Ljiljana Grdić,

mag.med.techn.

Sebastian Balog, Doris Barunčić, Ivan Belezni, Matea Bićan, Antonio Bošnjak, Marko Božić, Majda Cvenić, Lucija Duvnjak, Luka Grgić, Martina Kovač, Ina Ko-vačević, Lana Kovačević, David Latković, Jana Marčinković, Larisa Milanović, Ti-jana Radić, Leonardo Rakonca, Josipa Rendulić, Hana Sablić, Romana Serdarušić, Marija Simić, Ivona Šeravac, Lucija Trošić, Dino Uglješić, Aleksa Vidaković, Ena Vulić



Razrednica: Marko Maceković,

mag.med.techn.

Filip Carević, Nikolina Čančar, Filip Dragozet, Luka Hranić, Matej Ivanković, Ka-tarina Javorček, Evelin Kiš, Stella Kovačević, Stipe Kovčalija, Mirna Kralj, Lorena Lučić, Leonarda Majstorović, Lana Malovan, Josipa Marijanović, Lana Meško, Ni-na Meško, Ema Mikulec, Tena Mikuličić, Tamara Nikolovski, Veronika Pigac, Ma-rija Plazonić, Matej Rukavina, Marko Sklabinski, Laura Štrok, Sara Tobijas, Danijel Vukas, Josip Vukovac


ZANIMANJE: Dentalni tehničar/tehničarka

Razrednica: Marina Pilj Tomić, prof.

Tea Agotić, Antonio Bareš, Fran Čolić, Sara Dora, Lorena Grandić, Isabela Grego-rović, Manuela Ivanković, Stjepan Ivičić, Danijel Jakopović, Anto Jekić, David Kal-mar, Petra Knežević, Luka Konjević, Antonia Kovčalija, Klara Marojević, Karlo Mihaljević, Anđelina Mijakovac, Karla Miloloža, Cheyenne Pandurević, David Ple-čić, Ema Puljić, Olivera Radivojević, Laura Smolek, Mia Štefanić, Lorena Šumano-vac, Ena Udovičić, Vedrana Zelić


ZANIMANJE: Fizioterapeutski tehničar/tehničarka

Razrednica: Željka Milković, prof.

Darija Birovljević, Marija Božić, Tea Čančar, Vanja Dimitrijević, Ela Dumančić, Barbara Đeke, Stiven Đuranić, Marko Gazić, Dejana Grabovac, Vasilije Ilić, Ena Jaman, Emma Kaladić, Maja Klaić, Nika Kolovrat, Larisa Manojlović, David Miha-ljević, Marta Mikinac, Gabriel Moreno Mitrović, Vanja Mitrović, Lucija Nenadić, Mirna Pejić, Ena Školar, Marko Varga, Petar Vidas, Iva Vučemilović, Karla Žeželj



Razrednica: Đurđica Radić, prof.

Lucija Boljkovac, Karla Borovečki, Ana Brdar, Mia Drinić, Sara Držaić, Ivona Fa-rago, Vladimir Jelečević, Karla Kolobarić, Latica Kučinac, Juraj Lovrinčević, Jana Lukić, Andrea Milić, Andrej Nikolić, Marija Palčok, Dunja Pavlović, Barbara Sab-ljak, Marija Srebrović, Lara Stipić, Mia Sušić, Nika Tobijas, Fran Tomić, Loren Trs-tenjak, Karlo Ulm, Tonka Vidaković, Lana Zorić, Sara Živanović



Razrednica: Martina Tot Vesić,

mag.med.techn.

Dalibor Barišić, Maja Blažević, Franjo Čančar, Mihaela Džakula, Miriam Ivanko-vić, Stela Jukić, Ante Kračun, Larisa Kuric, Karmen Lajčak, Ivona Levak, Luka Lu-lić, Angelina Majkić, Domagoj Matković, Nikolina Mikić, Leonora Milanović, Ke-vin Mršić, Anamari Oršolić, Ida Popović, Klaudija Pranjić, Anamaria Prodanović, Barbara Sečan, Ema Skoko, Sara Štraub, Aleksa Tešanović, Vanja Vugdragović, He-lena Vukojević, Jona Zečević, Noemy Živičnjak



Razrednica: Branislava Laurović,

mag.med.techn.

Nataša Babić, Emili Barić, Valentina Batori, Mirta Bjelica, Antonia Bungić, Lorena Čaušević, Ivan Ćurić, Nebojša Ergarac, Karlo Glušac, Sara Ilišević, Ivana Ilišin, Ni-kola Jovičić, Petra Komjetan, Marija Kovačević, Jakov Krog, Sanja Marković, Ta-mara Mićić, Savo Nikić, Patrik Plavšić, Ena Pljuskovac, Laura Posavac, Sara Sab-ljak, Ivana Simić, Matea Sobodić, Ljiljana Stanisavljević, Petar Šimić, Sara Tolić, Vanesa Zdunić



Razrednica: Viktorija Ežbegović,

mag.med.techn.

Antonia Car, Jelena Cvetković, Josipa Galić, Ivana Golijat, Tea Gregić, Petar Hor-vat, Nensi Ilibašić, Emma Iljazi, Lea Kovačević, Anja Kraljik, Robert Krampelj, Antonia Lasić, Sara Matanović, Gabrijela Matijević, Ivan Mihić, Dorotea Mikić, Medina Omerhodžić, Maja Pervan, Lucija Ramljak, Korina Sinković, Tena Stanić, Antonija Stilin, Marin Stupar, Bruno Švitek, Sara Valentić, Katrin Vibovec, Dora Zekić, Ena Žebić

MATURANTI

ŠKOLSKE GODINE

2019./2020.


ZANIMANJE: Farmaceutski

tehničar/tehničarka

Razrednica: Vesna Kasač, prof.

Doroteja Arbutina, Klara Balog, Antoaneta Bajić, Magdalena Banožić, Maja Čugalj, Sara Erceg, Viktorija Ergović, Iva Jozinović, Veljko Jovanović, Antonela Kelić, Ta-mara Klajić, Tamara Kostić, Ivan Maletić, Gordan Masnica, Tjaša Matijević, Marta Meštrović, Ivan Mihaljević, Bojana Mitrović, Ana Salaić, Matea Schmutz, Tamara Serdar, Marija Šerić, Sara Tolić, Bojana Vranješ, Ružica Žužić


Doroteja Arbutina Antoaneta Bajić Klara Balog

Magdalena Banožić Maja Čugalj Sara Erceg

Viktorija Ergović Veljko Jovanović Iva Jozinović


Antonela Kelić Tamara Klajić Tamara Kostić

Ivan Maletić Gordan Masnica Tjaša Matijević

Marta Meštrović Ivan Mihaljević Bojana Mitrović


Ana Salaić Matea Schmutz Tamara Serdar

Marija Šerić Sara Tolić Bojana Vranješ

Ružica Žužić



Razrednica: Mirta Faktor, prof.

Miloš Banović, Luka Bolješić, Alina Boris, Magdalena Borovac, Nikolina Božić, Anastasia Ivančević, Katarina Jukić, Elena Knežević, Nikolina Kusturić, Lana Lu-ketić, Andreja Marinović, Ema Oravec, Edvardo Pešut, Anamarija Petrović, Iva Ra-dojković, Patrik Rilko, Lucija Runje, Marina Šefer, Tatjana Šobić, Matej Tibor, Mir-ta Tkalec, Paola Tokić, Ivona Vuković, Ana Zetović


Miloš Banović Luka Bolješić Alina Boris

Magdalena Borovac Nikolina Božić Anastasia Ivančević

Katarina Jukić Elena Knežević Nikolina Kusturić


Lana Luketić Andreja Marinović Ema Oravec

Edvardo Pešut Iva Radojković Kristijan Ravlić

Patrik Rilko Lucija Runje Marina Šefer


Tatjana Šobić Matej Tibor Mirna Tkalec

Paola Tokić Ivona Vuković Ana Zetović


ZANIMANJE: Medicinska ses-

tra/

Razrednica:

Maja Rakin, mag. med. techn.

Ivona Anđić, Ivana Antunović, Marina Bandur, Sara Barić, Matea Bradić, Jelena Cetina, Paula Cvenić, Lorena Dukmenić, Veronika Galičić, Valentina Grgić, Anđela Kovač, Leo Lang, Marija Lučić, Igor Magličić, Filip Malenica, Tatjana Petrović, Dolores Poplašen, Patricija Puljak, Aleksandra Samardžija, Teodora Simić, Sara Si-taš, Anja Teofilović, Diana Tomašević, Vedran Ubiparipović, Ana Vašarević, Bojana Višekruna, Lucija Vrbanac, Višnja Vučemilović


Ivana Antunović Marina Bandur Sara Barić

Matea Bradić Paula Cvenić Lorena Dukmenić

Veronika Galičić Valentina Grgić Anđela Kovač


Leo Lang Marija Lučić Filip Malenica

Tatjana Petrović Dolores Poplašen Patricija Puljak

Aleksandra Samardžija Teodora Simić Sara Sitaš


Anja Teofilović Diana Tomašević Vedran Ubiparipović

Ana Vašarević Bojana Višekruna Lucija Vrbanac

Višnja Vučemilović


ZANIMANJE:

Medicinska sestra/

medicinski tehničar opće njege

Razrednica:

Sanja Višević, mag. med. techn.

Ines Ament, Marija Bićan, Andrijana Božić, Matej Erdeg, Ana-Marija Johum, Lovro Kljajić, Eva Kovač, Marko Krnjajić, Patricija Majić, Anastasia Maksić, Marina Ma-rinčić, Antonio Mihaljević, Patrik Mohila, Nikolina Nagy, Lana Pajčin, Martina Pemper, Karla Petanjak, Klara Plužarić, Dajana Polgar, Marija Prskalo, Gabriela Ri-stić, Ivana Stanisavljević, Danijela Šambić, Kristina Šimunov, Antea Šimunović, Domagoj Vinković, Noris Vit, Danijela Zboril, Barbara Žeravica


Ines Ament Marija Bićan Andrijana Božić

Matej Erdeg Ana-Marija Johum Lovro Kljajić

Eva Kovač Marko Krnjajić Patricija Majić


Anastasia Maksić Marina Marinčić Antonio Mihaljević

Patrik Mohila Nikolina Nagy Lana Pajčin

Martina Pemper Karla Petanjak Klara Plužarić


Dajana Polgar Marija Prskalo Gabriela Ristić

Ivana Stanisavljević Danijela Šambić Kristina Šimunov

Antea Šimunović

Domagoj Vinković Noris Vit


Danijela Zboril Barbara Žeravica


NAJMATURANTI

Kraj ili novi početak?

Kako pišem ovaj članak, prisjećam se svih

neprospavanih noći, učenja, umora i borbe sa sa-

mim sobom. Sve to kako bih ostvario svoje cilje-

ve. Za završnicu, ni manje, ni više nego pandemi-

ja i COVID-19. Šećer na kraju, reklo bi se. I evo,

jedan cilj je ostvaren. Kao da je jučer bilo, kada

smo došli u ovu školu. Sada, zahvaljujući našim

profesorima i mentorima, postali smo pravi ljudi.

Tijekom ovih pet godina bilo je tu puno lijepih

stvari. Uspomene, prijateljstva, znanje, sve to no-

sim sa sobom u novu cjelinu života. Planiram u-

pisati sestrinstvo, a nakon toga se možda i zapo-

slim u ovoj školi. Kako kažu, možeš izaći iz

MŠO, ali MŠO ne izlazi iz tebe. Što se tiče bu-

dućih generacija, želim im poručiti da ne odusta-

ju, da se bore za svoje ciljeve. Dolaze neke nove

borbe, možda još teže. Dolazi život. I uvijek se u

životu sjetite te male crvene kockice, u koju dola-

ze djeca, a odlaze ljudi.

Marko Krnjajić, 5.s2

Bojana Višekruna, 5.s1 Ivan Maletić, 4.f

Matej Tibor, 4.g

Leo Lang, 5.s1

Marko Krnjajić, 5.s2

DJELATNICI ŠKOLE


Nastavničko vijeće u školskoj godini 2019./2020.


Administrativno osoblje

Tehničko osoblje


POPIS DJELATNIKA

U ŠKOLSKOJ GODINI 2019./2020.

Ravnateljica: Sanja Dravinski, mag.

med. techn.

Stručno vijeće prirodne skupine pred-

meta

Zlata Mihić, prof. matematike i fizike

Ozren Zrilić, prof. matematike i fizike

Ana Rajković, prof. matematike i fizi-

ke

Mirela Macelaru, prof. matematike i

fizike

Mihaela Bakoška, mag. educ. fizike i

informatike

Mirela Grubišić, prof. geografije

Ivana Farkaš, mag. educ. hrvatskog

jezika i književnosti i mag. educ.

povijesti (zamjena)

Marija Grgić, prof. matematike i in-

formatike

Krešimir Fabijančić, mag. educ. math.

et inf.

Snježana Tomljenović, prof. biologije

i kemije

Ivana Petric, prof. biologije i kemije

Gabrijela Roguljić, mag. biologije i

kemije

Ivana Prus-Wertheimer, prof. biologije

i kemije

Nikolina Jakuš, mag. med. lab. diag.

Ivana Nemet, kemijska tehničarka

Stručno vijeće društvene skupine pred-

meta

Nada Grujić-Tomas, prof. pedagog

Mirna Ilakovac, mag. psych.

Anastazija Kalčić, mag. psych.

Lea Buljević, prof. psihologije

Alta Pavin Banović, mag. theol., mag.

bibl.

Adrijana Lovrinčević, dipl. teolog

Karolina Miladinović, mag. theol.

Vukašin Cvetojević, dipl. teolog

Inez Brataljenović, dipl. teolog

Andrea Mlinarević, prof. povijesti

Ana Azenić, mag. paed. et mag. educ.

povijesti

Tin Kovačević, prof. geografije i soci-

ologije

Stručno vijeće zdravstvene skupine

predmeta

Svjetlana Sklizović, dr. med.

prof. dr. sc. Damir Gugić, dr. med.

Dragutin Ćaleta, dr. med.

Vedran Đambić, dr. med.

Zvonko Kasak, zubotehničar

Vesna Albreht-Mihaljević, zubotehni-

čarka

Ivana Marček, mag. physioth.

Željka Milković, bacc. physioth.

Jago Lucić, mag. physioth.

Ivan Vranić, bacc. physioth.

Zoran Škrinjarić, prof. tjelesne i

zdravstvene kulture

Anđelko Šimić, mag. cin.


Stručno vijeće jezične skupine predmeta

Vesna Kasač, prof. hrvatskog jezika i

književnosti

Đurđica Radić, prof. hrvatskog jezika i

književnosti

dr. sc. Marina Pilj-Tomić, prof. hrvat-

skog jezika i književnosti

Mirta Faktor, prof. hrvatskog jezika i

književnosti

Anita Ivanković, prof. engleskog i nje-

mačkog jezika i književnosti

Renata Gal, prof. engleskog i njema-

čkog jezika i književnosti

Ivan Kordić, prof. engleskog i njema-


Elena Džojić, prof. engleskog i njema-


Josipa Peko-Lončar, prof. engleskog i

njemačkog jezika i književnosti

Miroslav Kern, prof. filozofije i latin-

skog jezika

Anamari Blažević, mag. educ. latin-

skog jezika, rimske književnosti i

hrv. latiniteta

Stručno vijeće sestara

Jadranka Marušić, bacc med. techn.

Ljiljana Eršek, mag. med. techn.

Jasenka Vujanić, mag. med. techn.

Sanja Višević, mag. med. techn.

Marija Maras, mag. med. techn.

Marijana Nikolovski, bacc med. techn.

Ljiljana Grdić, mag. med. techn.

Marijana Jaman-Galeković, mag. med.

techn.

Branislava Laurović, mag. med. techn.

Mirjana Kralj, mag. med. techn.

Viktorija Ežbegović, mag. med. techn.

Ivana Ukić, mag. med. techn.

Marko Maceković, mag. med. techn.

Branimir Lončarić, bacc. med. techn.

Mateja Hideg Vicić, mag. med. techn.

Martina Tot Vesić, mag. med. techn.

Luka Bačić, bacc med. techn.

Maja Rakin, mag. med. techn.

Maja Carević, mag. med. techn.

Maja Čebohin, mag. med. techn.

Ivana Debelić, mag. med. techn.

Zdenka Omrčen, mag. med. techn.

Ana-Marija Buljević, mag. med. techn.

Vanjski suradnici:

Marika Čebo, mag. pharm. Aurora Amidžić Antolović, mag.

pharm. Josipa Kovačević, mag. pharm. Barbara Maceković, mag. pharm. Vera Santo, dipl. ing. Boris Vakanjac, dr. med. dent. Ana Popić, dr. med. dent.

Martina Vrdoljak, dr. med. dent.

Ivan Kelrajter, bacc med. techn. Dejan Kušnjer, bacc med. techn. Davor Zec, bacc med. techn.

Administrativno osoblje

Stjepko Kasač, tajnik

Tomislav Rogina, voditelj računovods-

tva

Gordana Pandža, računovodstvena rad-

nica

Tehničko osoblje

Ivica Valentić, domar

Mila Kuraja, spremačica

Ljilja Kopić, spremačica

Maja Bagarić, spremačica

Kornelija Munkačević, spremačica

Slobodanka Bijelić, spremačica

Milena Živanović, spremačica

Fahreta Turkalj, spremačica

Mirjam Kujavec, spremačica

SADRŽAJ

ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................ 9

NASTAVA NA DALJINU, 2020. .......................................................................... 11

SAMOVREDNOVANJE NASTAVNIČKOG VIJEĆA .......................................... 30

DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE .................................................... 37

MISA ZAZIVA DUHA SVETOGA ....................................................................... 39

DANI KRUHA ..................................................................................................... 40

BOŽIĆNI BLAGDANI—IZLOŽBA UČENIČKIH RADOVA ............................. 42

BOŽIĆNI SAJAM—ZADRUGA „PRO NOS“...................................................... 44

BOŽIĆNA AKCIJA ZADRUGE „PRO NOS“ ...................................................... 44

KORIZMENA IZLOŽBA ..................................................................................... 46

„U TVOJIM CIPELAMA“ ................................................................................... 48

OBILJEŽAVANJE DANA PADA GRADA VUKOVARA .................................... 49

DAN STVARALAŠTVA „LIJEPO JE ŠTO POSTOJIŠ“ ...................................... 52

„JESMO LI SAMO PROMATRAČI“ ................................................................... 55

„ZA TISUĆU RADOSTI—PROBUDI DOBRO U SVIJETU!“ ........................... 56

POSJET „CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA KLASJE OSIJEK“ ..................... 56

SCRATCH KODIRANJE U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI ......................................... 58

PISMENA BAŠTINA OSJEČANKI ..................................................................... 59

RITAM ODRASTANJA ........................................................................................ 60

ČITANJEM DO ZVIJEZDA, KVIZ ZNANJA ...................................................... 61

KREATIVNOST U ČITANJU DO ZVIJEZDA .................................................... 63

TRIBINA „SOLIDARNI S MIGRANTIMA“ ....................................................... 64

RAVNOPRAVNOST ZA SVE .............................................................................. 65

BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC ....................................................................... 66

VALENTINOVO—NAJLJEPŠE VRIJEME ZA LJUBAVNA PISMA ................. 68

VALENTINOVSKA ZABAVA ............................................................................. 69

VALENTINOVSKI SAJAM ................................................................................. 71

KOPAČKI RIT I ZELENA KNJIŽNICA .............................................................. 72

NOĆ KNJIGE ....................................................................................................... 74

ZDRAVSTVENO-EDUKATIVNO PODRUČJE ................................................... 75

SVJETSKI DAN PRVE POMOĆI ........................................................................ 77

SVJETSKI DAN SRCA ........................................................................................ 78

DAN STARIJIH OSOBA ...................................................................................... 80

DAN RUŽIČASTE VRPCE ................................................................................. 82

„MEDICINARI U ŠKOLSKOM SPORTU“ ......................................................... 84

„BRKATI STUDENI“ - MOVEMBER ................................................................. 85

SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI ............................................................... 86

UPOZNAJMO ŠEĆERNU BOLEST .................................................................... 87

SUDJELOVANJE NA 23. SMOTRI SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA

STROSSMAYERA .................................................................................................... 88

MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI ............................................................. 89

DAN MIMOZA .................................................................................................... 90

„ŽIVIM ŽIVOT BEZ NASILJA I MILIJARDA USTAJE“ ................................... 91

DAN CRVENIH HALJINA .................................................................................. 92

28. SVJETSKI DAN BOLESNIKA ...................................................................... 93

HRVATSKI DAN NEPUŠENJA U CENTRU JA KAO I TI ................................. 94

SVJETSKI DAN OSOBA S DOWN SINDROMOM ........................................... 95

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA ............................................................................ 96

MATEMATIČKO-PRIRODOSLOVNO PODRUČJE .......................................... 97

RAD U ŠKOLSKOJ ZADRUZI „PRO NOS“ ...................................................... 99

„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“ ................................................................... 100

„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“, PART I ..................................................... 101

„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“, PART II .................................................... 103

„POSADI DRVO, NE BUDI PANJ“, PART III ................................................... 105

ŠKOLSKI BOTANIČKI VRT ............................................................................. 106

NOĆ ISTRAŽIVAČA ......................................................................................... 107

MEĐUŽUPANIJSKA SURADNJA PODRUŽNICA HUUZ-A .......................... 108

MEĐUNARODNI DAN LABORATORIJSKE MEDICINE .............................. 108

SMOTRA SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA NA ODJELU

ZA KEMIJU ............................................................................................................ 109

TJEDAN NENOŠENJA PLASTIČNIH VREĆICA ............................................ 110

UTJECAJ PLASTIKE NA OKOLIŠ ................................................................... 111

VOLONTIRANJE U CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI KLASJE

OSIJEK ................................................................................................................... 113

UMJETNIČKO PODRUČJE ............................................................................... 115

ZAVIČAJNE OSJEČKE KNJIŽEVNICE ........................................................... 117

EUROPSKI DAN JEZIKA ................................................................................. 120

DIGITALART ..................................................................................................... 121

ZELENA KNJIŽNICA—POETIKA CVIJEĆA .................................................. 122

2. MILENIJSKO NATJECANJE IZ KREATIVNE INDUSTRIJE—GLAGOLJIČKI

SPOMENICI ........................................................................................................... 125

EUNITED—EUROPA KOJA POVEZUJE ......................................................... 126

DAN VATROGASTVA ....................................................................................... 127

RADIJSKA DRUŽINA ....................................................................................... 128

SURADNJA MEDICINSKE ŠKOLE OSIJEK I HRVATSKOG NARODNOG KA-

ZALIŠTA U OSIJEKU ............................................................................................ 129

PROJEKTNE AKTIVNOSTI ............................................................................... 131

„VRLINE ZNANJA“ - ULAGANJE U LJUDE I ZAJEDNICE ......................... 133

„72 SATA BEZ KOMPROMISA“ ...................................................................... 134

AMEOS .............................................................................................................. 136

SNEP .................................................................................................................. 137

RAZMJENA DIGITALNIH STRANIČNIKA S UČENICIMA IZ PORTUGALA138

SKYPE BOOK ISLM ......................................................................................... 140

MEĐUNARODNA RAZMJENA MLADIH U SLOVENIJI FIND YOU(RSELF)141

YES. PLEASE. THANK YOU. .......................................................................... 143

POKRENI SOLIDARNOST ............................................................................... 144

U ZEMLJI ŠIPKA I DUDUKA .......................................................................... 145

KALAMATA—ERASMUS+ KA1 ..................................................................... 147

NEZABORAVNA ERASMUS ISKUSTVA ........................................................ 148

ŠKOFJA LOKA .................................................................................................. 148

BRAGA, PORTUGAL ........................................................................................ 151

DOJMOVI UČENIKA I NASTAVNICA U PRATNJI ........................................ 155

NATJECANJA ....................................................................................................... 159

WORLDSKILLS CROATIA, NATJECANJE IZ DISCIPLINE ZDRAVSTVENA

NJEGA .................................................................................................................... 161

NATJECANJE U POZNAVANJU HRVATSKOGA JEZIKA .............................. 161

NATJECANJE IZ ENGLESKOGA JEZIKA ...................................................... 162

ŠKOLSKO I ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ POZNAVANJA NJEMAČKOGA JE-

ZIKA ....................................................................................................................... 163

ONLINE NATJECANJE DABAR ...................................................................... 163

LIDRANO .......................................................................................................... 164

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ LATNISKOGA JEZIKA ................................ 165

SPORTSKO-REKREATIVNO PODRUČJE ....................................................... 167

B2RUN UTRKA 2018. I 2019. ........................................................................... 169

15. OSJEČKI FERIVI MARATON .................................................................... 170

WINGS FOR LIFE WORLD RUN—ZADAR 2019. .......................................... 171

MEDIJI O NAMA ................................................................................................. 173

ZAVRŠNI RADOVI ............................................................................................... 177

ZDRAVSTVENA NJEGA STARIJIH OSOBA SA SINDROMOM „4N“ ........... 179

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA OBOLJELOG OD ULCEROZNOG KOLI-

TISA ........................................................................................................................ 189

ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA OBOLJELOG OD ŠEĆERNE BOLESTI 195

ZDRAVSTVENA NJEGA BABINJAČE NAKON CARSKOG REZA ............... 203

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S TRANSPLATACIJOM BUBREGA 214

ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S DEPRESIJOM ................................ 229

PUTOVANJA I IZLETI ........................................................................................ 237

POSTATI PLANINAR—IDEJA ZLATA VRIJEDNA ......................................... 239

IZLOŽBA CARAVAGGIO I BERNINI .............................................................. 241

MATURALNO PUTOVANJE 4.F, 4.G, 5.S1 I 5.S2 U ŠPANJOLSKU ............... 243

ZAHVALNICE ...................................................................................................... 247

NARAŠTAJI UČENIKA ŠKOLE ......................................................................... 251

MATURANTI ŠKOLSKE GODINE 2019./2020. ................................................ 269

NAJMATURANTI ............................................................................................. 288

DJELATNICI ŠKOLE .......................................................................................... 289

POPIS DJELATNIKA U ŠKOLSKOJ GODINI 2019./2020. .............................. 293

ISBN 978-953-8198-09-0

ljetopis medicinske kole osijek · 2020. 6. 25. · ljetopis medicinske ãkole osijek 15 učenici...

Documents