SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Marina Stanišić

POSLOVNO PLANIRANJE U KOMUNALNOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNO PLANIRANJE U KOMUNALNOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo

Mentor: Prof.dr.sc. Davor Vašiček

Student: Marina Stanišić

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0116008031

Rijeka, travanj 2014.

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ....................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ........................................................................... 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .......................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ..................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada ............................................................................................................. 3

2. TEMELJNE ZNAČAJKE PLANIRANJA ................................................................ 4

2.1. Pojam i povijesni razvoj planiranja ............................................................................ 4

2.2. Proces planiranja......................................................................................................... 7

2.3. Vrste planiranja......................................................................................................... 10

2.4. Uloga planiranja u poslovanju .................................................................................. 11

3. OBILJEŽJA I VRSTE PLANOVA .......................................................................... 13

3.1. Pojam i ključna obilježja poslovnoga plana ............................................................. 13

3.2. Sadržaj poslovnog plana ........................................................................................... 16

3.3. Vrste poslovnih planova ........................................................................................... 17

3.3.1. Glavni poslovni plan .......................................................................................... 18

3.3.2. Operativni planovi ............................................................................................. 19

3.3.3. Financijski plan ................................................................................................. 20

3.3.4. Kapitalni budžet ................................................................................................. 21

4. PLANIRANJE U KOMUNALNOM PODUZEĆU ................................................. 23

4.1. Temeljne značajke komunalne djelatnosti ................................................................ 23

4.2. Komunalna poduzeća- nositelji komunalne djelatnosti ............................................ 27

4.3. Uloga planiranja u komunalnim poduzećima ........................................................... 29

4.4. Strateško planiranje u komunalnim poduzećima ...................................................... 31

4.5. Taktičko planiranje u komunalnim poduzećima ...................................................... 36

4.6. Operativno planiranje u komunalnom poduzeću ...................................................... 40

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 49

LITERATURA .................................................................................................................. 51

POPIS ILUSTRACIJA ..................................................................................................... 53

1

1. UVOD

Planiranje je proces koji je, različitim intenzitetom, opsegom i svrhom, prisutan i potreban

u svim poslovnim subjektima, neovisno o području njihova djelovanja, njihovoj svrsi i

ciljevima. Planovi su u suvremenim poslovnim uvjetima „alfa i omega“ uspješnoga

poslovanja. Plan u početku poslovanja nastoji predstaviti objektivno ostvarive ciljeve i

strategije kojima se do tih ciljeva u definiranom periodu želi doći, dok u tijeku i po

završetku poslovnoga ciklusa plan, odnosno usporedba ostvarenih i planiranih veličina

predstavlja objektivna mjerila za kontrolu izvršenja ciljeva. Stoga nije iznenađujuće da se

za planiranje navodi kako je ključna aktivnost uspješnoga poslovanja. Planiranje je

aktivnost menadžmenta poduzeća, a ovisno o razinama menadžmenta razlikuju se i planovi

koji usmjeravaju aktivnosti i poslovanje u budućem razdoblju. Poslovno planiranje

poduzeća u komunalnim djelatnostima odigrava značajnu ulogu, zbog specifičnosti

djelatnosti, koja je najvećim dijelom javne prirode, te zbog relativno male koncentracije

poduzeća u djelatnosti, što ukazuje na malu, ali intenzivnu konkurenciju. Stoga je

planovima potrebno maksimalno usmjeriti i determinirati buduće poslovanje te pružanje

usluga, predviđajući njihovu zadovoljavajuću kvalitetu i korisnicima prihvatljivu cijenu. U

navedenim djelatnostima, značajne su sve razine planiranja, kao i svi planovi koji su

produkt planiranja, a koriste se kao smjernice poslovanja u budućnosti. Analiza planiranja i

važnosti planiranja tematsko je područje obuhvaćeno diplomskim radom.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Planovi su, s obzirom na projekcije budućega poslovanja poduzeća, interni dokumenti koji

predstavljaju poslovnu tajnu te je eksternim korisnicima informacija u pravilu

onemogućeno doći do njih. To je ujedno i razlog otežanog provođenja empirijskih

istraživanja ove problematike.

Problem je istraživanja nedovoljna spoznaja o važnosti i učincima planova na kratkoročno

i dugoročno poslovanje komunalnih poduzeća. Predmet istraživanja je istražiti i definirati

osnovne značajke planiranja i planova kao produkata planiranja, te sustavnom analizom

2

prikupljene materije o planiranju komunalnoga poduzeća uz prikupljene teoretske spoznaje

iz istoga područja ukazati na temeljne osobitosti planiranja u toj djelatnosti. Objekt

istraživanja je proces planiranja u komunalnom poduzeću kao specifičnom gospodarskom

subjektu koji djelatnost obavlja u monopolnim uvjetima, ali pod kontrolom lokalne države

(JLS-grada) .

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza, postavljena na temelju definiranoga problema i predmeta istraživanja je

slijedeća: Sustavnim spoznajama o planiranju i planovima, te njihovoj funkciji i razlozima

primjene, uz sustavnu analizu planiranja u komunalnom poduzeću, moguće je dokazati

osobitosti istoga te njegovu ulogu na obavljanje i uspješnost poslovanja komunalnih

poduzeća.

Uz radnu hipotezu mogu se definirati i tri pomoćne hipoteze:

PH1: Znanstvenim i stručnim spoznajama o planiranju mogu se utvrditi njegove temeljne

značajke u specifičnim okolnostima u monopolnim uvjetima obavljanja komunalnih

djelatnosti.

PH2: Temeljem spoznaja o planovima, kao produktu planiranja, moguće je dokazati njihov

značaj i ulogu u poslovnom procesu upravljanja.

PH3: Sustavnom analizom djelovanja lokalne samouprave moguće je utvrditi kontrolne

mehanizme kao specifičnost planiranja u komunalnom poduzeću kao subjektu

kontroliranom od strane osnivača – jedinice lokalne samouprave.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja provedenoga u ovome radu je istražiti posebnosti procesa planiranja u

gospodarskim subjektima te posebice u državnim poduzetničkim jedinicama u komunalnoj

djelatnosti. Teorijske spoznaje i rezultate istraživanja literature te zakonskog okvira,

potvrdit će se i potkrijepiti na primjeru konkretnog komunalnoga poduzeća. Ciljevi

istraživanja u radu jesu definirati i sustavno prikazati kategorijalni aparat procesa

3

planiranja, odnosno samo planiranje i planove, te istražiti osobitosti planiranja i planova te

dokazati značaj i ulogu planiranja te detektirati posebnosti i ograničenja planiranja

komunalnoj djelatnosti. Osim teorijskog istraživanja, ono će se provesti i emprijskim

istraživanjem konkretnog trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samourave koje

se primarno bavi komunalnom djelatnošću.

Stoga će se u radu dati odgovori na slijedeća pitanja:

· Što je planiranje, a što plan?

· Koja je uloga i važnost planiranja?

· Koje su vrste planiranja i planova kao njihovih produkata?

· Kakva je uloga planiranja u poduzećima od javnoga interesa?

· Koje su osobitosti planiranja u komunalnoj djelatnosti?

1.4. Znanstvene metode

Kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi istraživanja, dali odgovori i dokazale postavljene

radne hipoteze u istraživanju je korištena relevantna stručna i normativna literatura, radna

dokumentacija i materijali konkretnog poduzeća te su primjenjene standardne znanstveno

istraživačke metode. To su: deskriptivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda

generalizacije i specijalizacije, metoda komparacije, metoda klasifikacije,,metoda

kompilacije te studij slučaja.

1.5. Struktura rada

Rad je sastavljen od pet sadržajno povezanih dijelova. Prvi je dio rada uvodni u kojemu je

iznesena tematika i ključni elementi rada, kao što su svrha i ciljevi, hipoteze, korištene

metode, … U drugome dijelu rada izvršena je teoretska eksplanacija pojma planiranja, sa

naglaskom na njegov značaj, vrste i funkcije. Treći dio rada je teoretska analiza

poslovnoga plana, te je u ovome dijelu poslovni plan definiran kao i njegove temeljne

vrste. Četvrti je dio središnji dio rada i u njemu je provedena analiza poslovnoga planiranja

u komunalnim poduzećima. Rad završava zaključnim razmatranjima.

4

2. TEMELJNE ZNAČAJKE PLANIRANJA

Planiranje se može nazvati „alfom i omegom“ suvremenoga poslovanja, s obzirom da se

izradom planova kreće u ostvarenje postavljenih ciljeva, a krajnji se produkti kontrolom

uspoređuju sa projiciranim, planiranim veličinama. Stoga planiranje i planovi kao

proizvodi planiranja otvaraju jedan proizvodni ciklus i ujedno ga i zatvaraju, vrednujući

njegovu uspješnost. Funkcija planiranja u poduzećima sve je izraženija, kako se na tržištu

razvija konkurencija, ali i novi oblici konkuriranja, samim čime je opstanak na tržištu

postao rezultanta mnogobrojnih čimbenika. Kako bi se reagiralo na izmijenjene tržišne

uvjete, svaki poduzetnik koji drži do svoje pozicije i ima viziju napretka, razvit će funkciju

planiranja u temeljne funkcije upravljanja, odnosno menadžerske funkcije.

Sam proces planiranja složen je i zahtjevan proces u okolnostima razvijenog poslovanja,

nestabilnih uvjeta poslovanja i financijskih ograničenja koja postavlja tržište i/ili vlasnik

poduzeća. Ovo posebice dolazi do izražaja postavljaju li se planske veličine kao orijentiti i

pokazatelji uspješnosti menadžmenta u postuplu njihova izvršavanja. U ovome je dijelu

diplomskoga rada analiziran sam pojam planiranja, proces planiranja, njegov povijesni

razvoj i značaj.

2.1. Pojam i povijesni razvoj planiranja

Planiranje je aktivnost koju čovjek ponekad i nesvjesno radi, te se pojavljuje osim u

privatnom životu i u poslovanju. S obzirom na okolnosti kakve su na tržištu, i rast

konkurencije, koja konkurira diferenciranim proizvodima, teško je učiniti i jedan korak, a

da nije pomno isplaniran. Planiranje je postalo jedan od stupova konkurentnosti poduzeća

na tržištima. Kako je i rečeno u uvodnome dijelu, planiranje je aktivnost usmjerena ka

ostvarivanju unaprijed postavljenih ciljeva, odnosno aktivnost koja želi poduzeće dovesti

na ono mjesto gdje se ono u budućnosti i vidi. Ono što se javnosti najčešće predstavlja kao

„planovi poduzeća za budućnost“ jesu vizija i misija poduzeća, to jest: gdje poduzeće želi

biti u budućnosti i na koji će način doći do toga. Osim postavljanja ciljeva planiranje je

aktivnost kojom se dakle donose i odluke o načinima ispunjavanja tih ciljeva, što znači da

5

se planiranje istražuju i pronalaze alternativne metode i postupci, prikupljaju informacije o

alternativama te odabiru metode i postupci koje jamče najdjelotvornije i najuspješnije

ostvarivanje prethodno postavljenih ciljeva. Konačno, planiranje služi i za donošenje

odluka o izboru najpovoljnijih metoda i postupaka, koje rezultiraju mjerodavnim

vrijednostima ciljeva, odnosno njihovim brojčanim izrazom, što se uvrštava u plan. (Gulin

et al, 2012., str.10)

Planiranje je aktivnost kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci koje treba ostvariti u budućem

razdoblju. Planiranje poslovanja je organiziran i logičan odabir bitnih podataka o

namjeravanom pothvatu, te njihovo uređenje i analiza s ciljem minimiziranja pogrešaka.

Pogreške se nikada ne mogu potpuno izbjeći, ali se može smanjiti njihov broj. Općenito

možemo reći da je planiranje kreativni proces kojim se unaprijed utvrđuje smjer akcije

poduzeća, ipak sadržajno gledano planiranje se različito shvaća. Tako se smatra da je

planiranje aktivnost koja uključuje odluke o ciljevima, sredstvima, ponašanju i rezultatima.

Koontz, Weihrich (1989, str.58) kažu da planiranje uključuje selekciju misije i ciljeva, te

akcije za njihovo ostvarenje, ono zahtjeva donošenje odluka, tj. izbor između alternativnih

budućih pravaca akcije“. Planiranje je proces priprema za promjenu i rješavanje problema

s neizvjesnošću u formuliranju i budućih pravaca akcije. Navedeni autori različito

definiraju funkciju planiranja, međutim ono što se iz tih funkcija može izlučiti ukazuje da

je planiranje formalni proces, utvrđivanje ciljeva i izbor strategija adekvatnih za ostvarenje

tih ciljeva.

Planiranje je sastavni dio procesa poslovnog odlučivanja i općenito upravljanja. Planirati u

poduzeću znači na temelju prethodno definirane filozofije i koncepcije managementa

stvarati predodžbe o budućim zadacima poduzeća, takve predodžbe metodski promišljati,

provjeravati njihovu ostvarivost te naposljetku za ostvarenje predodžbi odabranih na

temelju odluka, pripremiti potrebne ljude i stvari. (Peridon, Steiner, 2002.) Planiranje mora

biti praktično, a ne deklarativno, s mjerljivim učincima, a ne s obećanjima, razvidno za

partnere i izvodljivo za poduzetnike. Stoga planiranje treba poduzeću osigurati (Buble,

2000., str. 115)

· da zna zašto egzistira i što je njegovo glavno područje djelovanja

· da zna koje su njegove dobre i loše strane

· da zna koje povoljne politike i prijetnje postavljaju njegova eksterna okolina

6

· da može identificirati i uspostaviti odgovarajuće standarde performansi, te

· da ima set pravila ponašanja (politika) koje će slijediti zaposleni u izvršavanju

ciljeva poduzeća.

Ako se sistematiziraju sve navedene definicije planiranja, kao i zadaci koje planiranje kao

aktivnost poduzeća treba ostvariti, može se doći do temeljnih spoznaja o planiranju kao

aktivnosti u poduzećima, a koje jesu: (Ministarstvo gospodarstva, 1999)

· svjesna akcija usmjerena prema racionalnoj uporabi raspoloživih resursa

· predviđanje budućih događaja

· smanjivanje stupnja rizika, gubitka vremena i sredstava

· raspored konkretnih aktivnosti u skladu s uvjetima u okruženju

· temelj prilagodbe tržišnih, tehnološko-tehničkim, organizacijskim i financijskim

uvjetima u poslovanju, te

· mjera za usporedbu učinkovitosti vlastitog rada.

S obzirom da je planiranje jedna od temeljnih ljudskih djelatnosti, kako u privatnom tako i

u poslovnom životu, nije iznenađujuće da se planiranje javilo jako rano, još za vrijeme

prvobitnih zajednica, u kojim su se ljudi planski skupljali i lovili. Čovjekov napredak

izazvao je i transformaciju dotadašnjeg primitivnoga planiranja u oblike planiranja

prikladne za ondašnje zajednice, točnije gospodarstva, u kojima su se planirale aktivnosti

rada. Od vremena kapitalizma, aktivnost planiranja usmjerena je prema generiranju većih

profita. Gospodarski ciklusi primorali su državu da planiranje koristi u svrhe prognoziranja

makroekonomskih varijabli, a sve u smjeru oporavka i unaprjeđenje gospodarstava.

Tijekom 20.stoljeća planiranje je bilo instrument računovodstva, korišten u svrhe

pretkalkukacije, nakon čega je postalo funkcija menadžmenta, dakle upravljanja

poduzećem. (Vujević, Strahinja, 2009.) Danas je planiranje temeljna funkcija kada se

razmatra menadžment poduzeća, odnosno upravljanje poduzećem, a provlači se kroz

cjelokupno poslovanje, od strateškoga poslovanja do operativnih razina.

7

2.2. Proces planiranja

Kvalitetno planiranje jedan je od najvažnijih zadataka menadžmenta, pa on nužno mora

poznavati postupak, odnosno proces i sadržaj planiranja. Dobrom poslovnom planu

prethodi istraživanje tržišta i činitelja okruženja te različite analize i projekcije. Ove etape

možemo nazvati i koracima učinkovitog planiranja. Prethodnica je planiranja analiza

zbivanja u poslovnome okruženju, kao i zbivanja unutar same tvrtke, što pretpostavlja

nužnost odgovora na sljedeća planska pitanja:

· Ciljevi (što treba učiniti?)

· Premise (pod kojim uvjetima to treba učiniti?)

· Problemi (zbog čega to treba učiniti?)

· Mjere (kako se to mora učiniti?)

· Resursi (s čime to treba učiniti?)

· Rokovi (kada i do kada to treba učiniti?)

· Nositelji (tko će to učiniti?)

· Rezultati (kakve učinke treba postići?)

Poslovno planiranje se može promatrati kroz nekoliko etapa. To su:

· Situacijska analiza,

· Postavljanje ciljeva,

· Utvrđivanje alternativa,

· Pretpostavke i alternative,

· Izbor najbolje alternative,

· Formuliranje planova,

· Budžetska podrška i

· Izvedba plana.

U fazi situacijske analize razmatraju se mogućnosti na temelju SWOT analize, matričke

analize snaga (S- Strenghts), slabosti (W-weaknesses), prilika (O-opportunities) i prijetnji

(T- threats). Analizira se položaj gospodarskog subjekta prema predočenim parametrima te

donose poslovne odluke glede modela tržišnog nastupa. SWOT analiza je temelj za ocjenu

8

postojeće situacije i definiranje budućnosti biznisa; zadaća joj je istražiti prilike i opasnosti

u okruženju te uočiti unutarnje snage i slabosti, a u svrhu planiranja realno ostvarivih

ciljeva.

U toj fazi postavljanja ciljeva nužno je odgovoriti na pitanja o tomu gdje poduzeće želi biti,

što želi ostvariti i kada će se to postići. Nužno je voditi računa o planiranju ciljeva za svaku

organizacijsku jedinicu. Sa stajališta vremenskog dosega, ciljevi mogu biti kratkoročni i

dugoročni. Proces definiranja i postavljanja ciljeva može ići odozgo prema dolje (top

down) i odozdo prema gore (bottom up), ali i kombinirano. Uspostavlja se hijerarhija

ciljeva, pa ciljevi glavnih odjela kontroliraju ciljeve podređenih odjela itd.

Ta faza pretpostavlja utvrđivanje aktivnosti i izbor alternativa koje najviše obećavaju u

ostvarenju postavljenih ciljeva poslovanja. Cilj je pronaći optimalne i učinkovite

mogućnosti operacionalizacije akcija na putu ostvarivanja postavljenih ciljeva. U fazi

pretpostavki i alternativa, kao dijelu procesa poslovnoga planiranja, riječ je o razvijanju

pretpostavki i vrednovanju alternativnih smjerova akcije; moguće alternative se

selekcioniraju, analiziraju te sažimaju. Dakle, u toj fazi planiranja valja ocijeniti

alternative, odnosno mogućnosti njihove primjene radi postizanja postavljenih ciljeva. Ta

ocjena može biti osobito teška, jer u većini situacija postoje mnogobrojni alternativni

smjerovi te mnoge specifične varijable i ograničenja; stoga se danas razvijaju nove

metodologije, odnosno primjena operacijskih istraživanja i analiza.

U petoj fazi, fazi odabira najbolje alternative, konačno se odlučuje, odnosno odabire koji

će se smjer slijediti. Ova je faza bitna točka planiranja jer se u njoj, zapravo prihvaća plan.

Izbor najbolje alternative pruža najviše šansi za ostvarivanje ciljeva, ostvarivanje najvišeg

profita uz najniže troškove. Potrebno je stoga voditi brigu o sredstvima koja se moraju

angažirati i rezultatima koji će se ostvariti, kao i posebnim ciljevima koji se žele postići.

U šestome koraku planiranja formuliraju se planovi, točnije oblikuje se veći broj

izvedbenih planova, radi podržavanja temeljnog plana, odnosno najbolje alternative. U

ovoje se fazi zapravo određuju smjerovi koji će se slijediti, a čiji broj ovisi o svakom

konkretnom slučaju.

9

Sedmi korak u procesu planiranja je budžetska podrška, odnosno u ovome se koraku

sastavljaju proračuni (budgeting). Ova je faza izrazito bitna faza planiranja, jer se ciljevi

kvantificiraju u obliku proračuna koji oslikava prihode, troškove, dobit i temeljne

stavkebilance. Taj korak, dakle, pretpostavlja formuliranje pratećih planova kao što su

nabava opreme i materijala, zapošljavanje i edukacija djelatnika te razvoj novih proizvoda.

Budžet je bitan instrument kontrole kojim se ocjenjuje stupanj ostvarenja postavljenih

ciljeva.

Izvedba planova je završna faza postupka planiranja koja podrazumijeva puštanje plana u

izvedbu, odnosno implementaciju plana na svim razinama, što je pretpostavka

svakoguspješnog planiranja.

Postupak poduzetničkog planiranja može se prikazati i grafički, što je vidljivo na slijedećoj

slici.

Slika 1. Faze procesa planiranja

Izvor: Cingula, M., 2000., Poduzetništvo 2, Vadea, Varaždin, str. 72

10

2.3. Vrste planiranja

Planiranje nije univerzalan proces, odnosno razlikuje se ovisno o specifičnostima

poslovanja u kojemu se javlja. Dva su temeljna kriterija prema kojima se razlikuje

poslovno planiranje, a to su kriterij vremena planiranja i kriterij razine planiranja.

Prema kriteriju vremena raspodjele, odnosno razdoblja planiranja, za koje se pravi plan,

razlikuje se: (Osmanagić, Bedenik, 2009., str. 36)

· Dugoročno planiranje za razdoblje dulje od 5 godina,

· Srednjoročno planiranje za razdoblje od 2 do 5 godina,

· Kratkoročno planiranje za razdoblje do godine dana.

Prema razinama menadžmenta na kojima se planiranje obavlja razlikuju se tri razine

managementa: (Buble, 2000., str. 117)

· Vrhovni ili top management – korespondira strategijsko planiranje,

· Srednji ili middle management- korespondira taktičko planiranje i

· Niži ili lower management – korespondira operativno planiranje.

Proces planiranja započinje od vrha organizacijske piramide i teče prema dolje, dakle od

top managementa- koji definira ključne pretpostavke planiranja (misiju, ciljeve,

strategije), koje se na narednim (nižim) razinama adekvatno operacionaliziraju. Strateško

planiranje je dio planiranja u kojemu se donose dugoročni planovi, misija, vizija i strategija

djelovanja. Taktičko planiranje je planiranje koje se odnosi na srednji management, a na

toj se razini donose planovi to jest specifični ciljevi za pojedine segmente poslovanja, dok

je operativno planiranje usmjereno na operativne, odnosno konkretne planove, to jest

razradu aktivnosti i procesa za ostvarivanje postavljenih ciljeva poslovanja. Povezanost

razina planiranja je evidentna s obzirom da se strateški planovi razrađuju u one taktičke,

koji se dodatno razlažu na operativne planove. Uz razine planiranja povezano je i vrijeme,

odnosno horizont planiranja na koje se pojedini oblik planiranja odnosi. Kako ono

započinje od općih veličina te se spušta prema onim pojedinačnim to je onda i razumljivo

da se horizont planiranja skraćuje od vrha prema dnu piramide. Svaka od navedenih razina

11

planiranja je bitna za uspjeh poduzeća, ali ne može sama za sebe uspješno funkcionirati

bez sprege s ostale dvije razine.

2.4. Uloga planiranja u poslovanju

O važnosti planiranja u poslovanju suvremenih poduzeća, odlično svjedoči slijedeća izjava

Henry-a Forda: „Nitko ne može istinski jamčiti za budućnost. Najbolje što možemo jest

odmjeriti izglede, predvidjeti moguće opasnosti, procijeniti vlastitu sposobnost suočavanja

s njima i potom samopouzdano prijeći na planiranje.“

Svako poduzeće utvrđuje ciljeve kojima teži i treba neprekidno voditi brigu o odvijanju i

poboljšanju svojeg poslovanja. To je uvjet da se postignu povoljni rezultati i da se održi na

tržištu. Iz tog razloga poduzeće će samo planirati kako predviđene tržišne mogućnosti i

događaje prilagoditi utvrđenim ciljevima, ali i ciljeve uskladiti s predviđenim

mogućnostima. Činjenice koje govore u prilog važnosti planiranja u poduzeću su: (Novak,

Franc, 1973.)

· planiranje pridonosi spoznaji i strukturiranju problema poduzeća i njegovih

područja

· planiranje prisiljava na ekonomsko razmišljanje i sustavni postupak

· planiranje potiče oblikovanje i preispitivanje očekivanja i stavova, a katkad ih

dovodi i u pitanje

· planiranje utječe na to da se na poduzeće ne gleda kao zbroj pojedinih dijelova već

kao cjelinu te da je važan doprinos svakog dijela cjelini

· planiranje vodi identifikaciji suradnika s poduzećem i važnim aktivnostima

· planiranje potiče na razmišljanje u vremenskih intervalima

· planiranje potiče postupak usmjeren na probleme i rješavanje problema

· planiranje potiče na jasno oblikovanje ciljeva te pomaže u njihovu razvoju i

promjeni

· planiranje prisiljava na promišljanje ad-hoc odluka

12

· planiranje omogućuje usporedbe zadanog i ostvarenog te time stvara mogućnost

kontrole

· planiranje prisiljava na brzo reagiranje na nove situacije

Funkcije planiranja se često razlažu na temeljne i posebne, pri čemu su temeljne usmjerene

na poduzeće u cjelini, a posebne na upravljanje poduzećem. Osnovne su funkcije

planiranja:

· osiguranje uspjeha – tj. porast efikasnosti prigodom planiranja

· spoznaja i reduciranje rizika

· povećanje fleksibilnosti

· redukcija kompleksnosti

· stvaranje sinergijskih efekata;

Posebne funkcije planiranja su:

· koordinativna funkcija

· motivacijska funkcija

· funkcija fleksibilnosti

· inovativna funkcija

· sigurnosna funkcija

· funkcija optimiranja

Svrha planiranja je isključivanje tj. smanjivanje vjerojatnosti nastupanja neočekivanih

događaja kako bi se rizik odabranih mjera sveo na minimum. Svrha se planiranja često

povezuje s fleksibilnošću odnosno poslovno se planiranje smatra preduvjetom fleksibilnog

reagiranja u poduzeću. (Perridon, Steiner, 2002.)

Zaključno može se reći da je planiranje nužno iz dva temeljna razloga, a to su ograničenost

resursa i neizvjesnost okoline. U pogledu ograničenosti resursa, potrebna je planska

upotreba resursa kako ne bi došlo do njihova iznenadnog iscrpljenja. Poduzeće usporedo s

iscrpljenjem tih resursa planira i potencijalne modalitete njihove supstitucije kako bi si to

poduzeće osiguralo vlastitu egzistenciju. Neizvjesnost okoline također uvjetuje potrebu

planiranja, pri čemu se plan može tretirati jednim od instrumenata ovladavanja okolinom.

13

3. OBILJEŽJA I VRSTE PLANOVA

Planiranje se kao aktivnost ne može vidjet niti zamjetiti sve dok se njome doneseni planovi

ne kreiraju i ne materijaliziraju. Tada nastaju poslovni planovi kao dokumenti funkcije

planiranja. Plan je dakle produkt planiranja, način za ostvarenje planova ali i mjerodavni

pokazatelj ostvarenja postavljenih ciljeva. U ovome dijelu rada ukratko će se prezentirati

pojam planova, temeljne vrste planova te sadržaj poslovnoga plana.

3.1. Pojam i ključna obilježja poslovnoga plana

Poslovni plan je dokument koji sadrži cjelovito i potanko razrađeno obrazloženje o

ulaganjima u posao s ocjenom očekivanih učinaka i varijantnih rješenja za rizične situacije,

što ih donosi buduće vrijeme. Poslovni plan je pisani dokument koji jasno opisuje poslovnu

ideju, njene efekte, početna sredstva, resurse i metode potrebne za njeno ostvarivanje,

sažetak je poslovanja i poslovnih ciljeva, te ocrtava način na koji će poduzeće poslovati.

Sadržajno obrađuje manje poduzetničke pothvate za kraća vremenska razdoblja i manjim

iznosima potrebnih sredstava, te razradom informacijske osnovice pothvata za poduzetnike

početnike, ali i za one, koji nastavljaju ili proširuju svoje postojeće poslovanje uz uvijete

bez dodatnih ulaganja i s njima. Poslovni plan pokazuje i očekivane rezultate planiranog

poslovanja koje se prikazuje u platnoj bilanci, planskom računu dobiti i gubitka te u

planiranim izvješćima o financijskim tijekovima i kretanju kapitala. Zbog toga je službena

izjava glavnog financijskog menadžera o očekivanoj prodaji, troškovima i svim drugim

financijskim transakcijama za sljedeće plansko razdoblje. Budući da postavlja mjerila

onoga što se želi i namjerava postići u budućnosti, poslovni plan je ujedno najbolji početak

kontrole uspješnosti očekivanog poslovanja. Izrađuje ih se prije poslovne aktivnosti i

pokazuje koje se aktivnosti mora poduzeti u budućnosti. Obuhvaća sve sastavnice poslovne

aktivnosti i odgovara na pitanja: što se mora učiniti, tko to mora učiniti i u kolikom roku se

aktivnosti mora dovršiti. Isto tako pokazuje koje resurse pojedini menadžeri mogu

iskoristiti u ostvarivanju svojih ciljeva. Predviđa moguće probleme i alternativna rješenja.

14

Dobar poslovni plan smanjuje rizik ulaganja i povećava izglede za uspjeh. Ne postoji

struktura poslovnog plana koju treba bezuvjetno slijediti, niti postoje dva jednaka poslovna

plana. Postoje tek okvirni standardi koji ga čine prepoznatljivim, razumljivim i praktično

prihvatljivim. Kako će poslovni plan biti organiziran ovisi o tipu posla kojim se poduzeće

bavi. Vrijednosti poslovnog plana mjeri se stupnjem njegove izvodljivosti i realnosti

očekivanih učinaka, a ne opsegom i vanjskim izgledom.

Poslovni plan temelji se na nekoliko značajka o kojima treba voditi računa pri njegovoj

izradi : (Stutley, Judge, 2003.)

· da je lako čitljiv i razumljiv,

· da je orijentiran na tržište, a ne prema tehnologiji rada ili kapacitetu poduzetnika

(proizvodnju),

· da sadrži procjenu utjecaja konkurencije,

· mora biti toliko točan da se vide kanali distribucije i post prodajni oblici brige o

kupcu (servis, održavanje, reklamacije,…),

· da se vidi osobitost organizacije, tj. po čemu se tvrtka razlikuje od ostalih,

· da ima uvjerljivu i realnu razvojnu viziju,

· da se vidi način uporabe novo prikupljenih sredstava koji je vrlo važan za

investitore,

· završetak mora biti dojmljiv.

Poslovni planovi trebaju svim poduzetnicima koji se žele što bolje pripremiti za poslovanje

u budućem obračunskom razdoblju. Budućnost donosi brojne izazove što ih se ne može

točno predvidjeti, ali se ipak već u sadašnjosti može pripremiti za te izazove. Poslovni plan

nastaje kao dio dugoročnog sagledavanja posla i njegova okružja. Ako proizlazi iz

postojeće poslovne strategije tada već sadrži sastavnice misije, strategijskih ciljeva i

analize, a ako se izrađuje na osnovi pothvata tada mora pokazati mogućnosti strategijskog

razvoja i nakon godišnjeg razdoblja koje obuhvaća. Poslovni plan ili investicijski projekt

nije samo formalnost, već je temeljna okosnica svakog poduzetničkog pothvata, jer tek

detaljnim i pažljivim planiranjem i analiziranjem svih detalja budućeg pothvata, može se

uvidjeti da li je opravdano i realno pristupiti realizaciji ideje. Dakle, poduzetnički plan se

15

izrađuje kako bi se predvidjela buduća događanja i način prilagodbe poslovanja uvjetima u

okruženju te da se smanji stupanj rizika, vremena i sredstava. U praksi se pokazalo da je

nemoguće sve unaprijed predvidjeti, no to nije razlog da sve treba prepustiti slučaju. Što se

bolje predvide budući događaji i rješenja budućih problema, to su šanse za postizanje

zacrtanih ciljeva veće. Dobre namjere ne moraju značiti i konačan uspjeh. Isticanje tih

namjera pojašnjenje je i prednosti i nedostataka. Realna uporaba i provjera poslovnog

plana za poduzetnike jedina je mjera njegove vrijednosti.

Svrha izrade poslovnog plana jest omogućiti realan prikaz poslovnog pothvata i očekivane

rezultate iz tog pothvata najprije samom poduzetniku, a zatim i svim drugima koji bi mogli

biti uključeni u planirane aktivnosti. Izrađuje ih se da se postigne bolje poslovanje.

Kvalitetno izrađen poslovni plan najvažniji je za samog poduzetnika jer daje potpunu

ocjenu isplativosti planiranog projekta, te se ispravnim korištenjem metodologije izrade

plana pomaže poduzetniku da razradi svoju ideju a ujedno se provjerava izvedivost i

isplativost zamisli, upozorava na potencijalne rizike te ih pokušava svesti na minimum.

Osim toga, olakšava posao poduzetniku pri dobivanju kredita kod banaka, jer poslovni

planovi najčešće se izrađuju za potrebe banaka pri izdavanju poduzetničkih kredita.

Prezentacijom kvalitetnog poslovnoga plana pokazuje se banci da poduzetnik zna što želi i

kako će to postići, te se daje jasna slika o tome kako će realizacijom vlastite ideje vraćati

kredit banci.

Važno je prikazati i dugotrajne učinke koji su važni:

· suvlasnicima da bi uložili kapital u ostvarivanje poduzetničke ideje

· budućim dobavljačima i drugim partnerima koji mogu dugoročno surađivati, te

· bankama i osiguravateljima da bi kreditirali ili osigurali ostvarivanje poduzetničke

ideje.

Dobar plan treba naglasiti dugotrajne prednosti i prepoznati slabosti pokrenutog posla.

Izrađuje ga se kad je poduzetnička ideja već prihvaćena te kad treba promisliti i

dokumentirati njezino provođenje.

16

3.2. Sadržaj poslovnog plana

Svaki plan mora sadržavati jednu ideju koja se obrazlaže, pritom se ustraje na

jednostavnosti i jasnoći. Plan se izrađuje na temelju konkretnih gospodarskih aktivnosti,

obrazlažu se mjerljive fizičke i financijske veličine. Postoji samo rizik, a zbog njega se i

pišu planovi, što kraći, jednostavniji kako bi i rizik bilo lakše procijeniti. Kako je već i

ukazano ne postoji sadržaj poslovnog plana koji treba slijediti bezuvjetno, niti postoje dva

jednaka poslovna plana, potreban je dakle prepoznatljiv sadržaj u praktičnom radu,

odnosno potreban je minimum razvidnih podataka koji su sadržajno usmjereni prema

dokumentiranoj provjeri očekivanih učinaka, neovisno o izradi, provjeravanju ili

donošenju odluke na temelju takvog dokumenta. Poslovni plan oblikuje se različito u

pojedinim poduzećima pa su zato moguće i velike razlike u njegovu sadržaju. Sadržaj treba

rasporediti tako da se uskladi sve dijelove, a da se ipak naglasi najvažnije čimbenike za

poslovni uspjeh.

Sadržaj poslovnog plana sadrži: (Gulin, Tušek, Žager, 2004.)

1. sažetak poslovnog plana

2. informacija o poduzetniku – investitoru

3. analiza tržišta

4. tehnološko-tehnička analiza i organizacija poslovanja

5. lokacijska analiza

6. financijska priprema

7. ocjena učinkovitosti i osjetljivosti

Cjelokupni sadržaj poslovnog plana usmjeren je na sljedeće: (Gulin, Tušek, Žager, 2004.)

· objasniti pristup pripremanju i ocjeni poslovnih planova i investicijskih studija za

male i srednje pothvate u samostalnom poduzetništvu

· prezentirati i uputiti korisnika na elementarna znanja iz područja

17

· usmjeriti poduzeće na samostalni rad pri izradi poslovnih planova, na suradnju s

konzultantima u situacijama kada se to ocijeni prikladnim

· standardizirati izradu dokumenata za ocjenjivanje prihvatljivosti poslovnih planova

poduzetnika tijekom podnošenja zahtjeva za kreditno financiranje

· uzeti u obzir stajališta sudionika procesa planiranja i razvitka, tj. poduzetnika,

poslovnih partnera i banaka

Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba definirati, odnosno procijeniti osnovne

ulazne elemente poslovnog plana, a to je cijena proizvoda ili usluge koju plasira, ukupnu

realizaciju koju planira proizvesti ili pružiti, troškove do kojih misli da će doći te

eventualno dodatne izvore financiranja. Važno je da ti ulazni elementi poslovnog plana

budu što je moguće realniji. Na kraju poslovnog plana daje se ocjena učinkovitosti i

osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje buduće djelotvornosti i isplativost poduzetničkog

pothvata, utvrđuje vrijeme povrata investicija, stopa profitabilnosti i testira se projekt na

poremećaje koje se mogu pojaviti na tržištu tijekom njegova vijeka trajanja.

3.3. Vrste poslovnih planova

Kod analize poslovnih planova, slično kao i kod planiranja, postoji cijeli niz kriterija

prema kojima se može razlikovati poslovne planove, pa se tako s obzirom na vremenski

kriterij javljaju dugoročni, srednjeročni i kratkoročni planovi, s obzirom na razinu na kojoj

se donose planovi mogu biti strateški, taktični i operativni, te se razlikuje niz drugih

kriterija po kojima se planovi mogu razvrstavati. Temeljna je podjela koja se najčešće

koristi, a i koja međusobno povezuje vrste planova podjela poslovnih planova na glavni

poslovni plan, operativne poslovne planove te financijske planove i budžet. U nastavku je

izvršena kratka analiza navedenih skupina planova.

18

3.3.1. Glavni poslovni plan

Glavni poslovni plan ili poslovni plan poduzeća temeljni je upravljački izvještaj poduzeća

što ga definira glavni management, a izrađuje se u upravljačkom računovodstvu poduzeća.

Odbor za plan koordinira management pojedinih dužnosti poduzeća u pripremi poslovnog

plana za nadolazeću godinu. Uobičajene su djelatnosti :

· odabir planskih politika usklađenih s ciljevima poduzeća

· kontrola, ispravljanje ili potvrđivanje procjena od strane managementa

· davanje svih potrebnih smjernica za izradu plana

· priopćavanje smjernica i odluka za izradu planova pojedinih jedinica poduzeća

sukladno njihovim pojedinačnim ciljevima ili prema ciljevima glavnog

managementa poduzeća.

Prednosti poslovnog plana su u tome da: osigurava smjernice, motivira zaposlene,

koordinira aktivnosti te pomaže u procjeni ostvarenog, dok su glavni nedostatci poslovnih

planova da mogu imati ograničavajuće djelovanje, da mogu demoralizirati zaposlene te da

se njihovom implementacijom gubi poticaj za kontrolom troškova.

Glavni se poslovni plan naziva i master planom poduzeća, što s obzirom na značenje riječi

master, kao vladajućega, ukazuje na njegovu važnost i značaj u poslovnim sustavima.

Svrha je master plana ili glavnoga poslovnoga plana definirati ciljeve poduzeća, uzimajući

u obzir i pojedine ciljeve vlasnika (dioničara) i glavnoga menadžmenta, kao i pojedinih

nižih razina menadžmenta. (Gulin et al., 2011., str. 269)

Glavni poslovni plan čine tri plana prikazana u nastavku rada, a to su operativni planovi,

financijski planovi i kapitalni budžeti. Zbog njihove samostalnosti, odnosno neovisnosti

jednoga o drugom, oni mogu dolaziti i u pojedinačnim formama, dok je glavni poslovni

plan temeljen na njima.

19

3.3.2. Operativni planovi

Temelj za izradu glavnoga poslovnoga plana, prethodno definiranoga je operativni plan.

Elementi za izradu plana trebaju biti isti bez obzira je li u pitanju plan izrađen za vrhivni

menadžment ili za širu javnost. Polazni dokument u izradi plana je bilanca kao temeljna

informacijska podloga za izradu poslovnog plana. Polazište je plan prodaje ili plan

ukupnog prihoda. Operativni su planovi konkretizacija glavnih planova, a izrađeni su za

pojedine centre odgovornosti u poduzećima: troškovne centre, prihodne centre, profitne

centre i investicijske centre. Osim pojedinih planova prema centrima, sastavlja se

cjelokupno operativni plan za poduzeće u cijelini. Operativni plan čine:

· prodajni plan (plan ukupnog prihoda)

· proizvodni plan

· plan nabave materijala

· plan trošenja direktnog materijala

· plan direktnog rada

· plan općih troškova pogona

· plan troškova prodanih proizvoda

· plan troškova prodaje

· plan administrativnih troškova

· planirani izvještaj o dobiti

Prodajni plan je inicijalni plan za konstruiranje ukupnog poslovnog plana. Plan prodaje

(ukupnog prihoda) računa se kao umnožak količine i planirane prodajne cijene. otuda

proizlazi planirani prihod, odnosno utvrđuje se mogućnost prodaje, na temelju čega se

obračunavaju troškovi proizvodnje ciljane količine, administrativni troškovi te ostali

troškovi. (Belak, 1995., str. 180.) nije nužno da svi elementi koji čine operativni plan budu

uvršteni u njega. Međutim, uvršteni elementi generiraju prihode i rashode, koji su input za

20

račun dobiti i gubitka. Ako se na taj način utvrđeni dobitak poklapa sa predviđenim

financijskim ciljevima u poslovanju, pristupa se oblikovanju i izradi financijskoga plana. U

slučaju da se projicirani dobitak proizašao iz aktivnosti predviđenih operativnim planom ne

poklapa sa predviđenim financijskim dobitkom, ponavlja se izrada operativnoga plana, dok

se planirane vrijednosti ne dostignu.

3.3.3. Financijski plan

Financijski se plan nastavlja na operativni plan u glavnom poslovnom planu. Jednako kao i

operativni planovi, i financijski planovi mogu samostalno egzistirati u poslovanju

poduzeća. Financijski plan se sastoji od:

· novčanog proračuna

· planske bilance i

· planskog izvještaja o novčanom toku

Novčani plan poduzeća općenito je u funkciji stabiliziranja novčanog stanja i toka da bi se

racionalno osigurale ukupne novčane potrebe. Da bi se pripremio novčani plan, potrebno je

raspolagati različitim informacijama, među kojima valja posebno istaknuti: početno

novčano stanje, novčani primici za dotično razdoblje i novčani izdaci istog razdoblja.

Za izradu novčanog proračuna potrebne su sljedeće informacije:

· početno stanje novčanih sredstava (iz bilance)

· planirani novčani primici razdoblja

· planirani novčani izdaci tog razdoblja

Zajedno s novčanim proračunom planirana bilanca predstavlja financijski dio glavnog

poslovnog plana poduzeća (master plana). Planirana bilanca predstavlja plansku

financijsku situaciju poduzeća. Naziva se još i budžetiranom bilancom što podrazumijeva

predviđenu bilancu koja nastaje kao rezultat sumiranja svih pojedinih planova glavnoga

21

poslovnoga plana poduzeća- odnosno operativnih planova. S druge strane planirani

novčani izdaci razdoblja preuzimaju se temeljem izrađenoga operativnoga plana. Planirani

novčani izdaci jesu uvršteni u budžet novčanih tijekova ili budžet gotovine, a to je u biti

prognoza priljeva i odljeva novčanih sredstava u određenim razdobljima.

Novčani proračun predstavlja planski dokument koji sadrži informacije koje su potrebne

internim (managementu) i eksternim korisnicima (dioničarima, vjerovnicima i sl.).

Najvažniji interni korisnik je top-management poslovnog subjekta i management njegovih

organizacijskih dijelova.

3.3.4. Kapitalni budžet

Kapitalno budžetiranje ili investicijsko planiranje ili kapitalni proračun ili kapitalna

ulaganja jesu pojmovi koji se odnose na donošenje dugoročnih planskih odluka o

investicijskim projektima. Kapitalno budžetiranje je proces izrade kapitalnog budžeta ili

proračuna te je instrument donošenja odluka i kontrole koji povezuje više godina. Kapitalni

proračun nužno obuhvaća nove realne investicije poduzeća, investicije u zamjenu kapitalne

imovine, dakle stjecanje zgrada, strojeva, opreme, ali i dodatna ulaganja u povećanje neto

obrtnog kapitala.

Kapitalni proračun se odvija u šest faza: (Gulin et al., 2011.)

· Faza identifikacije – utvrđivanje i identificiranje kapitalnih izdataka koji su

neophodni za ispunjavanje organizacijskih ciljeva postavljenih u operativnim

planovima i strategiji poduzeća.

· Faza istraživanja – to je istraživanje alternativnih investicijskih mogućnosti kojima

će se ispuniti ciljevi poduzeća.

· Informacijsko-akvizicijska faza – predstavlja razmatranje očekivanih troškova i

koristi alternativnih investicijskih projekata

· Faza izbora – pomoću različitih tehnika vrše se investicijske mogućnosti.

· Faza financiranja – u njoj se vrši prikupljanje sredstava za financiranje investicije.

22

· Faza implementacije projekta i kontrole – to je stavljanje investicije u funkciju i

praćenje njenog izvršenja.

Faza izbora je najkritičnija faza o kojoj zapravo ovisi koja će se alternativna investicijska

mogućnost ili projekt implementirati. Najvažnije i najčešće korištene metode kapitalnog

proračuna su: (Gulin et al., 2011.)

· Metoda neto sadašnje vrijednosti - pomoću nje se vrši diskontiranje svih očekivanih

novčanih primitaka i izdataka investicijskog projekta na sadašnju vrijednost s

ciljem da se utvrdi da li sadašnja vrijednost novčanih primitaka prelazi sadašnju

vrijednost novčanih izdataka

· Interna stopa povrata - je ona diskontna stopa (IRR) kod koje je neto sadašnja

vrijednost (NSV) nula

· Metoda perioda povrata - period povrata je vrijeme koje je potrebno da se budućim

novčanim primicima pokrije početni investirani iznos.

· Računovodstvena stopa povrata (povrat na uposleni kapital ili povrat na ulaganje -

ROI). Ignorira vremensku vrijednost novca a preferira računovodstvenu osnovu

koja ovisi o korištenim načelima mjerenja osnovnih računovodstvenih kategorija

Neovisno koja se metoda koristi evidentno je koji je učinak ovoga dijela poslovnoga plana,

a to je prijedlog i ocjena ulaganja raspoloživih sredstava, odnosno kapitala.

Glavni poslovni plan je temeljem svega izloženoga složeni dokument kojim je popraćeno

cjelokupno poslovanje poduzeća u budućnosti. Zahvaljujući kvantitativnim vrijednostima,

lako je uspoređivati ostvarene vrijednosti, sa onima koje su planom predviđene i na temelju

toga utvrditi stupanj ostvarenja planova, odnosno približavanja ciljevima poduzeća ili pak

u najboljem slučaju njihova ostvarivanja.

23

4. PLANIRANJE U KOMUNALNOM PODUZEĆU

Poslovanje svakoga pravnoga subjekta na tržištima temelji se na dobrome planiranju.

Planovi se tako javljaju u poslovanju kao ocjene uspješnosti poslovanja, odnosno analizira

se njihovo ostvarenje. Plan se može shvatiti kao cilj poslovanja u određenom duljem ili

kraćem vremenskom periodu. Kako se poslovanje ne bi odvijalo samoinicijativno, na volju

pojedinaca, kreiraju se odgovarajući planovi, prema kojima se poslovanje usmjerava cilju,

odnosno ostvarenju postavljene dugoročne vizije i misije poslovanja. Planiranje je bitno u

svim poduzećima, neovisno bila ona manja ili veća, proizvodne ili uslužne djelatnosti.

Posebice je značajno planiranje u poduzećima koja su od strateškoga interesa za pojedine

lokalne zajednice, regionalne zajednice ili pak za cijelu državu. Jedan od primjera jesu

komunalne djelatnosti, točnije poduzeća koja posluju u sektoru komunalnih djelatnosti.

Rastući značaj komunalnih poduzeća, i njihova, slobodno se može reći, rastuća gotovo

monopolska moć na određenim tržištima, upućuje na obujam usluga koju pružaju, ali i

važnost te usluge, odnosno potrebu za njom. Kako bi se opskrbljivanje stanovništva

uslugama komunalnih poduzeća odvijalo u skladu sa zahtjevima kvalitete i standardima

poslovanja, neophodno je kreirati planove, i to na svim razinama poslovanja, i voditi se

prema istima, u smjeru ostavljanja zadovoljnih korisnika usluga, te dakako povećanja

prihoda. Tematika specifičnosti poslovnoga planiranja u poduzećima komunalne

djelatnosti obuhvaćena je ovim poglavljem diplomskoga rada kroz koji se osim teoretske

eksplanacije važnosti i značaja planiranja u komunalnim djelatnostima, značaj i osobitost

planiranja prikazala konkretizirajući je kroz poslovni plan komunalnoga poduzeća.

4.1. Temeljne značajke komunalne djelatnosti

Komunalne djelatnosti su pojam koji je zbog svoje „općenitosti i poznatosti“ te

podrazumijevanja, rijetko kada spominjan u literaturama, zbog čega je teško naići na

njihovu definiciju. Kako je Antić (2005, str. 5) u svojem djelu naveo nedovoljna

znanstvena zastupljenost komunalnih djelatnosti u literaturi proizlazi “baš zbog

očiglednosti komunalnih djelatnosti te zbog pretpostavke da svi vrlo dobro znaju što su to

24

komunalne djelatnosti, definicije tih djelatnosti u literaturi su izuzetno rijetke, čak i kod

autora, posebice domaćih, koji se bave raznim aspektima tih djelatnosti.“

Sektor komunalnih djelatnosti, odnosno kako ga se naziva komunalno gospodarstvo

posebice je bilo predmet istraživanja i promjena zakonodavnih odredbi koje ga se tiču

prilikom procesa priključivanja Europskoj uniji, s obzirom da se svim građanima Europske

unije treba pružiti adekvatna komunalna infrastruktura. Komunalne djelatnosti određuju se

kao one djelatnosti koje su po svom sadržaju i značenju nezamjenjivi uvjet života i rada

ljudi te organizacija i zajednica u naselju... (Đerđa, 1991.)

Nadalje, komunalne je djelatnosti moguće definirati i kao propisom posebno uređene

djelatnosti, pretežno uslužnog karaktera, koje obavljaju ovlašteni subjekti, a kojima se

kontinuirano zadovoljavaju potrebe od životnog značenja za stanovništvo određenog

područja. (Antić, 2000., str. 7)

Zakon o komunalnom gospodarstvu zakonski je okvir koji određuje obavljanje i načine

obavljanja, kao i obuhvat i pojedine oblike komunalnih djelatnosti. Zakon o komunalnom

gospodarstvu određuje načela, način obavljanja i financiranja komunalnoga gospodarstva,

kao i druga pitanja vezana za obavljanje komunalnih djelatnosti. Osnovno načelo

komunalnoga gospodarstva je obavljanje komunalnih djelatnosti kao javnih službi, što

znači da je riječ o djelatnostima koje su potrebne za zadovoljavanje općih društvenih

potreba te zahtijevaju posebno uređenje. (Kemeter, 2009., str. 472)

Spomenutim je zakonom određeno i da su sve pravne i fizičke osobe koje su zadužene za

obavljanje komunalne djelatnosti obvezne u sklopu komunalnih djelatnosti

osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno :

(http://www.zakon.hr/z/319/Zakon-o-komunalnom-gospodarstvu )

· Osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne

sposobnosti

· Osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivoga razvoja

· Osigurati javnost rada.

25

Osim obveza, Zakon o komunalnom gospodarstvu, definira komunalne djelatnosti, kroz

obuhvat istih, te se u Zakonu navodi da se pod komunalnim djelatnostima:

(http://www.zakon.hr/z/319/Zakon-o-komunalnom-gospodarstvu )

· Opskrba pitkom vodom

· Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,

· Prijevoz putnika u javnom prometu,

· Održavanje čistoće,

· Odlaganje komunalnoga otpada

· Održavanje javnih površina,

· Održavanje nerazvrstanih cesta,

· Tržnice na malo

· Održavanje groblja i krematorija te prijevoz putnika

· Obavljanje dimnjačarskih poslova

· Javna rasvjeta

Opskrba pitkom vodom se najčešće i smatra pod pojmom komunalnih djelatnosti. Pod

opskrbom pitkom vodom podrazumijevaju se poslovi zahvaćanja, pročišćavanja iopskrbe

vodom za piće.

Pod odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda podrazumijevaju se odvodnja i

pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, crpljenje, odvoz i zbrinjavanje

fekalija, septičkih, sabirnih i crnih jama.

Pod prijevozom putnika u javnom prometu podrazumijeva se prijevoz putnika na linijama

unutar zona koje utvrđuju jedinice lokalne samouprave, za čija područja se prijevoz odvija,

osim prijevoza željeznicom koji se uređuje posebnim propisima.

Pod održavanjem čistoće računa se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz

komunalnoga otpada na uređene odlagališta utvrđena prema posebnim propisima.

26

Pod odlaganjem komunalnoga otpada razumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje

komunalnoga otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje

odlagališta, na temelju posebnih propisa.

Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih

površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala,trgova, parkova,

dječjih igrališta, …

Pod tržnicama na malo se podrazumijeva upravčjanje i održavanje prostora i zgrada

izgrađenih na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojima se u skladu sa

tržišnim redom pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim

proizvodima.

Pod održavanjem groblja i krematorija razumijeva se održavanje prostora i zgrada za

obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika, te ukop i kremiranje pokojnika. Pod prijevozom

pokojnika podrazumijeva se preuzimanje i prijevoz umrle osobe od mjesta smrti do

mrtvačnice na groblju ili krematoriju.

Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova podrazumijeva se obveza čišćenja i kontrole

dimovodnih objekata i uređaja za loženje.

Pod pojmom javna rasvjeta podrazumijeva se upravljanje, održavanje objekata i uređaja

javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije, za rasvjetljavanje

javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta.

Komunalne su djelatnosti jedno od temeljnih područja djelovanja lokalne samouprave, te

kao takve traže povećanje standarda opremljenosti objektima i uređenjima konunalne

infrastrukture, na opće zadovoljstvo njezinih građana. Razlog njihove pripadnosti lokalnoj

samoupravi nalazi se u njegovoj blizini građanima. Upravo je stoga organizacija, način

financiranja te osposobljenost osoblja u lokalnoj samoupravi posebice značajna za

obavljanje komunalnih djelatnosti.

27

4.2. Komunalna poduzeća- nositelji komunalne djelatnosti

Za obavljanje komunalnih djelatnosti zadužena su komunalna poduzeća. Obavljanje

komunalne djelatnosti je usluga od strateškog značaja i ujedno se smatra javnom službom.

S obzirom da se komunalne djelatnosti odnose na grad ili općinu, odnosno na javne usluge

koje se pružaju građanima, razmatraju se prema teritorijalnom načelu i najčešće su u

rukama lokalne samouprave, te je normalno odvijanje života bez njih danas nemoguće.

Obavljanje komunalnih djelatnosti u rukama je komunalnih poduzeća., koja su u pravilu

javne službe. Upravo zbog općeg društvenoga značaja komunalnih djelatnosti,osobama

koje ih obavljaju ne može se prepustiti na volju da samostalno odlučuju o izvršavanju

povjerenih poslova, niti se korisnicima može u svim slučajevima prepustiti da arbitrarno

odlučuju o mogućem korištenju nekih od ovih usluga. (Đerđa, 1991., str. 217) upravo stoga

država to jest lokalna samouprava vodeći brigu o javnom interesu građana donosi propise u

domeni pružanja i korištenja komunalnih djelatnosti.

Prema zakonskim okvirima, komunalne djelatnosti mogu obavljati:

(http://www.zakon.hr/z/319/Zakon-o-komunalnom-gospodarstvu)

· Trgovačka društva koje osniva jedinica lokalne samouprave,

· Javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

· Služba-vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave,

· Pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji

· Pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Za obavljanje komunalnih djelatnosti, jedinice lokalne samouprave mogu osnovati

trgovačko društvo. Tako osnovano trgovačko društvo je pravna osoba koja samostalno

trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom

robe ili pružanjem usluga na tržištu. Jedinice lokalne samouprave u trgovačkom društvu

drže većinski dio dionica, odnosno udjela.

28

Za obavljanje komunalnih djelatnosti, jedinice lokalne samouprave mogu osnovati javnu

ustanovu. Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno Zakona o

ustanovama, a osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti,

kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva,

socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja

dobiti. Na pravnu osobu koja navedene djelatnosti obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju

se propisi o trgovačkim društvima. Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili

dijela navedenih djelatnosti ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba.

Javnu ustanovu osnivaju jedinice lokalne samouprave odlukom predstavničkog tijela o

osnivanju javne ustanove.

Za obavljanje komunalnih djelatnosti, jedinice lokalne samouprave mogu osnovati vlastiti

pogon. Odluku o osnivanju vlastitog pogona donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne

samouprave. Vlastiti pogon nema svojstvo pravne osobe, te se stoga poslovanje vlastitog

pogona iskazuje kao poslovanje jedinice lokalne samouprave.

Pravna i fizička osoba može obavljati komunalnu djelatnost na temelju ugovora o

koncesiji, najduže na rok od 30 godina. Odluku o davanju koncesije donosi predstavničko

tijelo jedinice lokalne samouprave. Koncesijom se može steći pravo obavljanja

komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

u cilju obavljanja komunalnih djelatnosti.

Pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslove može

obavljati određene komunalne djelatnosti najduže na rok od 4 godine, ali samo za

obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna tj.

Komunalne djelatnosti koje se financiraju iz sredstava komunalne naknade (osim

održavanja groblja i krematorija) i to : odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u

dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje

nerazvrstanih cesta i javna rasvjeta.

Zbog značaja komunalnih djelatnosti u omogućavanju normalnoga funkcioniranja gradova,

na poslovanje komunalnih poduzeća, posebice se odražavaju brojne promjene, točnije

rezovi u državnom proračunu, s obzirom da se komunalne djelatnosti financiraju iz

29

državnoga proračuna. Briga za povećanje djelotvornosti i štedljivosti javne uprave ne može

zamijeniti temeljne političke odluke o društvenim prioritetima. (Kemeter, 2009., str. 488)

Kako su komunalne usluge javne usluge koje su osnova svakodnevnog života i rada

građana na području jedinica lokalne samouprave te su kao takve "djelatnosti od interesa

za jedinice lokalne samouprave", te kako isporuku tih usluga na lokalnom tržištu uglavnom

obavlja jedan isporučitelj, koji ima tzv. "prirodni monopol jednog isporučitelja", tržište ne

može biti jedini regulator cijena komunalnih usluga. Međutim, u cilju povećanja

efikasnosti i smanjenja opterećenja proračuna, u budućnosti se nazire lojalna konkurencija

u komunalnim djelatnostima.

U budućnosti je čak, sa ciljem povećanja kvalitete, najavljeno stvaranje poslovnih

koncerna u domeni komunalnih službi, kojima će prethoditi slobodno tržišno natjecanje.

4.3. Uloga planiranja u komunalnim poduzećima

Kako je u prethodnim dijelovima ovoga poglavlja naglašeno, komunalne su djelatnosti od

strateškoga značaja za državu i lokalnu samoupravu te su djelatnosti od javnoga interesa.

Upravo stoga se javlja toliki angažman niza interesnih skupina u području komunalnih

djelatnosti. Činjenice kazuju da je održavanje normalnih životnih uvjeta bez komunalnih

djelatnosti gotovo nemoguće. S druge strane, s obzirom da su od javnoga interesa,

komunalne su djelatnosti pod rukom jedinica lokalne samouprave čime se djeluje na

tržišno natjecanje. Odnosno sa sigurnošću se može zaključiti kako su komunalne

djelatnosti, kao djelatnosti pod budnim okom države, u biti državni monopol. Općenito je

za komunalni sektor specifično je da subjekti koji obavljaju djelatnosti ne djeluju u

normalnim tržišnim okolnostima zbog zatvorene prirode njihovih tržišta (monopol ili

oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele država tijela. Pravni ili

tehnički monopol ograničava (ili čak onemogućuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i

kvaliteta usluga koje oni nude vrlo su važni za društvo i ekonomiju. U komunalni sektor

spadaju aktivnosti kada se usluge pružaju putem ustaljene tehničke mreže čije postojanje

ograničava konkurenciju, te stoga u praksi, čak i kada nema legalnog monopola, malo je

vjerojatno da će se drugi subjekt pojaviti na tržištu, kao i kada je ograničen broj subjekata

30

koji imaju ovlast da obavljaju određene usluge. Zahvaljujući takvom okruženju, odnosno

monopolskoj poziciji, komunalna poduzeća, kao produžetak jedinica lokalne samouprave

manipuliraju cijenama, ugrožavajući stanovništvo, koje je za iste usluge primorano platiti.

To postupno dovodi do sniženja kvalitete i narušavanja onih temeljnih ciljeva koje

komunalna poduzeća, kao pružatelji usluga moraju ostvariti.

Do danas se u našoj zemlji sustav komunalnog gospodarstva, ali i drugih komunalnih

usluga koje pokriva jedna lokalna uprava, zajedno s time jedno ili više komunalnih

poduzeća u njenom vlasništvu, razvijao izrazito stihijski obilježen visokim stupnjem

neorganiziranosti, osobito glede izrade projektnih dokumentacija, kvalitete izvođenja

radova te utvrđivanja gradskih, lokalnih prioriteta. Sve to je za posljedicu imalo i još uvijek

ima polovične ili apsolutne lokalne infrastrukturne promašaje, slabljenje ukupnog

ekonomskog položaja jedinice lokalne samouprave koja je često i vlasnik/suvlasnik

komunalnih poduzeća, konstantne neekonomičnosti i neprofitabilnosti komunalnih

poduzeća, a kao rezultat svega i dugoročan pad kvalitete života za cjelokupno stanovništvo

određenog područja. Upravo takvi promašaji na području investiranja u objekte komunalne

infrastrukture na području nekog grada imaju dugoročne posljedice jer je krivo usmjereni

kapital gotovo nemoguće preusmjeriti na neka druga područja i u neke druge projekte, a da

se za to ne plati visoka cijena u vremenu, potrošenoj energiji i sredstvima. (Paliaga, 2009)

Kako bi se izbjegle nepoželjne aktivnosti u poslovanju, u vidu narušavanja kvalitete

usluge, neprikladnih cijena, neadekvatnih investicija i narušavanja cjelokupnoga

građanskog života, potrebno je planiranje, na svim svojim razinama. Planovi komunalnih

poduzeća sastavljaju se sa ciljem predviđanja budućih ostvarenja, odnosno upoznavanja i

otklanjanja rizika. Posebice se u hrvatskom komunalnom sektoru naglašava važnost

strateškoga planiranja, s obzirom da su nedostatci i manjkavosti u poslovanju komunalnih

poduzeća povezane sa nedostacima vizije komunalnih poduzeća u budućnosti. U nastavku

je na praktičnom primjeru prikazan pregled planiranja u komunalnom poduzeću u

Hrvatskoj, prema svim pojedinačnim razinama planiranja.

31

4.4. Strateško planiranje u komunalnim poduzećima

Strateško planiranje je posebice značajno u hrvatskom komunalnom sektoru, te je postalo

predmetom istraživanja nekolicine hrvatskih autora. Smatra se kako bi veća predanost

strateškom planiranju, točnije pozicioniranju poduzeća kroz misiju i viziju te ciljeve kao i

načine ostvarivanja istih, pridonijela rastu uspješnosti poslovanja poduzeća.

Odabir, definiranje i mjerenje ciljeva ključna je osnova za strateško planiranje. Vizija i

misija su temeljni i posebni ciljevi i predstavljaju osnovu strateškog planiranja.

Postavljanje ciljeva, bez mjerenja i praćenja, nema svrhe. Rezultati dobiveni jednim

istraživanjem u svrhu otkrivanja važnosti strateškoga planiranja u hrvatskim poduzećima

ukazali su da većina menadžera komunalnih tvrtki prepoznaje ciljeve, iste postavlja na

ponuđeni ispravan način i u većini iste mjeri i iskazuje kroz Programe rada za narednu

godinu i svoja izvješća, na čemu temelji svoju uspješnost i učinkovitost prema vlasnicima,

jedinicama lokalne samouprave. Programi rada u biti predstavljaju planove poslovanja,

koji obuhvaćaju ciljeve to jest načine za ostvarenje tih ciljeva, koji u konačnici dovode do

vizije i misije poduzeća.

Misija komunalnoga poduzeća je slijedeća: Misija komunalnog poduzeća je da osigura

kvalitetno obavljanje komunalnih usluga, održavanje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture, a sve uz maksimalno poštivanje načela zaštite okoliša i zdravstvene

ispravnosti te zadovoljenja potreba građana.

Kako se ne bi sva odgovornost za nepovoljno i nedostatno strateško planiranje u

komunalnim djelatnostima pripisivala menadžerima poduzeća, ili drugim ključnim

osobama, potrebno je naglasiti kako se poslovni plan poduzeća određuje prema

standardima donesenima u poduzeću.

Konkretno, plan poslovanja za 2011.godinu, prikazan u ovome radu, sastavljen je sukladno

Smjernicama za izradu plana poslovanja u 2011. godini koje su razmatrane na sjednici

Nadzornog odbora Društva, a Skupština Društva je na svojoj sjednici prihvatila predložene

Smjernice.

32

Te smjernice su slijedeće:

1/ OBUJAM KOMUNALNIH USLUGA

2/ BROJ RADNIKA,

3/ PRIHOD - CIJENE KOMUNALNIH USLUGA,

4/ TROŠKOVE POSLOVANJA,

5/ SUBVENCIJE KOMUNALNIH USLUGA,

6/ INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI ZAJEDNO S JEDINICAMA LOKALNE

SAMOUPRAVE,

7/ INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI DRUŠTVA I

8/ UPRAVLJANJE KVALITETOM I UNAPREĐENJE SUSTAVA

KVALITETE.

Navedene su smjernice temeljni sastavni elementi Godišnjeg plana poslovanja

2011.godine, preciznije rečeno njegovi operativni planovi Sve vrijednosti prikazane u

planu uspoređene su sa prethodnom godinom, 2010.godinom, te se u pravilu odnose na

poboljšanje poslovanja. Glavni poslovni plan, odnosno elementi u njemu izraz su željenoga

stanja, odnosno ciljanoga stanja komunalnoga poduzeća. Ovaj plan će se na koncu

razdoblja, po završetku 2011.godine, koristiti kao input za kontrolnu analizu, odnosno

utvrđivanje odstupanja od plana i određivanje uzroka odstupanja.

Planom su predviđeni ciljevi koji će tijekom 2011.godine biti ostvareni kroz konkretne

aktivnosti, koje će se prikazati u slijedećem potpoglavlju, a koju su za promatrano

komunalno poduzeće slijedeći:

U Planu poslovanja za 2011. godinu utvrđeno je:

· u djelatnosti čišćenja javno – prometnih površina – standard i obujam čišćenja

javno-prometnih površina planiran je na postignutoj razini u 2010. godini uz

kalendarski utvrđene dane odnosno sate

33

· u djelatnosti odvoza komunalnog otpada – planira se neznatno povećanje u

domaćinstvu i gospodarstvu, tj sporiji rast nego dosadašnjih godina zbog

cjelokupne situacije

· u djelatnosti održavanja zelenih površina u Gradu planira se standard i održavanje

zelenih površina zadržati na postignutoj razini iz 2010. godine

te su aktivnosti ciljevi do kojih će se tijekom 2011.godine, planiranim obujmom aktivnosti

uz planirane troškove i investicije doći. Razlozi takvih ciljeva jesu slijedeći:

· U djelatnosti čišćenja javno prometnih površina razina čišćenja javno prometnih

površina zadržava se na nivou 2010. godine. Odstupanja u dijelu usluga i pranja

(ručnog i strojnog) pojedinačno su prisutna svake godine, jer se za te vrste usluga

svake godine planira dinamika, vezano na vremenske uvjete u zimskim mjesecima

(siječanj, veljača i prosinac) kada je temperatura niža od +3ºC, pa se umjesto pranja

vrši pometanje.

· Odvoz komunalnog otpada neznatno će se povećati u domaćinstvu i gospodarstvu

zbog postojeće situacije.

· Održavanje zelenih površina u Gradu planira se standard i održavanje zelenih

površina zadržati na razini 2010. godine.

U skladu sa navedenim, može se zaključiti kako komunalno poduzeće svoj napredak i rast

prihoda planira na temelju rasta prihoda od komunalnog otpada /odvoz smeća, odnosno da

ostale dvije komunalne djelatnosti ostaju na postignutoj razini, koja se smatra dovoljnom.

Razlog povećanja aktivnosti u području pružanja usluga odvoza i zbrinjavanja otpada

povezan je sa situacijom u gospodarstvu i društvu koja se odnosi na gomilanje otpada, i

rastuće probleme njegova odvoza pa i zbrinjavanja. Navedeno se pak javlja kao jedan od

temeljnih uvjeta održivoga razvoja koji zahtijeva Europska unija. Planirane su aktivnosti,

odnosno predviđeni i isplanirani ciljevi prikazani vrijednosno to jest količinski u slijedećoj

tablici.

34

Tablica 1. Obujam usluga za 2011. godinu u osnovnoj komunalnoj djelatnosti po vrstama usluga u naturalnim

pokazateljima u odnosu na rebalans plana 2010. Godine

R.

br. OPIS

Jed.

mjere

Rebalans plana

za 2010

Prijedlog plana

za 2011. Indeks

0 1 2 3 4 5(4/3)

1. čišćenje javno - prometnih površina

a. - pometanje (m2) m2 194.800.000 198.800.000 102,05

b. - pranje-ručno (m2) m2 10.200.000 9.920.000 97,25

c. - pranje-strojno (m2) m2 56.500.000 56.500.000 100,00

d. - pometanje –strojno (m2) m2 48.200.000 48.200.000 100,00

Ukupno (a+b+c+d): m2 309.700.000 313.420.000 101,20

e. - pothodnici h 9.233,5 9.233,5 100,00

f. - dežurna služba h

- radnici h 6.672 6.672 100,00

- kamion h 5.780 5.780 100,00

g. - pražnjenje košarica kom. 76.520 76.600 100,10

2. čišćenje javnih nužnika h 11.273 11.250 99,79

3. odvoz komunalnog otpada l 63.014.689 63.622.032 100,96

a. - domaćinstva l 40.614.689 41.232.032 101,52

b. - gospodarstvo l 22.400.000 22.390.000 99,95

4. održavanje zelenih površina

a. - izgrabljavanje m2 1.183.461 1.183.461 100,00

b. - košnja m2 5.185.813 5.185.813 100,00

c. - čišćenje zelenila m2 23.791.252 23.791.252 100,00

d. - sadnja gredica m2 2.500 2.500 100,00

e. - sadnja ostalog biljnog materijala kom. 2.871 2.871 100,00

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

35

Prethodna je tablica sistematizacija ukupnoga plana poslovanja komunalnoga poduzeća za

2011.godinu. kako bi se ukazalo na unaprjeđenje poslovanja, u vidu poboljšanja

performansi, projicirane vrijednosti promatranih elemenata, točnije komunalnih aktivnosti

uspoređene su sa stvarnim vrijednostima iz 2011.godine te je na temelju toga prikazan put

ka ostvarenju ciljeva.

Glavni poslovni plan sadrži osim pojedinih operativnih planova- smjernica i planove

financiranja, financijske planove te kapitalne proračune, koji ukazuju na profitabilnost i

učinkovitost investicija. U nastavku je prikazana kapitalni proračun kojim je predviđeno

ulaganje u nekoliko investicijskih aktivnosti planiranih tijekom 2011.godine.

Tablica 2. Planirane investicijske aktivnosti komunalnoga poduzeća u 2011.godini

AKTIVNOSTI Plan 2011.

· nabavka čistilica 3.600.000,00 kn

· nabavke informatičke opreme 500.000,00 kn

· izgradnja nadstrešnice na pralištu vozila sa izgradnjom fekalne

tehnološke kanalizacije u Osječkoj ulici 1.350.000,00 kn

· nabavka stubne dizalice u radioni malih vozila 200.000,00 kn

· nabavka tri dostavna vozila 500.000,00 kn

· nabavka interventnog vozila radione 200.000,00 kn

· generalni popravak kompaktora 150.000,00 kn

· nabavka uređaja za visokotlačno pranje 100.000,00 kn

· sanacija objekata u komunalnoj garaži i Pačinoti 400.000,00 kn

· nabavka vozila za pranje autobusnih stanica, prometnica, grafita,

plakata 500.000,00 kn

· nabavka uređaja za pražnjenje posuda 100.000,00 kn

· nabavka mostne dizalice za radionu 200.000,00 kn

· nabavka tri velika vakum uređaja za čišćenje centra grada 330.000,00 kn

· nabavka dva mala vakum uređaja za čišćenje centra grada 50.000,00 kn

· sufinanciranje Eko plusa 405.000,00 kn

UKUPNO: 8.585.000,00 kn

IZVORI FINANCIRANJA:

- sredstva amortizacije 8.593.450,00 kn

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

36

Vrijednosti investicija u toku 2011.godine predviđena je na iznos od 8.585.000 kuna. U

tome su iznosu zaračunate sve investicije koje se planiraju tijekom 2011.godine ostvariti i

to u vrijednosnim jedinicama, u kunama. S obzirom da analizirano komunalno društvo

posluje na nekolicini susjednih općina, u ukupnim investicijama sve jedinice/općine

sudjeluju prema dodijeljenom im ključu.

4.5. Taktičko planiranje u komunalnim poduzećima

Glavni poslovni plan se raščlanjuje na manje jedinice, a to su planovi za pojedine cijeline,

odnosno profitne/troškovne centre. Razlog je tomu lakše praćenje ostvarenja usluge, s

obzirom na obujam aktivnosti koje se u poslovanju javljaju. U nastavku je prikazana

tablica sa planiranim obujmom usluga prema vrstama usluga.

Tablica 3. Planirani obujam usluga u 2011.godini prikazan po vrstama usluga koje se

obavljaju

VRSTA USLUGE Jedinica

mjere

Rebalans

planiranog

obujama usluga

za 2010. Godine

Planirani obujam

usluga za

2011.godinu

Indeks

POMETANJE - ručno:

- Grad RIJEKA m2 170.314.409 174.314.409 102,34

- Grad KASTAV m2 0,00 0,00 0,00

- Grad BAKAR m2 7.349.800 7.349.800 100,00

- Grad KRALJEVICA m2 6.338.785 6.338.785 100,00

- Općina ČAVLE m2 918.320 918.320 100,00

- Općina KOSTRENA m2 0,00 0,00 100,00

- Općina VIŠKOVO m2 5.363.370 5.363.370 100,00

- Općina KLANA m2 4.515.316 4.515.316 100,00

UKUPNO: 194.800.000 198.800.000 102,05

37

PRANJE - strojno:

- Grad RIJEKA m2 56.500.000 56.500.000 100,00

PRANJE- ručno:

- Grad RIJEKA m2 10.200.000 9.920.000 97,25

ČIŠĆENJE POTHODNIKA

- Grad RIJEKA h 9.233,5 9.233,5 100,00

POMETANJE-strojno

- Grad RIJEKA m2 47.896.840 47.896.840 100,00

- Općina KOSTRENA m2 303.160 303.160 100,00

- Općina VIŠKOVO h 84 84 100,00

- Općina JELENJE h 28 28 100,00

- Grad KASTAV h 0,00 0,00 0,00

DEŽURNA SLUŽBA

- Grad RIJEKA

- kamion h 3.352 3.352 100,00

- radnik h 6.672 6.672 100,00

- Grad KASTAV – kamion h 120 120 100,00

- Grad KRALJEVICA - kamion h 492 492 100,00

- Grad BAKAR – kamion h 472 472 100,00

- Općina ČAVLE – kamion h 280 280 100,00

- Općina KOSTRENA - kamion h 272 272 100,00

- Općina VIŠKOVO - kamion h 448 448 100,00

- Općina JELENJE - kamion h 176 176 100,00

- Općina KLANA – kamion h 168 168 100,00

PRAŽNJENJE KOŠARICA

- Grad RIJEKA komada 63.464 63.544 100,13

38

- Općina VIŠKOVO komada 4.642 4.642 100,00

- Grad KRALJEVICA komada 4.291 4.291 100,00

- Grad BAKAR komada 4.123 4.123 100,00

- Grad KASTAV komada 0,00 0,00 0,00

UKUPNO: komada 76.520 76.600 100,10

JESENSKI PROGRAM

- Grad RIJEKA m2 3.908.800 3.908.800 100,00

ČIŠĆENJE JAVNIH NUŽNIKA

- Grad RIJEKA h 11.273 11.250 99,79

ODVOZ KOMUNALNOG OTPADA

- domaćinstva l 40.614.689 41.232.032 101,52

- gospodarstvo l 22.400.000 22.390.000 99,96

UKUPNO: l 63.014.689 63.622.032 100,96

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

Osim prema vrstama usluga, planovi se za cjelokupno poslovanje mogu razraditi i na

jedinice lokalne samouprave koje snose dio financiranja odnosno koje upravljaju

planiranjem u poslovanju, i vode komunalno poduzeće. U nastavku je prikazan plan prema

jedinicama lokalne samouprave.

Tablica 4. Prikaz broja korisnika usluga odvoza komunalnoga otpada po jedinicama lokalne samouprave

Opis Rebalans plana za

2010. godinu

Plan za

2011.godinu Indeks

0 1 2 3(2/1)

UKUPNO: 83.244 83.718 100,56

Domaćinstva 77.112 77.636 100,67

Gospodarstvo 6.132 6.082 99,18

GRAD RIJEKA

Domaćinstva 59.440 59.630 100,3

39

Gospodarstvo 4.657 4.623 99,3

GRAD BAKAR

Domaćinstva 2.730 2.740 100,32

Gospodarstvo 225 228 101,33

GRAD KRALJEVICA

Domaćinstva 1.790 1.810 101,11

Gospodarstvo 80 79 98,75

GRAD KASTAV

Domaćinstva 3.350 3.454 103,10

Gospodarstvo 260 259 99,6

OPĆINA KOSTRENA

Domaćinstva 1.564 1.618 103,45

Gospodarstvo 108 107 99,07

OPĆINA VIŠKOVO

Domaćinstva 4.096 4.241 103,54

Gospodarstvo 509 500 98,23

OPĆINA KLANA

Domaćinstva 624 626 100,32

Gospodarstvo 37 36 97,29

OPĆINA ČAVLE

Domaćinstva 1.893 1.892 99,95

Gospodarstvo 164 160 97,56

OPĆINA JELENJE

Domaćinstva 1.625 1.625 100,00

Gospodarstvo 92 90 97,82

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

40

U svakoj je jedinici lokalne samouprave, koja je obuhvaćena planom pružanje usluga

prikazano prema broju korisnika usluga u sektoru stanovništva i u sektoru poslovanja. Dok

se u segmentu stanovništva broj korisnika usluga konstantno povećava, u segmentu

gospodarstva se smanjuje u gotovo svim promatranim jedinicama lokalne samouprave.

Svrha je taktičkoga planiranja u komunalnom poduzeću dakle da sistematizira planirane

usluge, odnosno njihov obujam raspodjeli prema pojedinim segmentima u poslovanju,

centrima odgovornosti, u kojima nastaju troškovi ali se i zauzvrat stvaraju prihodi.

4.6. Operativno planiranje u komunalnom poduzeću

Operativno planiranje komunalnoga poduzeća promatranoga u radu prikazano je u samom

početku plana, gdje su iznesene smjernice. Navedene su smjernice u biti operativni

planovi, sastavni elementi glavnoga plana poslovanja. U smjernicama su prikazani glavni

trendovi. U Smjernicama za izradu plana poslovanja za 2011. godinu je predviđeno da

cijene odvoza komunalnog otpada kao i dio cijene za razvoj ostaju nepromijenjene ukoliko

ne dođe do znatne promijene ulaznih troškova ili drugačijeg obračuna sukladno zakonskim

propisima. Planirani ukupan prihod koji u sebi sadrži i kategoriju ostalih prihoda manji je

za 4,92% od rebalansa plana za 2010. godinu. Stavke prihoda od prodaje u inozemstvu

neznatno rastu, dok ostali prihodi padaju, kao i stavke prihoda od prodaje u zemlji.

Tablica 5. Planirani ukupni prihod

OPIS Rebalans za

2010.godinu Plan 2011. INDEKS

0 1 2 3 (2/1)

Prihodi od prodaje u zemlji 79.407.280,00 79.350.500,00 99,93

Prihodi od prodaje u inozemstvu 578.800,00 580.000,00 100,21

Ostali prihodi: 14.012.155,00 9.444.000,00 67,40

- prihodi od redovnih i zateznih kamata 680.000,00 600.000,00 88,24

- prihodi od naplate potraživanja 2.568.500,00 1.100.000,00 42,83

41

- prihodi od naplate štete 1.226.519,00 1.000.000,00 81,53

- prihodi od amortiz. razvojnih sredstava 6.171.140,00 6.371.140,00 103,24

- prihodi od prodaje imovine 610.000,00 0,00 0,00

- prihodi iz prošlih godina 2.345.957,00 0,00 0,00

- ostali nespomenuti prihodi 510.039,00 372.860,00 73,10

Ukupni prihodi 93.998.235,00 89.374.500,00 95,08

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

Tablica pokazuje ukupan planirani prihoda za cjelokupno poslovanje, planiran za

2011.godinu u usporedbi sa prihodom ostvarenim u 2010.godini, odnosno rebalansom

plana za 2010.godinu. evidentno je prema vrijednostima kako će se ukupan prihod smanjiti

za nešto manje od 5%, to jest planira se njegovo smanjenje u 2011.godini u odnosu na

2010.godinu. slijedeća tablica pokazuje strukturu planiranoga prihoda prema pojedinima

skupinama aktivnosti u komunalnoj djelatnosti.

Tablica 6. Prikaz planiranog prihoda na domaćem tržištu u 2011.godini u odnosu na rebalans 2010.godine

DJELATNOST Rebalans za

2010.godinu

%

UDJELA Plan 2011..

%

UDJELA INDEKS

0

1 2 3 4 3/1

čišćenje javno prometnih površina 10.762.906,00 13,55 10.700.000,00 13,48 99,42

čišćenje javnih nužnika 1.478.865,00 1,86 1.450.000,00 1,83 98,05

odvoz komunalnog otpada 34.977.797,00 44,06 35.114.000,00 44,26 100,39

odvoz otpada s brodova 23.143,00 0,03 40.000,00 0,05 172,84

odvoz industrijskog otpada 10.213.132,00 12,86 10.200.000,00 12,85 99,87

usluge deponiranja 6.597.110,00 8,31 6.600.000,00 8,32 100,04

usluge autoparka 566.656,00 0,71 500.000,00 0,63 88,24

zajednički poslovi 241.316,00 0,30 200.000,00 0,25 82,88

42

održavanje zelenih površina 12.550.855,00 15,81 12.591.000,00 15,87 100,32

reciklažna dvorišta 1.995.500,00 2,51 1.955.500,00 2,46 98,00

UKUPNO PRIHODI NA DOMAĆEM TRŽIŠTU:

79.407.280,00 100,00 79.350.500,00 100,00 99,93

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

Prihodi od usluga u zemlji smanjuju se za neznatnih 0,07%. Navedeni prihodi u tablici

nastaju temeljem slijedećih aktivnosti.

Djelatnost čišćenja javno-prometnih površina i čišćenja javnih nužnika ostvaruje prihod

temeljem izvršenih usluga u Gradu i okolnim gradovima i općinama iz sredstava

komunalne naknade.

Djelatnost odvoza komunalnog otpada iz domaćinstava i gospodarstva ostvaruje prihod od

izvršene usluge prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada naplatom od

spomenutih korisnika, temeljem cijene po volumenu posude za otpad.

Djelatnosti odvoza otpada s brodova i odvoza iz industrije svoj prihod ostvaruju na tržištu,

iako uz sve veću konkurenciju privatnih poduzetnika.

Djelatnost održavanja zelenih površina ostvaruje prihod temeljem izvršenih usluga u Gradu

iz sredstava komunalne naknade.

Djelatnost reciklažna dvorišta je obračunska jedinica u okviru Komunalnog programa, uz

posebno vođenje prihoda i rashoda, kako bi se moglo utvrditi poslovanje.

Operativni plan koji je također uključen u glavni poslovni plan je i plan troškova. U 2011.

godini troškovi poslovanja su planirani sukladno usvojenim Smjernicama plana poslovanja

za 2011. godinu, a sastoje se od:

· troškovi poslovanja planirani su prema ostvarenim troškovima za rujan 2010. godine

uključujući i troškove koji će nastati stavljanjem u upotrebu novo nabavljene

opreme;

· prosječna bruto plaća radnika planira se na temelju utvrđenog prosjeka za 2010;

· obračun amortizacije vršiti do visine porezno priznatih zakonskih stopa;

43

· trošak energenata planirani po cijenama važećim u mjesecu izrade plana;

· naknade radnicima planirani sukladno prihvaćenim odredbama Kolektivnog ugovora.

Planirani troškovi prikazani su u slijedećoj tablici.

Tablica 7. Struktura poslovnih rashoda u 2011.godini u usporedbi sa rebalansom

rashoda za 2010.godinu

Red. br. RASHODI Rebalans plana 2010.

Plan 2011. Indeks

1 2 3 4 5/(4/3)

1. Poslovni rashodi 91.355.299,00 87.613.353,00 95,90

Materijalni troškovi 16.027.931,00 16.363.360,00 102,09

a) Troškovi sirovina i materijala 9.006.502,00 9.355.322,00 103,87

b) Troškovi prodane robe 0,00 0,00 0,00

c) Ostali vanjski troškovi 7.021.429,00 7.008.038,00 99,80

Troškovi osoblja 41.357.288,00 41.713.544,00 100,86

Amortizacija 8.504.331,00 8.593.449,00 101,05

Ostali troškovi 12.329.954,00 12.243.000,00 99,29

Vrijednosno usklađenje kratk.imovine 5.053.120,00 4.350.000,00 99,29

Rezerviranje za troškove 3.400.000,00 0,00 0,00

Ostali poslovni rashodi 4.682.675,00 4.350.000,00 92,90

2. Financijski rashodi 65.190,00 20.000,00 30,68

3. Izvanredni rashodi - - -

4(1+2+3) UKUPNI RASHODI 91.420.489,00 87.633.353,00 95,86

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

Poslovni rashodi obuhvaćaju materijalne troškove, troškove osoblja, amortizaciju,

vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine, rezerviranje za troškove i ostale rashode,

planiraju se za 2011. godinu u iznosu od 87.613.353,00 kn i manji su u odnosu na Rebalans

plana za 2010. godinu za 4,1%.

44

Financijski rashodi Društva se sastoje od kamata na kredite i negativnih tečajnih razlika

planirani su u iznosu od 20.000,00 kn. Izvanredni rashodi nisu predviđeni Planom za 2011.

godinu.

Iz toga proizlazi da se ukupni rashodi planiraju u iznosu od 87.633.353,00 kn, odnosno za

4,14% su manji u odnosu na rebalans plana za 2010. godinu. Troškovi osoblja predviđeni

su u iznosu od 41.713.544,00 kn. U odnosu na Rebalans plana za 2010. godinu veći su za

0,86%. Amortizacija je planirana u iznosu od 8.593.449 kn i veća je u odnosu na Rebalans

plana za 2010. godinu za 1,05%. Ostali troškovi planirani su u iznosu od 12.243.000 kn i u

odnosu na Rebalans plana za 2010. godinu manji su za 0,71%.

Sistematiziran prikaz prihoda i rashoda te financijskog rezultata prikazan je u projiciranom

računu dobiti i gubitka prikazanom u nastavku.

Tablica 8. Plan prihoda, rashoda i rezultata poslovanja komunalnog poduzeća za 2011.godinu.

R. Br. Opis Rebalans plana 2010. Plan 2011.

Indeks

1 2 3 4 5(4/3)

I. POSLOVNI PRIHODI 93.318.235,00 88.774.500,00 95,13

1. Prihodi od prodaje 79.986.080,00 79.930.500,00 99,93

2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga - - -

3. Ostali poslovni prihodi 13.332.155,00 8.844.000,00 66,34

II. POSLOVNI RASHODI

1. Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih

proizvoda - - -

2. Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda

- - -

3. Materijalni troškovi 16.027.931,00 16.363.360,00 102,09

a) Troškovi sirovina i materijala 9.006.502,00 9.355.322,00 103,87

b) Troškovi prodane robe 0,00 0,00 0,00

c) Ostali vanjski troškovi 7.021.429,00 7.008.038,00 99,80

4. Troškovi osoblja 41.357.288,00 41.713.544,00 100,86

45

a) Neto plaće i nadnice 25.022.858,00 25.238.514,00 100,86

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 10.339.322,00 10.428.386,00 100,86

c) Doprinosi na plaće 5.995.108,00 6.046.644,00 100,86

5. Amortizacija 8.504.331,00 8.593.449,00 101,05

6. Ostali troškovi 12.329.954,00 12.243.000,00 99,29

7. Vrijednosno usklađivanje 5.053.120,00 4.350.000,00 92,90

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) - -

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 5.053.120,00 4.350.000,00 92,90

8. Rezerviranja 3.400.000,00 0,00 0,00

9. Ostali poslovni rashodi 4.682.675,00 4.350.000,00 92,90

III. FINANCIJSKI PRIHODI 680.000,00 600.000,00 88,24

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnos s povezanim poduzetnicima

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

680.000,00 600.000,00 30,68

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa

4. Nerealizirani dobici (prihodi)

5. Ostali financijski prihodi

IV. FINANCIJSKI RASHODI 65.190,00 20.000,00 30,68

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

poduzetnicima i drugim osobama 65.190,00 20.000,00 30,68

3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijske imovine

4. Ostali financijski rashodi

V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

VII. UKUPNI PRIHODI 93.998.235,00 89.374.500,00 95,08

VIII. UKUPNI RASHODI 91.420.489,00 87.633.353,00 95,86

IX. DOBIT RAZDOBLJA 2.577.746,00 1.741.147,00 67,55

46

X. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 0,00 0,00 0,00

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

Nadalje, jedan od temeljnih operativnih planova je zasigurno plan radnika potrebnih da bi

se pružio planirani obujam usluge, a koji je prikazan u nastavku.

Tablica 9. Broj radnika u 2011.godini

R. br. OPIS

Broj radnika sukladno

Sistematizaciji radnih

mjesta

Rebalans

2010.

Plan

2011. Razlika

0 1 2 3 4 5(4-3)

1. Uprava Društava 1 1 1 -

2. Pomoćnik Direktora. 1 - - -

3. Komunalni program (ukupno) 228 219 219 -

OJ - Čišćenje JPP 74 60 60 -

OJ - Odvoz kom.otpada 126 132 132 -

OJ - Javni nužnici 18 17 17 -

OJ - Odvoz otpada s brodova 2 2 2 -

OJ - Reciklažna dvorišta 8 8 8 -

4. Održavanje zelenih površina 82 76 76 -

5. Deponij 10 9 9 -

6. Otpad iz djelatnosti 30 29 29 -

7. Autopark 36 30 30 -

8. Zajednički poslovi 79 66 66 -

9. Ukupno radnici (1-8) 467 430 430 -

10. Pripravnici 2 2 2 -

11. Ukupno (9+10) 469 432 432 -

47

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

Broj radnika planira se po organizacijskim jedinicama sukladno potrebama koje proizlaze

iz planiranog obujma usluga. Planirani broj radnika u tablici 4 odnosi se na stanje na dan

31.12.2011. godine, a temelji se na sistematizaciji radnih mjesta s naglaskom na

racionalizaciju.

U nastavku je prikazana subvencije komunalnih djelatnosti, s obzirom da je općepoznato

kako se komunalne djelatnosti financiraju iz komunalnih naknada, a subvencije

predstavljaju oslobađanja od plaćanja, ujedno i trošak, to jest gubitka prihoda za samo

komunalno poduzeće, i jedinicu lokalne uprave koja mu je nadređena. Preciznije rečeno,

zakonske odredbe kazuju da se komunalne djelatnosti financiraju iz:

· Cijena komunalne usluge,

· Iz komunalne naknade

· Iz proračuna jedinice lokalne samouprave

· Iz drugih izvora po posebnim propisima.

Tablica 10. Korisnici subvencija

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE BROJ KORISNIKA

- Grad RIJEKA 1.798

- Općina JELENJE 32

- Općina KLANA 22

- Općina VIŠKOVO 230

- Grad KASTAV 156

- Općina KOSTRENA 35

- Grad KRALJEVICA 15

- Općina ČAVLE 7

UKUPNO: 2.295

Izvor: Plan poslovanja Komunalnoga poduzeća za 2011.godinu

48

I u 2011. godini korisnicima socijalnog programa temeljem Rješenja Odjel za zdravstvo i

socijalnu skrb, kao i korisnicima socijalnog programa ostalih suvlasnika Društva, usluga će

se pružati na teret troškova poslovanja u visini do 5% prihoda iz osnovne djelatnosti

komunalnog društva. Planira se da se zbog toga neće uprihoditi 591.611,76 kn. Broj

korisnika subvencija je promjenjiv po mjesecima, sukladno dobivenim rješenjima, a

temeljem visine cenzusa po članu domaćinstva, koje određuje svaka jedinica lokalne

samouprave posebno.

49

5. ZAKLJUČAK

Već od davnina ljudi imaju potrebu planirati različite događaje. Planirajući ih, oni zapravo

određuju ciljeve koje žele postići i koji im pomažu u svakodnevnom življenju. To isto

planiranje imamo i kod poduzeća, koja svojim planiranjem žele unaprijediti svoje

poslovanje. Ostvare li ga, znači da su uspješno planirali. No planiranje ne smijemo

poistovijetiti s predviđanjem. Jer predviđanja su rezultat razmišljanja kojemu se pristupilo

prije nego što smo pristupili izvršenju donosene odluke. Ako ćemo odluku upotpuniti i ako

ćemo precizirati da će prema predviđanjima njezino izvršenje donijeti upravo onaj rezultat

koji želimo, onda čitavo ovo prethodno razmišljanje više nema karakter običnog

predviđanja. To je već nešto drugo, tj. plan, odnosno planiranje.

Planiranje danas, više no prije, ima veliku važnost za budućnost poduzeća. Ne samo da je

budućnost neizvjesna, nego smo danas svjedoci i velike gospodarske krize zbog koje sve

ide u suprotnom smjeru. Tvrtke posluju lošije, otpuštaju se zaposlenici, proizvodnja se

smanjuje, kasni se s isporukom... Normalno je da je u takvim uvjetima teško poslovati, a

kamo li još i planirati. Međutim, upravo bi to racionalno planiranje mogao biti spas. U

današnjim, kakvim takvim, uvjetima poslovanja, uspješnost konkurentske borbe određena

je upravljačkom osposobljenošću menadžmenta. Menadžment mora pronaći načine i

puteve ostvarivanja svoje poslovne vizije. Razumijevanje, oblikovanje i slijeđenje

promjena u tijeku ostvarivanja poslovne vizije ujedno je najvažniji problem menadžmenta

danas.

Redovito planiranje poslovanja, u prvom redu, služi za nadzor nad poslovanjem i

poboljšanjem rezultata rada. Smisao praćenja poslovanja kroz aktivnost poslovnog

planiranja je u mogućnosti korištenja potencijala poduzeća putem planiranja uspjeha

poduzeća (planiranje prihoda i rashoda). Svrha redovitog planiranja poslovanja jest

sagledavanje mogućih posljedica poslovnih odluka koje se donose, otkrivanje poslovnih

područja od strateškog interesa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog položaja u odnosu

na konkurenciju. Poslovno planiranje se sastoji od postavljanja ciljeva, određivanja

zadataka i aktivnostiza ostvarivanje ciljeva, a osmišljava se i razrađuje kroz poslovni plan,

koji je konkretna razrada poduzetničke ideje koja opisuje što se namjerava raditi, gdje,

50

kako, kad i uz kakve očekivane poslovne rezultate. Predviđa moguće probleme i

alternativna rješenja.

Komunalna djelatnost je sektor djelatnosti koji je od strateškoga značaja za državu te od

javnoga interesa. Danas je nezamislivo da bi bez razvijenoga stupnja komunalnih

djelatnosti bio moguć život. Nositelji komunalnih djelatnosti jesu komunalna poduzeća,

koja neovisno u kojem obliku bila osnovana bivaju u većinskom vlasništvu pod jedinicama

lokalne samouprave koja je zadužena za upravljanje komunalnim djelatnostima. S obzirom

na nadležnost jedinica lokalne samouprave nad njima, kao i s obzirom na specifičnost

djelatnosti, i potrebnu infrastrukturu za obavljanje iste, ove su djelatnosti nerijetko

monopolizirane. Rastuća monopolska moć sve češće dovodi do narušavanja kvalitete

pružene usluge i narušavanja samim time i života građana.

Kako bi se izbjeglo neadekvatno obavljanje komunalnih djelatnosti, potrebno je iste

obavljati u skladu sa propisanim standardima i zakonskim obvezama. Prema tim

standardima komunalna poduzeća svoje poslovanje planiraju i uopćuju u obliku

poslovnoga plana. Komunalna poduzeća redovito nakon sjednice Nadzornoga odbora

temeljem utvrđenih smjernica, odnsono ciljeva poslovanja sastavljaju plan poslovanja.

Glavni poslovni plan je temeljni plan koji je sastavljen od nekolicine drugih, manjih

planova redom utvrđenih prema propisanim smjernicama. Prikaz poslovnoga plana u

ovome radu ukazuje na rast poslovanja/pružanja usluga u jednom sektoru, dok se za druge

bilo kakav porast pružanja usluga ne smatra racionalnim. Zaključak o planiranoj

uspješnosti temelji se na dobiti, koja je već od ostvarene u 2010.godini (rebalansa iz

2010.godine) te se njezino ostvarenje analizira po okončanju godine.

51

LITERATURA

1. Cingula, M.: Poduzetništvo 2, Vadea, Varaždin, 2000.

2. Gulin, D.; Tušek, B.; Žager L.: Poslovno planiranje, kontrola i analiza, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.

3. Novak, M.;Franc, V.: Planiranje u radnim organizacijama – 2. prošir. izd., Informator, Zagreb, 1973.

4. Osmanagić Bedenik, N.: Kontroling – Abeceda poslovnog uspjeha, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

5. Perridon, L.;Steiner, M.: Finanzwirtschaft der Unternehmung, Vahlen (D), 2002.

6. Ministarstvo gospodarstva Poslovni plan poduzetnik; Masmedia Zagreb, 1999.

7. Buble, M.; Manadžment; Ekonomski fakultet Split, 2000.

8. Jelavić, A.; Ravlić, P., Starčević, A., Šamanović, J.; Ekonomika poduzeća; Ekonomski fakultet, Split, 1995.

9. Weihrich, H., Koontz, H.; Menadžment; Zagreb, 1998.

10. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, Š., Geiger, M.; Menadžment; Masmedia, Zagreb, 2004.

11. Belak, V., Menadžersko računovodstvo, RRiF plus, Zagreb, 1995.

12. Gulin et al,m Upravljačko računovodstvo, HZRFD, Zagreb, 2011.

13. Peršić, M., Janković, S., Menadžersko računovodstvo hotela, HZRFD i FTHM; Opatija, Zagreb, 2006.

14. Osmanagić Bedenik, N., Operativni planiranje, Školska knjiga, Zagreb, 2002,

15. Vujević, K., Strahinja, R. Planiranje, analiza, revizija, kontroling, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2009

16. Paliaga, M., Strateško planiranje i outsourcing – budućnost hrvatskih komunalnih poduzeća,

17. Zakon o komunalnom gospodarstvu, http://www.zakon.hr/z/319/Zakon-o-

komunalnom-gospodarstvu

52

18. Kemeter, D., Stanje u komunalnim djelatnostima, Hrvatska javna uprava, god.9,

no.2, pp.471-493, 2009

19. Đerđa, D., Komunalne djelatnosti i pravo vlasništva na građevinskim objektima komunalne infrastrukture, Zbornik Pravnoga fakulteta u Rijeci, Vol.27, No.1, 211-

239, 2006.

20. Antić, T, Upravnopravni aspekti komunalnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, magistarski rad, Zagreb, 2000.

21. Godišnji poslovni plan komunalnoga poduzeća 2011.

53

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA

Tablica 1. Obujam usluga za 2011. godinu u osnovnoj komunalnoj djelatnosti po vrstama

usluga u naturalnim pokazateljima u odnosu na rebalans plana 2010. Godine ................... 34

Tablica 2. Planirane investicijske aktivnosti komunalnoga poduzeća u 2011.godini ........ 35

Tablica 3. Planirani obujam usluga u 2011.godini prikazan po vrstama usluga koje se

obavljaju .............................................................................................................................. 36

Tablica 4. Prikaz broja korisnika usluga odvoza komunalnoga otpada po jedinicama

lokalne samouprave ............................................................................................................. 38

Tablica 5. Planirani ukupni prihod ...................................................................................... 40

Tablica 6. Prikaz planiranog prihoda na domaćem tržištu u 2011.godini u odnosu na rebalans 2010.godine ........................................................................................................... 41

Tablica 7. Struktura poslovnih rashoda u 2011.godini u usporedbi sa rebalansom rashoda

za 2010.godinu .................................................................................................................... 43

Tablica 8. Plan prihoda, rashoda i rezultata poslovanja komunalnog poduzeća za 2011.godinu. ........................................................................................................................ 44

Tablica 9. Broj radnika u 2011.godini ................................................................................. 46

Tablica 10. Korisnici subvencija ......................................................................................... 47

POPIS SLIKA

Slika 1. Faze procesa planiranja ............................................................................................ 9

54