SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

SONJA KASIPOVIĆ

POSLOVNO PLANIRANJE U MALOM PROIZVODNO –

TRGOVAČKOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNO PLANIRANJE U MALOM PROIZVODNO –

TRGOVAČKOM PODUZEĆU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo

Mentor: dr. sc. Davor Vašiček

Studentica: Sonja Kasipović

Financije i bankarstvo

0081108623

Rijeka, rujan 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .................................................................. 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ...................................................................... 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ..................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................ 3

1.5. Struktura rada ........................................................................................................ 3

2. POJAM, VRSTE I ULOGA POSLOVNOG PLANIRANJA ...................................... 5

2.1. Pojam i svrha poslovnog planiranja ...................................................................... 5

2.2. Vrste poslovnog planiranja .................................................................................... 9

3. GLAVNI POSLOVNI PLAN PODUZEĆA .............................................................. 11

3.1. Glavni poslovni plan ............................................................................................ 11

3.2. Sadržaj glavnog poslovnog plana ........................................................................ 14

3.3. Pristup izradi poslovnog plana ............................................................................ 18

3.3.1. Izrada operativnog plana .............................................................................. 18

3.3.2. Izrada financijskog plana .............................................................................. 23

3.3.3. Izrada budžeta kapitala ................................................................................. 26

4. POSLOVNI PLAN DRUŠTVA ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU

INDUSTRIJSKIH PLINOVA ........................................................................................ 32

4.1. Operativni plan .................................................................................................... 37

4.1.1. Plan prodaje proizvoda i usluga.................................................................... 37

4.1.2. Plan nabave gotovih proizvoda i materijala ................................................. 42

4.1.3. Plan troškova materijala i usluga .................................................................. 45

4.1.4. Plan troškova direktnog rada ........................................................................ 46

4.1.5 Budžetirani račun dobiti i gubitka ................................................................. 47

4.2. Financijski plan ................................................................................................... 48

4.2.1. Budžet novčanih tijekova ............................................................................. 48

4.2.2. Budžetirana bilanca ...................................................................................... 50

4.3. Budžet kapitala .................................................................................................... 52

4.3.1. Ocjena isplativosti ulaganja – boce za tehničke plinove i palete za boce za

tehničke plinove ...................................................................................................... 53

4.3.2. Ocjena isplativosti ulaganja – boce za ukapljeni naftni plin ........................ 55

4.3.3. Ocjena isplativosti ulaganja – spremnik ranger ............................................ 57

4.3.4. Ocjena isplativosti ulaganja – spremnik LOX 5.000 .................................... 59

4.3.5. Ocjena isplativosti ulaganja – rezervoari Dewar .......................................... 61

4.3.6. Ocjena isplativosti ulaganja – spremnik LOX 30.000 .................................. 64

4.3.6. Ocjena isplativosti ulaganja – oprema za punionicu medicinskih plinova ... 66

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 68

LITERATURA ............................................................................................................... 71

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 73

POPIS SHEMA .............................................................................................................. 74

1

1. UVOD

Planiranje je prirodna aktivnost čovjeka kao misaonog bića, svojstvena samo njemu,

ono što ga odvaja od ostatka živog svijeta. Svaki, ili gotovo svaki aspekt njegova

privatnog života rezultatom je ranijih procjena i rijetko će bilo što od onog što je u

domeni ljudskog utjecaja biti prepušteno slučaju. S druge strane, postavlja se pitanje

kakav je odnos prema planiranju u poslovnom smislu te koliku važnost ono ima u

menadžerskom računovodstvu poduzeća koja djeluju u suvremenom okruženju. To

pitanje predstavlja sukus ovog rada, u čijem se Uvodu, kroz pet tematskih cjelina – 1.1.

Problem i objekti istraživanja, 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 1.3. Svrha i

ciljevi istraživanja, 1.4 Znanstvene metode i 1.5. Struktura rada, najstoji čitatelja uvesti

u navedenu temu.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

U suvremenoj ekonomskoj teoriji, a osobito u praksi, često se razmatra problematika

analiziranja elemenata bitnih za stvaranje i ponašanje dobrog menadžmenta, sposobnog

za postizanje uspjeha na tržištu u često promjenjivim uvjetima poslovanja, kako

regionalno, tako i ovisno o djelovanju čimbenika vanjskog, ali i unutarnjeg okruženja.

Postoje dva oprečna stava prema planiranju kao čimbeniku uspješnosti poduzeća. Prvi

od njih je da je poslovno planiranje i donošenje godišnjeg poslovnog plana preduvjet

uspješnosti poslovanja bez kojega poduzeće ne može ispuniti svrhu i misiju svojeg

postojanja te da je nemoćno u prilagođavanju promjenjivim uvjetima na tržištu i

odgovaranju na sve više postavljene standarde konkurencije po pitanju kvalitete

zadovoljavanja potreba potrošača. S druge strane, stav koji zastupa veliki broj, mahom

malih poduzeća jest da poslovno planiranje predstavlja ništa više osim dodatnog troška

za blagajnu poduzeća, ionako opterećenu različitim davanjim državnim i lokalnim

vlastima. Obzirom na to, u ovom će radu biti istražen problem sastavljanja poslovnog

plana u malom poduzeću, budući da ona čine okosnicu gospodarstva i predstavljaju

„pogonsko gorivo“ u izvlačenju države iz gospodarske krize.

2

Predmet istraživanja biti će identificiranje i definiranje elemenata poslovnog planiranja

u objektu istraživanja, malom proizvodno – trgovačkom poduzeću, te analiziranje

njihove uklopljenosti u poslovnu strategiju poduzeća, kao i utjecaj ovih elemenata na

uspješnost poduzeća, odnosno interakciju ove poslovne filozofije i tržišta.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na temelju definiranih problema, predmeta i objekta istraživanja moguće je postaviti i

dokazati sljedeću radnu hipotezu: Usprkos određenoj razini skepticizma koju mala

poduzeća imaju spram sastavljanja poslovnih planova, činjenica je da je uspješno

poslovanje uz kontinuiran godišnji rast u suvremenom okruženju gotovo nemoguće bez

procesa planiranja koje rezultira sastavljanjem godišnjeg poslovnog plana.

U svrhu istraživanja i dokazivanja ovako formulirane glavne hipoteze, postavljene su i

sljedeće pomoćne hipoteze:

P.H. 1) Određivanje dugoročnih ciljeva te postavljanje smjernica i određivanje

poslovnih aktivnosti za njihovo ispunjavanje temelj je uspješnog poslovnog

planiranja.

P.H. 2) Definiranjem godišnjeg poslovnog plana utvrđuje se odgovornost hijerarhijskih

razina za njegovo ispunjenje, što doprinosi motivaciji zaposlenika za postizanje

zacrtanih ciljeva, naravno uz provođenje tromjesečne, polugodišnje i godišnje

kontrole izvršenja.

P.H. 3) Društvo za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova sistematično pristupa

sastavljanju poslovnog plana za narednu godinu prije isteka tekuće godine,

ističući već u smjernicama zacrtane ciljeve kvantitativnog rasta.

P.H. 4) Iz teorijskih spoznaja i rezultata istraživanja moguće je pretpostaviti da je

poslovno planiranje nužno svakom menadžmentu u ostvarivanju pozitivnih

rezultata poslovanja.

3

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je identificiranje metodologije sastavljanja poslovnog plana u malom

poduzeću i njegovu povezanost sa ostvarivanjem pozitivnih rezultata kao i

ispunjavanjem dugoročnih ciljeva poduzeća te, kroz to, dokazivanje postavljene radne

hipoteze. Kako bi se ovo postiglo, cilj rada je odgovoriti na sljedeća pitanja:

Na koji se način utvrđuje ispunjenje planova zacrtanih poslovnim planom?

Na koji je način moguće povezati dugoročne ciljeve sa godišnjim planom?

Kako pristupiti izradi godišnjeg poslovnog plana?

Zbog čega je promatrano Drušvo za proizvodnju i distribuciju industrijskih

plinova i u recesijskim uvjetima nastavilo poslovati sa dobitkom?

Je li sastavljanje poslovnih planova isplativo?

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja u odgovarajućoj kombinaciji

korištene su matematičke i statističke metode te metoda studija slučaja.

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja provedenog prije samog početka pisanja rada predstavljeni su u

pet međusobno logično povezanih dijelova.

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomoćne

hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Naslov drugog dijela je Pojam, vrste i uloga poslovnog planiranja. U tom dijelu rada

kroz dvije tematske jedinice analizirani su pojam i svrha poslovnog planiranja te vrste

poslovnog planiranja.

4

Glavni poslovni plan poduzeća naslov je trećeg dijela rada koji je usmjeren na

objašnjavanje definicije i važnosti poslovnog plana, njegovih sastavnih dijelova i

metoda sastavljanja pojedinih dijelova, obrađujući tako najprije metodologiju

sastavljanja operativnog, zatim financijskog plana te naposljetku metodologiju

sastavljanja budžeta kapitala.

U četvrtom dijelu rada, podijeljenom na 3 tematske jedinice, s naslovom Poslovni plan

društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova elaborirana je primjena

teoretskih aspekata poslovnog planiranja i glavnog poslovnog plana u praksi proizvodno

– trgovačkog poduzeća.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena radna hipoteza.

5

2. POJAM, VRSTE I ULOGA POSLOVNOG PLANIRANJA

Prije definiranja poslovnog plana, važno je sagledati ulogu i važnost poslovnog

planiranja kao takvog. Stoga će u ovom poglavlju biti najprije obrazloženi pojam i svrha

poslovnog planiranja te potom vrste poslovnog planiranja.

2.1. Pojam i svrha poslovnog planiranja

Poslovno planiranje proces je koji se u poduzećima odvija u okviru upravljačkog

računovodstva, a definira se kao dio računovodstva koji pruža računovodstvene

informacije korisnicima unutar poduzeća, odnosno menadžerima na različitim razinama

odgovornosti poduzeća. Osim ovoga, u upravljačkom računovodstvu kvantificira se i

formalizira kontrola izvršenja planiranih aktivnosti te kroz ove dvije aktivnosti

menadžment poduzeća, od vrhovnog menadžmenta do njegovih najnižih razina,

upravlja poduzećem, odnosno svojom razinom odgovornosti. Prema nekim autorima,

povezanost planiranja i kontrole može se iskazati na sljedeći način (Gulin et al., prema

Smith et al. 1988.:13., 2011.: 265.): „Planiranje bez kontrole je kao brod bez radara,

kontrola bez planiranja je kao brod bez kompasa“. Iz ovoga proizlazi da su planiranje i

kontrola dvije nerazdružive aktivnosti u procesu upravljanja poduzećem.

Poslovno planiranje je jedna od funkcija menadžmenta i predstavlja, najjednostavnije

rečeno, proces postavljanja ciljeva i određivanja budućih zadataka, kao i detaljne

razrade aktivnosti potrebnih za ostvarivanje postavljenjih ciljeva. Naravno, ciljevi

poduzeća odnose se na željeno stanje koje se želi postići u budućnosti, uz uvažavanje

prošlosti i sadašnjosti pa planiranje ustvari predstavlja most za premošćivanje jaza koji

postoji između ovih stanja. Planiranje je, dakle, kreativan postupak kojim se unaprijed

utvrđuje smjer djelovanja koji vodi ostvarenju postavljenih ciljeva.

U poslovnim aktivnostima planiranje je naročito važno jer omogućuje poduzetniku

procjenu budućih događaja i pravodobnu pripremu za njih. Ono što je povoljno za

6

postizanje poduzetnikovih ciljeva to će stimulirati i pojačavati (npr. prodaja), a ono što

je nepovoljno, nastojat će smanjti ili potpuno eliminirati (npr. troškovi). (Cingula,

2001.: 9.)

Proces planiranja složeni je postupak koji se odvija kroz nekoliko faza, koje se razlikuju

od autora do autora, no podjela na koju se u literaturi najčešće nailazi je sljedeća (Gulin,

2003.):

1. Određivanje ciljeva poduzeća i njegovih dijelova

2. Istraživanje alternativnih metoda i postupaka za ispunjenje ciljeva

3. Prikupljanje informacija o alternativama

4. Selektiranje alternativnih metoda i postupaka za ispunjenje ciljeva

5. Provedba odluka o izboru najpovoljnije metode ili postupka za ispunjenje ciljeva

6. Izrada plana i proračuna

Najvažniji ciljevi koji se u budućnosti žele postići i predstavljaju polazište u procesu

poslovnog planiranja su stopa povrata na ulaganje, operativna dobit, ukupan prihod i

troškovi proizvodnje. S druge strane, čimbenici koji se naglašavaju kao najčešći uzroci

smanjivanja učinkovitosti poslovnog planiranja su nedostatak dobro definiranih

strategija, nejasna povezanost strategije i operativnih planova, nedostatak individualne

odgovornosti za rezultate i nedostatak valjanih mjera izvršenja aktivnosti. (Horngren et

al., 2006.: 179.)

Prema Gulinu, funkcije ciljeva su sljedeće (2003.):

1. Ciljevi predstavljaju standarde izvršenja ili uspjeha. Oni usmjeravaju pažnju na

aktivnost poduzeća te usmjeravaju napore njegovih članova;

2. Ciljevi predstavljaju temelj za upravljanje (planiranje i kontrolu) aktivnostima

poduzeća;

3. Ciljevi pružaju vodič za donošenje poslovnih odluka kao i opravdanje za

poduzete aktivnosti. Oni smanjuju neizvjesnost u procesu odlučivanja;

4. Ciljevi utječu na organizacijsku strukturu poduzeća;

7

5. Ciljevi pomažu u shvaćanju i razvoju obveza pojedinaca i skupina prema

poslovnim aktivnostima poduzeća. Oni usmjeravaju pažnju na ciljno ponašanje

te osiguravaju osnovu za motivaciju i sustav nagrađivanja;

6. Ciljevi daju indikaciju što poduzeće realno želi odnosno što žele njegovi članovi

unutar ili izvan poduzeća;

7. Ciljevi služe kao temelj za ocjenu promjena i razvoja poduzeća;

8. Ciljevi su temelj poslovne politike poduzeća.

Evidentno je, dakle, da nema uspješnog poslovanja bez postavljanja ciljeva, odnosno

bez procesa poslovnog planiranja. Ono predstavlja temelj za poduzimanje bilo kakvih

aktivnosti poduzeća u svrhu ostvarenja ciljeva postavljenih u svrhu podizanja razine

uspješnosti poduzeća te služi kao polazišna točka u kontroli ostvarenih rezultata i

ostvarene razine poslovanja.

Kako je ranije istaknuto, planiranje nije samo sebi svrha i nema procesa planiranja bez

kontrole, ali i obrnuto. Nakon izvršenja plana, ali i kroz cjelokupni proces izvršavanja

plana, važno je simultano provoditi proces kontrole, kroz usporedbu planiranih i

ostvarenih iznosa, utvrdila potencijalna odstupanja, utvrdila odgovornost za njih i

naposljetku poduzele korektivne akcije, ali samo u slučaju kada je korist od istraživanja

nepovoljnog odstupanja i njegova eliminacija veća od troškova ovih aktivnosti. Odnos

između planiranja i kontrole prikazan je Shemom 1.

Četiri glavne prednosti poslovnog planiranja su (Miko, 2011.): osiguravanje smjernica

poslovnih aktivnosti za ispunjavanje postavljenih ciljeva, motiviranje zaposlenih,

koordinacija aktivnosti nižih ustrojstvenih cjelina i pomoć menadžmentu pri procjeni

ostvarenog.

Bez smjernica menadžeri pojedinih centara odgovornosti nemaju instrukcija o tome

kakve odluke trebaju donositi u svrhu ispunjavanja postavljenih ciljeva svojih jedinica i

poduzeća u cjelini. Pokazalo se također da svi zaposleni bolje rade kada na umu imaju

postavljene ciljeve. Motivacijski aspekt poslovnog plana vrlo je važan jer može

maksimalizirati doprinos menadžera i radnika u pripremi i ostvarenju plana.

8

Koordinirana aktivnost plana očituje se u djelovanju jednog centra odgovornosti na

drugi te se tako iz plana prodaje može utvrditi potreba za proširenjem proizvodnih

kapaciteta. Također, poslovni plan koordinira djelovanje srednjeg i nižeg menadžmenta

na način da ih usmjerava ka ostvarenju ciljeva vrhovnog menadžmenta, odnosno

strategijskih ciljeva. (Gulin, 2011: 270.)

Nadalje, Miko navodi i neke negativne akspekte poslovnog planiranja (2011.): ima

ograničavajuće djelovanje te može demoralizirati zaposlene i menadžment, kao i

smanjiti motive za kontrolom troškova. Vidljivo je iz ovoga da poslovno planiranje,

kako bi bilo valjano i ispunilo svoju svrhu, mora biti realno i postavljeno na relevantnim

informacijama te ne smije predstavljati puku ekstrapolaciju podataka iz prethodnih

razdbolja. Nadalje, prenisko kao i previsoko postavljeni planovi također mogu djelovati

demoralizirajuće na zaposlene te o ovome valja voditi računa u procesu poslovnog

planiranja.

Shema 1: Povezanost planiranja i kontrole

Izvor: samostalna izrada prema Gulin, D. et. al., Upravljačko računovodstvo, HZRFD,

Zagreb, 2011.

9

2.2. Vrste poslovnog planiranja

Poslovno planiranje obično se dijeli s obzirom na razdoblje planiranja koje obuhvaća te

tako postoji dugoročno i kratkoročno planiranje, pri čemu su oba u svrsi ispunjavanja

strategije poslovnih subjekata.

Dugoročno planiranje obično se povezuje sa strateškim planiranjem koje se odnosi na

razdoblje duže od jedne godine i obuhvaća istraživanje okruženja poduzeća,

postavljanje i prezentiranje dugoročnih ciljeva, planiranje resursa i povezivanje

strateškog planiranja sa financijskim planiranjem, odnosno proračunom poduzeća. S

druge strane, kratkoročno planiranje obuhvaća aktivnosti menadžmenta koje se odnose

na razdoblje do jedne godine i usmjereno je na rutinske zadatke koji trebaju biti

ostvareni u vremenskom razdoblju do godine dana.

U sastavljanju poslovnog plana poduzeća, većina planova odnosi se na kratkoročno

razdoblje, odnosno na razdoblje do jedne godine. Izuzetak je plan kapitalnih ulaganja

koji se odnosi na duže vremensko razdoblje.

Planiranje se može podijeliti i s obzirom na razinu na kojoj se sastavljaju pa tako postoji

planiranje na razini poduzeća, odnosno top – menadžmenta čiji su rezultat master

planovi te planiranje na razini centara odgovornosti koje rezultira donošenjem

fleksibilnih planova. Ovaj potonji pristup koristi se u složenijim poduzećima pa se tako

u njima izrađuju planovi za pojedine centre odgovornosti, odnosno planovi

odgovornosti, primjerice proračun dobitka za profitne centre te, analogno tome,

proračun troškova za troškovne centre. Planovi pojedinih centara odgovornosti mogu

proizlaziti iz glavnog poslovnog plana poduzeća (pristup „odozgo prema dolje“), ali

moguće je i da se glavni poslovni plan izvodi iz planova centara odgovornosti te se u

ovom slučaju radi o primjeni pristupa „odozdo prema gore“.

Razdoblje koje pokriva plan trebalo bi biti dovoljno dugo da iskaže učinak odluka koje

je donio menadžment, ali i dovoljno kratko da bi procjene mogle biti razumno precizne.

Većina poslovnih i financijskih planova donosi se za razdoblje do jedne godine. No

10

planovi kapitalnih ulaganja u poduzeće donose se za duže vremensko razdoblje.

Spomenuto ukazuje da su za različita razdoblja koja pokrivaju potrebni i različiti tipovi

budžeta (Mrša, 2004.: 7.)

U literaturi se pojavljuju dvije kategorije – budžetiranje i planiranje, koje se često

koriste kao istoznačnice, što je pogrešno. Dok je planiranje jedna od funkcija

menadžmenta kojom se definiraju ciljevi poduzeća i detaljno razrađuju načini i

aktivnosti njihovog ispunjenja, budžetiranje predstavlja translaciju dugoročnog plana u

financijske termine kratkoročnog plana, uz izuzetak kapitalnog budžetiranja, koje se

odnosi na razdoblje od nekoliko godina. Dakle, budžet ili proračun, kao rezultat procesa

budžetiranja, samo je jedan od dijelova poslovnog plana, pored plana prodaje, plana

proizvodnje, plana troškova proizvodnje i slično. Budući da predstavlja procjenu

godišnjih troškova i prihoda za planirane aktivnosti i stanja imovine i njenih izvora,

budžet je temeljni dio poslovnog plana koji zahvaljujući kvantificiranju sadržaja plana

djeluje kao pokretač kontrole.

S aspekta razdoblja koje obuhvaća, budžeti se mogu podijeliti na tri tipa (Belak, 1995:

179.):

1. Godišnji budžet (Annual budget) – temeljni i najvažniji budžet koji obuhvaća

razdoblje od jedne godine uključujući i kraća razdoblje kao što su tromjeseci i

mjeseci;

2. Kapitalni budžet (Capital expenditures budget) – pokriva planove za razdoblja

od pet do deset godina. Kapitalno budžetiranje predstavlja proces planiranja i

procjenjivanja prijedloga za investiranje u dugotrajnu imovinu;

3. Trajni budžet (Continious budget) – model budžeta kod kojeg se stalno pridodaje

sljedeći mjesec zadnjem mjesecu, a izuzima protekli mjesec. Za primjenu ovog

modela poduzeće mora imati dobro razrađen sustav budžetiranja, a osnovna mu

je prednost u tome što prisiljava menadžere na permanentnu reviziju procjena i

tako omogućuje reagiranje čak i na trenutačne promjene uvjeta.

U sljedećem će poglavlju biti detaljno razrađen glavni poslovni plan poduzeća, odnosno

njegovi sastavni dijelovi, godišnji i kapitalni budžet.

11

3. GLAVNI POSLOVNI PLAN PODUZEĆA

Proces planiranja rezultira donošenjem poslovnog plana. Kako je ranije istaknuto, u

ovom radu naglasak će biti na glavnom poslovnom planu poduzeća te će u ovom

poglavlju biti objašnjeni pojam poslovnog plana, njegova obilježja i važnost

sastavljanja, postupak izrade poslovnog plana i njegov sadržaj.

3.1. Glavni poslovni plan

Pojam glavni poslovni plan dolazi od riječi engleske riječi „master“, koja označava

pojmove gospodar, učitelj, glavni, ukupan itd. Prema tome, poslovni plan je ukupan

plan ili glavni plan ili glavni poslovni plan poduzeća. On predstavlja temeljni

upravljački izvještaj kojeg definira glavni menadžment, a izrađuje se u upravljačkom

računovodstvu poduzeća. Svrha mu je definirati ciljeve poduzeća, uzimajući u obzir i

pojedine ciljeve vlasnika (dioničara) i glavnog menadžmenta, kao i pojednih nižih

razina menadžmenta. (Gulin et al., 2011: 269.)

Poslovni plan je temeljni dokument u kojem poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje

te promišlja mogućnosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju, najčešće u

jednogodišnjem obračunskom razdoblju. (Cingula et al., 2004.: 17.)

Prirodno, pri sastavljanju plana dolazi do neizbježnih konflikata menadžera različitih

poslovnih funkcija pa tako, primjerice, menadžment prodaje nastoji održati visoku

razinu zaliha kako bi osigurao nesmetanu i neprekinutu proizvodnju, dok financijski

menadžer nastoji te zalihe smanjiti na najnižu moguću razinu, budući da su uz zalihe

vezani i različiti troškovi držanja zaliha. Zadatak je vrhovnog menadžmenta ove ciljeve

objediniti i optimizirati na način da sve poslovne funkcije budu zadovoljene te da se

istovremeno vodi računa o postavljenoj strategiji poduzeća.

Usprkos ranije istaknutim teorijskim prednostima poslovnog planiranja i sastavljanja

glavnog poslovnog plana, u stvarnosti su prisutna dva potpuno oprečna stava o potrebi

12

za ovim aktivnostima. Prvo stajalište karakteristično je za velika složenija poduzeća u

kojima postoji praksa osnivanja odbora za plan koji se sastoji od određenog broja

članova, koji na čelu obično ima predsjednika ili glavni direktora. Uloga odbora za plan

je koordinacija menadžmenta pojedinih poslovnih funkcija unutar poduzeća u pripremi

poslovnih planova za nadolazeću godinu, a obično je zadužen za odabir planskih

politika usklađenih s ciljevima poduzeća, kontrolu, ispravljanje ili potvrđivanje procjena

od strane menadžmenta, davanje potrebnih smjernica za izradu plana, priopćavanje

smjernica i odluka za izradu planova pojednih jedinica poduzeća sukladno njegovim

pojedinačnim ciljevima ili prema ciljevima glavnog menadžmenta poduzeća. (Gulin et

al., 2011.: 269.)

Nasuprot ovome, za manja poduzeća karakteristična je određena razina skepticizma

spram sastavljanja poslovnog plana, kao i funkcije planiranja uopće. Glavni argumenti

protiv poslovnog planiranja na koje se u literaturi naizlazi su (Gulin et al. prema Smith

et al., 1988.: 365, 2011.: 270.): kako je izrada plana preskupa, kako je tvrtka mala i

organizacijski jednostavna te kako njezinim zaposlenicima ne odgovara pritisak koji

donosi plan.

Pri sastavljanju glavnog poslovnog plana poduzeća valja uzeti u obzir njegova obilježja

(Belak prema Wolbold, 1995.: 11., 1995.: 180.):

1. Raščlanjenost plana

2. Detaljnost plana

3. Cjelovitost plana

4. Značajnost plana

5. Obvezatnost i fleksibilnost plana

Raščlanjenost se odnosi na razinu detaljnosti podjele plana na operativne planove, a

prema zahtjevima organizacijske strukture poduzeća i u skladu s postavljenim ciljevima

planiranja. Ovo obilježje promatra se kroz tri razine:

funkcionalna raščlanjenost (širina planiranja), koja se odnosi na podjelu

pojedinačnih planova prema poslovnim funkcijama;

13

institucionalna podijeljenost (dubina planiranja), koja se odnosi na raščlanjivanje

glavnog poslovnog plana prema hijerarhiji poduzeća pa tako postoje plan

poduzeća, plan pojedinog centra odgovornosti i plan pojedinih mjesta troškova;

vremenska raščlanjenost, koja predstavlja vremensko razdoblje na koje se plan

odnosi; najčešće se razlikuju mjesečni, kvartalni i godišnji planovi, pri čemu

prilikom odabira vremenskog razdoblja valja voditi računa da omogućavanju što

realnije procjene i uspješnosti menadžmenta.

Detaljnost označava razinu vremenske, odnsno materijalne specifikacije sadržaja plana i

u ovom se kontekstu razlikuju okvirni i detaljni plan. Dok se okvirnim planom u grubim

crtama utvrđuju formalni ciljevi i okvirne vrijednosti, detaljnim se planom određuju

detaljni vrijednosni podaci, usklađeni s detaljnim planovima aktivnosti. Ovo obilježje u

direktnoj je vezi sa raščlanjenošću, pa tako dublja institucionalna raščlanjenost, šira

funkcionalna raščlanjenost i kraće vremensko razdoblje planiranja zahtijevaju i veću

detaljnost u planiranju, i obrnuto.

Cjelovitost se odnosi na odabir pojedinih područja poduzeća pri sastavljanju poslovnog

plana i u okviru ovog obilježja govori se o parcijalnom i potpunom poslovnom planu.

Za razliku od potpunog poslovnog plana, koji obuhvaća sve aktivnosti poduzeća,

parcijalni plan u obzir uzima samo nekolicinu odabranih, pri čemu postoji mogućnost

pogrešnog odabira.

Značajnost plana je obilježje koje ga dijeli u tri kategorije – strateški, taktički i

operativni plan. Strateški plan orijentiran je na planiranje razvoja poduzeća u dužem

razdoblju, osmišljavajući ciljeve poduzeća uzimajući u obzir tržišne promjene i

prilagođavajući planirane aktivnosti poduzeća njima. Taktički planovi za zadatak imaju

konkretiziranje akcija i sredstava za ostvarivanje ciljeva srednjoročne poslovne politike,

sa ciljem ostvarivanja dugoročnih ciljeva, dok je cilj operativnih planova sudjelovanje u

ostvarenju srednjoročnih i dugoročnih ciljeva planiranjem aktivnosti na dnevnoj bazi te

su po stupnju detaljnosti najsloženiji od navedenih.

14

Obvezatnost i fleksibilnost plana odnosi se na strukturne i procesne stupnjeve slobode i

ovo se obilježje promatra kroz tri područja oblikovanja stupnjeva slobode:

Stupanj obveznosti podataka, koji se određuje kroz četiri dimenzije: kvalitativna

obveznost, odnosno korištenje financijskih sredstsva samo u točno određene

svrhe, zatim kvantitativna obveznost, odnosno utvrđivanje visine dozvoljenog

prekoračenja zadanih veličina, vremenska obveznost, koja se odnosi na

korištenje sredstava samo u unaprijed utvrđenom trenutku ili razdoblju, te

organizacijska obveznost, odnosno utvrđivanje ovlaštenih mjesta za korištenje

sredstava;

Stupanj detaljnosti podataka, odnosno njihova specificiranost u planu;

Fleksibilnost stupnja prilagođavanja na promijenjene uvjete u poduzeću i

okolini, pri čemu se razlikuju fiksni i fleksibilni planovi. Fiksni se temelje na

točno utvrđenoj razini aktivnosti i polazi od obračuna po ukupnim troškovima,

što znači da se troškovi ne razdvajaju na fisne i varijabilne te nije predviđena

mogućnost promjene stupnja iskorištenja, odnosno, u slučaju promjene stupnja

iskorištenja, menadžment će teško u kratkom roku dobiti podatke o varijabilnim

troškovima za određeni stupanj iskorištenosti. Stoga se korištenje fiksnog

modela planiranja preporuča za one poslovne funkcije čiji troškovi nisu u

zavisnosti od stupnja iskorištenja, ili je ta zavisnost jako mala. S druge strane,

fleksibilni plan je rezultat planiranja koje polazi od podjele troškova na fiksne i

varijabilne i predviđanja troškova za nekoliko razina iskorištenosti kapaciteta.

Prirodno, viši stupanj fleksibilnosti planova nosi sa sobom i više troškove

planiranja.

3.2. Sadržaj glavnog poslovnog plana

Poduzeća svake godine izrađuju, ili bi trebala izrađivati, godišnji plan poslovanja koji bi

za nadolazeću godinu trebao biti zavšen najkasnije u studenom tekuće godine. Ovaj

godišnji plan poslovanja naziva se glavnim poslovnim planom ili master planom i

sastoji se od tri dijela:

1. Operativnog plana,

15

2. Financijskog plana,

3. Budžeta kapitala.

Operativni planovi izrađuju se za svaki investicijski, profitni, prihodni i troškovni centar

odgovornosti, kao i za poduzeće u cjelini. Operativni planovi variraju ovisno o veličini i

vrsti poduzeća, a uglavnom obuhvaćaju sljedeće planove (Peršić, Janković, 2006.:

100.):

1. Plan prodaje

2. Plan proizvodnje

3. Plan nabave

4. Plan troškova direktnog materijala

5. Plan troškova direktnog rada

6. Plan općih troškova proizvodnje

7. Plan troškova prodanih proizvoda

8. Plan troškova prodaje

9. Plan administrativnih troškova

10. Budžetirani (previđeni) račun dobiti i gubitka

Polazište u izradi operativnog plana predstavlja izrada plana prodaje, koji se temelji na

prošlim iskustvima i odabranim aktivnostima, uz uvažavanje ekonomskih uvjeta i

očekivane razine konkrencije. Na temelju definicije mogućnosti prodaje može se

pripremiti raspored proizvodnje u jedinicama za koje proračunavaju troškovi

proizvodnje, operativni troškovi, administrativni troškovi i prodajni troškovi. (Belak,

1995.: 180.)

Neovisno o broju planova sastavnica operativnog plana, svi njihovi rezultati sumiraju se

u budžetirani račun dobiti i gubitka, koji je jedna od ključnih pokazatelja efikasnosti

planiranih aktivnosti. U slučaju da očekivani dobitak odgovara planiranoj razini

financijskih ciljeva za određenu godinu, pristupa se izradi financijskog plana. Ipak,

može se dogoditi da aktivnosti planirane prvom varijantom operativnog plana ne

osiguravaju željene performance i u tom je slučaju potrebno korigirati određene

parametre ili odabrati druge poslovne aktivnosti. Ovaj postupak potrebno je ponavljati

16

sve dok rezultati planiranih aktivnosti ne poprime vrijednosti unutar prihvatljvih

granica, nakon čega započinje priprema financijskog plana.

Financijski planovi predstavljaju se kroz dva sastavna dijela:

1. Budžet novčanih tijekova (budžet gotovine)

2. Budžetiranu bilancu

Nakon izrade i provjere financijskih rezultata od planiranih operativnih aktivnosti,

odnosno na temelju budžetiranog računa dobiti i gubitka, pripremaju se budžet novčanih

tijekova poduzeća i budžetirana bilanca poduzeća, objedinjeni u financijskom planu

poduzeća. (Belak, 1995.: 181.)

Izradi budžeta novčanih tijekova prethodi izvođenje brojnih procjena i obračuna, kao što

su plan nabave i zaliha izravnog materijala, plan troškova i izdataka za operativne

aktivnosti, plan plaćanja tekućih obveza, plan danih avansa, plan obveza po kreditima,

plan obveza za poreze na dobitak, plan novčanih primitaka od kupaca, plan potraživanja

od kupaca i slično. (Belak, 1995.: 181.)

Budžet novčanih tijekova ili, kako se još naziva, budžet gotovine predstavlja prognozu

priljeva i odljeva novčanih sredstava u određenoj godini ili kraćim vremenskim

razdobljima (obično mjesecima ili kvartalima). Visina novčanih priljeva predviđenih

budžetom novčanih tijekova ovisna je o planu prodaje poduzeća kao i o politici,

dinamici i mogućnostima naplate potraživanja od kupaca. S druge strane, novčani

odljevi iznositi će sukladno planovima općih troškova proizvodnje, troškova direktnog

rada i materijala, administrativnim troškovima, razini potrebnih zaliha i kreditnim

rokovima koje nude dobavljači. Osim toga, u budžetu novčanih tijekova odražavaju se

također i pozajmice novca drugima i od drugih, isplate gotovinskih dividendi i emisije

dionica (kod dioničkih društava), mogućnost naplate dugova, realizacija investicija i

tome slično. Budžet novčanih tijekova, dakle, daje informaciju o mogućnostima

poduzeća da podmiri svoje novčane obveze kao i o visini raspoloživih novčanih

sredstava te, ukoliko je kvalitetno i realno izrađen, osigurava poduzeće od blokada

računa i zastoja u poslovanju.

17

Budžetirana bilanca predstavlja predviđenu bilancu koja nastaje kao rezultat sumiranja

svih pojedinih planova glavnog poslovnog plana poduzeća i kao takva ona predstavlja

najkompletniji pregled učinaka planiranog poslovanja na imovinu (aktivu) te obveze i

kapital (pasivu) poduzeća i to na zadnji dan budžetirane godine.

Treći dio glavnog poslovnog plana, budžet kapitala, koncipiran je tako da su u njemu

pojedinačno navedeni svi planirani investicijski projekti u budućem vremenskom

razdoblju sa ulaganjem u aktivu u godini za koju se izrađuje poslovni plan. Za razliku

od operativnih i financijskih planova, kapitalni budžet odnosi se na dugoročno

razdoblje, najčešće period od pet do dvadeset godina.

Odluke koje se donose u sklopu kapitalnog budžeta, iako uključuju visok stupanj

neizvjesnosti, izvanredno su značajne za perspektivu poslovanja i buduću financijsku

sposobnost društva. Dobre procjene u sklopu kapitalnog budžeta veoma su važne jer je

započete investicije teško zaustaviti ili promijeniti njihov smjer bez većih gubitaka.

Zbog toga se prilikom donošenja odluka u svezi s kapitalnim budžetom moraju uzeti u

obzir i mnogi nefinancijski pokazatelji. Rezultati iz kapitalnog budžeta izravno utječu

na proračun novčanih tijekova i na proračun bilance. (Belak, 1995.: 182.)

Na sljedećoj slici vidljiv je sadržaj glavnog poslovnog plana poduzeća.

Shema 2: Sadržaj glavnog poslovnog plana poduzeća

Izvor: Mrša, J., 2004., Budžet, standardi i ljudsko ponašanje,

http://www.efri.uniri.hr/kolegiji/prikaz.asp?txt_id=1851, pregledano 30. ožujka 2013.

18

Važno je napomenuti, također, da neki autori smatraju kapitalni budžet dijelom

financijskog plana poduzeća (primjerice Peršić, Janković, 2006.: 101.), ali u ovom će se

radu kapitalni budžet, zbog svoje dugoročne orijentiranosti kao i posebnosti izrade

smatrati zasebnim dijelom glavnog poslovnog plana poduzeća.

3.3. Pristup izradi poslovnog plana

Postoje dva različita pristupa izradi poslovnog plana poduzeća (Gulin, 2003.):

1. Top - menadžment pristup, prema kojem se sve odluke o procjeni inputa za

izradu poslovnog plana poduzeća donose se na razini vrhovnog menadžmenta

poduzeća (predsjednik poduzeća i potpredsjednici ili pomoćnici direktora za

pojedine funkcije poduzeća);

2. Pristup „široke mase“, koji, uz procjenu inputa poslovnog plana vrhovnog

menadžmenta, uvažava i procjene srednje i niže razine menadžmenta.

Za izradu glavnog poslovnog plana potrebna je adekvatna informacijska podloga, a ona

se sastoji od informacija iz temeljnih financijskih izvještaja prethodnih razdoblja i

matematičke analize općih poslovnih i tržišnih uvjeta, krivulje rasta prodaje i slično kao

i procjene aktivnosti menadžera za buduće razdoblje temeljeno na informacijama

menadžerskog računovostva i drugih podataka koji dolaze iz okruženja.

Bez obzira na koji se pristup poduzeće odučilo, priprema poslovnog plana započinje

pripremom operativnog plana i to konkretno plana prodaje na koji se nastavljaju ostali

operativni planovi te se nakon njega pristupa izradi financijskog plana i kapitalnog

budžeta.

3.3.1. Izrada operativnog plana

Izrada operativnog plana važan je i složen proces koji se odvija kroz tri mjeseca i u

nekoliko faza (Anthony, Reece, 2004: 531.):

19

1. Postavljanje planiranih smjernica

2. Priprema plana prodaje

3. Početna priprema ostalih komponenti plana

4. Pregovori o pojedinčanim planovima za pojedinu komponentu

5. Koordinacija i provjera komponenti

6. Konačno usvajanje

7. Distribucija odobrenog kredita

Prva faza, postavljanje planiranih smjernica, odvija se u skladu sa ranije donesenim

odlukama nastalima u procesu strateškog planiranja. Operativni plan, naime, ne

predstavlja mehanizam donošenja ključnih odluka, već se on odnosi na detaljizaciju

planova sa svrhom implementacije ranije odobrenih programa i nastavka obavljanja

ranije započetih operacija u okviru pojedinih centara odgovornosti.

U sljedećoj fazi započinje se sa pripremom plana prodaje koji je, kao najvažniji dio

poslovnog plana budući da je ishodište svim drugim dijelovima operativnog plana ali i

poslovnog plana uopće, nužno osmisliti već na samom početku planiranja. Neke od

najvažnijih informacija menadžerskog računovodstva za planiranje prodaje su (Miko,

2004.):

količinska ostvarenja prodaje proizvoda prethodnih razdoblja

vrijednost prodanih proizvoda s postavljanjem prodajnih cijena, vodeći računa o

konkurenciji

razrada asortimana prodaje proizvoda, vodeći računa o dobitku

informacije o stanju na tržištu i mogućnosti procjene promjena u budućnosti

potencijalni kupci proizvoda i postavljanje putova prodaje

informacije o troškovima prodaje i oblicima popusta na prodaju

dinamika prihoda na temelju planirane prodaje

stanje zaliha proizvoda u skladištima i dr.

Nakon što su smjernice i plan prodaje sastavljeni, što je odgovornost višeg

menadžmenta, oni se razdjeljuju nižem menadžmentu, koji ih zatim, dodajući određene

detalje i upute, šalje dalje svom podređenom osoblju. Dolaskom smjernica do najnižeg

20

centra odgovornosti, menadžeri u skladu s uputama pripremaju planove u okviru svojih

nadležnosti. (Anthony, Reece, 2004.: 533)

Plan proizvodnje razrađuje se u skladu sa politikom vođenja zaliha proizvoda,

ulaganjima u proizvodni proces, stupnjem iskorištenosti uloženih elemenata i

završenom proizvodnjom. U njemu su sadržani podaci i informacije o planiranoj

količini proizvoda i planiranom programu, plani rada i planiranju pripreme, planiranju

kapaciteta i planiranju proizvodnog procesa, planiranju prozvodnih troškova i

oskorištenju materijala. Nadalje, planom nabave direktnog materijala prikazana je

količina direktnog materijala potrebna za planiranu proizvodnu. Njime su obuhvaćene

informacije o stanju materijala i normativima utrošaka materijala, dobavljačima i

cijenama, skladištima i zalihama te troškovima nabave i financiranja. Na sličan način

izrađuju se i ostali sastavni dijelovi operativnog plana. (Miko, 2004.)

Četvrta faza, faza pregovaranja između menadžmenta koji sasatavlja plan i njegovih

nadređenih najvažnija je faza u procesu izrade operativnog plana. Svota budžeta,

izražena kao motivacijsko sredstvo, kao plan onoga što se treba dogoditi te kao standard

za mjerenje stvarnih učinaka ovisi o načinu vođenja pregovora. Proces pregovaranja

najčešće se primjenjuje pri određivanju prihoda i onih troškova čiji iznos može varirati

ovisno o odlukama menadžera različitih centara odgovornosti.

Nadređeni u pregovaranju polaze od tekuće razine rashoda kojiu zatim mijenjaju u

skladu s vlastitim očekivanjima, zahtijevajući detaljno objašnjenje svakog predloženog

povećanja troškova ili pronalaženjem razloga za njihovo očekivano smanjenje. Također

mogu biti postavljena pitanja vezana uz bolju efikasnost konkurencije nego što je to

slušaj u promatranom centru odgovornosti. Što se tiče podređenih, njihova je dužnost

donijeti vlastite procjene te obrazoložiti predloženo povećanje troškova, bilo da se radi

o dodatnom poslu, učinku inflacije ili očekivanju povećanja razine kvalitete proizvoda.

Proces pregovaranja završava se postizanjem dogovora između podređenih i

nadređenih, odnosno njihovim obvezivanjem na poduzimanje aktivnosti koje vode ka

ispunjavanju ciljeva zacrtanih planom. Priroda obvezivanja nalaže pri određivanju

21

pojedinačnih stavki rashoda centara odgovornosti upotrebu jednog od tri tipa granica ili

kombinacije tih granica (Anthony, Reece, 2004.: 535.):

najviše – „za knjige potrošiti najviše x kn“

najniže – „za obrazovanje osigurati minimalno x kn“

vodeće – „za prekovremeni rad potrošiti približno x kn“.

Istovremeno sa procesom pregovaranja odvija se i peta faza sastavljanja operativnog

plana, faza koordinacije i provjere. Individualni se planovi naime, osim provjere pri

kretanju ka višim razinama hijerarhije, uspoređuju i međusobno. Na taj je način moguće

otkriti neuravnoteženje određenih aspekata planova te se u tom slučaju jedan od planova

mora promijeniti. Osim toga, moguće je da se u planu određenog centra odgovornosti

otkrije potreba promjene određenih svota u planiranim programima, a posljedica može

biti uravnoteženje ukupnog plana. Ovaj je postupak, osim velike važnosti koju ima za

sastavljanje operativnog plana, osnovica sastavljanja budžeta novčanih tijekova i

budžetirane bilance.

Uoči početka planske godine, predloženi plan podnosi se višem menadžmentu na

usvajanje. Iako bi usvajanje trebalo biti samo formalan proces, pogotovo ukoliko su

predložene smjernice dosljedno primjenjene, zbog iznimne važnosti njegovog

donošenja često je potrebno mnogo vremena i diskusije izvršnih menadžera pri

usaglašavanju. Tek nakon njihovog odobrenja, plan se šalje upravnom odboru na

konačnu potvrdu. (Anthony, Reece, 2004.: 535.)

Nakon ovoga, u završnoj fazi donošenja operativnog plana, usvojeni plan se prenosi, tj.

distribuira, odgovarajućim centrima odgovornosti na nižim hijerarhijskim razinama

organizacije.

Sljedeća slika prikazuje metodološki algoritam za sastavljanje glavnog plana

proizvodnog poduzeća.

22

Shema 3: Metodologija izrade operativnog plana

Izvor: samostalna izrada prema Gulin, D., 2003., Sastavljanje godišnjeg plana

poslovnih subjekata za 2004., Računovodstvo i financije 10/2003.

23

Za razliku od operativnog plana industrijskog poduzeća, za potrebe operativnog plana

uslužnog poduzeća, obzirom da nema procesa proizvodnje, ne sastavljaju se plan

proizvodnje, plan zaliha gotovih proizvoda i plan troškova prodanih proizvoda te u tom

slučaju operativni dio poslovnog plana izgleda ovako (Gulin, 2003.):

1. PLANIRANI PRIHOD OD USLUGA = planirane izvršene usluge * planska

cijena po izvršenoj usluzi

2. PLANIRANI TROŠKOVI PRUŽENIH USLUGA (RASHODI)

+ planirani trošak materijala (planirana količina * planirana cijena)

+ planirane plaće zaposlenih direktnih radnika (planirani sati direktnog rada *

planirana satnica)

+ planirani ostali troškovi (uprava i prodaja)

3. UKUPNO PLANIRANI RASHODI

4. DOBIT PRIJE POREZA / GUBITAK (1. – 3.)

Što se tiče operativnog plana trgovačkog poduzeća, njegovo sastavljanje može se

prikazati na sljedeći način (Gulin, 2003.):

1. PLAN PRODAJE ROBE = planirana prodajna količina * planirana prodajna

cijena

2. PLAN NABAVE ROBE = planirana prodaja + planirane konačne zalihe –

početne zalihe

3. PLAN TROŠKOVA PRODANE ROBE = planirana prodaja + početne zalihe –

planirane konačne zalihe

4. PLANIRANA BRUTO MARŽA ( 1. – 3.)

5. PLAN TROŠKOVA PRODAJE I UPRAVE

6. DOBIT PRIJE POREZA / GUBITAK (4. – 5.)

3.3.2. Izrada financijskog plana

Financijski plan sastavlja se u ovisnosti sa prethodno izrađenim operativnim planom i

posebno je značajan u smislu koordinacije jer se odnosi na poduzeće u cjelini. Kao što

je ranije rečeno, sastavni dijelovi financijskog plana su budžet novčanih tijekova i

budžetirana bilanca.

24

Budući da se operativni planovi izrađuju u terminima prihoda i rashoda, za potrebe

financijskog planiranja potrebno ih je translatirati u termine novčanih primitaka i

novčanih izdataka. Na taj način dobiven budžet novčanih tijekova predstavlja plan

očekivanih novčanih primitaka i novčanih izdataka poduzeća za određeno plansko

vremensko razdoblju, a upotrebljava se pri izradi planova za osiguranje dovoljne

količine novčanih sredstava za plansku godinu. On odražava efekte budućih poslovnih,

investicijskih i financijskih aktivnosti na novčane pozicije poduzeća te pruža

informacije o tome kada će novčani izdaci biti veći od novčanih izdataka, koliki su

budući manjkovi i izvori njihovog pokrića.

Dva su moguća pristupa kod sastavljanja budžetiranih novčanih tijekova (Anthony,

Reece, 2004: 537.):

1. Započeti s budžetiranom bilancom i budžetiranom prihodima te na temelju njih

odrediti planirane potrebe novčanih sredstava

2. Analizirati i izravno procjenjivati one planove koji neposredno utječu na novčani

tok.

Poduzeća u praksi u izradi budžetiranog novčanog tijeka pristupaju na drugi navedeni

način, analizom prethodno izrađenih operativnih i budžeta kapitala planova i procjenom

njihova utjecaja na financijski položaj poduzeća. Za tu je svrhu u računovodstvu

potrebno raspolagati sljedećim podacima (Horngren et al., 2006: 196. – 198.):

1. Iz bilance za proteklu godinu (početne bilance za tekuću godinu) potreban je

početni novčani saldo

2. Na temelju prethodno izrađenih operativnih planova (plana ukupnog prihoda)

koriste se podaci o naplati u gotovini i naplati potraživanja od kupaca

3. Na temelju podataka iz ostalih operativnih planova (plana nabave direktnog

materijala, plana troškova direktnog rada, plana prodaje te plana

administrativnih ili općih troškova, kao i planiranog izvještaja o dobiti)

procjenjuju se novčani izdaci

4. Za eventualne izdatke za investicije koriste se podaci iz kapitalnog proračuna

25

5. Također, u svrhu izrade novčanog proračuna potrebno je raspolagati s podacima

o visini tekuće tržišne kamatne stope zbog procjene izdataka za kamate u

slučajevima pokrića novčanih manjkova.

Planska bilanca odražava imovinu i kapital te obveze u budućem vremenskom

razdoblju. Ona objašanjava moguće promjene imovine i izvora imovine po obujmu i

strukturi i kao takva mora biti usklađena sa budžetom novčanih tijekova i operativnim

planovima te budžetom kapitala. U izradi planske bilance polazišnu točku predstavlja

vrijednosti veličina iz početne bilance. U planskoj su bilanci značajni obujam, struktura

i vrijednost imovine, a također i dobra financijska konstrukcija, tj. izvori financiranja, u

prvom redu vlastiti kapital, budući o njegovoj visini ovisi financijska stabilnost

poduzeća.

Na sljedećoj slici prikazan je metodološki alogritam izrade financijskog plana

proizvodnih, uslužnih i trgovačkih poduzeća. Evidentno je kako pri sastavljanju

financijskog plana, za razliku od sastavljanja operativnog plana, među raznorodnim

poduzećima nema razlike.

Shema 4: Metodologija izrade financijskog plana proizvodnog, uslužnog ili trgovačkog

poduzeća

26

Izvor: samostalna izrada prema Gulin, D., 2003., Sastavljanje godišnjeg plana

poslovnih subjekata za 2004., Računovodstvo i financije 10/2003.

3.3.3. Izrada budžeta kapitala

Budžet kapitala odnosi se na donošnje dugoročnih planskih odluke o kapitalnim

projektima i obično se donosi odvojeno od operativnog plana te ga, umjesto odbora za

plan, donosi odbor za kapitalnu potrošnju. Zapravo predstavlja popis projekata nabave

sredstava i opreme uz prikaz procijenjenih troškova i termina svake nabave. Ti projekti

obično se dijele prema određenim ciljevima pa tako postoje oni koji se odnose na

27

(Anthony, Reece, 2004.: 539.): a) smanjenje troškova i zamjenu, b) proširenje i

unaprijeđenje postojećih proizvodnih linija, c) nove proizvode, d) kontrolu sigurnosti,

zagađenja i zdravstvenu kontrolu i e) ostalo.

Investicijske odluke zasnivaju se na više faktora među kojima su najvažniji (Lucey,

2002.,: 350. – 351.): a) povjerenje investitora u budućnost, b) uvijek postoje alternativne

investicijske mogućnosti i c) investicije su povezane s rizicima povrata.

Izrada budžeta kapitala odvija se u šest faza i to (Horngren et al, 2006.: 719.):

1. Faza identifikacije - utvrđivanje i identificiranje kapilatnih izdataka koji su

neophodni za ispunjavanje organizacijskih ciljeva postavljenih u operativnim

planovima i strategiji poduzeća

2. Faza istraživanja – istraživanje alternativnih investicijskih mogućnosti kojima će

se ispuniti ciljevi poduzeća

3. Informacijsko – akvizicijska faza – predstavlja razmatranje očekivanih troškova

i koristi alternativnih investicijskih projekata. Ovi troškovi mogu biti

kvantitativnog ili kvalitativnog obilježja. Kapitalni proračun prije svega

naglašava kvantitativne faktore, ali razmatra i kvalitativne faktore

4. Faza izbora – najvažnija faza u kojoj se pomoću različitih tehnika vrši izbor

investicijske mogućnosti. Ova faza je izuzetno važna jer o izabranoj tehnici ili

metodi ovisi izbor investicije.

5. Faza financiranja – u kojoj je vrši prikupljanje sredstava za financiranje

investicije. U financiranje projekta uključuju se interni (iz glavnice) i eksterni

(dugovi) izvori financiranja

6. Faza implementacije projekta i kontrole – stavljanje investicije u funkciju i

praćenje njenog izvršenja.

Postoji više metoda ocjene investicijskih mogućnosti kojima je zajedničko obilježje

usporedba očekivanog povrata sa investicijskim zahtjevom. Prema Horngrenu i

suradnicima, najvažnije i najčešće korištene su (2006.: 720.):

Metoda neto sadašnje vrijednosti

Interna stopa povrata (rentabilnosti)

28

Metoda razdoblja povrata

Metoda računovodstvene stope povrata

Neto sadašnja vrijednost (NPV) definira se kao razlika između sadašnje vrijednosti

novčanih primitaka i sadašnje vrijednosti novčanih izdataka, pri čemu se sadašnja

vrijednost novčanih primitaka i novčanih izdataka računa diskontiranjem procijenjenih

tokova sa ciljem utvrđivanja da li sadašnja vrijednost nočanih primitaka prelazi sadašnju

vrijednost novčanih izdataka. Diskontna stopa predstavlja zahtijevanu stopu povrata,

odnosno cijenu kapitala. Za investitore je prihvatljiv samo onaj investicijski projekt kod

kojeg se utvrdi nula ili pozitivan iznos neto sadašnje vrijednosti. Kod odlučivanja

između više međusobno isključivih projekata, odluka se donosi u korist projekta s NPV

> 0 koji ima maksimalnu neto sadašnju vrijednost.

Opća formula za računanje neto sadašnje vrijednosti glasi:

, gdje je:

Ci – novčani tok u razdoblju

i – broj razdoblja

r – diskontna stopa ili trošak kapitala.

Primjer 1: Utvrđivanje neto sadašnje vrijednosti

1. Vrijednost investicijskog projekta: 200.000,00 kn

2. Vijek korištenja investicije: 5 godina

3. Očekivani novčani primici:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

30.000,00 50.000,00 60.000,00 50.000,00 30.000,00

4. Zahtijevana stopa povrata: 10%

NPV = (30.000 * 0,909091 + 50.000 * 0,826446 + 60.000 * 0,751315 + 50.000 *

0,683013+ 30.000 * 0,620921) – 200.000 = 27.272,73 + 41.322,31 + 45.078,89 +

34.150,67 + 18.627,64 + 200.000 = 166.452,2 – 200.000 = (33.547,8)

29

Uz zahtijevanu stopu povrata od 10% neto sadašnja vrijednost projekta je negativna i,

prema tome, investitorima neprihatljiva. Uz zahtijevanu stopu povrata od 3% NPV

investicije biti će:

NPV = (30.000 * 0,970873786 + 50.000 * 0,942595909 + 60.000 * 0,915141659

+ 50.000 * 0,888487048 + 30.000 * 0,862608784) – 200.000 = 29.126,21 +

47.129,80 + 54.908,50 + 44.424,35 + 25.878,26 – 200.000 = 1.467,12

Ako zahtijevana stopa povrata iznosi 3% investicijski projekt je uz planirane novčane

primitke i izdatke prihvatljiv, odnosno njegova je neto sadašnja vrijednost pozitivna.

Interna je stopa povrata (IRR), pak, ona diskontna stopa pri kojoj je neto sadašnja

vrijednost projekta nula, odnosno to je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju

vrijednost očekivanih novčanih izdataka (troškova investicije) sa sadašnjom vrijednosti

očekivanih novčanih primitaka od investicije. Ukoliko je interna stopa povrata veća od

zahtijevane stope povrata tj. troška kapitala, projekt je prihvatljiv. Izračun IRR svodi se

na primjenu metode interpolacije, a primjenom podataka iz prethodnog primjera slijedi:

Primjer 2: Utvrđivanje interne stopa povrata

Diskontna stopa 3% (y1) y% 10% (y2)

NPV 1.467,12 (x1) 0,00 (33.547,8) (x2)

Ukoliko diskontna stopa iznosi 3%, projekt je prihvatljiv jer je to niže od interne stope

rentabilnosti koja iznosi 3,29%. Općenito, ako je NPV pozitivna vrijednost, IRR će biti

veća od troška kapitala, odnosno diskontne stope. Iz ovog je razloga obično dovoljno

30

računati samo jedan od ova dva pokazatelja te se u praksi odabirte samo jedan od njih.

Važno je također napomenuti da su ove dvije metode najkompletnije, budući da za

razliku od ostalih, u obzir uzimaju vremensku vrijednost novca, odnosno preferiranje

novca u sadašnjosti.

Metoda razdoblja povrata odnosi se na izračun vremenskog perioda koji je potreban

da se budućim novčanim primicima od investicije pokrije trošak investicije. Metoda

računanja varira u ovisnosti od toga očekuje li se da će budući novčani primici biti

jednaki ili različiti. U prvom slučaju, slučaju jednakih novčanih primitaka, formula za

razdoblje povrata je:

Vodeći se istim primjerom kao u prethodne dvije metode, ukoliko je iznos investicije

200.000,00 kn, a očekivani jednaki novčani tokovi u ovom slučaju 44.000,000 kn,

razdoblje povrata investicije iznosit će 4,55 godina, odnosno približno 4 godine i 200

dana.

U slučaju da se u godinama korištenja investicije očekuju nejednaki novčani primici,

izračun je nešto kompleksniji. Prikazan je primjerom 3.

Primjer 3: Metoda razdoblja povrata

Godina Čisti novčani tok Kumulativ Pokriće početnog iznosa

0 - - (100.000,00)

1 30.000,00 30.000,00 (70.000,00)

2 50.000,00 80.000,00 (20.000,00)

3 60.000,00 140.000,00 40.000,00

4 50.000,00 190.000,00 -

5 30.000,00 220.000,00 -

Razdoblje povrata računa se prema formuli:

31

pri čemu je n – broj razdoblja prije povrata investicije

x – nepokriveni iznos početnog iznosa investicije u zadnjem razdoblju prije

potpunog povrata

y – novčani tok u 1. godini nakon povrata investicije

te u ovom primjeru iznosi približno 2 godine i 122 dana.

Prema metodi razdoblja povrata, projekt je prihvatljiv ukoliko je očekivani period

povrata kraći od unaprijed utvrđenog maksimalnog perioda povrata investicije.

Metoda računovodstvene stope povrata je vrlo jednostavna metoda koja se računa na

temelju podataka iz računa dobiti i gubitka kao omjer prosječne neto dobiti i inicijalnog

ulaganja. Navedena jednostavnost je ujedno i najveća prednost ove metode, dok je

najveći nedostatak ignoriranje vremenske vrijednosti novca. Slično kao i kod metode

razdoblja povrata, primjenom ove metode projekt je prihvatljiv ukoliko je

računovodstvena stopa povrata veća od unaprijed utvrđene minimalne računovodstvene

stope povrata. U literaturi se osim ovog nailazi i na naziv povrat na uposleni kapital ili

povrat na ulaganja (return on investment – ROI). Primjer 4. prikazuje računanje

računovodstvene stope povrata.

Primjer 4: Metoda računovodstvene povrata

Razmatra se ulaganje u projekt na iznos od 200.000,00 kn uz vrijeme korištenja 5

godina. Očekivana prosječna neto dobit je 25.000,00 kn.

32

4. POSLOVNI PLAN DRUŠTVA ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU

INDUSTRIJSKIH PLINOVA

Društvo za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova osnovano je 1994., a osnovna

mu je djelatnost proizvodnja industrijskih plinova, međunarodni prijevoz robe,

ispitivanje i atestiranje, a osim navedenih, registrirano je i za obavljanje sljedećih

djelatnosti:

24.11 – Proizvodnja industrijskih plinova

Proizvodnja i distribucija opreme za proizvodnju, distribuciju i primjenu

tehničkih plinova, armatura i elektro aparata

60.24 – Prijevoz robe (tereta) cestom

51 – Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i

motociklima

63.12 – Skladištenje robe

Nadzor nad montažom i montaža opreme za proizvodnju, distribuciju i primjenu

tehničkih plinova

Servis i remont opreme za proizvodnju, distribuciju i primjenu tehničkih

plinova, protupožarnih aparata i uređaja, medicinske opreme i instalacija,

elektronske opreme i dojavnih uređaja, instalacija za mjerenje koncentracije

opasnih i eksplozivnih koncentriranih plinova i sigurnosnih ventila

Ispitivanje i atestiranje posuda pod pritiskom, armatura za plinove, kvalitete

tehničkih plinova

Međunarodni prijevoz robe i putnika

Punjenje plinskih boca i spremnika

Organiziranje i obavljanje servisa i održavanje plinskih boca, spremnika i trošila

Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi

Kupnja i prodaja robe

Obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu

Djelatnost prometa lijeka i homeopatskog proizvoda

Društvo proizvodi velik broj tehničkih plinova u plinovitom i tekućem stanju, od kojih

su najvažniji kisik, acetilen, dušik, stargon, argon, ugljikov dioksid i vodik, korištenih u

33

različitim industrijama – prehrambenoj, automobilskoj, metalurškoj i kemijskoj

industriji, ali i projektima zaštite okoliša kao i za medicinske svrhe.

Misija Društva je zadovoljiti potrebe potrošača plina i usluga na stručan, siguran,

pouzdan, učinkovit i tehnološki najsuvremeniji način uz stvaranje i povećavanje

konkurentske prednosti, a njegova vizija je postati i ostati vodeće društvo u plinskoj

djelatnosti u Hrvatskoj te proširenje poslovanja u inozemstvo. Temeljne vrijednosti

kojima Društvo u obavljanju poslovnja teži:

Razvoj – proizvoda, usluga, programa i funkcija

Znanje – svih zaposlenih, svatko je stručnjak za svoje područje

Zaštita okoliša – skrb o zdravlju, okolišu, sigurnosti i kvaliteti, koja se potvrđuje

uvođenjem i održavanjem certifikata ISO 9001:2000

Troškovna učinkovitost – u svim područjima

U skladu sa misijom i temeljnim vrijednostima, definirani su dugoročni ciljevi Društva:

realizacija količinskog rasta svih vrsta plinova

biti pouzdan partner kako bi kupci mogli optimalno i funkcionalno planirati svoj

proizvodni proces

partnerstvom razviti dugoročne i stabilne odnose prema kupcima

kontinuirano ulagati u modernizaciju opreme, sredstava rada i tehnologiju u

interesu zadovoljavanja zahtjeva kupca

osigurati nova tržišta u Hrvatskoj i nove tržišne niše gdje do sada Društvo nije

bilo prepoznatljivo (laser plinovi)

osigurati realizaciju opskrbe povezanih poduzeća u susjednim zemljama

proširiti ponudu materijala za zavarivanje

uvesti ponudu gorionika ESA i program SCHWANK

proširiti ponudu atestiranja sigurnosnih ventila.

Planirane smjernice količinskog rasta zu 2013. godini su:

porast prodaje tehničkih plinova u bocama za 3% u odnosu na količinu prodanu

u 2012. godini

34

porast prodaje tehničkih plinova u tekućoj fazi za 5% u odnosu na količinu u

2012. godini

porast prodaje specijalnih plinova za 15% u odnosu na količinu prodaje u 2012.

godini

porast prodaje ukapljenog naftnog plina za 20% u odnosu na 2012. godinu

smanjenje plasmana usluga za 8% u 2013. godini

Tablica 1.: Smjernice za izradu poslovnog plana Društva za 2013. godinu

Kategorija 2012. Smjernice za plan 2013. Indeks 2013/2012

Tehnički plinovi – boce (kg) 879.000 906.000 103,07

Tehnički plinovi – tekućine (kg) 3.410.000 3.585.000 105,13

Specijalni plinovi (kg) 23.283 27.000 115,96

UNP boce (kg) 75.000 90.000 120,00

Usluge i materijal (EUR) 421.183,00 388.440,00 92,23

Izvor: Samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

Na temelju smjernica, razrađeni su glavni ciljevi za 2013 godinu:

1. Poslovni prihodi – cilj je dostići prihode u 2013. godini od 3.004.000,00 EUR i

dobit od poslovnih aktivnosti prodaje usluga i materijala 1.575.000,00 EUR

2. Ukupna prodaja tehničkih plinova za 2013. godinu – 4.608.144 kg, od čega

906.080 kg plinova u bocama, 3.585.061 kg tekućih plinova, 27.000 kg

specijalnih plinova i 90.000 ukapljenog naftnog plina.

Prihod od prodaje usluga i materijala – 388.440,00 EUR

3. Implementacija zajedničke strategije i novih razvojnih programa:

a. uvođenje novih programa u grupi IBP, ITALARGON i ESA

b. odlučno smanjenjivanje dospjele nenaplaćene realizacije

c. pojačanje tržišnih aktivnosti na plasmanu tekuće faze tehničkih plinova i

UNP boca za domaćinstvo

d. opskrba povezanih poduzeća plinovima

4. Upravljanje i organizacija

a. upravljanje u skladu s Poslovnikom Uprave i ZVOK – om – ISO 9001

(Zdravlje, sigurnost, okoliš i kvaliteta)

35

b. Organizacija prodaje i povećanje aktibnosti na tržištu, jednoobrazne

tržišne metode

c. jačanje tima u Zagrebu

Tablica 2. prikazuje Bilancu stanja na dan 31.12.2012. godine i vrijednosti imovine,

obveza i kapitala na taj datum predstavljaju polazište za izradu poslovnog plana za

2013. godinu. Prema njoj, evidentno je da ukupna imovina Društva iznosi 4.555.182,00

EUR, pri čemu najveći udio ima dugotrajna imovina ukupne vrijednosti 3.351.960,00

EUR, dok je vrijednost kratkotrajne imovine 31.12.2012. iznosila 1.203.222,00 EUR.

Nadalje, temeljni kapital poduzeća iznosi 3.449.987,00 EUR od čega je su potraživanja

za upisani, a neuplaćeni kapital 80.279,00 EUR. Poduzeće je u 2012. godini ostvarilo

dobitak u iznosu od 73.303,32 EUR, koji je Odlukom Skupštine Društva o uporabi

dobitka za 2012. godinu od 19.03.2013. upotrijebljen za pokriće gubitaka iz ranijih

godina, te preneseni gubitak na kraju 2012. godine iznosi 105.667,00 EUR. Što se tiče

obveza, na dan 31.12.2012. iznose 1.210.862,00 te se njihov veći dio odnosi na

dugoročne obveze (683.057,00 EUR), dok kratkoročne obveze iznose 527.805,00 EUR.

Ukupna pasiva 31.12.2012 iznosi 4.555.182,00 EUR.

36

Tablica 2.: Bilanca stanja na dan 31.12.2012.

OPIS Stanje

Nekretnine postrojenja i oprema 2.830.544

Ulaganja u nekretnine 0

Nematerijalna imovina 17.928

Druga nekratkoročna sredstva 0

Udijeli u zavisnim poduzećima 423.209

Udijeli u pridruženim poduzećima 0

Dugoročna financijska ulaganja 0

Dugoročna potraživanja i krediti 80.279

Potraživanja za odgođeni porez na dobit 0

Dugotrajna imovina 3.351.960

Zalihe 100.000

Poslovna potraživanja - kupci 797.777

Predujmovi i druga imovina 0

Druga financijska ulaganja 0

Potraživanja od države za porez na dobit 0

Sredstva izdvojena za prodaju 0

Novčana sredstva 305.445

Kratkotrajna imovina 1.203.222

Ukupna imovina 4.555.182

Temeljni kapital 3.449.987

Vlasnički udijeli 0

Rezerve 0

Zadržana dobit -105.667

Kapital većinskih vlasnika 3.344.320

Kapital manjinskih vlasnika 0

Kapital 3.344.320

Dugoročni krediti 601.407

Druge dugoročne financijske obveze 81.650

Dugoročne poslovne obveze 0

Dugoročna rezerviranja 0

Dugoročno razgraničenje prihoda 0

Dugoročne obveze za odgođeno plaćanje poreza na dobit 0

Dugoročne obveze 683.057

Prekoračenja na računu 0

Kratkoročni krediti 90.908

Druge kratkoročne financijske obveze 16.224

Kratkoročne poslovne obveze 420.673

Predujmovi i ostale kratkoročne obveze 0

Kratkoročna rezerviranja 0

Obveze u vlasništvu za prodaju 0

Kratkoročne obveze 527.805

Manjak financijskih sredstava 0

Ukupno obveze 1.210.862

Ukupno kapital i obveze 4.555.182

Izvor: Samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

37

4.1. Operativni plan

Operativni plan Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova sastoji se od

plana prodaje proizvoda i usluga, plana nabave gotovih proizvoda i materijala, plana

troškova materijala i usluga, plana troškova direktnog rada i budžetiranog računa dobiti

i gubitka. Navedeni planovi prikazuju željeno stanje na kraju svakog pojedinačnog

mjeseca te na kraju planske 2013. godine.

4.1.1. Plan prodaje proizvoda i usluga

Društvo obavlja prodaju putem vlastitog distibucijskog lanca, koji čine sjedište društva

u Bakru i prodajna mjesta i agenti smješteni u Buzetu, Delnicama, Malinskoj, Novoj

Gradišci, Otočcu, Pazinu, Velikoj Gorici, Vrbovcu, Zadru i Zagrebu.

U planu prodaje proizvodi i usluge grupirani su prema vrstama te se on sastoji od

planirane prodaje tehničkih plinova u bocama (kisik, acetilen, dušik, ugljični dioksid,

vodik, dušik, argon, stargon, vodik, dušik dewar i ostali plinovi), zatim planirane

prodaje tekućih tehničkih plinova (industrijski tekući kisik, medicinski tekući kisik,

tekući dušik, tekući argon, tekući ugljikov dioksid) i specijalnih plinova (helij, čisti

plinovi, mješavine plinova, freoni), planirane prodaje ukapljenog naftnog plina (UNP),

planirane prodaje materijala te, naposljetku, planiranog plasmana usluga (najam boca,

transport i ostale usluge). Osnovicu plana čine prodajne cijene i količine po mjesecima i

ukupnom iznosu za 2013. godinu.

Planom prodaje usluga i materijala za 2013. godinu planirano je povećanje prodaje

tehničkih plinova od 3,07% u odnosu na 2012. godinu, odnosno za 27.080 kg, te bi

prema tome u 2013. godini ukupna prodaja tehničkih plinova iznosila 906.080 kg. Uz

planirano povećanje cijena od 6%, ukupan planirani prihod od prodaje tehničkih plinova

u bocama iznosi 1..459.319,00 EUR. Planirana prodaja tehničkih plinova u tekućoj fazi

iznosi 3.585.061 kg, odnosno 768.940,00 EUR, što u usporedbi sa 2012. godinom

predstavlja količinski rast od 5,13%, tj. 175.061 kg. Planirani rast prodaje specijalnih

38

plinova u odnosu na 2012. iznosi 15,96%, što znači da je planirana prodajna količina

27.003 kg koja donosi 196.201,00 EUR ukupnih prihoda. Što se tiče ukapljenog naftnog

plina, planira se količinsko povećanje prodaje za 20% ili za 15.000 kg te ona iznosi

90.000 kg, uz prihode od 112.230,00 EUR. Planom prodaje uluga i materijala u 2013.

godini zacrtan je, također, i cilj od 388.440,00 EUR od prodaje usluga te 79.727,00

EUR prihoda od prodaje proizvoda povezanim poduzećima. Evidentno je iz smjernica

za poslovni plan da se planira smanjenje prihoda od usluga za nešto više od 7%, čemu je

uzrok obustavljanje proizvodnje i odlazak u stečaj jednog od najvećih partnera. Ovaj

pad prihoda zapravo predstavlja najbolji mogući ishod u trenutnoj gospodarskoj

situaciji. Ipak, ukupan planirani prihod iz poslovnih aktivnosti iznosi 3.004.857,00

EUR, što je za oko 200.000,00 EUR više nego u prethodnoj godini.

Uz povećanje cijena svih proizvoda i usluga od 6% zbog povećanih troškova, inflacije i

troška nemogućnosti naplate potraživanja u zadanim rokovima i iznosima, u svrhu

ostvarivanja zadanih količina i ukupnih prihoda od prodaje, biti će poduzete sljedeće

aktivnosti:

povećanje broja obilazaka na tržištu

obavještavanje kupaca o promjenama cijena adekvatnim putem informiranja

uspjeravnja aktivnosti na kupce mješavina za zavarivanje

sudjelovanja na javnim natječajima

pronalaženje novih kupaca

Na sljedećoj tablici prikazan je plan prodaje materijala i usluga u 2013. godini

grupiranih prema različitim vrstama i to po prodanim količinama, prodajnim cijenama i

ukupnim prihodima, kroz pojedine mjesece i u ukupnom iznosu po završetku planskog

razdoblja.

39

Podatak Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013.

Prihodi 14.749 14.757 16.362 16.362 16.362 16.362 16.362 14.749 16.362 16.362 16.362 16.362 191.509

Količina 19.300 19.310 21.410 21.410 21.410 21.410 21.410 19.300 21.410 21.410 21.410 21.410 250.600

Prodajna cijena 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764 0,764

Prihodi 12.005 12.027 13.314 13.314 13.314 13.314 13.314 12.005 13.314 13.314 13.314 13.314 155.863

Količina 2.705 2.710 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 2.705 3.000 3.000 3.000 3.000 35.120

Prodajna cijena 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438 4,438

Prihodi 26.348 26.348 30.180 30.180 30.328 30.180 30.180 26.348 30.180 30.180 30.180 30.180 350.812

Količina 7.150 7.150 8.190 8.190 8.230 8.190 8.190 7.150 8.190 8.190 8.190 8.190 95.200

Prodajna cijena 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685 3,685

Prihodi 3.616 3.616 4.011 4.011 4.011 4.011 4.011 3.615 4.011 4.011 4.011 4.011 46.950

Količina 3.851 3.851 4.272 4.272 4.272 4.272 4.272 3.850 4.272 4.272 4.272 4.272 50.000

Prodajna cijena 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939 0,939

Prihodi 6.006 6.006 10.780 10.780 10.780 10.780 10.780 10.780 10.903 10.965 10.965 10.965 120.490

Količina 9.750 9.750 17.500 17.500 17.500 17.500 17.500 17.500 17.700 17.800 17.800 17.800 195.600

Prodajna cijena 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616 0,616

Prihodi 12.481 12.481 14.261 14.261 14.261 14.261 14.261 12.481 12.481 12.481 12.481 12.481 158.671

Količina 7.430 7.430 8.490 8.490 8.490 8.490 8.490 7.430 7.430 7.430 7.430 7.430 94.460

Prodajna cijena 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680 1,680

Prihodi 20.480 20.460 22.731 22.731 22.731 22.731 22.731 20.460 22.731 22.731 22.731 22.731 265.980

Količina 10.010 10.000 11.110 11.110 11.110 11.110 11.110 10.000 11.110 11.110 11.110 11.110 130.000

Prodajna cijena 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046 2,046

Prihodi 203 203 203 203 203 203 203 203 228 228 228 228 2.535

Količina 8 8 8 8 8 8 8 8 9 9 9 9 100

Prodajna cijena 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349 25,349

Prihodi 3.103 3.105 3.443 3.443 3.443 3.443 3.443 3.103 3.443 3.443 3.443 3.443 40.300

Količina 1.925 1.926 2.136 2.136 2.136 2.136 2.136 1.925 2.136 2.136 2.136 2.136 25.000

Prodajna cijena 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612 1,612

Prihodi 9.722 9.722 10.783 10.783 10.783 10.783 10.783 9.722 10.783 10.783 10.783 10.783 126.210

Količina 2.311 2.311 2.563 2.563 2.563 2.563 2.563 2.311 2.563 2.563 2.563 2.563 30.000

Prodajna cijena 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207 4,207

40

Proizvod Podatak Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013.

Kisik tekući ind. Prihodi 19.434 19.434 21.160 21.160 21.160 21.160 21.160 19.079 21.160 21.160 21.160 21.160 248.383

Kisik tekući ind. Količina 98.550 98.550 107.300 107.300 107.300 107.300 107.300 96.750 107.300 107.300 107.300 107.300 1.259.550

Kisik tekući ind. Prodajna cijena 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197 0,197

Kisik tekući medic. Prihodi 10.616 10.616 11.764 11.764 11.764 11.764 11.764 10.616 11.764 11.764 11.764 11.764 137.728

Kisik tekući medic. Količina 39.000 39.000 43.220 43.220 43.220 43.220 43.220 39.000 43.220 43.220 43.220 43.220 505.980

Kisik tekući medic. Prodajna cijena 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272 0,272

Dušik tekući Prihodi 18.413 18.413 20.346 20.346 20.346 20.346 20.346 18.343 20.346 20.346 20.346 20.346 238.288

Dušik tekući Količina 131.900 131.900 145.748 145.748 145.748 145.748 145.748 131.400 145.748 145.748 145.748 145.748 1.706.932

Dušik tekući Prodajna cijena 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140 0,140

Argon tekući Prihodi 6.662 6.662 7.335 7.335 7.335 7.335 7.335 6.662 7.335 7.335 7.335 7.335 86.001

Argon tekući Količina 6.662 6.662 7.335 7.335 7.335 7.335 7.335 6.662 7.335 7.335 7.335 7.335 86.001

Argon tekući Prodajna cijena 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000

CO2 tekući Prihodi 694 694 751 751 751 751 751 694 751 751 751 751 8.840

CO2 tekući Količina 2.040 2.040 2.209 2.209 2.209 2.209 2.209 2.040 2.209 2.209 2.209 2.209 26.001

CO2 tekući Prodajna cijena 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340 0,340

Helij Prihodi 3.830 3.830 4.246 4.246 4.246 4.246 4.246 3.830 4.246 4.246 4.246 4.246 49.700

Helij Količina 46 46 51 51 51 51 51 46 51 51 51 51 597

Helij Prodajna cijena 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250 83,250

Plinovi čisti Prihodi 5.039 5.039 5.581 5.581 5.581 5.581 5.581 5.039 5.581 5.581 5.581 5.581 65.344

Plinovi čisti Količina 1.180 1.180 1.307 1.307 1.307 1.307 1.307 1.180 1.307 1.307 1.307 1.307 15.303

Plinovi čisti Prodajna cijena 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270 4,270

Mješavine razne Prihodi 1.577 1.577 1.731 1.731 1.731 1.731 1.731 1.577 1.731 1.731 1.731 1.731 20.310

Mješavine razne Količina 143 143 157 157 157 157 157 143 157 157 157 157 1.842

Mješavine razne Prodajna cijena 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026 11,026

Specijalni razni/freon Prihodi 8.691 8.691 9.386 9.386 9.386 9.386 9.386 8.691 9.386 9.386 9.386 9.386 110.548

Specijalni razni/freon Količina 775 775 837 837 837 837 837 775 837 837 837 837 9.858

Specijalni razni/freon Prodajna cijena 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214 11,214

UNP boce Prihodi 8.642 8.642 9.589 9.589 9.589 9.589 9.589 8.642 9.589 9.589 9.589 9.589 112.230

UNP boce Količina 6.930 6.930 7.690 7.690 7.690 7.690 7.690 6.930 7.690 7.690 7.690 7.690 90.000

UNP boce Prodajna cijena 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247 1,247

41

Proizvod Podatak Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013.

Materijali Prihodi 5.574 5.574 6.184 6.184 6.184 6.184 6.184 5.574 6.184 6.184 6.184 6.184 72.378

Materijali Količina 5.574 5.574 6.184 6.184 6.184 6.184 6.184 5.574 6.184 6.184 6.184 6.184 72.378

Materijali Prodajna cijena 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000

Najam boca Prihodi 18.260 17.800 18.350 18.260 18.350 18.260 18.350 18.260 18.260 18.350 18.260 18.360 219.120

Najam boca Količina 18.260 17.800 18.350 18.260 18.350 18.260 18.350 18.260 18.260 18.350 18.260 18.360 219.120

Najam boca Prodajna cijena 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000

Transport Prihodi 3.068 3.068 3.404 3.404 3.404 3.404 3.404 3.068 3.404 3.404 3.404 3.404 39.840

Transport Količina 3.068 3.068 3.404 3.404 3.404 3.404 3.404 3.068 3.404 3.404 3.404 3.404 39.840

Transport Prodajna cijena 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Ostalo Prihodi 4.397 4.397 4.879 4.879 4.879 4.879 4.879 4.397 4.879 4.879 4.879 4.879 57.102

Ostalo Količina 4.397 4.397 4.879 4.879 4.879 4.879 4.879 4.397 4.879 4.879 4.879 4.879 57.102

Ostalo Prodajna cijena 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Prodaja povezanim poduzećima Prihodi 6.139 6.139 6.813 6.813 6.813 6.813 6.813 6.139 6.813 6.813 6.813 6.809 79.727

Prodaja povezanim poduzećima Količina 2.019 2.019 2.241 2.241 2.241 2.241 2.241 2.019 2.241 2.241 2.241 2.241 26.226

Prodaja povezanim poduzećima Prodajna cijena 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041 3,041

Ukupni prihodi 229.866 229.417 257.909 257.819 258.056 257.819 257.909 234.194 255.374 255.526 255.436 255.532 3.004.857

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova

42

4.1.2. Plan nabave gotovih proizvoda i materijala

Na temelju plana prodaje proizvoda i usluga sastavlja se plan nabave proizvoda i

materijala, odnosno plan troškova prodane robe, čiju osnovicu čine nabavne cijene i

količine po mjesecima kao i u ukupnom iznosu za cjelokupno plansko razdoblje. Kao i

u planu prodaje, proizvodi i usulge i ovdje su klasificirani prema različitim vrstama, pa

se tako razlikuju tehnički plinovi u bocama (kisik, acetilen, dušik, ugljični dioksid,

vodik, dušik, argon, stargon, vodik, dušik dewar i ostali plinovi), tekući tehnički plinovi

(industrijski tekući kisik, medicinski tekući kisik, tekući dušik, tekući argon, tekući

ugljikov dioksid) i specijalni plinovi (helij, čisti plinovi, mješavine plinova, freoni),

ukapljeni naftni plin, materijal te usluge (najam boca, transport i ostale usluge).

Prema izvorima nabave, plinovi se dijele prema dobavljaču:

SIAD – kisik, dušik, argon, stargon, vodik, dušik dewar, ostali plinovi, specijalni

plinovi

MESSER – kisik, ugljikov dioksid, vodik, ostali plinovi

DISUPLIN – acetilen

SIMAT PROM – specijalni plinovi

PETROL – propan – butan (ukapljeni naftni plin)

Ukupni troškovi nabave prema planu iznose 1.425.842,00 EUR, od čega tehnički

plinovi u bocama 641.637,00 EUR, tekući tehnički plinovi 474.863,00 EUR, specijalni

plinovi 122.251,00 EUR, 94.140,00 ukapljeni naftni plin, 21.713,00 EUR materijal i

71.238,00 proizvodi za povezana poduzeća. Prema podacima iz plana prodaje i plana

nabave, ukupna dobit od prodaje u 2013. godini iznosit će 1.579.015,00 EUR.

Sljedeća tablica prikazuje plan prodaje proizvoda i materijala razrađen po mjesecima i u

ukupnom iznosu prema vrstama proizvoda i usluga.

43

Tablica 4: Plan nabave gotovih proizvoda i materijala

Proizvod Podatak Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013

Kisik boce Nabavna cijena 2.100 2.101 2.329 2.329 2.329 2.329 2.329 2.100 2.329 2.329 2.329 2.329 27.265

Kisik boce Količina 19.300 19.310 21.410 21.410 21.410 21.410 21.410 19.300 21.410 21.410 21.410 21.410 250.600

Kisik boce Kupovna cijena 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109

Acetilen Nabavna cijena 8.927 8.943 9.900 9.900 9.900 9.900 9.900 8.927 9.900 9.900 9.900 9.900 115.896

Acetilen Količina 2.705 2.710 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 2.705 3.000 3.000 3.000 3.000 35.120

Acetilen Kupovna cijena 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300

Acetilen SIAD Nabavna cijena 23.595 23.595 27.027 27.027 27.159 27.027 27.027 23.595 27.027 27.027 27.027 27.027 314.160

Acetilen SIAD Količina 7.150 7.150 8.190 8.190 8.230 8.190 8.190 7.150 8.190 8.190 8.190 8.190 95.200

Acetilen SIAD Kupovna cijena 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300 3,300

Dušik Nabavna cijena 485 485 538 538 538 538 538 485 538 538 538 538 6.300

Dušik Količina 3.851 3.851 4.272 4.272 4.272 4.272 4.272 3.850 4.272 4.272 4.272 4.272 50.000

Dušik Kupovna cijena 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126 0,126

CO2 Nabavna cijena 1.128 1.128 2.025 2.025 2.025 2.025 2.025 2.025 2.048 2.059 2.059 2.059 22.631

CO2 Količina 9.750 9.750 17.500 17.500 17.500 17.500 17.500 17.500 17.700 17.800 17.800 17.800 195.600

CO2 Kupovna cijena 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116 0,116Argon Nabavna cijena 3.222 3.222 3.682 3.682 3.682 3.682 3.682 3.222 3.222 3.222 3.222 3.222 40.967

Argon Količina 7.430 7.430 8.490 8.490 8.490 8.490 8.490 7.430 7.430 7.430 7.430 7.430 94.460

Argon Kupovna cijena 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434 0,434

Stargon Nabavna cijena 3.781 3.777 4.196 4.196 4.196 4.196 4.196 3.777 4.196 4.196 4.196 4.196 49.101

Stargon Količina 10.010 10.000 11.110 11.110 11.110 11.110 11.110 10.000 11.110 11.110 11.110 11.110 130.000

Stargon Kupovna cijena 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378 0,378

Vodik Nabavna cijena 114 114 114 114 114 114 114 114 128 128 128 128 1.421

Vodik Količina 8 8 8 8 8 8 8 8 9 9 9 9 100

Vodik Kupovna cijena 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210 14,210Dušik dewar Nabavna cijena 320 320 355 355 355 355 355 320 355 355 355 355 4.150

Dušik dewar Količina 1.925 1.926 2.136 2.136 2.136 2.136 2.136 1.925 2.136 2.136 2.136 2.136 25.000

Dušik dewar Kupovna cijena 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166 0,166

Plinovi tehnički razni Nabavna cijena 4.602 4.602 5.104 5.104 5.104 5.104 5.104 4.602 5.104 5.104 5.104 5.104 59.745

Plinovi tehnički razni Količina 2.311 2.311 2.563 2.563 2.563 2.563 2.563 2.311 2.563 2.563 2.563 2.563 30.000

Plinovi tehnički razni Kupovna cijena 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992 1,992

44

Proizvod Podatak Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013

Kisik tekući ind. Nabavna cijena 10.482 10.482 11.631 11.631 11.631 11.631 11.631 10.482 11.631 11.631 11.631 11.636 136.125

Kisik tekući ind. Količina 96.250 96.250 106.800 106.800 106.800 106.800 106.800 96.250 106.800 106.800 106.800 106.850 1.250.000

Kisik tekući ind. Kupovna cijena 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109 0,109

Kisik tekući medic. Nabavna cijena 5.352 5.352 5.938 5.938 5.938 5.938 5.938 5.352 5.938 5.938 5.938 5.941 69.500

Kisik tekući medic. Količina 38.500 38.500 42.720 42.720 42.720 42.720 42.720 38.500 42.720 42.720 42.720 42.740 500.000

Kisik tekući medic. Kupovna cijena 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139 0,139

Dušik tekući Nabavna cijena 15.708 15.708 17.430 17.430 17.430 17.430 17.430 15.716 17.430 17.430 17.430 17.430 204.000

Dušik tekući Količina 130.900 130.900 145.248 145.248 145.248 145.248 145.248 130.970 145.248 145.248 145.248 145.246 1.700.000

Dušik tekući Kupovna cijena 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120 0,120

Argon tekući Nabavna cijena 2.687 2.687 2.980 2.980 2.980 2.980 2.980 2.686 2.980 2.980 2.980 2.980 34.880

Argon tekući Količina 6.162 6.162 6.835 6.835 6.835 6.835 6.835 6.161 6.835 6.835 6.835 6.835 80.000

Argon tekući Kupovna cijena 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436 0,436

CO2 tekući Nabavna cijena 149 149 166 166 166 166 166 149 166 166 166 166 1.940

CO2 tekući Količina 1.540 1.540 1.709 1.709 1.709 1.709 1.709 1.540 1.709 1.709 1.709 1.708 20.000

CO2 tekući Kupovna cijena 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097 0,097

Helij Nabavna cijena 1.735 1.735 1.924 1.924 1.924 1.924 1.924 1.735 1.924 1.924 1.924 1.924 22.516

Helij Količina 46 46 51 51 51 51 51 46 51 51 51 51 597

Helij Kupovna cijena 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716 37,716

Plinovi čisti Nabavna cijena 2.454 2.454 2.724 2.724 2.724 2.724 2.724 2.454 2.724 2.724 2.724 2.724 31.881

Plinovi čisti Količina 1.155 1.155 1.282 1.282 1.282 1.282 1.282 1.155 1.282 1.282 1.282 1.282 15.003

Plinovi čisti Kupovna cijena 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125

Mješavine razne Nabavna cijena 572 572 637 637 637 637 637 572 637 637 637 637 7.446

Mješavine razne Količina 123 123 137 137 137 137 137 123 137 137 137 137 1.602

Mješavine razne Kupovna cijena 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648 4,648

Specijalni razni/freon Nabavna cijena 6.217 6.217 6.892 6.892 6.892 6.892 6.892 6.217 6.892 6.892 6.892 6.892 80.677

Specijalni razni/freon Količina 755 755 837 837 837 837 837 755 837 837 837 837 9.798

Specijalni razni/freon Kupovna cijena 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234 8,234

UNP boce Nabavna cijena 7.249 7.249 8.044 8.044 8.044 8.044 8.044 7.249 8.044 8.044 8.044 8.044 94.140

UNP boce Količina 6.930 6.930 7.690 7.690 7.690 7.690 7.690 6.930 7.690 7.690 7.690 7.690 90.000

UNP boce Kupovna cijena 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046 1,046

Materijali Nabavna cijena 1.672 1.672 1.855 1.855 1.855 1.855 1.855 1.672 1.855 1.855 1.855 1.855 21.713

Materijali Količina 5.574 5.574 6.184 6.184 6.184 6.184 6.184 5.574 6.184 6.184 6.184 6.184 72.378

Materijali Kupovna cijena 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300 0,300

Nabava od povezanih poduzeća Nabavna cijena 5.485 5.485 6.087 6.087 6.087 6.087 6.087 5.485 6.087 6.087 6.087 6.084 71.238

Nabava od povezanih poduzeća Količina 1.879 1.879 2.085 2.085 2.085 2.085 2.085 1.879 2.085 2.085 2.085 2.085 26.226

Nabava od povezanih poduzeća Kupovna cijena 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920 2,920

Ukupni troškovi nabave 109.052 109.066 122.174 122.174 122.306 122.174 122.174 109.689 121.751 121.763 121.763 121.759 1.425.842 Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova

45

4.1.3. Plan troškova materijala i usluga

Na sljedećoj tablici prikazan je plan troškova materijala i usluga prema mjesecima i

zatim u ukupnom iznosu tijekom 2013. godine. Prema njemu, ukupni troškovi u 2013.

godini iznosit će 547.070,000 EUR, od čega se manji dio od 230.416,00 odnosi na

materijal (potrošnju energije, materijala i rezervnih dijelova, uredskog matrijala i ostalih

materijalnih troškova), dok veći, 316.654,00 EUR pripada troškovima usluga

(prijevoza, službenih putovanja zaposlenih, održavanja i čišćenja, najamnina,

intelektualnih i računalnih usluga, studentskih i ugovora o djelu, promocije i

oglašavanja, sponzorstava, osiguranja, reprezentacije, komunalnih drugih naknada i

ostalih usluga).

Tablica 5: Plan troškova materijala i usluga

PLAN TROŠKOVA MATERIJALA I

USLUGA (EUR)Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013

Ukupni troškovi 42.003 42.003 46.784 46.784 46.784 46.784 46.784 42.004 46.784 46.784 46.784 46.784 547.070

Materijal 17.741 17.741 19.688 19.688 19.688 19.688 19.688 17.741 19.688 19.688 19.688 19.688 230.416

Usluge 24.262 24.262 27.096 27.096 27.096 27.096 27.096 24.262 27.096 27.096 27.096 27.096 316.654

Energija 11.292 11.292 12.558 12.558 12.558 12.558 12.558 11.292 12.558 12.558 12.558 12.558 146.898

Materijal i rezervni dijelovi 4.892 4.892 5.455 5.455 5.455 5.455 5.455 4.892 5.455 5.455 5.455 5.455 63.771

Uredski materijal 386 386 418 418 418 418 418 386 418 418 418 418 4.920

Ostali materijalni troškovi 1.171 1.171 1.257 1.257 1.257 1.257 1.257 1.171 1.257 1.257 1.257 1.257 14.826

Prijevoz 2.300 2.300 2.610 2.610 2.610 2.610 2.610 2.300 2.610 2.610 2.610 2.610 30.387

Troškovi službenih putovanja zaposlenih 3.068 3.068 3.404 3.404 3.404 3.404 3.404 3.068 3.404 3.404 3.404 3.404 39.839

Održavanje 4.499 4.499 4.993 4.993 4.993 4.993 4.993 4.499 4.993 4.993 4.993 4.993 58.431

Najamnine 1.700 1.700 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 1.700 2.000 2.000 2.000 2.000 23.100

Bankarske i druge naknade 400 400 440 440 440 440 440 400 440 440 440 440 5.160

Intelektualne usluge 920 920 1.021 1.021 1.021 1.021 1.021 920 1.021 1.021 1.021 1.021 11.952

Ugovori o djelu, studentski ugovori 37 37 42 42 42 42 42 37 42 42 42 42 489

Oglašavanje, promidžba i odnosi s javnošću 42 42 47 47 47 47 47 42 47 47 47 47 549

Sponzorstva 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Osiguranje 1.915 1.915 2.125 2.125 2.125 2.125 2.125 1.915 2.125 2.125 2.125 2.125 24.870

Reprezentacija 564 564 630 630 630 630 630 564 630 630 630 630 7.362

Telekomunikacije 1.230 1.230 1.365 1.365 1.365 1.365 1.365 1.230 1.365 1.365 1.365 1.365 15.975

Komunalne naknade 1.261 1.261 1.399 1.399 1.399 1.399 1.399 1.261 1.399 1.399 1.399 1.399 16.374

Zaštita 197 197 219 219 219 219 219 197 219 219 219 219 2.562

Čišćenje 769 769 853 853 853 853 853 769 853 853 853 853 9.984

Obrazovanje 91 91 101 101 101 101 101 91 101 101 101 101 1.182

Ostale usluge 1.382 1.382 1.534 1.534 1.534 1.534 1.534 1.382 1.534 1.534 1.534 1.534 17.952

Troškovi računalnih usluga (IT) 3.887 3.887 4.314 4.314 4.314 4.314 4.314 3.887 4.314 4.314 4.314 4.314 50.487

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih

plinova

46

4.1.4. Plan troškova direktnog rada

Društvo ima 29 zaposlenih i ne planira smanjivati niti povećavati njihov broj u 2013. godini.

Prema kolektivnom ugovoru prosječna cijena rada iznosi 1.432,00 EUR mjesečno i

obračunavase za 28 zaposlenika, dok se za jednog zaposlenika – direktora poduzeća, cijena

rada obračunava prema individualnom ugovoru i iznosi 3.389,00 EUR mjesečno. Poduzeće

pokriva troškove prijevoza radnika za 11 porezno priznatih mjeseci, dok se iz ovoga izuzima

kolovoz, kao mjesec godišnjih odmora. Također, poduzeće isplaćuje regres za godišnji odmor

u iznosu od 803,00 EUR mjesečno. Prema planu, troškovi direktnog rada u 2013. godini

iznosit će 561.068,00 EUR.

U sljedećoj tablici prikazani su troškovi direktnog rada po mjesecima i u ukupnom iznosu za

2013. godinu.

Tablica 6: Plan troškova direktnog rada

Broj zaposlenih 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29 29

Kolektivni ugovor 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28 28

Individualni ugovor 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Prosječna cijena

Kolektivni ugovor 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432 1.432

Individualni ugovor 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893

Troškovi plaća 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 43.989 527.868

Kolektivni ugovor 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 40.096 481.152

Individualni ugovor 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 3.893 46.716

Prehrana 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Prijevoz 1.900 1.900 1.900 1.900 1.900 1.900 1.900 1.900 1.900 1.900 1.900 20.900

Dobrovoljno dopunsko

mirovinsko osiguranje 222 222 222 222 222 222 222 222 222 222 222 222 2.664

Regres za godišnji

odmor 803 803 803 803 803 803 803 803 803 803 803 803 9.636

13. plaća 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0Nagrada vodstvu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih

plinova

47

4.1.5 Budžetirani račun dobiti i gubitka

Na temelju svih operativnih planova – plana prodaje proizvoda i usluga, plana nabave gotovih

proizvoda i materijala, plana troškova materijala i usluga i plana troškova direktnog rada

sastavljen je budžetirani račun dobiti i gubitka Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova.

Tablica 7. prikazuje planirani račun dobiti i gubitka Društva u pojedinim mjesecima, kao i u

cjelokupnoj 2013. godini. Iz nje je evidentno da će Društvo kroz cijelu godinu poslovati

pozitivno zahvaljujući visokoj dobiti iz poslovanja te da se najviša dobit nakon odbitka poreza

planira u svibnju 2013. godine. Društvo će u 2013. prema planu ostvariti ukupnu dobit nakon

oporezivanja od 105.062,00 EUR.

Tablica 7: Budžetirani RDG

BUDŽETIRANI RDG (EUR) Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013

Prihodi od prodaje 229.866 229.417 257.909 257.819 258.056 257.819 257.909 234.194 255.374 255.526 255.436 255.532 3.004.857

Promjena vrijednosti zaliha 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Drugi poslovni prihodi 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 500 6.000

Troškovi prodane robe-nabavna

vrijednost -109.052 -109.066 -122.174 -122.174 -122.306 -122.174 -122.174 -109.689 -121.751 -121.763 -121.763 -121.759 -1.425.842

Troškovi materijala -17.741 -17.741 -19.688 -19.688 -19.688 -19.688 -19.688 -17.741 -19.688 -19.688 -19.688 -19.688 -230.416

Troškovi usluga -24.262 -24.262 -27.096 -27.096 -27.096 -27.096 -27.096 -24.262 -27.096 -27.096 -27.096 -27.096 -316.654

Troškovi rada -46.914 -46.914 -46.914 -46.914 -46.914 -46.914 -46.914 -45.014 -46.914 -46.914 -46.914 -46.914 -561.068

Amortizacija -20.572 -20.572 -20.572 -20.572 -20.572 -21.162 -21.371 -21.493 -21.574 -21.583 -22.030 -22.274 -254.348

Drugi poslovni rashodi -164 -164 -182 -182 -182 -182 -182 -164 -182 -182 -182 -182 -2.130

Dobit iz poslovanja 11.661 11.198 21.783 21.693 21.798 21.103 20.984 16.331 18.669 18.800 18.262 18.118 220.399

Prihodi od dividendi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dobit od prodaje financijskih ulaganja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Prihodi od kamata 1.107 1.107 1.165 1.194 1.238 1.293 1.282 1.299 1.427 1.460 1.481 1.492 15.544

Neto pozitivne tečajne razlike 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Finančni prihodi iz prevrednovanja i

drugi financijski prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Financijski prihodi 1.107 1.107 1.165 1.194 1.238 1.293 1.282 1.299 1.427 1.460 1.481 1.492 15.544

rashodi od prodaje financijskih 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Rashodi za kamate -3.276 -3.327 -3.350 -3.322 -3.363 -3.407 -3.381 -3.429 -3.480 -3.455 -3.510 -3.568 -40.870

Neto negativne tečajne razlike 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Otpisi vrijednosti -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -5.312 -63.745

Umanjenje financijskih sredstava i

drugi financijski rashodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Financijski rashodi -8.588 -8.639 -8.662 -8.634 -8.675 -8.719 -8.693 -8.741 -8.792 -8.767 -8.822 -8.880 -104.615

Dobit /gubitak iz financiranja -7.482 -7.533 -7.496 -7.440 -7.438 -7.426 -7.412 -7.442 -7.365 -7.308 -7.341 -7.388 -89.071

Priznata dobit povezanih društava

po metodi udjela 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dobit prije oporezivanja 4.180 3.665 14.286 14.252 14.360 13.677 13.572 8.889 11.304 11.492 10.921 10.730 131.328

porez na dobit -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -2.189 -26.266

Čista dobit obračunskog razdoblja 1.991 1.476 12.097 12.063 12.171 11.488 11.383 6.700 9.115 9.303 8.732 8.541 105.062

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih

plinova

48

4.2. Financijski plan

Nakon sastavljanja operativnog plana, Društvo na temelju njega pristupa sastavljanju

financijskog dijela poslovnog plana. Ovaj dio sastoji se od budžeta novčanih tijekova i

budžetirane bilance za 2013. godinu.

4.2.1. Budžet novčanih tijekova

Plan novčanih tijekova Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova

sastavljen je prema indirektnoj metodi, što znači da se on utvrđuje korekcijom neto dobiti

(gubitka) za učinke povećanja ili smanjenja zaliha, amortizacije dugotrajne imovine,

promjena kratkoročnih i dogročnih potraživanja (za učinke od poslovnih aktivnosti),

prihoda i rashoda od prodaje dugotrajne imovine (koji se odnose na investicijske

aktivnosti) te prihode i rashode od otpisa dugova (financijske aktivnosti).

Polazište, dakle, predstavlja planirana dobit Društva, koja za 2013. godinu iznosi

105.060,00 EUR te se njoj dodaje amortizacija dugotrajne imovine, u iznosu od

254.348,00 EUR. Promjena stalnih sredstava odnosi se na investicije u dugotrajnu

imovinu, u koje Društvo planira ulagati krajem drugog te u trećem i četvrtom tromjesečju

planske godine. Te investicije smanjuju novčani tijek u iznosu od 359.408,00 EUR.

Promjena neto obrtnih sredstava odnosi se na promjene stvari, prava i novca u neto iznosu,

pri čemu povećanje neto obrtnih sredstava, prirodno, umanjuje novčani tijek i obrnuto,

smanjenje neto obrtnih sredstava ga povećava. Prema hrvatskom i međunarodnom

računovodstvenom sustavu, pojavnom obliku stvari pripadaju zalihe, odnosno sirovine i

materijal, proizvodnja u tijeku, nedovršeni proizvodi i poluproizvodi, gotovi proizvodi,

trgovačka roba, predujmovi za zalihe, ostala imovina namijenjena prodaji. U prava se, pak

ubrajaju kratkoročna potraživanja od povezanih poduzetnika, kupaca, sudjelujućih

poduzetnika, zaposlenika i članova poduzetnika, države i drugih institucija i ostala

potraživanja kao i kratkotrajna financijska imovina, tj. udjeli ili dionice kod povezanih

poduzetnika, dani zajmovi povezanim poduzetnicima, sudjelujući interesi ili udjeli,

49

ulaganja u kratkoročne vrijednosne papire, dani zajmovi, depoziti i slično, vlastite dionice i

udjeli, ostala kratkotrajna financijska imovina te plaćeni troškovi budućih razdoblja i

obračunani prihodi – aktivna vremenska razgraničenja. U treću se kategoriju obrtnih

sredstava, novac, ubrajaju novac na žiro računima i novac u blagajni, kao i novčani

ekvivalenti. (Sarić, 2010.)

Vrijednost neto obrtnih sredstava Društva za proizvodnju i distribuciju tehničkih plinova

kroz godinu će prema planu oscilirati, no u ukupnom iznosu za 2013. godinu planira se

njihovo povcećanje u vrijednosti od 78.717,00 EUR, čime se za isti iznos smanjujenovčani

tijek.

Promjena financijskih obveza odnosi se na povećanje, odnosno smanjenje dugoročnih i

kratkoročnih financijskih obveza u odnosu na prethodno promatrano razdoblje. Ukoliko su

one u promatranom razdoblju manje nego u prethodnom, novčani tijek se smanjuje, i

obrnuto, ukoliko se dugoročne i kratkoročne obveze u odnosu na promatrano razdoblje

povećavaju, novčani tijek se smanjuje. Društvo iz razdoblja u razdoblje smanjuje svoje

financijske obaveze te na kraju planske godine to umanjenje iznosi 127.512,00 EUR.

Tablica 8: Budžet novčanih tijekova

NOVČANI TOK (indirektna

metoda - EUR)Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013

AMORTIZACIJA 20.572 20.572 20.572 20.572 20.572 21.162 21.371 21.493 21.574 21.583 22.030 22.274 254.348

DOBIT 1.991 1.476 12.097 12.063 12.171 11.488 11.383 6.700 9.115 9.303 8.732 8.541 105.060

CASH FLOW 22.563 22.048 32.669 32.635 32.743 32.649 32.754 28.192 30.689 30.886 30.763 30.815 359.408

PROMJENA STALNIH

SREDSTAVA 100.199 0 0 0 -70.767 -25.076 -29.283 -19.520 -2.150 -53.682 -58.566 -100.000 -258.845

PROMJENA NETO OBRTNIH

SREDSTAVA -213.858 -18.351 -8.244 -30.937 39.722 16.853 -1.773 -6.974 -4.114 24.494 29.502 94.963 -78.717

NETO FINANCIJSKI IZVORI -91.096 3.698 24.426 1.698 1.698 24.426 1.698 1.698 24.426 1.698 1.698 25.778 21.845

PROMJENA KAPITALA 105.667 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 105.667

PROMJENA REZERVACIJA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PROMJENA FINANCIJSKIH

OBVEZA -14.570 -3.698 -24.425 -1.698 -1.698 -24.425 -1.698 -1.698 -24.425 -1.698 -1.698 -25.777 -127.512

VIŠAK / MANJAK 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

50

Iz Tablice 8. evidentno je da Društvo prema planu na kraju nijednog razdoblja neće

ostvarivati ni višak ni manjak novčanih sredstava, što znači da su resursi maksimalno

uposleni te da se njima upravlja na efikasan način.

4.2.2. Budžetirana bilanca

Prema budžetiranoj bilanci na kraju planske 2013. godine, ukupna vrijednost aktive,

odnosno pasive, iznosit će 4.508.529,00 EUR, što predstavlja povećanje od smanjenje od

1,02% u odnosu na vrijednost iz bilance stanja na datum 31.12.2012.

Analiza pojedinih stavki na strani aktive pokazuje da planirani rast vrijednosti dugotrajne

imovine u 2013. godini iznosi 0,13%, pri čemu će vrijednost nekretnina, postrojenja i

opreme porasti za 0,41%, dok će se nematerijalna imovina smanjiti za 40,33%. Nadalje, ne

planira se povećanje udjela u zavisnim poduzećima niti smanjenje dugoročnih potraživanja

i kredita, što znači da će dio upisanog, a neuplaćenog kapitala u iznosu 80.279,00 ostati

neuplaćen. Što se tiče kratkotrajne imovine, planirano je njeno blago smanjenje u iznosu

od 4,25%, pri čemu će potraživanja od kupaca biti u blagom smanjenju, zalihe u blagom

porastu, dok će novčana sredstva ostati na jednakoj razini kao i na kraju 2012. godine.

Analizom pasive, s druge strane, vidljivo je da je planirano smanjenje dugoročnih obveza

za nešto manje od 3%, pri čemu će dugoročni krediti ostati isti dok će se druge dugoročne

financijske obveze smanjiti za 25% Što se tiče kratkoročnih obveza, evidentno je da

Društvo na kraju godine planira zatvoriti sve obveze za kratkoročne kredite i druge

kratkoročne financijske obveze te smanjiti kratkoročne obveze prema dobavljačima za čak

31%, što će rezultirati smanjenjem ukupnih kratkoročnih obveza za 45% na kraju 2013.

Sljedeća tablica daje temeljit pregled svih bilančnih pozicija kroz pojedine mjesece i u

ukupnom iznosu na kraju 2013. godine.

51

Tablica 9: Budžetirana bilanca

OPIS Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Plan 2013

Nekretnine postrojenja i oprema 2.710.376 2.690.406 2.670.437 2.650.467 2.701.265 2.705.782 2.714.296 2.712.926 2.694.105 2.726.806 2.763.944 2.842.273 2.842.273

Ulaganja u nekretnine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Nematerijalna imovina 17.326 16.723 16.120 15.518 14.915 14.313 13.710 13.107 12.505 11.902 11.300 10.697 10.697

Druga nekratkoročna sredstva 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Udijeli u zavisnim poduzećima 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209 423.209

Udijeli u pridruženim poduzećima 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dugoročna financijska ulaganja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dugoročna potraživanja i krediti 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279 80.279

Potraživanja za odgođeni porez na dobit 0

Dugotrajna imovina 3.231.189 3.210.617 3.190.045 3.169.473 3.219.668 3.223.582 3.231.494 3.229.521 3.210.097 3.242.196 3.278.732 3.356.457 3.356.457

Zalihe 100.001 100.002 100.003 100.004 100.005 100.006 100.007 100.008 100.009 100.010 100.011 100.012 100.012

Poslovna potraživanja - kupci 794.337 791.233 787.640 784.031 780.405 776.762 746.615 769.595 763.862 758.147 752.401 746.615 746.615

Predujmovi i druga imovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Druga financijska ulaganja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Potraživanja od države za porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Sredstva izdvojena za prodaju 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Novčana sredstva 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445 305.445

Kratkotrajna imovina 1.199.782 1.196.679 1.193.087 1.189.479 1.185.854 1.182.212 1.152.066 1.175.047 1.169.315 1.163.601 1.157.856 1.152.071 1.152.071

Ukupna imovina 4.430.972 4.407.296 4.383.132 4.358.952 4.405.522 4.405.794 4.383.561 4.404.569 4.379.413 4.405.798 4.436.588 4.508.529 4.508.529

Temeljni kapital 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987 3.449.987

Vlasnički udijeli 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Rezerve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Zadržana dobit 1.991 3.467 15.564 27.627 39.798 51.286 62.669 69.369 78.484 87.787 96.519 105.060 105.060

Kapital većinskih vlasnika 3.451.978 3.453.454 3.465.551 3.477.614 3.489.785 3.501.273 3.512.656 3.519.356 3.528.471 3.537.774 3.546.506 3.555.047 3.555.047

Kapital manjinskih vlasnika 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kapital 3.451.978 3.453.454 3.465.551 3.477.614 3.489.785 3.501.273 3.512.656 3.519.356 3.528.471 3.537.774 3.546.506 3.555.047 3.555.047

Dugoročni krediti 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407 601.407

Druge dugoročne financijske obveze 79.951 78.253 76.555 74.856 73.158 71.460 69.761 68.063 66.365 64.666 62.968 61.270 61.270

Dugoročne poslovne obveze 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dugoročna rezerviranja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dugoročno razgraničenje prihoda 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dugoročne obveze za odgođeno plaćanje

poreza na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dugoročne obveze 681.358 679.660 677.962 676.263 674.565 672.867 671.168 669.470 667.772 666.073 664.375 662.677 662.677

Prekoračenja na računu

Kratkoročni krediti 90.908 90.908 68.181 68.181 68.181 45.454 45.454 45.454 22.727 22.727 22.727 0 0

Druge kratkoročne financijske obveze 3.352 1.352 1.352 1.352 1.352 1.352 1.352 1.352 1.352 1.352 1.352 0

Kratkoročne poslovne obveze 203.376 181.923 170.087 135.542 171.639 184.849 152.930 168.937 159.092 177.871 201.628 290.806 290.806

Predujmovi i ostale kratkoročne obveze 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kratkoročna rezerviranja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Obveze u vlasništvu za prodaju 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kratkoročne obveze 297.636 274.183 239.620 205.075 241.172 231.655 199.736 215.743 183.171 201.950 225.707 290.806 290.806

Manjak financijskih sredstava 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno obveze 978.994 953.842 917.582 881.338 915.736 904.522 870.904 885.213 850.942 868.023 890.082 953.482 953.482

Ukupno kapital i obveze 4.430.972 4.407.296 4.383.133 4.358.952 4.405.522 4.405.795 4.383.561 4.404.569 4.379.413 4.405.797 4.436.588 4.508.529 4.508.529 Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju industrijskih plinova

4.3. Budžet kapitala

Sukladno postavkama planova poslovanja, Drušvo u 2013. godini planira investicije u

osnovna sredstva ukupnog iznosa od 359.044,00 EUR. Njihov pregled dan je u Tablici

10.

Tablica 10: Investicije u osnovna sredstva u svrhu smanjenja troškova i zamjene te za

proširenje i unaprijeđenje postojećih proizvodnih linija

Amortizacijska stopa Iznos investicije (EUR) Mjesec planirane investicije

1. Boce tehnički plinovi 250 kom 10% 41.484,00 svibanj

2. Boce za TP 510 kom 10% 29.283,00 + 53.682,00 svibanj / listopad

3. Boce za UNP 2000 kom 10% 20.000,00 lipanj

4. Palete za boce TP 20 kom 10% 5.076,00 lipanj

5. Spremnik ranger 2 kom 5% 29.283,00 srpanj

6. Spremnik LOX 5.000 lit 5% 19.520,00 kolovoz

7. Dewar 2 kom 5% 2.150,00 rujan

8. Spremnik LOX 30.000 lit 5% 58.566,00 studeni

9. Oprema za punionicu medicinskih plinova 10% 100.000,00 prosinac

Ukupno 359.044,00

Investicije za smanjenje troškova i zamjenu

Investicije za proširenje i unaprijeđenje postojećih proizvodnih linija

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

Prema planu, sva ulaganja biti će financirana iz tekućeg poslovanja te za njih neće biti

potrebno tražiti bankovne kredite te je Društvo iskustvenom metodom utvrdilo

minimalne diskontne stope ispod kojih ulaganje nije isplativo za svaku pojedinu

investiciju. U nastavku slijedi ocjena isplativosti investicijskih ulaganja, s tim da će

ukupna ulaganja u boce za tehničke plinove biti promatrana zajedno te će se vrijednosti

tog ulaganja pridodati i vrijednost ulaganja u palete za boce za tehničke plinove, budući

bez njih prodaja tehničkih plinova u bocama i najam boca nisu mogući.

53

4.3.1. Ocjena isplativosti ulaganja – boce za tehničke plinove i palete za boce za

tehničke plinove

Ukupno ulaganje u boce za tehničke plinove i palete za boce za tehničke plinove iznosi

129.525,00 EUR, a vijek korištenja investicije je 10 godina. Planira se rast prodajnih

cijena za 3% svake tri godine, u skladu sa rastom inflacije i cijena energenata.

Prihodima od boca za tehničke plinove smatraju se prihodi ostvareni od najma boca, ali

i 0,9% prihoda od prodaje tehničkih plinova boca, u čiju je vrijednost uključen obrtaj

boca tijekom godine. Zahtijevana stopa povrata na ulaganje Društva u ovom slučaju je

2%.

Za ocjenu isplativosti investicije korištene su metode interne stope rentabilnosti,

razdoblja povrata i računovostvene stope povrata. Tablica 11. prikazuje neto sadašnju

vrijednost prihoda od boca za tehničke plinove i paleta za boce za tehničke plinove uz

diskontne stope od 2% i 3%. Podaci iz tablice korišteni su za računanje interne stope

rentabilnosti metodom interpolacije.

Tablica 11: NSV prihoda od boca za tehničke plinove i paleta za boce za tehničke

plinove

Godina Novčani tijek Diskontni faktor 2% SV (df=2%) Diskontni faktor 3% SV (df=3%)

0 -129.525,00 0,98039216 -126.985,29412 1,00000000 -129.525,00000000

1 14.422,77 0,96116878 13.862,71626 0,97087379 14.002,68932039

2 14.422,77 0,94232233 13.590,89830 0,94259591 13.594,84400038

3 14.422,77 0,92384543 13.324,41010 0,91514166 13.198,87767027

4 14.851,50 0,90573081 13.451,46112 0,88848705 13.195,36539212

5 14.851,50 0,88797138 13.187,70698 0,86260878 12.811,03436128

6 14.851,50 0,87056018 12.929,12449 0,83748426 12.437,89743814

7 15.298,10 0,85349037 13.056,78105 0,81309151 12.438,75524968

8 15.298,10 0,83675527 12.800,76573 0,78940923 12.076,46140746

9 15.298,10 0,82034830 12.549,77033 0,76641673 11.724,71981307

10 15.761,69 0,80426304 12.676,54470 0,74409391 11.728,17761749

NSV 4.444,88 -2.316,18

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

54

Izračunata interna stopa rentabilnosti iznosi IRR = 2,66% te je prema ovoj metodi

investicija prihvatljiva i projek isplativ, budući da je interna stopa rentabilnosti viša od

zahtijevane stope povrata na ulaganja, koja iznosi 2%.

Sljedeća tablica prikazuje razdoblje povrata investicije uz planirane nejednake novčane

primitke u korisnom vijeku trajanje investicije. Traženo razdoblje povrata investicije za

investicije u boce za tehničke plinove je 10 godina.

Tablica 12: Razdoblje povrata investicije u boce i palete za tehničke plinove

Godina Novčani primici Kumulativ Preostali iznos

0 -129.525,00

1 14.422,77 14.422,77 -115.102,23

2 14.422,77 28.845,54 -100.679,46

3 14.422,77 43.268,31 -86.256,69

4 14.851,50 58.119,81 -71.405,19

5 14.851,50 72.971,31 -56.553,69

6 14.851,50 87.822,81 -41.702,19

7 15.298,10 103.120,91 -26.404,09

8 15.298,10 118.419,01 -11.105,99

9 15.298,10 133.717,11 4.192,11

10 15.761,69 149.478,80 19.953,80

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

Dakle, očekivano razdoblje u kojem će investicija biti vraćena je 8 godina i 267 dana te

je ulaganje i po ovom kriteriju isplativo, budući da je traženo razdoblje povrata najviše

10 godina.

55

Tražena računovodstvena stopa povrata za ulaganja u boce za tehničke plinove iznosi

1%. Prosječni očekivani prihodi od ove investicije iznose 14.947,88 EUR godišnje, dok

su planirani dodatni operativni troškovi u iznosu od 0,9% vrijednosti ukupnih prihoda.

Godišnja amortizacija boca za tehničke plinove i paleta za tehničke plinove iznosi

12.925,00 EUR. Prema svemu navedenom, računovodstvena stopa povrata iznosi:

te je investicija i po trećem kriteriju uzetom u obzir isplativa i prihvatljiva.

Važno je naglasiti da su u slučaju ulaganja u boce za tehničke plinove i palete za boce

za tehničke plinove zadani kriteriji u usporedbi sa drugim investicijskim ulaganjima

niži. Ovome je razlog činjenica da su prihodi koje nosi ovakvo ulaganje mnogo niži

nego li kod ostalih investicija, međutim bez njih Društvo ne može obavljati svoju

osnovnu djelatnost, obzirom da je nemoguće prodavati tehničke plinove bez

posjedovanja boca i paleta za njih.

4.3.2. Ocjena isplativosti ulaganja – boce za ukapljeni naftni plin

Za ocjenu isplativosti ulaganja u boce za ukapljeni naftni plin, ukupne vrijednosti

20.000,00 EUR, korištene su metode interne stope rentabilnosti, razdoblja povrata i

računovodstvne stope povrata na ulaganje. Ekonomski vijek trajanja investicije iznosi

10 godina, a planirani prihodi od investicije u tom razdoblju vidljivi su u Tablici 13.

Kao i u prethodnom slučaju, u svrhu usklađivanja prodajnih cijena sa rastom cijena

energenata i inflacije, planiran je rast prodajnih cijena za 3% svake tri godine.

Zahtijevana stopa povrata na ulaganje Društva u ovom slučaju je 100%.

56

Tablica 13: NSV prihoda od boca za ukapljeni naftni plin

Godina Novčani tijek Diskontni faktor 149% SV (df=149%) Diskontni faktor 150% SV (df=150%)

0 -20.000,00 1,00000000 -20.000,00000 1,00000000 -20.000,00000

1 29.928,00 0,40160643 12.019,27711 0,40000000 11.971,20000

2 29.928,00 0,16128772 4.827,01892 0,16000000 4.788,48000

3 29.928,00 0,06477419 1.938,56181 0,06400000 1.915,39200

4 30.816,00 0,02601373 801,63907 0,02560000 788,88960

5 30.816,00 0,01044728 321,94340 0,01024000 315,55584

6 30.816,00 0,00419570 129,29454 0,00409600 126,22234

7 31.752,00 0,00168502 53,50269 0,00163840 52,02248

8 31.752,00 0,00067671 21,48703 0,00065536 20,80899

9 31.752,00 0,00027177 8,62933 0,00026214 8,32360

10 32.712,00 0,00010915 3,57037 0,00010486 3,43010

NSV 124,92 -9,68

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

Obzirom da je dobivena interna stopa rentabilnosti za gotovo 50 postotnih poena veća

od tražene stope rentabilnosti, investicija je prihvatljiva za Društvo.

Traženo razdoblje povrata investicije za ulaganje u boce za tehničke plinove je 5

godina. U sljedećoj tablici prikazano je potrebno razdoblje povrata uz nejednake

novčane novčane primitke tijekom korisnog vijeka trajanja investicije.

Tablica 14: Razdoblje povrata investicije u boce za ukapljeni naftni plin

Godina Novčani primici Kumulativ Preostali iznos

0 -20.000,00

1 29.928,00 29.928,00 9.928,00

2 29.928,00 59.856,00

3 29.928,00 89.784,00

4 30.816,00 120.600,00

5 30.816,00 151.416,00

6 30.816,00 182.232,00

7 31.752,00 213.984,00

8 31.752,00 245.736,00

9 31.752,00 277.488,00

10 32.712,00 310.200,00

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

57

Budući da je za povrat investicije potrebno manje od jedne godine, točnije 244 dana,

investicija se prema metodi razdoblja povrata smatra prihvatljivom.

Prosječni očekivani prihodi u vijeku trajanja investicije u boce za ukapljeni naftni plin

iznose 31.020,00 EUR godišnje uz dodatne operativne troškove od 15.510 EUR na

godinu. Godišnja amortizacija boca za ukapljeni naftni plin iznosi 2.000,00 EUR. S

obzirom da je tražena računovodstvena stopa povrata za ovu investiciju od 50%,

investicija se smatra prihvatljivom, budući da je povrat na investicijska ulaganja u ovom

slučaju:

4.3.3. Ocjena isplativosti ulaganja – spremnik ranger

Društvo planira nabavu dva spreminka ranger – spremnika za tekući dušik kapaciteta

500 kg. Uz cijenu tekućeg dušika od 0,14 EUR/kg i planirano punjenje oba spremnika

četiri puta tjedno, očekivani ukupni prihodi za prve tri godine od ovakva dva spremnika

iznosit će 291.200,00 EUR, nakon čega se očekuje rast prodajne cijene od 3% svake tri

godine, a u skladu sa tim, i rast ukupnih prihoda za isti postotak. Prosječni godišnji

prihodi kroz 20 godina korisnog vijeka trajanja iznose 317.324,50 EUR, dok su

prosječni planirani troškovi kroz isto razdoblje 158.662,00 EUR. Ukupna vrijednost

početnog ulaganja je 29.283,00 EUR.

Traženo razdoblje povrata od ovakve investicije je maksimalno 5 godina, uz

računovodstvenu stopu povrata od minimalno 100%.

Iz navedenih podatka slijedi izračun računovodstvene stope povrata na investiciju:

58

Usporedbom sa traženom stopom računovodstvene dobiti, vidljivo je da je izračunata

računovodstvna stopa dobiti višestruko premašuje te je investicija primjenom ove

metode prihvatljiva.

Tablicom 14. prikazano je potrebno razdoblje povrata investicije te je iz nje, kao i

izračuna koji slijedi, vidljivo da razodblje potrebno za povrat ove investicije manje od

jedne godine, točnije 37 dana, što znači da je investicija i prema ovom kriteriju

prihvatljiva.

Tablica 15: Razdoblje povrata investicije u dva spremnika ranger

Godina Novčani primici Kumulativ Preostali iznos

0 -29.283,00

1 291.200,00 291.200,00 261.917,00

2 291.200,00 582.400,00

3 291.200,00 873.600,00

4 299.936,00 1.173.536,00

5 299.936,00 1.473.472,00

6 299.936,00 1.773.408,00

7 308.880,00 2.082.288,00

8 308.880,00 2.391.168,00

9 308.880,00 2.700.048,00

10 318.240,00 3.018.288,00

11 318.240,00 3.336.528,00

12 318.240,00 3.654.768,00

13 327.787,20 3.982.555,20

14 327.787,20 4.310.342,40

15 327.787,20 4.638.129,60

16 337.620,82 4.975.750,42

17 337.620,82 5.313.371,24

18 337.620,82 5.650.992,06

19 347.749,44 5.998.741,50

20 347.749,44 6.346.490,94

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

59

4.3.4. Ocjena isplativosti ulaganja – spremnik LOX 5.000

Isplativost ulaganja u spremnik za tekući kisik LOX, kapaciteta 5.000 litara ocijenjena

je pomoću tri metode – metode interne stope povrata, metode razdoblja povrata i

metode računovodstvene stope povrata.

Ukupna vrijednosti investicije je 19.520,00 EUR, planirano je njegovo punjenje dva

puta mjesečno što bi uz planirani rast cijena od 3% svake tri godine i sadašnju cijenu

tekućeg kisika donijelo ukupno 515.040,00 EUR prihoda na kraju korisnog vijeka

trajanja investicije, nakon 20 godina. Investicija je prihvatljiva ukoliko je IRR veća od

100%. Sljedeća tablica prikazuje neto sadašnju vrijednost prihoda od investicije pri

diskontnim stopama 121% i 122%.

Tablica 16: NSV prihoda od spremnika LOX 5.000

Godina Novčani tok Diskontni faktor 122% SV (df=122%) Diskontni faktor 121% SV (df=121%)

0 -19.520,00 1,00000000 -19.520,000 1,00000000 -19.520,000

1 23.640,00 0,45045045 10.648,649 0,45248869 10.696,833

2 23.640,00 0,20290561 4.796,689 0,20474601 4.840,196

3 23.640,00 0,09139892 2.160,671 0,09264525 2.190,134

4 24.360,00 0,04117069 1.002,918 0,04192093 1.021,194

5 24.360,00 0,01854535 451,765 0,01896875 462,079

6 24.360,00 0,00835376 203,498 0,00858314 209,085

7 25.080,00 0,00376296 94,375 0,00388378 97,405

8 25.080,00 0,00169503 42,511 0,00175736 44,075

9 25.080,00 0,00076352 19,149 0,00079519 19,943

10 25.800,00 0,00034393 8,873 0,00035981 9,283

11 25.800,00 0,00015492 3,997 0,00016281 4,201

12 25.800,00 0,00006979 1,800 0,00007367 1,901

13 26.640,00 0,00003143 0,837 0,00003333 0,888

14 26.640,00 0,00001416 0,377 0,00001508 0,402

15 26.640,00 0,00000638 0,170 0,00000683 0,182

16 27.360,00 0,00000287 0,079 0,00000309 0,084

17 27.360,00 0,00000129 0,035 0,00000140 0,038

18 27.360,00 0,00000058 0,016 0,00000063 0,017

19 28.200,00 0,00000026 0,007 0,00000029 0,008

20 28.200,00 0,00000012 0,003 0,00000013 0,004

NSV -83,58 77,95

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

60

Metodom interpolacije dobivena interna stopa rentabilnosti iznosi:

te se prema ovom kriteriju ulaganje ocjenjuje isplativim, obzirom da je IRR = 121,48%.

Sljedeća korištena metoda je metoda razdoblja povrata. U Tablici 17. prikazani su

novčani primici od investicije i razdoblje potrebno za otplatu inicijalnog ulaganja.

Budući da je investicija prihvatljiva ukoliko je razdoblje povrata kraće od 5 godina,

ulaganje u spremnik se smatra isplativom prema ovom kriteriju, obzirom da uz

planirane prihode donosi povrat investicije nakon 302 dana korištenja.

Tablica 17: Razdoblje povrata investicije u spremnik LOX 5.000

Godina Novčani primici Kumulativ Preostali iznos

0 -19.520,00

1 23.640,00 23.640,00 4.120,00

2 23.640,00 47.280,00

3 23.640,00 70.920,00

4 24.360,00 95.280,00

5 24.360,00 119.640,00

6 24.360,00 144.000,00

7 25.080,00 169.080,00

8 25.080,00 194.160,00

9 25.080,00 219.240,00

10 25.800,00 245.040,00

11 25.800,00 270.840,00

12 25.800,00 296.640,00

13 26.640,00 323.280,00

14 26.640,00 349.920,00

15 26.640,00 376.560,00

16 27.360,00 403.920,00

17 27.360,00 431.280,00

18 27.360,00 458.640,00

19 28.200,00 486.840,00

20 28.200,00 515.040,00

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

61

U nastavku slijedi izračun računovodstvene stope povrata. Prema ovom kriteriju,

investicija je prihvatljiva ako je ROI veća od 50%. Prosječni godišnji prihodi iznose

25.752,00 EUR, godišnja amortizacija je 976,00 EUR, a operativni troškovi su planirani

na razini od prosječno 12.876.00 EUR godišnje.

Korištenjem navedenih podataka, izračunata stopa povrata na ulaganje iznosi 60,96%,

što znači da je investicija i prema ovom kriteriju isplativa.

4.3.5. Ocjena isplativosti ulaganja – rezervoari Dewar

Sljedeća investicija čija se isplativost ocjenjuje je ulaganje u dva Dewar rezervoara za

dušik. Ukupna vrijednost investicije iznosi 2.150,00 EUR, ekonomski vijek trajanja

investicije je 20 godina, u kojem se od ove investicije očekuju ukupni prihodi u iznosu

15.713,93 EUR, izračunatih kao 0,9% ukupnih prihoda od prodaje Dewar dušika, pod

pretpostavkom porasta cijena za 3% svake tri godine. Prosječni godišnji prihodi iznose

785,00 EUR, godišnja amortizacija je 107,50 EUR, a operativni troškovi su planirani na

razini od prosječno 392,85 EUR godišnje.

Tablica 18. prikazuje neto sadašnju vrijednost ukupnih prihoda od investicije u Dewar

rezervoare pri diskontnim stopama od 32% i 36%. Investicija je isplativa ukoliko je

interna stopa rentabilnosti veća od 20%. Tablica 19. prikazuje novčane primitke od

investicije i razdoblje potrebno za otplatu inicijalnog ulaganja. Prema metodi razdoblja

povrata, ulaganje je opravdano ukoliko se povrat uloženog iznosa očekuje u razdoblju

kraćem od 10 godina, dok je prema metodi računovodstvene stope povrata granična

stopa ispod koje ulaganje nije prihvatljivo 5%.

62

Valja napomenuti da su i u slučaju Dewar boca, kao i kod boca za tehničke plinove,

kriteriji za procjenu prihvatljivosti ulaganja nešto niži nego kod ostalih investicija,

upravo zbog razloga što one predstavljaju osnovni preduvjet za prodaju dušika pri vrlo

niskim temperaturama te su prihodi ostvareni direktno od ove investicije samo dio

prihoda koje ona zapravo donosi Društvu.

Tablica 18: NSV prihoda od Dewar rezervoara

Godina Novčani tok Diskontni faktor 32% SV (df=32%) Diskontni faktor 36% SV (df=36%)

0 -2.150,00 1,00 -2.150,000 1,00000000 -2.150,000

1 725,40 0,75757576 549,545 0,73529412 533,382

2 725,40 0,57392103 416,322 0,54065744 392,193

3 725,40 0,43478866 315,396 0,39754223 288,377

4 747,16 0,32938535 246,104 0,29231047 218,403

5 747,16 0,24953435 186,442 0,21493417 160,590

6 747,16 0,18904118 141,244 0,15803983 118,081

7 769,68 0,14321301 110,228 0,11620576 89,441

8 769,68 0,10849471 83,506 0,08544541 65,766

9 769,68 0,08219296 63,262 0,06282751 48,357

10 792,66 0,06226739 49,357 0,04619670 36,618

11 792,66 0,04717227 37,392 0,03396816 26,925

12 792,66 0,03573657 28,327 0,02497659 19,798

13 815,33 0,02707316 22,074 0,01836514 14,974

14 769,68 0,02050997 15,786 0,01350378 10,394

15 769,68 0,01553785 11,959 0,00992925 7,642

16 840,82 0,01177110 9,897 0,00730092 6,139

17 840,82 0,00891750 7,498 0,00536832 4,514

18 840,82 0,00675568 5,680 0,00394730 3,319

19 866,04 0,00511794 4,432 0,00290242 2,514

20 866,04 0,00387723 3,358 0,00213413 1,848

NSV 157,81 -100,73

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

05

Prema kriteriju interne stope rentablinosti investicija je prihvatljiva, budući da je IRR =

35,05%, što je više od tražene stope 20%.

63

Investicija je prihvatljiva i prema drugoj korištenoj metodi, metodi povrata na ulaganja,

budući da je praksa Društva u ovom slučaju prihvatiti ulaganje ukoliko je ROI veća od

10%.

Tablica 19: Razdoblje povrata investicije u Dewar rezervoare

Godina Novčani primici Kumulativ Preostali iznos

0 -2.150,00

1 725,40 725,40 -1.424,60

2 725,40 1.450,80 -699,20

3 725,40 2.176,20 26,20

4 747,16 2.923,36

5 747,16 3.670,52

6 747,16 4.417,68

7 769,68 5.187,36

8 769,68 5.957,04

9 769,68 6.726,72

10 792,66 7.519,38

11 792,66 8.312,04

12 792,66 9.104,70

13 815,33 9.920,03

14 769,68 10.689,71

15 769,68 11.459,39

16 840,82 12.300,21

17 840,82 13.141,03

18 840,82 13.981,85

19 866,04 14.847,89

20 866,04 15.713,93

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

I prema trećem kriteriju koji je uzet u obzir, kriteriju razdbolja povrata, investicija je

prihvatljiva, budući da se povrat uloženog iznosa očekuje za 2 godine i 251 dan, dok je

maksimalno razdoblje povrata u toku kojeg je investicija prihvaljtiva 5 godina.

64

4.3.6. Ocjena isplativosti ulaganja – spremnik LOX 30.000

Kao i spremnik LOX 5.000, i LOX 30.000 je spremnik za tekući kisik, međutim njegov

je kapacitet 30.000 litara. Njegovo punjenje predviđeno je dva puta mjesečno te bi na taj

način ova investicija, vrijedna ukupno 58.566,00 EUR, donosila prihod od prosječno

154.512,00 EUR godišnje, odnosno 3.090.240,00 EUR u ukupnom vijeku trajanja od 20

godina, uz pretpostavku rasta prodajnih cijena tekućeg kisika za 3% svake tri godine.

Godišnja amortizacija iznosi 2.928,30 EUR, a planirani operativni troškovi 77.256,00

godišnje.

Ocjena isplativosti ulaganja učinjena je kroz metode interne stope rentabilnosti,

razdoblja povrata i računovodstvene stope povrata i rezultati su predočeni u nastavku.

Tablica 20: NSV prihoda od spremnika LOX 30.000

Godina Novčani tijek Diskontni faktor 242% SV (df=242%) Diskontni faktor 243% SV (df=243%)

0 -58.566,00 1,000000000000 -58.566,0000000 1,000000000000 -58.566,0000000

1 141.840,00 0,292397660819 41.473,6842105 0,291545189504 41.352,7696793

2 141.840,00 0,085496392052 12.126,8082487 0,084998597523 12.056,2010727

3 141.840,00 0,024998945045 3.545,8503651 0,024780932222 3.514,9274264

4 146.160,00 0,007309633054 1.068,3759672 0,007224761581 1.055,9711527

5 146.160,00 0,002137319606 312,3906337 0,002106344484 307,8633098

6 146.160,00 0,000624947253 91,3422905 0,000614094602 89,7560670

7 150.480,00 0,000182733115 27,4976791 0,000179036327 26,9413865

8 150.480,00 0,000053430735 8,0402571 0,000052197180 7,8546316

9 150.480,00 0,000015623022 2,3509524 0,000015217837 2,2899801

10 154.800,00 0,000004568135 0,7071473 0,000004436687 0,6867992

11 154.800,00 0,000001335712 0,2067682 0,000001293495 0,2002330

12 154.800,00 0,000000390559 0,0604585 0,000000377112 0,0583770

13 159.840,00 0,000000114199 0,0182535 0,000000109945 0,0175736

14 159.840,00 0,000000033391 0,0053373 0,000000032054 0,0051235

15 159.840,00 0,000000009764 0,0015606 0,000000009345 0,0014937

16 164.160,00 0,000000002855 0,0004687 0,000000002725 0,0004473

17 164.160,00 0,000000000835 0,0001370 0,000000000794 0,0001304

18 164.160,00 0,000000000244 0,0000401 0,000000000232 0,0000380

19 169.200,00 0,000000000071 0,0000121 0,000000000068 0,0000114

20 169.200,00 0,000000000021 0,0000035 0,000000000020 0,0000033

NSV 91,34 -150,46

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

65

Tablica 21: Razdoblje povrata investicije u spremnik LOX 30.000

Godina Novčani primici Kumulativ Preostali iznos

0 -58.566,00

1 141.840,00 141.840,00 83.274,00

2 141.840,00 283.680,00

3 141.840,00 425.520,00

4 146.160,00 571.680,00

5 146.160,00 717.840,00

6 146.160,00 864.000,00

7 150.480,00 1.014.480,00

8 150.480,00 1.164.960,00

9 150.480,00 1.315.440,00

10 154.800,00 1.470.240,00

11 154.800,00 1.625.040,00

12 154.800,00 1.779.840,00

13 159.840,00 1.939.680,00

14 159.840,00 2.099.520,00

15 159.840,00 2.259.360,00

16 164.160,00 2.423.520,00

17 164.160,00 2.587.680,00

18 164.160,00 2.751.840,00

19 169.200,00 2.921.040,00

20 169.200,00 3.090.240,00

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

Prema metodi interne stope rentabilnosti, investicija je prihvatljiva, budući da je

metodom interpolacije dobivena IRR 242,40%, a minimalna stopa ispod koje se

investicija ne prihvaća je 100%. Nadalje, prema metodi razdoblja povrata, investicija je

također isplativa, budući da je planiran povrat uloženih sredstava nakon 151 dana

korištenja, dok je granično razdoblje povrata iznad koje se investicija smatra

neprihvatljivom 5 godina. Naposljetku, investicija je prihvatljiva i prema metodi

povrata na ulaganje, koje u ovom slučaju iznosi 126,91%. Vrijednost ovog pokazatelja

mora biti minimalno 50% kako bi investicija bila smatrana isplativom za Društvo.

66

4.3.6. Ocjena isplativosti ulaganja – oprema za punionicu medicinskih plinova

Ukupno ulaganje u opremu za punionicu medicinskih plinova – čistih plinova i

mješavina plinova, iznosi 100.00,00 EUR, a koristan vijek trajanja investicije je 10

godina. Planira se rast prodajnih cijena za 3% svake tri godine, a u skladu s tim ukupni

prihodi od 847.133,62 od ove investicije kroz desetogodišnje razdoblje. Minimalna

prihvatljiva interna stopa rentabilnosti za Društvo u ovom slučaju iznosi 50%.

Tablica 22. prikazuje neto sadašnju vrijednost prihoda od boca za tehničke plinove i

paleta za boce za tehničke plinove uz diskontne stope od 82% i 81%. Podaci iz tablice

korišteni su za računanje interne stope povrata metodom interpolacije.

Tablica 22: NSV prihoda od opreme za punionicu medicinskih plinova

Godina Novčani tijek Diskontni faktor 82% SV (df=82%) Diskontni faktor 81% SV (df=81%)

0 -100.000,00 1,00000000 -100.000,00000 1,00000000 -100.000,00000

1 81.727,00 0,54945055 44.904,94505 0,55248619 45.153,03867

2 81.727,00 0,30189591 24.673,04673 0,30524099 24.946,43021

3 81.727,00 0,16587687 13.556,61908 0,16864143 13.782,55813

4 84.178,81 0,09114114 7.672,15256 0,09317206 7.843,11319

5 84.178,81 0,05007755 4.215,46844 0,05147628 4.333,21171

6 84.178,81 0,02751514 2.316,19145 0,02843993 2.394,03962

7 86.703,77 0,01511821 1.310,80553 0,01571267 1.362,34768

8 86.703,77 0,00830671 720,22282 0,00868103 752,67828

9 86.703,77 0,00456412 395,72682 0,00479615 415,84435

10 89.304,88 0,00250776 223,95528 0,00264981 236,64070

NSV -10,87 1.219,90

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

Izračunata interna stopa rentabilnosti iznosi IRR = 81,99% te je prema ovoj metodi

investicija prihvatljiva i projek isplativ, budući da je interna stopa rentabilnosti viša od

zahtijevane stope povrata na ulaganja, koja iznosi 50%.

67

Sljedeća tablica prikazuje razdoblje povrata investicije uz planirane nejednake novčane

primitke u korisnom vijeku trajanje investicije. Traženo razdoblje povrata investicije za

investicije u opremu za punionicu medicinskih plinova je 5 godina.

Tablica 23: Razdoblje povrata investicije u opremu za punionicu medicinskih plinova

Godina Novčani primici Kumulativ Preostali iznos

0 -100.000,00

1 81.727,00 81.727,00 -18.273,00

2 81.727,00 163.454,00 63.454,00

3 81.727,00 245.181,00

4 84.178,81 329.359,81

5 84.178,81 413.538,62

6 84.178,81 497.717,43

7 86.703,77 584.421,20

8 86.703,77 671.124,97

9 86.703,77 757.828,74

10 89.304,88 847.133,62

Izvor: samostalna izrada prema podacima Društva za proizvodnju i distribuciju

industrijskih plinova

Dakle, očekivano razdoblje u kojem će investicija biti vraćena je 1 godina i 82 dana te

je ulaganje i po ovom kriteriju isplativo, budući da je traženo razdoblje povrata najviše

5 godina.

Tražena računovodstvena stopa povrata za ulaganja u opremu za punionicu medicinskih

pliova iznosi 20%. Prosječni očekivani prihodi od ove investicije iznose 84.713,36 EUR

godišnje, dok su planirani dodatni operativni troškovi u iznosu od 42.356,68 EUR.

Godišnja amortizacija boca za tehničke plinove i paleta za tehničke plinove iznosi

10.000,00 EUR. Prema svemu navedenom, računovodstvena stopa povrata iznosi:

te je investicija i po trećem kriteriju uzetom u obzir isplativa i prihvatljiva.

68

5. ZAKLJUČAK

Poslovno planiranje, koje se odvija u sklopu upravljačkog računovodstva poduzeća,

složeni je višefazni proces koji se odnosi na postavljanje ciljeva i određivanja budućih

zadataka, kao i detaljne razrade aktivnosti i budućeg smjera djelovanja potrebnih za

ostvarivanje postavljenjih ciljeva. Prirodno, ciljevi moraju usmjereni na budućnost, uz

uvažavanje prošlosti i sadašnjosti te se odnose najčešće na određivanje ciljanih veličina

u smislu ostvarene dobiti, prihoda ili snižavanja troškova i, kao takvi, predstavljaju

temelj upravljanja i kontroliranja, procesa direktno povezanog sa planiranjem.

Kontroliranjem se, naime, utvrđuje ispunjenje planova zacrtanih poslovnim planom za

svaku pojedinu razinu odgovornosti, što povećava motiviranost zaposlenika za

dostizanje zacrtanih veličina.

Prema razdoblju na koje se odnosi, poslovno planiranje dijeli se na strateško i

operativno, pa tako dok je strateško usmjereno na donošenje dugoročnih odluka,

kratkoročno planiranje obuhvaća aktivnosti menandžmenta koje se odnose na razdoblje

do jedne godine i usmjereno je na rutinske zadatke koji trebaju biti ostvareni u

određenom vremenskom razdoblju, kraćem od jedne godine.

Nameće se pitanje na koji se način ove dvije kategorije planiranja povezuju u

koherentnu cjelinu. Ovo je moguće zahvaljujući procesu budžetiranja, pojmu koji se u

literaturi često pogrešno poistovjećuje sa pojmom planiranja, a koji zapravo predstavlja

translaciju dugoročnog plana u financijske termine kratkoročnog plana, uz izuzetak

kapitalnog budžetiranja, koje se odnosi na razdoblje od nekoliko godina. Budžet je,

dakle, temeljni dio cjelovitog poslovnog plana poduzeća koji zahvaljujući

kvantificiranju sadržaja plana djeluje kao pokretač kontrole.

Izrada glavnog poslovnog plana poduzeća započinje definiranjem smjernica za poslovni

plan na temelju ranije definiranih dugoročnih ciljeva. Svaki godišnji plan ima za cilj

doprinijeti ostvarivanju dogoročnog plana. Na temelju postavljenih smjernica, pristupa

se izradi operativnog plana, čiji najvažniji dio predstavlja plan prodaje.

Kvantificiranjem ciljanih prodajnih veličina za određenu godinu, stvaraju se

69

pretpostavke za sastavljanje ostalih dijelova operativnog plana – plana nabave (tj. plana

troškova prodane robe), plana troškova materijala i usluga, plana troškova rada i sl. te se

naposljetku rezultati svih pojedinačnih dijelova operativnog plana sumiraju u

budžetiranom računu dobiti i gubitka. Ukoliko budžetirani račun dobiti i gubitka

odgovara zahtjevima menadžmenta, pristupa se sastavljanju financijskog plana

poduzeća, odnosno njegovih sastavnih dijelova – budžeta novčanih tijekova i

budžetirane bilance. Po donošenju zadovoljavajućeg financijskog plana, započinje se

proces sastavljanja budžeta kapitala, jedinog dugoročno orijetiranog dijela glavnog

poslovnog plana. On predstavlja plan investicija u koje poduzeće namjerava ulagati u

predstojećoj planskoj godini i ocjena njihove prihvatljivosti za poduzeće prema

unaprijed utvrđenim kriterijima. Važno je napomenuti da su sve faze sastavljanja

glavnog poslovnog plana međusobno usko povezane te da se prelaskom u sljedeću

prethodna ne ostavlja po strani, već se uzima u obzir prilikom definiranja planskih

veličina za tu fazu.

U nekim poduzećima postoji uvriježeno mišljenje da je proces poslovnog planiranja i

donošenja poslovnog plana preskup u odnosu na koristi koje donosi te da zapravo nije

isplativ ukoliko poduzeće nema kompleksnu strukturu koja bi zahtijevala određivanje

različitih razina odgovornosti, budući da tako samo postavlja pritisak na zaposlenike.

Međutim, u teoriji se, a kako je dokazano u radu, i u praksi, pokazalo kako je poslovno

planiranje koristan proces koji omogućuje rast poduzeća i ostvarivanje pozitivnih

rezultata čak i u recesijskim uvijetima te kako se problemi u izvršenju i prevelikom

pritisku pojavljuju u slučaju postavljanja nerealno visokih ciljeva pred zapolsenike koje

oni nisu u stanju izvršiti. Također, slične se tegobe javljaju u slučaju kada su ciljevi

prenisko postavljeni. U oba ova slučaja, naime, izostaje motivacija za postizanje

najboljih rezultata kroz potpunu predanost radu.

Ovim radom analizirano poduzeće – Društvo za proizvodnju i distribuciju industrijskih

plinova, primjer je malog poduzeća sa 29 zaposlenika koje svake godine sistematično

pristupa sastavljanju godišnjeg plana za narednu godinu prije isteka tekuće godine.

Polazeći od smjernica za poslovni plan, temeljenih na dugoročno postavljenim ciljevima

razvoja poduzeća, sastavljaju se najprije operativni, zatim financijski te naposljetku plan

70

investicijskih ulaganja. Iz priloženih je podataka vidljivo da je plan Društva u još jednoj

recesijskoj godini koja je pred njim ostvariti porast ostvarene dobiti za 40% kroz

ostvarivanje količinskog rasta prodaje svih proizvoda kroz širenje tržišta. Ipak,

planirano je i smanjenje prihoda od usluga, međutim ovo smanjenje valja promatrati u

kontekstu cjelokupne gospodarske situacije, u kojoj je najveći kupac Društva odlaskom

u stečaj obustavio proizvodnju te se očekuje pad BDP – a u iznosu od 0,8%. Nadalje,

poduzeće u 2013. godini planira ulaganja u dugotrajnu imovinu u vrijednosti od gotovo

360.000,00 EUR, koja planira financirati iz tekućeg poslovanja bez dodatnog

zaduživanja, govori njegovoj finacijskoj stabilnosti. Sva su planirana ulaganja

ocijenjena isplativima na temelju metoda interne stope rentabilnosti, razdoblja povrata i

računovodstvene stope povrata i kriterija koji je Društvo iskustvenom metodom samo

utvrdilo na temelju znanja stečenog višegodišnjim sastavljanjem poslovnih planova.

Iz svega navedenog, zaključuje se da je poslovno planiranje jedan od osnovnih

preduvjeta dugoročnog razvoja poduzeća, koji se postiže kroz dostizanje kratkoročnih

ciljeva rasta prihoda i dobiti te je moguće potvrditi postavljenu radnu hipotezu kako

unatoč određenoj razini skepticizma koju mala poduzeća imaju spram sastavljanja

poslovnih planova, činjenica je da je uspješno poslovanje uz kontinuiran godišnji rast u

suvremenom okruženju gotovo nemoguće bez procesa planiranja koje rezultira

sastavljanjem godišnjeg poslovnog plana.

71

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Anthony R., Reece, J. Računovodstvo – financijsko i upravljačko računovodstvo,

RRiF plus, Zagreb, 2004.

2. Belak, V., Menadžersko računovodstvo, RRiF plus, Zagreb, 1995.

3. Cingula, M., et al., Poslovno planiranje s primjerima za investitore, RRiF plus,

Zagreb, 2004.

4. Horngren, Ch. et al., Cost Accounting a Managerial Emphasis, 12th Ed. Pearson

Prentice Hall, Pearson Education International, 2006.

5. Gulin, D. et. al., Upravljačko računovodstvo, HZRFD, Zagreb, 2011.

6. Smith, J. et al., Managerial Accounting, McGraw – Hill, New York, 1988.

7. Lucey, T., Costing, Continuum, London, 2002.

8. Peršić, M., Janković, S., Menadžersko računovodstvo hotela, HZRFD i Fakultet

za turistički i hotelski menadžment Opatija, Zagreb, 2006.

2) ČLANCI

9. Gulin, D., 2003., 'Sastavljanje godišnjeg plana poslovnih subjekata za 2004.',

Računovodstvo i financije 10/2003, HZRFD, Zagreb

10. Miko, L., 2004., 'Menadžersko računovodstvo u funkciji planiranja',

Menadžersko računovodstvo u funkciji razvoja trgovačkog društva, Hrvatski

računovođa, Zagreb – Poreč, pp. 65. – 78.

11. Proklin, P., 2004., 'Planiranje i kontrola kao temeljne funkcije razvoja',

Menadžersko računovodstvo u funkciji razvoja trgovačkog društva, Hrvatski

računovođa, Zagreb – Poreč, pp. 79. – 92.

72

3) OSTALI IZVORI

12. Cingula, M., Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, priručnik za

poduzetnike i menadžere, RRiF plus, Zagreb, 2001.

13. Mrša, J., 2004., Budžet, standardi i ljudsko ponašanje, online:

http://www.efri.uniri.hr/kolegiji/prikaz.asp?txt_id=1851, (30.03.2013.)

14. Mrša, J., 2004., Budžet kapitala, 1. dio, online:

http://www.efri.uniri.hr/kolegiji/prikaz.asp?txt_id=1851, (30.03.2013.)

15. Mrša, J., 2004., Budžet kapitala, 2. dio, online:

http://www.efri.uniri.hr/kolegiji/prikaz.asp?txt_id=1851, (30.03.2013.)

16. Sarić, B., 2010., Upravljanje obrtnim sredstvima, online: http://www.effect-

dubrovnik.com/index.php?option=com_content&view=article&id=706%3Aupra

vljanje-obrtnim-sredstvima&Itemid=106, (26.04.2013.)

73

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Smjernice za izradu poslovnog plana Društva za 2013. godinu 34.

2. Bilanca stanja na dan 31.12.2012. 36.

3. Plan prodaje proizvoda i usluga 39.

4. Plan nabave gotovih proizvoda i materijala 43.

5. Plan troškova materijala i usluga 45.

6. Plan troškova direktnog rada 46.

7. Budžetirani RDG 47.

8. Budžet novčanih tijekova 49.

9. Budžetirana bilanca 51.

10.

Investicije u osnovna sredstva u svrhu smanjenja troškova i

zamjene te za proširenje i unaprijeđenje postojećih proizvodnih

linija

52.

11. NSV prihoda od boca za tehničke plinove i paleta za boce za

tehničke plinove 53.

12. Razdoblje povrata investicije u boce i palete za tehničke

plinove 54.

13. NSV prihoda od boca za ukapljeni naftni plin 56.

14. Razdoblje povrata investicije u boce za ukapljeni naftni plin 56.

15. Razdoblje povrata investicije u dva spremnika ranger 58.

16. NSV prihoda od spremnika LOX 5.000 59.

17. Razdoblje povrata investicije u spremnik LOX 5.000 60.

18. NSV prihoda od Dewar rezervoara 62.

19. Razdoblje povrata investicije u Dewar rezervoare 63.

20. NSV prihoda od spremnika LOX 30.000 64.

21. Razdoblje povrata investicije u spremnik LOX 30.000 65.

22. NSV prihoda od opreme za punionicu medicinskih plinova 66.

23. Razdoblje povrata investicije u opremu za punionicu

medicinskih plinova 67.

74

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov sheme Stranica

1. Povezanost planiranja i kontrole 8.

2. Sadržaj glavnog poslovnog plana poduzeća 17.

3. Metodologija izrade operativnog plana 22.

4. Metodologija izrade financijskog plana proizvodnog, uslužnog

ili trgovačkog poduzeća 25.

75

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POSLOVNO PLANIRANJE U

MALOM PROIZVODNO – TRGOVAČKOM PODUZEĆU izradila samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Davora Vašičeka, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi

je i asistentica Ana – Marija Sikirić. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i

povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Sonja Kasipović