masinski materijali pp

7/30/2019 Masinski Materijali Pp

1/17

MAINSKI MATERIJALI

Mainski materijali se dijele na :

1. Metale:elik, liveno eljezo;

2. Nemetale: koa, guma, azbest, staklo,drvo, plastini materijali;

3. Legure: mesing, bronza, silumin itd.;

4. Pogonske materijale: goriva i maziva.


2/17

OSOBINE MAINSKIHMATERIJALA

Osobine metala i legura su:

a) fizike: sjaj, temperatura topljenja, boja,

elektrina i toplotna provodljivost, gustoa;b) hemijske: hemijski sastav, otpornost na

vlagu, so, koroziju i dr.;

c) mehanike: tvrdoa, vrstoa, elastinost,ilavost i plastinost.


3/17

ISPITIVANJE TVRDOE

Tvrdoa je sposobnost materijala da sesuprostavi prodoru alata ili nekog drugog

tijela u njegovu povrinu


4/17


5/17

ISPITIVANJE VRSTOE

UVIJANJE SAVIJANJE

SMICANJE ZATEZANJE


6/17

ILAVOST

ilavost je osobina materijala koja moe doprinijetitrajnoj promjeni oblika a da se pri tome ne lomi. Nekimetali ili legure se ne mogu savijati, te prilikom

savijanjapucaju. Za takve materijale kaemo da su

krti, a osobina je krtost.


7/17

TEHNOLOKE OSOBINE

Tehnoloke osobinemetala i legura pokazujukako se ovi ponaaju pri

obradi, npr. prilikomkovanja, livenja,

zavarivanja, rezanja

KOVANJE


8/17

PRIMJENA MAINSKIHMATERIJALA

Tehniko eljezo obuhvata sve vrste proizvodai poluproizvoda koji se dobijaju od eljeza i leguraeljeza.

Tehniko eljezo se dijeli na:a) elik ib) liveno eljezo.

Nauka koja se bavi prouavanjem procesa i postupaka

za dobijanje i preradu metala iz ruda, zove seMETALURGIJA.

Crna metalurgija se bavi dobijanjem eljeza i njegovihlegura.


9/17

SIROVO ELJEZO; VISOKA PE

Sirovo eljezo (Fe) se dobija topljenjem rudeeljeza u visokim peima. U visoku pe seubacuje: ruda eljeza, koks, kre i vazduh.

Visoka pe iz kojese dobija eljezo sastojise iz velikog elinog omotaa, visokog

oko 25 m, koji je s unutranje strane

obloen vatrostalnom ciglom.Visoka pe radi neprekidno nekoliko godina.


10/17

VISOKA PE


11/17

ELIKelikje legura eljeza i ugljika sa 0,01 do

2,14% ugljika. U zavisnosti od namjene,eliku se dodajui drugi legirajuielementi, kako bi mu se poboljaleosobine. elik je sive boje, ima velikugustou, podnosi velike temperature,dobro provodi toplotu i podloan jekoroziji.

elici se dijele na dvije velike grupe: a) konstrukcione i b) alatne.Konstrukcioni elici se upotrebljavaju za

gradnju maina, elinih konstrukcija,brodova i sl.

Alatni elici se koriste za izradu alatarazliitihvrsta. Oznaka elika se sastojiod slova i brojane vrijednosti.Brojana vrijednost odreuje vrstu elika.elikse proizvodi u elianama ueljezarama.


12/17

BAKAR Bakar se koristi za proizvodnju

legura, a njegove najpoznatijelegure su: mesing i bronza.

Mesing (mjed) je legura bakra icinka. Lagano se kuje i valja, a topise na temperaturi od 900 do 930 C.

U graevinarstvu se koristi za izraduokova, vodovodnih cijevi i slavina.

Bronza je legura bakra i drugihmetala, a najee se u bronzu

dodaju: kalaj, pa se takva bronzanaziva kalajna, ili olovo, pa je tabronza olovna i sl. Bronza se koristiza izradu zupanika, leajeva, zaizradu okova i ukrasa.


13/17

ALUMINIJUMAluminijum (Al)je metal koji se

dobija iz ruda koje su veomarasprostranjene, a jedna od njih jeboksit. Aluminijum se iz boksitadobija elektrolizom. Proces seodvija u dvije faze. Prva faza je dase ruda pretvori u aluminijum-

oksid (glinica). Druga faza je da sealuminijum elektrolizom izdvaja izglinice, koja se prije toga topi. Zaproizvodnju jedne tonealuminijuma potrebno je 4-6 tona

boksita, elektrina energija, voda iugljene elektrode. Proizvodnjaaluminijuma je sloen i veomaskup proces. Elektrolitikim putemse dobija gotovo potpuno istaluminijum, oko 99,99 % istoe.


14/17

ALUMINIJUMAluminijum (Al) je metal koji se

dobija iz ruda koje su veomarasprostranjene, a jedna od njih jeboksit. Aluminijum se iz boksita

dobija elektrolizom. Proces se odvija

u dvije faze. Prva faza je da se rudapretvori u aluminijum-oksid (glinica).

Druga faza je da se aluminijumelektrolizom izdvaja iz glinice, koja

se prije toga topi.Aluminijum se veoma mnogo koristiu mainstvui poslije eljeza, najvie

se proizvodi. Dobro provodielektrinu energiju, pa se legiran

koristi u elektrotehnici.


15/17

LEGURE

Legure su mjeavina dva ili vie metala, a cilj im jeda poboljaju osobine i kvalitet metala.Svaka legura se sastoji od:

a) osnovnog metala ib) legirajueg elementa.Tako postoje:

1. mesing: legura bakra i cinka;2. elik:legura gvoa (eljeza) i ugljika;3. nehrajui elik:legura gvoa, hroma i nikla;4. bronza: legura bakra i kalaja.


16/17

NEMETALNI MATERIJALIAzbest je mineral sive boje, koji podnosi visoke temperature ali

nije vrst. Koristi se za izradu vatrogasnih odijela, kao izolacionimaterijal u autoindustriji, za izradu koionih obloga. Pogonskimaterijali

Pogonski materijalislue za pogon, odravanje i podmazivanjekliznih dijelova maina i ureaja. U pogonske materijaleubrajamo goriva i maziva.

Gorivasu materije koje pri odreenoj temperaturi proizvode velikukoliinu energije, koja se moe upotrijebiti za pokretanjemaina, motora, turbina, kao i za grijanje stambenih i poslovnihobjekata.

Nafta je, sa svojim derivatima, najrasprostranjenije gorivo zapogon vozila. Sirova nafta se u rafinerijama prerauje procesomfrakcione destilacije. Ovim procesom se iz nafte dobija: istibenzin, dizel-gorivo, lo-ulje, ulja i maziva za podmazivanje

dijelova i sl.


17/17

NEMETALNI MATERIJALI

UgaljUgalj je najrasprostranjenije prirodno gorivo kojeg u

naoj zemlji ima mnogo. Kopa se iz rudnika, arazlikujemo: kameni i antracit.

Ugalj se nalazi i na zemljinoj povrini, pa se vadi napovrinskim kopovima, a u ovu grupu ubrajamo:lignit, treset i mrki ugalj.

MazivaMaziva su sredstva koja spreavaju dodir povrina

(trenje i habanje), zbog kojih se odreeni proizvoditroe.Dakle, najvanija osobina maziva jesposobnost podmazivanja i njihova gustoa. Svakavrsta maziva ima i uputstvo proizvoaa i treba ih sepridravati.

masinski materijali pp

Documents