medjunarodne finansije prezentacije 10-11 - final
TRANSCRIPT
MEUNARODNE FINANSIJEPrezentacije sa predavanja kolska 2010/2011 godinaPredmetni nastavnik Dr Duan Dobromirov, [email protected]
Predmetni asistent Mladen Radii, [email protected]
1
SADRAJ1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
Program radaUvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita Upravljanje kursom Istorijat meunarodnog finansijskog trita Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions) Modeli za odreivanje kurseva Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost Fjuers ugovori Upravljanje rizikom korienjem fjuersa Opcije SWAP ugovori Bihejvioristike finansije2
Program rada1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita - 2 asa1.1 Definicija kursa i naini za odreivanja kursa 1.2 Devizne rezerve 1.3 Spoljno trgoviniski bilans 1.4 Jednaina bilansa plaanja
2. Upravljanje kursom - 2 asa2.1 Grafiko predstavljanje kursa 2.2 Plivajui kurs 2.3 Fiksni kurs 2.4 Upravljani kurs
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita - 2 asa3.1 Zlatni prozor 3.2 Breton Woods sporazum 3.3 Evropska Monetarna Unija 3.4 Meunarodne finansijske krize3
Program rada4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions) - 2 asa4.1 Apsolutni paritet kupovne moi 4.2 Relativni paritet kupovne moi 4.3 Paritet kamatnih stopa (covered IRP) 4.4 Fisher pariteti 4.5 Jednaina budueg kursa (uncovered IRP)
5. Modeli za odreivanje kurseva - 2 asa5.1 Monetarni model 5.2 Mundell-Fleming model 5.3 Dornbusch model 5.4 Ostali modeli (Portfolio balans, Zamena valuta, Generalni ekvilibrijum...)
4
Program rada6. Meunarodna finansijska trita i derivati kurseva - 2 asa6.1 Efikasnost trita i racionalna oekivanja 6.2 Deterministiki i stohastiki modeli 6.3 Tehnika analiza 6.4 Berze finansijskih derivata 6.5 Uesnici na tritu 6.6 Nalozi za trgovinu na berzi
7. Fjuers ugovori - 2 asa7.1 Karakteristike fjuers ugovora 7.2 Kliring fjuersa 7.3 Sredstva na klirinkom raunu 7.4 Upravljanje rizikom klirinke kue
5
Program rada8. Upravljanje rizikom korienjem fjuersa - 2 asa8.1 Vrste rizika 8.2 Hedovanje 8.3 Upravljanje rizikom korienjem fjuersa
9. Opcije - 2 asa9.1 Definicija i podela opcija 9.2 Kliring opcija 9.3 Upravljanje rizikom korienjem opcija
6
Program rada10. SWAP ugovori - 2 asa10.1 Definicija SWAP ugovora 10.2 Upravljanje rizikom korienjem SWAP ugovora 10.3 CDS Credit Default Swop 10.4 SWAP ugovori NBS
11. Bihejvioristike finansije - 2 asa11.1 Ograniavajui efekti (framing effects) 11.2 Heuristiki efekti (heuristics) 11.3 Predrasude (biases) 11.4 Teorija krda
7
Program radaPolaganje ispita
Pismeni deo ispita multiple choice (10 pitanja) Usmeni deo ispita 2 ispitna pitanja
Formiranje ocenePrisustvo i aktivnost na nastavi Pismeni ispit Usmeni ispit - 10 poena - 40 poena - 50 poena
Da bi student dobio prolaznu ocenu, mora ostvariti rezultat od preko 50% iz svih oblasti, osim iz prisustva i aktivnosti na nastavi. Nastava i vebe nisu obavezni
8
Program radaOcena se formira kao zbir poena i to:0 do 54 poena....................................... 5 55 do 64 poena....................................... 6 65 do 74 poena....................................... 7 75 do 84 poena....................................... 8 85 do 94 poena....................................... 9 95 do 100 poena.................................... 10
POTPIS ZA OVERU SEMESTRA E DOBITI SVI STUDENTILiteratura Laurence Copeland, Exchange Rates and International Finance, Prentice Hall, 2005. Prezentacije sa predavanja
9
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita
10
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita
1.1 Definicija kursa (exchange rate) i naini za odreivanje kursaKurs (oznaka S) definiemo kao cenu neke strane valute koja je izraena u domaoj valuti
Porast vrednosti S pad vrednosti domae valute u odnosu na stranu valutu naziva se depresijacija (depreciation) Pad vrednosti S porast vrednosti domae valute u odnosu na stranu valutu naziva se apresijacija (appreciation)
11
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita
Bilateralni kurspredstavlja kurs koji izraava vrednost jedne valute kao cenu iskazanu u drugoj valuti primer: 1 EURO = 82,2368 dinara 1 EURO = 1,25 US$ 1 Dinar = 0,0152 US$ A B
Ukrteni kurs(cross-exchange rate) je kurs izmeu dve valute (A i B) od kojih nijedna nije US$. Rauna se kao koeficijent kursa A u odnosu na US$ i kursa B u odnosu na US$ primer: EURO/dinar = A/B = 1,25/0,0152 = 82,2368
Efektivni kurs(trade-weighted exchange rate) valute A je ponderisana vrednost u odnosu na valute B,C,D i E. Ponderisanje se vri tako to se primenjuje razmera trgovine drave A sa svakom od drava B,C,D i E respektivno. primer: pri emu je: A = w1 x B + w2 x C + w3 x D + w4 x E w1 + w2 + w3 + w4 = 1
Koristi se u teoriji kada se analizira vrednost neke valute u odnosu na ostale glavne svetske valute12
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita
SPOT kurs(cash) je kurs koji se primenjuje kod transakcija koje se u potpunosti realizuju odmah po zakljuenju Vremenska granica je 3 dana
Terminski kurs(forward) je kurs koji se primenjuje kod transakcija gde do razmene valuta (meusobnog plaanja) dolazi za vie od 3 dana od trenutka zakljuenja transakcije
Terminski ugovori nestandardizovani standardizovani- bilateralni
- forvardi - fjuersi - opcije
13
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita Dileri svakog trenutka i otkupljuju i prodaju valutu
Kupovni kurs (bid rate) je kurs po kojem diler otkupljuje valutu
Prodajni kurs (offer rate) je kurs po kojem diler prodaje valutu
Spred (spread) je razlika izmeu kupovnog i prodajnog kursa
Srednji kurs se formira kao prosek kupovnog i prodajnog kursa
14
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita
1.2
Devizne rezerve
Deviznim rezervama upravlja centralna banka Struktura treba da odgovara obavezama Pokrivenost uvoza Sopstvene devizne rezerve Devizne rezerve poslovnih banaka
15
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita
1.3 Spoljno trgovinski bilans
Spoljnotrgovinski tekui raun sva plaanja za uvoz robe i usluga u drave i sva plaanja za izvoz robe i usluga iz drave
Deficit Suficit
Kapitalni raun (Capital account)
Deficit + Kapitalni raun = Suficit
16
1. Uvod u prouavanje meunarodnog finansijskog trita
1.4 Jednaina bilansa plaanja(X M) + (CI CO) + (FI FO) + FXB = BOPGde su:
X = izvoz robe i usluga M = uvoz robe i usluga CI = priliv kapitala CO = odliv kapitala FI = finansijski priliv FO = finansijski odliv FXB = zvanine devizne rezerve17
2. Upravljanje kursom
18
2. Upravljanje kursom
2.1 Grafiko predstavljanje kursaKurs se odreuje na osnovu ponude i tranje!cena tranja ponuda
0
koliina19
2. Upravljanje kursomKod kursa ponuda i tranje su reciprone!
Ponuda dinara je ekvivalentna potranji Eura i obratno, ponuda Eura je ekvivalentna potranji dinaraPonuda (din)
Eura/din
Eura/din
Tranja (din)
98 98 88 88
Dodatna ponuda
0
Dodatna tranja
0
Koliina dinara
20
2. Upravljanje kursomPonudu i tranju stvaraju isti uesnici na tritu!duguje (debit) uvoz
potrauje (credit) izvoz
- roba - usluge - kamate, profit i dividende - transferi - investicije
21
2. Upravljanje kursom
2.2 Plivajui kurs
Plivajui kurs je u potpunosti odreen odnosom ponude i tranje valuta na koje se odnosi, bez ikakvih spoljnih intervencija
Floating exchange rate
Ukoliko nije posebno naglaeno drugaije, analiza se odnosi na plivajui (srednji) kurs
22
2. Upravljanje kursom
Promena kursaEuro/dinar
- Javi se dodatna tranja (tranja za Euro)98
- Kriva tranje se pomera na gore Sa X1 na X2 - Po ceni od 88 javlja se vea koliina dinara A - Uspostavlja se nova ravnotea na nivou od 98
88 X2 X1
Dodatna ponuda
A
Dodatna tranja
Praktino: Usled poveane tranje , uesnici na tritu e poeti da kupuju Euro i cena e veoma brzo doi na novi ravnoteni nivo23
2. Upravljanje kursom
2.3 Fiksni kurs
Odreuje se administrativnim merama i kontrolie putem restrikcija Zamenu vri samo centralna banka Privatni depoziti zabranjeni Nekonvertibilnost ili nepotpuna konvertibilnost
Konvertibilnost fiksnog kursa
U odreenim sluajevima Potrebne stalne dravne intervencije na deviznom tritu Opasnost za devizne rezerve Emisija novca nije dobra za monetarnu politiku
24
2. Upravljanje kursom
2.4 Upravljani kurs
Managed float ili Dirty float Manipulacija kursom da bi se postigli odreeni ciljevi Nekada se intervenie, a nekada kurs slobodno pliva Fluktuacije deviznih rezervi
Po stanju deviznih rezervi se vidi koja vrsta kursa je u pitanju:1. Plivajui kurs Stabilnost (nepotrebne) 2. Upravljani kurs Dnevne fluktuacije 3. Fiksni kurs Velika pomeranja
25
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita
26
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita
3.1 Zlatni standard
Zlatni standard (Gold standard) - je pravilo da novac koji se emituje ima podlogu u zlatu i da se moe zameniti za zlato po odreenom paritetu
Zlatni prozor (Golden window) - je proces zamene valute za zlato kod centralne banke
Zamenu mogu vriti iskljuivo poslovne banke
27
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita
3.2 Breton Woods
1944. godine US i UK osnivaju Meunarodni Monetarni Fond - MMF Ciljevi: rekostrukcija Evrope, spreavanje protekcionizma Uloga MMF-a je da sprovodi i kontrolie sistem fiksnih kurseva u odnosu na US$ Gold standard - 1 unca zlata = 35 US$ US$ kao sidro - fiksni kurs svih valuta u odnosu na US$ U sluaju fundamentalnih poremeaja neke valute, odreuje se novi paritet Znaajni trendovi: pad vrednosti funte (devalvacije 1948. i 1967.) i porast vrednosti nemake marke28
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita Raspad Bretton Woods sistema
Slabljenje US ekonomije - jaanje evropske i japanske ekonomije pariteti postaju neodgovarajui
1950 ih i 1960 ih dolazi do inflacije i cene roba rastu cena zlata postaje nerealno niska
US krajem 60-ih poinje da tampa novac za finansiranje socijalnih programa i za rat u Vijetnamu zlato postaje jo jeftinije Francuska poinje da organizovano menja dolare za zlato Masovno pozamljivanje dolara i kupovina zlata Fort Knox bi se ispraznio
29
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita 15.08.1971. godine Nixon zatvorio Gold Window Od 1973. godine do danas - era plivajueg kursa Meunarodna mobilnost kapitala Velike fluktuacije finansijskog trita Ekspanzija trgovine finansijskim derivatima
30
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita
3.3 Evropska Monetarna Unija - EMU
Evropski monetarni sistem 1979. - 1993. godine Glavni kurs FF/DM - ostale valute u zonama fluktuacije Maastricht, Holandija, Decembar 1991. godine Odreivanje kriterijuma za ulazak u EMU Maksimalno 3% budetski deficit Formirana Evropska Centralna Banka ECB 01.06.1998.
31
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita
3.4 Meunarodne finansijske krize
1997. godine - kriza u Aziji
Rezultat devalvacije Tajlandske valute (baht) kriza bankarskog sistema Indonezija, Koreja, Malezija
1998. godine - kriza u Rusiji
Ruska vlada ne prihvata dug Long-Term Capital Management hedge fund US administracija pokriva deo duga
1999. - 2000. godine - kriza u Argentini
Kolaps currency board sistema Deficit vlade i domainstava i dugovi denominovani u US$
32
3. Istorijat meunarodnog finansijskog trita
Svetska ekonomska kriza 2007. godine
Problemi u carry trade trgovini Kriza hipotekarnih obveznica sekjuritizacija Visok stepen leverida rizika Lehman Brothers Intervencije Centralnih banaka
- spaavanje poslovnih banaka - quantitavive easing
33
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions)
34
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions) Otvorena ekonomija
Pretpostavka - nema barijera
trgovinska ogranienjaa. Zabrane b. Dozvole c. Kvote
Tradeables vs. Non-Tradeables (Roba) (Usluge)
35
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions)
4.1 Zakon jedne cene
Ista roba e imati istu cenu na razliitim tritima Trokovi transakcije Arbitraa je proces ispravljanja dispariteta cene jedne robe na razliitim tritima pekulacija je aktivnost kupovine (prodaje) robe ili HoV zbog oekivanog profita od promene cene Indeksi cena
36
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions)
4.2 Apsolutni paritet kupovne moiNivo cena u domaoj ekonomiji bie jednak nivou cena u stranoj ekonomiji uz primenu odgovarajueg kursa valuta
Bez barijera
37
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions)
4.3 Relativni paritet kupovne moi
Uzima u obzir inflaciju Inflacija u prvoj dravi moe biti vea od inflacije u drugoj dravi u onoj meri u kojoj depresira valuta u prvoj. Vai i obrnuto PKM
t
Samo dugorono kratkorono ne PKM potpuno odgovara modelu kada jedna od drava ima visok nivo inflacije pa se cene konstantno prilagoavaju38
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions)
4.4 Jednaina budueg kursa (uncovered IRP)
Nepokrivena razlika kamate Razlika izmeu kamatnih stopa razliitih valuta (EUR i CHF) u situaciji promene kursa ( EUR/CHF)
Razlika izmeu kamatnih stopa razliitih valuta (EUR i CHF) jednaka je konsenzusu ekonomskih agenata o promeni kursa (EUR/CHF) u odreenom periodu - neutralan rizik
Dolo bi do odlivanja sredstava iz jedne u drugu ekonomiju
39
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions)
4.5 Paritet kamatnih stopa (covered IRP)
Eliminacija rizika primenom forvard ugovora
Razlika izmeu kamatnih stopa razliitih valuta (EUR i CHF) jednaka je razlici izmeu spot i forvard cene na dan kada je doneta odluka
Ekonomski agenti koji se bave arbitraom bi reagovali na tritu kada ovaj paritet ne bi postojao
40
4. Meunarodni uslovi pariteta (parity conditions)
4.6 Fisher paritetir = R + dpGde su:
r
- nominalna kamatna stopa (jedino nju vidimo direktno)
R - realna kamatna stopa (broj jedinica nekog proizvoda pri kojem e doi do uzdravanja od potronje 1 + R)
dp - trini konsenzus o oekivanoj stopi inflacije Razlika izmeu nominalnih kamatnih stopa dve ekonomije mora reflektovati sumu njihovih razlika izmeu realnih kamatnih stopa i oekivane stope inflacije Ista R razlika je samo u dp kao kod relativnog PKM
41
5. Modeli za odreivanje kurseva
42
5. Modeli za odreivanje kurseva
Polaze od pretpostavki da su odreeni parametri fiksni ( na primerperfektna fleksibilnost cena ) i onda ispituju promene kursa menjajui samo jednu nepoznatu
Ne mogu se koristiti za konkretno odreivanje kursa korisni su u sagledavanju trendova
Najstariji model Monetarni model
43
5. Modeli za odreivanje kurseva
5.1 Monetarni model
Pretpostavke: 1. Kriva agregatne ponude je vertikalna (cene su potpuno fleksibilne output nije konstantan ve varira zbog promene produktivnosti tehnoloki progres, akumulacija kapitala, porast radne snage i nivoa edukacije) 2. Kriva agregatne tranje je stabilna funkcija nekoliko domaih makro ekonomskih veliina M=kY k>0
- potranja za novcem je stabilna
3. Paritet kupovne moi se odrava sve vreme
44
5. Modeli za odreivanje kurseva Monetarni model kod plivajueg kursa
Monetarna ekspanzija Porast monetarne mase uzrokuje proporcionalan gubitak vrednosti domae valute, uz pretpostavku da se ostali faktori ne menjaju Porast prihoda Porast domaih realnih prihoda uzrokuje porast vrednosti domae valute, uz pretpostavku da se ostali faktori ne menjaju Porast inostranih cena Kod porasta inostranih cena, dolazi do poveanja vrednosti domae valute, uz pretpostavku da se ostali faktori ne menjaju
45
5. Modeli za odreivanje kurseva Monetarni model kod fiksnog kursa
Monetarna ekspanzija Porast monetarne mase e biti neutralizovan padom rezervi usled deficita bilansa plaanja, uz pretpostavku da se ostali faktori ne menjaju sterilizacija
Porast prihoda Porast domaih realnih prihoda e uticati na poveanje rezervi usled pozitivnog bilansa plaanja, uz pretpostavku da se ostali faktori ne menjaju Porast inostranih cena Porast inostranih cena e uticati na poveanje rezervi usled pozitivnog bilansa plaanja, uz pretpostavku da se ostali faktori ne menjaju
46
5. Modeli za odreivanje kurseva Devalvacija
Fiksni kurs se vremenom prilagoava Rezultat devalvacije je privremeno poboljanje konkurentnosti domae privrede, poboljanje bilansa plaanja i uveanje rezervi. Inflacija koja prati devalvaciju relativno brzo ponitava ove efekte
Kamatne stope u monetarnom modelu
Porast domaih kamatnih stopa u odnosu na strane kamatne stope e pratiti pad vrednosti domae valute, uz pretpostavku da se ne menja monetarna masa i nivo domaih realnih prihoda
47
5. Modeli za odreivanje kurseva
5.2 Mundell-Flemig model
Kejnzijanska tradicija (1960-te) - agregatna ponuda ima pasivnu ulogu promene agregatne tranje odreuju nivo ekonomske aktivnosti
Pretpostavke: 1. Kriva agregatne ponude je ravna (cene su nefleksibilne) 2. Paritet kupovne moi ne postoji, ak ni dugorono. 3. Statina oekivanja kursa 4. Kapital nije perfektno mobilan
48
5. Modeli za odreivanje kurseva Plivajui kurs kod Mundell-Fleming modela
Monetarna ekspanzija kod plivajueg kursa- pad kursa - porast prihoda - pad kamata - poboljanje bilansa plaanja
Fiskalna ekspanzija kod plivajueg kursa- porast kursa - porast prihoda - porast kamata - pogoranje bilansa plaanja
49
5. Modeli za odreivanje kurseva Fiksni kurs kod Mundell-Fleming modela
Monetarna ekspanzija kod fiksnog kursa - kratkorono - pad kamata - porast prihoda - pogoranje bilansa plaanja - dugorono - pad rezervi bez promene kamate, prihoda,...
Fiskalna ekspanzija kod fiksnog kursa - kratkorono - porast kamata i prihoda - poboljanje bilansa plaanja - dugorono - dalji porast prihoda uz blag pad kamata, znatno pogoranje bilansa plaanja veliki deficit50
5. Modeli za odreivanje kurseva
5.3 Dornbusch model
Hibridni model koji kombinuje Monetarni i Mundell-Fleming model Kratkorono - Mundell-Fleming model Sticky prices Dugorono - Monetarni model
Trita robe i radne snage su inertna i sporo se menjaju dok su promene na finansijskim tritima skoro trenutne. Posledica je da su finansijska trita preosetljiva na promene, delom da bi se kompenzovala inertnost robnih
51
5. Modeli za odreivanje kurseva
5.4 Ostali modeli
Portfolio balans modeli koji nisu usmereni ka potranji za novcem ve ka potranji za investicijama u irem smislu
Zamena valuta currency substitution
Generalni ekvilibrijum - Redux model - ispituje posebno sve znaajnije sektore u jednoj ekonomiji a ne jedinstveno trite
52
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
53
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
6.1 Efikasnost trita i racionalna oekivanja
6.1.1 Model vesti i nestabilnost kursa valuta 6.1.2 Premija rizika
6.2 Deterministiki modeli Stohastiki modeli Haos
54
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
6.3 Tehnika analizaSupport - Resistance- support- zbog pada cene, poveava se broj kupaca a smanjuje broj prodavaca i kada broj kupaca postane jednak i vei od broja prodavaca, cena poinje da raste
- resistance zbog porasta cene, smanjuje se broj kupaca a poveava broj prodavaca i kada broj prodavaca postane jednak ili vei od broja prodavaca, cena poinje da padaresistance
support
55
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
Vrste finansijskih derivata1. Forvord ugovori - nestandardizovani 2. Fjuersi - standardizovani 3. Opcije - standardizovani 4. SWAP - nestandardizovani ali se uvodi standardizacija 5. Ostali - nestandardizovani
56
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
6.4 Berze finansijskih derivataCME - Chicago Merchantile Exchange - ikaka robna berzaCME commodities - fjuersi na poljoprivredne proizvode CME equity - fjuersi na razne pokazatelje vezane za berze akcija CME Foreign Exchange CME Interest Rate CME Weather TRAKRS - fjuersi na valute i meuvalutne odnose - fjuersi na kamatne stope - fjuersi na vremenske uslove - fjuersi na indekse koji prate profitabilnost
57
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
Berze finansijskih derivata
Berza na kojoj se trguje fjuersima ima ulogu da: - obezbedi i odrava mesto na kojem e se sresti kupci i prodavci, bilo da se radi o berzanskoj sali ili elektronskoj platformi - istrauje, razvija i unapreuje fjuers ugovore kojima se trguje na konkretnom berzanskom tritu - nadgleda trgovinu i kontrolie potovanje pravila trgovine kontrolie potovanje finansijskih i etikih standarda - prikuplja i daje na uvid izvetaje o trgovini
58
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
Berze finansijskih derivatauee vrsta fjuersa u ukupnom prometu 2005. godine
kamatne stope berzanski indeksi meuvalutni kursevi roba
59
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
6.5 Uesnici na tritu
Berze finansijskih derivata 99% + elektronski Klirinke kue LCH Clearnet Investitori hederi vs. pekulanti Brokerske kue clearing members vs. trading members full service vs. discount
60
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
Brokerske kue
Full service ili discount Prisutnost na planiranim berzama Cene usluga Ponuda vrsta naloga Druge pogodnosti
61
6. Meunarodna finansijska trita i njihova efikasnost
6.6 Vrste brokerskih naloga1. Market order 2. Limit order ( to buy or to sell ) 3. Stop order ( to buy or to sell ) 4. Stop Limit order 5. Trailing stop order ( points or % )
Kod fjuersa i opcijabuy to open - sell to close sell to open - buy to close
62
7. Fjuers ugovori
63
7. Fjuers ugovori
7.1 Karakteristike fjuers ugovora
Visoko standardizovani terminski ugovori Unapred definisani sledei elementi: - kvalitet robe koja je predmet ugovora - koliinu robe koja je predmet jednog ugovora - nain utvrivanja cene pri isporuci - nain i rok plaanja za robu - nain i rok isporuke robe - uticaj promene cene robe na cenu fjuersa - tick
Roba osnovni finansijski instrument
64
7. Fjuers ugovori
65
7. Fjuers ugovori
Otvaranje pozicije kupovinom long Otvaranjem pozicije prodajom short Kod oekivanja rasta cene zauzima se long pozicija Kod oekivanja pada cene zauzima se short pozicija Obim trgovine i open interest Setlment (Settlement) price usklaivanje vrednosti margine
66
7. Fjuers ugovori
7.2 Kliring fjuersa
Garantuje izvrenje kupoprodajnih transakcija, omoguava multilateralnost trgovine i likvidnost Sistem funkcionie tako to kliring uvek zauzima suprotnu poziciju u odnosu na trgovca zvezda Sistem margina inicijalna i minimalna margina Omoguava upravljanje rizikom
67
7. Fjuers ugovori
7.3 Sredstva na klirinkom raunuInicijalna margina
Ima ulogu garancije (bond) Na osnovu istorijskih kretanja cene (5 15 %) Uvek u fiksnom iznosu Uplauju je i kupac i prodavac !!! Marked to market68
7. Fjuers ugovori Sredstva na klirinkom raunu - marked to market Inicijalna marginaSeptember CME E-mini(TM) S&P 500 Tick = 1 poen = 50$ 1. Cena ugovora je 1050 na dan 13. Jun 2. Trgovac u tom trenutku kupuje fjuers i polae 4.000$ 3. Cena pada na 1040 i ostvaruje se gubitak 10 x 50$ = 500$ 4. Inicijalna margina se umanjuje za gubitak 4.000$ 500$ = 3.500$ 5. Sledeeg dana cena raste 6 poena i dobitak je 6 x 50$ = 300$ 6. Margina se uveava i sada je 3.500$ + 300$ = 3.800$ 7. Treeg dana cena raste 9 poena i dobitak je 9 x 50$ = 450$ 8. Margina je sada 3.800$ + 450$ = 4.250$ 9. Trgovac prodaje fjuers i zavava transakciju sa dobitkom 250$
69
7. Fjuers ugovori
7.4 Upravljanje rizikom od strane klirinke kueMinimalna margina - margin call
Minimalna vrednost koju moe dostii margina Kada se postigne margin call Ukoliko nema reakcije prisilno zatvaranje pozicije
70
7. Fjuers ugovori Minimalna margina - margin callSeptember CME E-mini(TM) S&P 500 Minimalna margina 3.200$ 1. Cena je 1050 poena na dan 13. Jun 2. Trgovac kupuje fjuers i polae na raun 4.000$ 3. Sledeeg dana cena pada za 20 poena i sada je 1030 4. Gubitak je 20 x 50$ = 1.000$ 5. Margina je sada 4.000$ - 1.000$ = 3.000$ 6. Iznos je manji od 3.200$ i berza upuuje Margin call 7.a Trgovac doplauje minimalno 200$ 7.b Trgovac ne reaguje i berza likvidira poziciju tako to prodaje fjuers po trenutnoj ceni i isplauje ga trgovcu koji zavrava transakciju sa gubitkom od 1.000$
71
8. Upravljanje rizikom korienjem fjuersa
72
8. Upravljanje rizikom korienjem fjuersa
8.1 Vrste rizika
Poseban rizik - svojstven samo za organizaciju koju posmatramo- likvidnosti - kreditni - operativni - izloenosti
Zajedniki rizik - svi uesnici na tritu imaju podjednak stepen izloenosti ovom riziku- kursni rizik - kamatni rizik - politiki rizik
Trini rizik razliiti faktori koji utiu na poslovanje73
8. Upravljanje rizikom korienjem fjuersa
74
8. Upravljanje rizikom korienjem fjuersa
8.2 HedovanjeHedovanje je operacija zatite od rizika finansijskog instrumenta korienjem terminskiih ugovora. Finansijski gubitak koji se, kao posledica rizika, ostvari na osnovnom finansijskom instrumentu se kompenzuje finansijskim dobitkom od terminskog ugovora. Prilikom hedovanja, deo planiranog profita se rtvuje u cilju smanjenja rizika Casco od krae na automobil
75
8. Upravljanje rizikom korienjem fjuersa
8.3 Upravljanje rizikom korienjem fjuersa
Ukoliko postoji namera da se osnovni finansijski instrument koji je predmet fjuers ugovor kupi ili proda, transakcija se sprovodi na redovnom tritu Kupoprodaja se izvrava po trenutno vaeoj trinoj ceni a razlika izmeu ove i planirane cene (cene po kojoj je zakljuen fjuers) se nadoknadi iz vrednosti margine fjuersa pekulanti preuzimaju rizik i donose likvidnost na trite
76
9. Opcije
77
9. Opcije
9.1 Definicija i podela opcijaCALL opcija pravo da se kupi osnovni finansijski instrument (underlaying financial instrument) po definisanoj ceni u okviru odreenog perioda PUT opcija pravo da se proda osnovni finansijski instrument (underlaying financial instrument) po definisanoj ceni u okviru odreenog perioda STRIKE cena definisana cena po kojoj se izvrava transakcija Amerike opcije vs. Evropske opcije
MSFT Jan 22 '11 $25 CallOsnovni instrument Vai do Strike cena
- format oznaavanja
Tip opcije
78
9. OpcijeDugaka pozicija kupac opcije ima pravo da je realizuje po strike ceni do kraja perioda vaenja ali nema obavezu Kratka pozicija prodavac opcije ima obavezu da izvri transakciju na koju glasi opcijski ugovor Cena opcije premija (Premium = Intrinsic value + Time value) Unutranja vrednost opcije - Intrinsic value pekulativna vrednost Time value in the money - u novcu at the money - na novcu out of money - van novca
79
9. Opcije
80
9. Opcije
9.2 Kliring opcijaKliring proverava samo prodavca prilikom emisije (prve prodaje) opcije.Nema ulogu usklaivanja otvorenih pozicija sa trinom cenom, kao kod kliringa fjuersa.
pokrivena opcija (covered) - postoji pokrie u osnovnom finansijskom instrumentu ili u novcu nepokrivena opcija (uncovered) postoji finansijska garancija
81
9. Opcije
9.3 Upravljanje rizikom korienjem opcijaOpcije nose manji rizik plaena premija je maksimalni gubitak koji kupac opcije moe ostvariti U zavisnosti od vrste rizika od kojeg investitor eli da se zatiti, izabrae CALL ili PUT opciju Primer korienja CALL opcije (na fjuers) Primer korienja PUT opcije (na fjuers)
82
9. Opcije
83
10. SWAP ugovori
84
10. SWAP ugovori
10.1 Definicija SWAP ugovoraSWAP zamena OTC trite bilatelarni ugovori , skuplji od fjuersa Po razliitim osnovama
Interest rate swaps Currency swaps Commodity swaps Equity Swap Credit default swaps
85
10. SWAP ugovori
Razmena novanih tokova, gde jedan novani tok ima unapred odreenu vrednost, dok je drugi novani tok vezan za ugovoreni trini pokazatelj. Ovi novani tokovi nazivaju se LEGS. Trini pokazatelj mora biti odreen neutralno (EURIBOR, LIBOR i sl.) Primer: SWAP: fiksna kamatna stopa - LIBOR SWAP ugovor definie termine isplate i nain obrauna novanih tokova. Osnova za obraun je glavnica (notional principal amount) koja se obino ne razmenjuje izmeu ugovornih strana. Poetak trgovine SWAP ugovorima u ranim 1980-im86
10. SWAP ugovori 10.2 Upravljanje rizikom korienjem SWAP ugovora Kod Currency SWAP ugovora postoji 3 naina:FX SWAP razmena unapred odreenih iznosa valuta u budunosti. Skuplje je od fjuersa ali prua vie mogunosti (10 godina). Back-to-back loan kombinacija kamatnog SWAP-a i FX SWAP-a gde su novani tokovi denominovani u razliitim valutama, uz korienje principala. Cross-currency SWAP ne koristi se principal ve se samo vri zamena novanih tokova od kamate u razliitim valutama. Primer: zamena isplate fiksne kamate u US$ za isplatu promenljive kamatne stope u EUR-ima.
87
10. SWAP ugovori
10.3 CDS Credit Default Swopesto se poredi sa osiguranjem. (Reverse trading) Protection buyer plaa ugovorene iznose (fee ili spread) da bi se zatitio od kreditnog rizika nekog finansijskog instrumenta (obveznica ili kredit). Ukoliko doe do nelikvidnosti finansijskog instrumenta za koji se plaa zatita (credit event), Protection seller isplauje ugovorenu odtetu. Credit event moe biti default ili smanjenje kreditnog rejtinga finansijskog instrumenta
88
10. SWAP ugovori
89
10. SWAP ugovori
10.4 SWAP ugovori NBS FX SWAP razmena unapred odreenih iznosa valuta u budunosti.Standardizovani su i postoje redovne aukcije. NBS zauzima suprotnu poziciju u odnosu na banke. Uvedeni su kako bi poslovne banke lake mogle da upravljaju kursnim rizikom. Mala likvidnost trita.
90
11. Bihejvioristike finansije
91
11. Bihejvioristike finansijeInvestitori odluke ne donose racionalno, nego pod uticajem emocija i razlikujemo 4 vrste psiholokih efekata
Ograniavajui efekti (framing effects) Predrasude (biases) Heuristiki efekti (heuristics) Teorija krda Daniel Kahneman i Amos Tversky 1979. godine objavljuju rad Prospect Theory: An Analysis of Decision Under Risk umesto Risk aversion vai Loss aversion Daniel Kahneman dobio je Nobelova nagrada iz ekonomije 2002.92
11. Bihejvioristike finansije
Dijagram ilustruje kako se gubicima pridaje mnogo vea vanost nego dobicima, pa je psiholoki doivljaj gubitaka mnogo intenzivniji u odnosu na doivljaj dobitaka. To rezultira u izbegavanju priznanja da su ostvareni gubici.93
11. Bihejvioristike finansije
11.1 Ograniavajui efekti (framing effects)
Izbegavanje gubitka (Loss aversion) je efekat koji se javlja u situaciji kada postoji ista verovatnoa pozitivnog i negativnog ishoda. Kao posledica, dolazi do izbegavanja donoenja odluke koja donosi gubitak, zato to ideja ostvarenog gubitka ima velik negativan psiholoki uticaj. Izbegavanje sigurnog gubitka (Aversion to a Sure Loss) je efekat koji se hronoloki nadovezuje na izbegavanje gubitka. Ovaj efekat opisuje karakteristiku investitora da e prihvatiti neopravdano visok rizik, kako bi izbegli gubitak.
94
11. Bihejvioristike finansije
11.2 Predrasude (biases)Preterani optimizam (excessive optimism) - poveava se verovatnoa pozitivnog i umanjuje verovatnoa negativnog ishoda. Wishfull thinking Preterano samopouzdanje (overconfidence) sa javlja kao posledica neadekvatnog sagledavanja svojih mogunosti i znanja. Predrasuda samopotvrivanja (confirmation bias) - prihvata se samo ona informacija koja potvruje usvojeni prethodni stav. Iluzija kontrole (illusion of control) je predrasuda kod investitora gde je preuvelian uticaj onog ko donosi odluku na krajnji ishod procesa.95
11. Bihejvioristike finansije
11.3 Heuristiki efekti (heuristics)Heuristiki efekti su definisani kao preterano oslanjanje na rule of thumb kriterijume prilikom donoenja odluka.Reprezentativnost (representativeness) je efekat donoenja odluka koji je zasnovan na korienju analogija i stereotipa. Dostupnost (availability) predstavlja efekat kada se odluka donosi na osnovu informacija koje su lake dostupne, mada one nisu u potpunosti adekvatne. Sidrenje (anchoring and adjustment) je pojava vezivanja za neku vrednost koja, usled zaokruivanja, slui kao sidro. Emotivnost (affect heuristic) je pojava donoenja odluka na osnovu emotivnih kriterijuma kao to su: predoseaj i intuicija.
96
11. Bihejvioristike finansije
11.4 Teorija krdaTeorija krda kao vaan psiholoki efekat opisuje nain na koji pojedinci reaguju kada su u veoj grupi i nain na koji psihologija mase utie na ponaanje pojedinca. U strahu od neprihvatanja grupe kojoj pripada, pojedinac e sopstvenim stavovima dati manju vanost i postupae po stavovima socijalne grupe kojoj pripada.
reptilski kompleks, limbiki kompleks, neokorteks Otkrie neuralnih puteva zaduenih za emotivne reakcije koji ne prolaze kroz neocortex pokazuje da je limbalni deo mozga bri za 40 mili sekundi od neocortexa. Iz toga sledi da je prva reakcija emotivne prirode i da ona ne dolazi kao rezultat razmatranja ideje, ve kao odgovor na ulni doivljaj.
97
MEUNARODNE FINANSIJEKraj prezentacije kolska 2010/2011 godinaPredmetni nastavnik Dr Duan Dobromirov, [email protected]
Predmetni asistent Mladen Radii, [email protected]
Konsultacije: ITC 30898