mjerenje indexa poslovnog povjerenja i ...prismresearch.ba/download/prism research,...
TRANSCRIPT
MJERENJE INDEXA POSLOVNOG POVJERENJA I POVJERENJA POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI U SKLADU SA
METODOLOGIJOM HARMONIZIRANOG PROGRAMA EVROPSKE UNIJE ZA ANKETE BIZNISA I POTROŠAČA
Dino Đipa, direktor istraživanja
Sarajevo, Februar/Veljača 2013
Podržano od strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH
Sadržaj
□ Uvod □ Metodologija □ Rezultati □ Zaključci i preporuke
Podržano of strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća
ministara BiH
Uvod
Koji je glavni cilj studije?
Implementira i testirati metodologiju HARMONIZIRANOG PROGRAMA EVROPSKE UNIJE ZA ANKETE BIZNISA I POTROŠAČA u BiH, kako bi izračunali 3 kvartalna indeksa poslovnog povjerenja, za mart i juni 2011 i oktobar 2012 godine, odnosno 11 kvartalnih indeksa povjerenja potročaša za period mart 2009 – septembar 2012. godine, te ih usporedili sa istim indeksima u zemljama EU za isto razdoblje.
Koje su glavne koristi od ovog istraživanja? □ Bosna i Hercegovina će dobiti Indeks poslovnog povjerenja i povjerenja
potrošača na temelju standardne, naučno dokazane metodologije, usporedive s glavnim indeksima koji se koriste u zemljama Evropske unije.
□ Bosna i Hercegovina će biti u mogućnosti usporediti vlastiti Indeks poslovnog
povjerenja i povjerenja potrošača sa indexima zemalja Evropske unije i državama kandidatkinjama.
□ Putem ovog istraživanja će se na naučno utemeljen način moći čuti glas poslovne
zajednice, kao i potrošača, što će pomoći da se donose odgovarajuće ocjene stanja u kojem se nalazi ekonomija, te odgovarajuće prognoze
□ Bosna i Hercegovina će spremno dočekati uključivanje u HARMONIZIRANI
PROGRAM EVROPSKE UNIJE ZA ANKETE BIZNISA I POTROŠAČA U BiH, kada dobije status zemlje kandidata
Metodologija
U potpunosti je primjenjena metodologija HARMONIZIRANOG PROGRAMA EVROPSKE UNIJE ZA ANKETE BIZNISA I POTROŠAČA
(The Joint Harmonised EU Programme of Business and Consumer Surveys)
□ Harmonizirani program EU za ankete biznisa i potrošača je pokrenut 1961 godine □ Programom upravlja Direkcija za opšta ekonomska i finansijska pitanja (DG ECFIN), □ Programom su obuhvaćene sve zemlje EU
□ Programom su obuhvaćeni slijedeći sektori: Ankete biznisa - industrija / proizvodnja - građevinarstvo
- maloprodaja - usluge - finansije - investiranje
Anketa potrošača - potrošači
□ Otprilike 125 000 firmi i gotovo 40 000 potrošača se trenutno ispituju svaki mjesec širom EU, u svim zemljama-članicama Evropske unije i zemljama kandidatima
□ Uzorak ankete za industriju obuhvata više od 38 000 firmi koje se anketiraju svaki mjesec, u svim u svim zemljama-članicama Evropske unije i zemljama kandidatima
□ Polugodišnja investicijska anketa uključuje preko 44 000 firmi u svim zemljama-članicama Evropske unije i zemljama kandidatima
□ Veličina uzorka ankete usluga prelazi 34 000 firme u svim zemljama-članicama Evropske unije i zemljama kandidatima
□ Kada je riječ o anketama maloprodaje i građevinarstva uzorci se sastoje od više od 31 000, odnosno 20 000 firmi u svim zemljama-članicama Evropske unije i zemljama kandidatima
□ Što se tiče potrošačkih anketa, veličina uzorka varira između 1000 i 3300 ispitanika po jednom valu istraživanja u svakoj zemlji članici Evropske unije i zemljama kandidatima
□ U svakoj anketi se računaju tzv. balansi i kompozitni indikatori
□ Balansi su konstruisani kao razlika između postotka ispitanika koji daju pozitivne i negativne odgovore na pojedina pitanja
□ Serije balansa se tada koristi za proračun vrijednosti kompozitnih indikatora
□ Za svaki sektor se rade kompozitni indikatori izračunati kao aritmetička sredina balansa (sezonski korigiranih) baziranih na pitanjima koji ulaze u njihovu definiciju
□ Rezultati anketa u 5 sektora sažeti su u Indikatoru ekonomskog sentimenta, čija je svrha, na primjer, pratiti rast
BDP-a.
Anketa potrošača
Vrijeme sprovođenja anketa
Prvi val – mart 2009 godine; Zadnji val – septembar 2012 godine; Ukupno 11 kvartalnih valova u periodu od 2 godine
Način prikupljanja podataka
Lični, osobni intervjui u domaćinstvima ispitanika
Upitnik Upitnik korišten od strane Harmoniziranog programa EU za ankete potrošača
Veličina uzorka Minimalno 1000 ispitanika po jednom valu istraživanja, anketi
Reprezentativnost uzorka
Uzorci za svih 11 anketa su dizajnirani na isti način, da budu reprezentativni za cijelu BiH, entitete, geografske regione, te po tipu naselja (grad/selo), spolu i godinama ispitanika
Anketa biznisa
Vrijeme sprovođenja anketa
Prvi val – mart 2011 godine; Drugi val – juni 2011 godine; Treći val – oktobar 2012 godine; Ukupno 3 vala istraživanja
Način prikupljanja podataka
Online anketa, telefonska anketa, mail anketa, face to face intervjui
Upitnik Upitnici korišteni od strane Harmoniziranog programa EU za ankete biznisa
Reprezentativnost uzorka
Uzorci za obadva uzorka su dizajnirani tako da budu reprezentativni za svaki sektor pojedinačno
Anketa biznisa
Veličina uzorka: U sektoru industrije je u prvom kvartalu učestvovalo 127, u drugom 113, a u trećem 371pravna lica. U uslužnom sektoru je u prvom kvartalu učestvovalo 142, u drugom 114, a u trećem 438 pravnih lica. U sektoru maloprodaje je u prvom kvartalu učestvovalo 110 pravnih lica, u drugom 79, a u trećem 1061 pravnih lica. U sektoru građevinarstva je u prvom kvartalu učestvovalo 116 pravnih lica, u drugom također 116, a u trećem 132 pravnih lica.
Rezultati
Anketa potrošača
Indeks povjerenja potrošača na nivou zemalja EU-27 i Euro zone u periodu mart
2009 – septembar 2012
-40
-35
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0
Mart 2009
Juni 2009
Okt. 2009
Dec. 2009
Mart 2010
Aug. 2010
Dec. 2010
Juni 2011
Dec. 2011
Juni 2012
Okt. 2012
EU27
EURO ZONA
Indeks povjerenja potrošača – šta znači vrijednost?
Indeks povjerenja potrošača na nivou zemalja EU-27, Euro zone i Hrvatske u periodu mart 2009 – septembar 2012
-60
-50
-40
-30
-20
-10
0
Mart 2009
Juni 2009
Okt. 2009
Dec. 2009
Mart 2010
Aug. 2010
Dec. 2010
Juni 2011
Dec. 2011
Juni 2012
Okt. 2012
EU27
EURO ZONA
HRV
Indeks povjerenja potrošača na nivou zemalja EU-27, Euro zone, Hrvatske i BiH u
periodu mart 2009 – septembar 2012
-60
-50
-40
-30
-20
-10
0
Mart 2009
Juni 2009
Okt. 2009
Dec. 2009
Mart 2010
Aug. 2010
Dec. 2010
Juni 2011
Dec. 2011
Juni 2012
Okt. 2012
EU27
EURO ZONA
BIH
HRV
Indeks povjerenja potrošača na nivou određenog broja zemalja EU i BiH u periodu
mart 2009 – septembar 2012
-100
-80
-60
-40
-20
0
20
40
2009M03
2009M06
2009M10
2009M12
2010M03
2010M08
2010M12
2011M03
2011M12
2012M06
2012M09
Zaključak □ Dobiveni rezultati pokazuju da trend povjerenja potrošača u BiH
prati opće trendove povjerenja potrošača na nivou EU27 i Euro zone, odnosno da je dovoljno robustan i stabilan.
□ Trenutna vrijednost indeksa povjerenja potrošača je u negativnoj
zoni. U odnosu na decembar 2011. kada je došlo do pada indeksa povjerenja potrošača, u junu 2012. utvrđen je rast, a zatim u oktobru 2012. ponovni pad indeksa povjerenja potrošača u BiH. Sličan trend utvrđen je i na nivou EU27 i Euro zone.
Preporuke 1. Sprovođenje istraživanja na mjesečnom nivou 2. Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara pri
BiH, kao primarni korisnik rezultata istraživanja 3. Planiranje odgovarajućih finansijskih sredstava za
finansiranje istraživanja u 2013. godini i dalje, dok BiH ne dobije status zemlje kandidata
4. Finansiranje istraživanje uz pomoć sredstava donatora, prije svega EU, ali i učešće domaćih institucija
Rezultati
Anketa biznisa
Indeks poslovnog povjerenje u periodu mart – juni 2011 – oktobar 2012
SEKTOR INDUSTRIJE (PROIZVODNJA)
-80
-60
-40
-20
0
20
40
Bosna i H
ercegovinaEvropska U
nijaEuro područjeG
rčkaPorugalŠpanijaK
iparSlovačkaVelika B
ritanijaSlovenijaČ
eškaM
ađarskaItalijaM
altaB
ugarskaPoljskaR
umunija
LatvijaD
anskaLitvanijaN
izozemska
FrancuskaN
jemačka
Luxemburg
Austrija
Belgija
FinskaŠvedskaEstonija
mar.11 jun.11 okt.12
Indeks poslovnog povjerenje u periodu mart – juni 2011 – oktobar 2012
SEKTOR USLUGA
-60
-40
-20
0
20
40
60
Bosna i H
ercegovinaEvropska U
nijaEuro područjeG
rčkaVelika B
ritanijaPorugalŠpanijaK
iparM
ađarskaB
ugarskaItalijaR
umunija
SlovenijaPoljskaFrancuskaLatvijaN
izozemska
Austrija
EstonijaLitvanijaN
jemačka
Malta
BelgijaČ
eškaFinskaSlovačkaŠvedska
mar.11 jun.11 okt.12
Indeks poslovnog povjerenje u periodu mart – juni 2011 – oktobar 2012
SEKTOR TRGOVINE
-60
-50
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
40
Bosna i H
ercegovinaEvropska U
nijaEuro područjeG
rčkaK
iparPorugalŠpanijaVelika B
ritanijaFrancuskaPoljskaM
ađarskaA
ustrijaItalijaB
elgijaR
umunija
Njem
ačkaB
ugarskaŠvedskaN
izozemska
LatvijaLitvanijaFinskaSlovenijaČ
eškaSlovačkaEstonija
mar.11 jun.11 okt.12
Indeks poslovnog povjerenje u periodu mart – juni 2011 – oktobar 2012
SEKTOR GRAĐEVINARSTVA
-80
-60
-40
-20
0
20
40
Bosna i H
ercegovinaEvropska U
nijaEuro područjeG
rčkaPorugalŠpanijaK
iparSlovačkaVelika B
ritanijaSlovenijaČ
eškaM
ađarskaItalijaM
altaB
ugarskaPoljskaR
umunija
LatvijaD
anskaLitvanijaN
izozemska
FrancuskaN
jemačka
Luxemburg
Austrija
Belgija
FinskaŠvedskaEstonija
mar.11 jun.11 okt.12
POSEBNA PITANJA
Šta od navedenog trenutno predstavlja najveću prepreku u razvoju Vaše firme u opštini gdje je Vaše sjedište? Možete navesti više od jednog odgovora!
1. Nedostatak kvalificirane i stručne radne snage 2. Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja koja se plaćaju na opštinskom nivou 3. Nedovoljno razvijena infrastruktura (telekomunikacije, elektroenergetska mreža, putevi, komunalije) 4. Nedostatak podsticajnih mjera od strane opštine 5. Korupcija u opštinskim organima vlasti i institucijama 6. Nedovoljna potražnja za proizovodima i uslugama 7. Opštinska birokratija, administracija 8. Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja na kantonalnom i većem nivou vlasti 9. Pristup finansijama 10. Problemi u naplati 11. Nešto drugo! Molimo vas da navedete!
POSEBNA PITANJA SEKTOR INDUSTRIJE
7.5
17.3
17.3
17.3
14.3
13.5
51.9
26.3
30.8
36.1
29.3
5.1
17.9
11.1
11.1
15.4
34.2
39.3
29.1
30.8
27.4
23.9
8.6
18.3
15.4
14.8
16.2
18.9
26.1
22.4
35.0
37.5
49.1
.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0
Nešto drugo
Pristup finansijama
Korupcija u opštinskim organima vlasti i institucijama
Nedovoljno razvijena infrastruktura
Nedostatak kvalificirane i stručne radne snage
Opštinska birokratija, administracija
Problemi u naplati
Nedovoljna potražnja za proizovodima i uslugama
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja na kantonalnom i većem nivou vlasti
Nedostatak podsticajnih mjera od strane opštine
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja koja se plaćaju na opštinskom nivou
Treći valDrugi valPrvi val
POSEBNA PITANJA SEKTOR USLUGA
12.4
4.7
48.8
12.9
15.9
15.9
11.8
27.1
25.3
33.5
22.4
15.1
6.3
41.3
15.1
19.0
11.9
15.1
21.4
23.8
31.0
19.0
8.9
10.0
13.2
12.6
16.2
15.3
14.4
23.5
26.0
32.9
57.5
.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0
Nedostatak kvalificirane i stručne radne snage
Nešto drugo
Problemi u naplati
Pristup finansijama
Opštinska birokratija, administracija
Korupcija u opštinskim organima vlasti i institucijama
Nedovoljno razvijena infrastruktura
Nedovoljna potražnja za proizovodima i uslugama
Nedostatak podsticajnih mjera od strane opštine
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja na kantonalnom i većem nivou vlasti
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja koja se plaćaju na opštinskom nivou
Treći valDrugi valPrvi val
POSEBNA PITANJA SEKTOR TRGOVINE
6.5
3.3
16.3
10.6
45.5
11.4
10.6
16.3
23.6
24.4
34.1
9.2
3.4
25.3
8.0
44.8
11.5
10.3
20.7
18.4
27.6
20.7
9.4
7.7
16.7
12.3
18.2
14.6
15.5
22.9
28.3
38.1
56.9
.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0
Nešto drugo
Nedostatak kvalificirane i stručne radne snage
Opštinska birokratija, administracija
Nedovoljno razvijena infrastruktura
Problemi u naplati
Korupcija u opštinskim organima vlasti i institucijama
Pristup finansijama
Nedostatak podsticajnih mjera od strane opštine
Nedovoljna potražnja za proizovodima i uslugama
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja na kantonalnom i većem nivou vlasti
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja koja se plaćaju na opštinskom nivou
Treći valDrugi valPrvi val
POSEBNA PITANJA SEKTOR GRAĐEVINARSTVA
16.7
10.0
15.0
15.8
29.2
40.8
10.8
24.2
47.5
27.5
19.2
21.8
11.8
12.6
20.2
12.6
42.0
9.2
25.2
51.3
21.8
26.9
4.5
9.8
14.4
21.2
25.0
29.5
19.7
25.8
24.2
34.8
52.3
.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0
Nešto drugo
Nedovoljno razvijena infrastruktura
Korupcija u opštinskim organima vlasti i institucijama
Pristup finansijama
Opštinska birokratija, administracija
Problemi u naplati
Nedostatak kvalificirane i stručne radne snage
Nedostatak podsticajnih mjera od strane opštine
Nedovoljna potražnja za proizovodima i uslugama
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja na kantonalnom i većem nivou vlasti
Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja koja se plaćaju na opštinskom nivou
Treći valDrugi valPrvi val
Zaključak □ Jedan od glavnih problema istraživanja je nedostatak
odgovarajućeg okvira uzorka istraživanja, pošto u BiH ne postoji jedinstveni registar preduzeća sa odgovarajućim podacima potrebnim za dizajniranje uzorka
□ Glavni problem predstavlja veličina uzorka, odnosno odziv
preduzeća za učešće u anketi.
Zaključak, nast. □ U odnosu na 2011. godinu, najveći optimizam, odnosno
očekivanje rasta je u oktobru 2012. utvrđeno u sektoru industrije, odnosno proizvodnje
□ Kada je riječ o sektorima građevinarstva, maloprodaje i usluga, u oktobru 2012. godine utvrđen je blagi pad indeksa poslovnog povjerenja u odnosu na mart i juni 2011. godine
□ Najveći pesimizam je pokazan u sektoru usluga, gdje je u
oktobru 2012. godine utvrđen znatan pad indeksa poslovnog povjerenja u u odnosu na mart i juni 2011. godine
□ Porezi, takse, naknade, dadžbine i ostala plaćanja, bilo na
opštinskom ili na višem nivou, među najvećim su preprekama za razvoj firmi u opštini gdje je središte firme
Preporuke 1. Sprovođenje istraživanja na mjesečnom nivou 2. Mogućnost pristupa bazama podataka kojima raspolažu
odgovarajuće statističke institucije na nivou entiteta i BiH za potrebe uzorkovanja
3. Validacija rezultata u odnosu na druge pokazatelje (indeks rasta proizvodnje i sl.)
4. Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara pri BiH, kao primarni korisnik rezultata istraživanja
5. Planiranje odgovarajućih finansijskih sredstava za finansiranje istraživanja u 2013. godini i dalje, dok BiH ne dobije status zemlje kandidata
6. Finansiranje istraživanje uz pomoć sredstava donatora, prije svega EU, ali i učešće domaćih institucija
Hvala lijepo na pažnji!
Pitanja?