OneOneččiiššććenje okolienje okolišša a prometomprometom

� Negativni utjecaj prometa na okoliš je vrlo jak i jasno je da sadašnji prometni sustavi nisu održivi u odnosu na okoliš.

� Promet je zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran za 25% globalnih emisija ugljik (IV) oksida. Rast emisija je stalan a rezultat je globalno zagrijavanje, odnosno može doći do podizanja razine mora i promjene klime na zemlji. Prometom uzrokovane emisije dušikovih oksida i hlapivih organskih spojeva uzrokuju stvaranje ozona; jošjednog uzročnika promjena globalne klime.

� Izgaranje fosilnih goriva proizvodi onečiščujuće tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i škoditi ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama i ekosustavima. Takve onečiščujuće tvari i njihovi derivati uzrokuju uništenje vodenih ekosustava, oštećenje šuma i usjeva. Smatra se da je promet jedan od najvećih uzročnika zdravstvenih problema povezanih s toksičnim onečiščujućim tvarima u zraku.

� Nepovoljan utjecaj prometa na okoliš rezultira onečišćenjem zraka, voda i tla, pojavom buke i vibracija, te negativnim djelovanjem ukupno na okoliš.

Promet zauzima zelene površine, vitalne dijelove prostora u prenapučenim područjima te uzrokuje vizualnu degradaciju prirodnog i gradskog prostora.

Štetan utjecaj cestovnog, željezničkog i zračnog promet na okoliš i zdravlje ljudi je znatan.

CESTOVNI PROMET I OKOLIŠ

� Dinamični razvoj cestovnog prometa izazvao je nepoželjne i nepredvidive posljedice za čovjeka i za okoliš. Zbog pojave prevelike koncentracije štetnih tvari u okoliš obaveza ugradnje sustava za pročišćavanje produkata izgaranja (katalizator) u novim vozilima

� Zbog gospodarskog rasta i ukupnog razvoja cestovni promet naglo raste te su naglo narasli i problemi okoliša;

� zauzimanje prostora, � povećanje buke i vibracija

� Neracionalno trošenje energije,

� Onečišćenje vode i tla

� Očekuje se daljnje povećanje uporabe zemljišta za potrebe prometne infrastrukture, višim razinama onečišćenja vode, uništavanju staništa, gubitku bioraznolikosti i narušavanju zajednica.

� Emisije dušičnih oksida, ugljičnog monoksida, krutih čestica i hlapljivihorganskih spojeva unatoč svim poduzetim mjerama ne mogu se smanjiti zbog neprekidnog povećavanja broja vozila.

Automobilski promet Automobilski promet oneoneččiiššććuje okoliuje okolišš::

� Zrak – sagorijevanjem goriva cestovna vozila izbacuju

u atmosferu CO, ugljikovodike, čađu i dim, dušikove okside (NOx), Pb, njegove spojeve, SO2

� Otpadne tvari– nastaju trošenjem pneumatika i proširenih

slojeva kolnika.

� Pored onečišćenja zraka i neracionalnog utroška energije cestovni promet degradira okolišoduzimanjem površina prethodno korištenih u druge svrhe.

� Prometna mreža oduzima oko 1-3% površine zemlje i to na mjestima gdje je potreba za drugim načinom korištenja zemljišta velika.

� U gradovima prometna mreža zauzima 20-50% ukupne urbane mreže. Potrebna površina za parkiranje jednog osobnog automobila je oko10 m2.

IZVORI CESTOVNE BUKEIZVORI CESTOVNE BUKE

Kod cestovnih vozila dva osnovna i nezavisna izvora Kod cestovnih vozila dva osnovna i nezavisna izvora

buke su od pogonskog sustava ibuke su od pogonskog sustava i konktaktakonktakta guma s guma s

povrpovrššinom kolnika. U gradskoj voinom kolnika. U gradskoj vožžnji nji najvinajvišše je bue je buččan an

motor, na autocesti gume a kod punog opteremotor, na autocesti gume a kod punog optereććenja enja

najvinajvišše se e se ččuju ispuh i gume.uju ispuh i gume.

� Utjecaj cestovne djelatnosti na stanje kvalitete vode može se promatrati:

– u tijeku izgradnje ceste - izvedbom zemljanih radova, primjenom neodgovarajućeg građevnog materijala, lokacijom i održavanjem gradilišta, skladišta, servisa itd.

– u tijeku održavanja i eksploatacije cesta uslijed: trošenja guma, izgaranja motora, prosipanja goriva i tereta, primjene kemijskih sredstava protiv zaleđivanja itd.

� Većina cestovnih prometnica (osim autocesta) nema odgovarajuće riješenu odvodnju

onečišćenih voda s kolnika, niti potrebnu drenažu.

� Kvalitetu okoliša i odbačena stara vozila, istrošene gume, ulje te razni drugi predmeti koji se izbacuju iz vozila.

� Buka, vibracije, zauzimanje obradivih površina, vizualno degradiranje prostora su značajni elementi onečišćenja okoliša.

� Mjere zaštite okoliša koje se provode u slučaju automobilskog prometa su: – kontrola tehničke ispravnosti vozila,

– sniženje cijene bezolovnog benzina,

– gradnja prečišćivača u dizel vozila,

– uporaba alternativnih goriva; prirodni plin (u motornim vozilima koristi se kao stlačeni prirodni plin ili kao ukapljeni naftni plin), vodik, alkohol, biogorivo, biljno ulje i elektropogon

Pomorski i rijePomorski i riječčni prometni promet

� Brodovi i druga plovila onečišćuju mora i plovne rijeke pri iskrcaju i ukrcaju tereta, te kod redovitog održavanja (nemar posade).

� Kod nenadanih havarija u more i rijeke dospijevaju razne vrste otpada, nafta, naftni derivati i druga kemijska sredstva.

� Poseban problem predstavljaju balastne vode.

Balastne vodeBalastne vode

� voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja stabilnosti, uzdužnog i poprečnog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajućeg objekta

� ocjenjuje se da danas oko 80.000 brodova godišnje prenese oko 12 milijardi tona balastnih voda s oko 4.500 različitih vrsta organizama i 3.000 planktonskih vrsta

� samo jedan kubični metar balastnih voda može sadržavati od 3.000-10.000 morskih organizama, a prema nekim procjenama dnevno se balastnim vodama prevozi gotovo 3.000 različitih oblika života u različitim stadijima razvoja

� prijenos organizama putem balastnih voda je rastuća prijetnja morskom okolišu, održivosti različitih ekosustava i posljedično čitavom nizu gospodarskih grana u priobalnim područjima.

� balast je esencijalni dio sigurnosti plovidbe broda, nužan za osiguranje stabiliteta broda

� bez balastnih voda nezamislivo je suvremeno brodarstvo i pomorski promet koji je važan element svjetske trgovinske razmjene obzirom da se gotovo 90% svjetske robne razmjene obavlja morima

� stoga svako rješenje treba tražiti u pažljivo izbalansiranom pristupu između nužnosti zaštite okoliša i potrebe osiguranja održivosti pomorskog prijevoza koji je u konačnici jedan od ekološki najprihvatljivijih oblika prometa

Pravilnik o upravljanju i nadzoru Pravilnik o upravljanju i nadzoru

vodenog balasta (NN 55/07)vodenog balasta (NN 55/07)� svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta,

koji uplovljava u luke u RH, mora imati na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom, a svi tankeri od 150 BT ili veći, te svi drugi brodovi od 300 BT ili veći, a koji dolaze iz inozemstva, moraju nadležnoj lučkoj kapetaniji prijaviti količine i porijeklo vodenog balasta na brodu

� u cilju provjere sastava vodenog balasta inspektor može zatražiti od ovlaštene ustanove odnosno ovlaštenog laboratorija uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta koji se namjerava ispustiti u more

� zabranjeno je ispuštanje u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i ZERP-u vodenog balasta s plovnih i plutajućih objekata ako sadrži mikroorganizme navedene u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovog pravilnika, a koje su odredili eminentni hrvatski znanstvenici

� predviđeno je da nakon 2016. godine brodovi zadovolje standarde pročišćavanja balastnih voda kako bi se postigao stupanj kvalitete balastnih voda zacrtan Konvencijom, a do tog roka izmjena balastnih voda može se obavljati na udaljenosti 200 nautičkih milja od obale i dubini od 200 metara, iznimno 50 Nm, dubini od 200 m

� Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka predstavilo je mjere za zaštitu Jadranskog mora od onečišćenja balastnim vodama. Isto tako, najavljeno da će se od IMO) zatražiti proglašenje Jadranskog mora 'posebno osjetljivim područjem', ali i zatražiti potpunu zabranu izmjena balastnih voda u Jadranu.

Bujanje zraBujanje zraččnog prometa nog prometa

ugrougrožžava okoliava okolišš� Stručnjaci tvrde da će se,

ako i dalje bude rastao broj putnika u zračnom prometu, ciljevi vlada zemalja EU moći ispuniti samo ako se svede na nulu potrošnja fosilnih goriva, poput automobilskog goriva ili ogrjeva u domaćinstvu. S obzirom na porast broja putnika u zračnom prometu morat će se potrošiti mnogo više avionskog goriva koje više šteti okolišu od drugih vrsta goriva jer se ispušta visoko u atmosferi.

ZrakoploviZrakoplovi

� Zrakoplovi uzrokuju buku takvih razmjera da snižavaju kvalitetu življenja u blizini zrakoplovnih luka.

� Srazmjerno potrošnji goriva zrakoplovi tijekom leta izbacuju otpadne plinove i time uzrokuju oblačnost, ugrožavanje ozonskog sloja i druge negativne posljedice.

� Intenzivan razvoj zračnog prometa je u nekim područjima doveo do opterećenja okoline do gornjih podnošljivih granica. Glede aerozagađenja najveća jepolucija prvih deset minuta kod polijetanja i kod slijetanja zrakoplova. Udio civilnog zračnog prometa u odnosu na sve druge izvore procjenjuje se na oko 1%.

Osim ovog direktnog zagađenja avionski promet ima

dva globalna i pogubna efekta: utječe na smanjenje

ozonskog omotača oko Zemlje i time direktno povećava količinu i energiju sunčeve insolacije naročito UV spektra koji ima kancerogeno djelovanje na kožu čovjeka. Indirektni učinak je povećanje globalne

� radijacije na populaciji ispod ruta avionskih linija(gdje je i objektivno zabilježena viša učestalost malignoma koji ovise o sunčevoj radijaciji).

� Buka kao drugi značajni vid onečišćenja sa podvostručenjem broja putnika svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Način na koji zračne luke saniraju problem buke je taj da određeni zrakoplovi koji stvaraju više buke od ostalih polijeću i slijeću u zračnu luku sa one strane piste koja je udaljenija od naselja. Opasnost po okolinu od vojnih aviona koji prevoze nuklearno oružje, kemikalije ili biološka oružja nije potrebno posebno isticati.

ŽŽeljeznieljezniččki prometki promet� Utjecaj željezničkog prometa na stanje okoliša

manjeg je intenziteta od cestovnog prometa.� Željeznički promet zauzima manje prostora, stvara

manje buke, a ista količina tereta prevezena željeznicom u odnosu na cestovni promet prosječno troši četiri puta manje energije, što znači znatno manje onečišćenje zraka.

� Željeznički promet štedi energiju i to je najveći doprinos željeznice zaštiti okoliša

� Željeznički promet je gospodarski isplativiji i ekološki prihvatljiviji ukoliko se koristi električnom vučom vlakova.

� Za prijevoz se masovnih tereta željeznicom utroši gotovo četiri puta manje energije nego kad se ti tereti prevoze kamionima. Još su veće razlike u prijevozu osoba jer se u željezničkom prometu troši za istu udaljenost trećina energije putničkih zrakoplova odnosno šestina energije osobnih automobila.

� Uštede su posljedica velike mase vlakova, izbjegavanja čestog zaustavljanja i pokretanja te smanjenom utrošku goriva pri održavanju optimalne brzine.

� Hrvatske željeznice pridaju veliku pozornost ispitivanju kvalitete otpadnih voda u kolodvorima, praonicama vozila, spremištima lokomotiva, radionicama i drugim tehnološkim jedinicama te kontroli ispravnosti uređaja za pročišćavanje. Pažljivo se analiziraju sva moguća onečišćenja podzemnih i nadzemnih voda uzrokovana željezničkim prometom.

� Rijetko je spominjana prednost željezničkog prometa u manjem trošenju prostora.

� Za gradnju željezničke pruge i prateće infrastrukture potrebno je mnogo manje prostora nego za gradnju ceste ili zračne luke istoga prometnog kapaciteta.

Odnos emisije Odnos emisije šštetnih plinova tetnih plinova prema granama prometa prema granama prometa Emisija Emisija šštetnih plinovatetnih plinova

Putnički prijevoz Teretni prijevoz

(g/osoba/km) (g/tona tereta/km)

Grana prometa CO2 NOx CO2 NOx

� Željeznički 3,00 0,01 2,80 0,01

� Cestovni 87,00 0,48 53,00 0,70

� Zračni 243,00 1,63 - -

Promet i zaštita okoliša

� Bijelom knjigom o prometu iz 2001. godine Europska komisija je kao prioritet istaknula održivi razvoj prometa.

� Pažnja se pritom sve više posvećuje promoviranju za okoliš prihvatljivijih načina prometa.

� I u putničkom i teretnom prometu dolazi do nerazmjernog korištenja pojedinih oblika prometa.

� Cestovni promet zauzima 79 % putničkog prometa, željeznički 6 %, a zračni 5 %.

� Preusmjeravanje roba i putnika s cesta na, za okoliš prihvatljivije oblike prijevoza, (poput željeznice) bit će ključnim čimbenikom u politici održivoga prometa. Još jedan čimbenik bit će sposobnost integriranja različitih načina prijevoza kombiniranjem elemenata cesta-željeznica, more-željeznica i željeznica-zrak

� Mjere za održivi razvoj prometa potiču uporabu alternativnih goriva te plaćanje za uzrokovano onečišćenje jer prometna sredstva (uglavnom cestovna vozila) emitiraju 28 % ugljik dioksida, glavnog stakleničkog plina. U zračnom prometu novim propisima radi se na smanjenju buke i emisija koje uzrokuju zrakoplovi te isključenje tipova posebno bučnih zrakoplova iz prometa.

� Prema statistikama Europske komisije dnevne prometne gužve zahvaćaju 10 % ili 7500 km autocesta u Europskoj uniji, dok na 16 najvećih aerodroma u EU-u 30 % letova kasni više od 15 minuta