OSNOVE FITOMEDICINEOSNOVE FITOMEDICINE

DIO DIO –– ZOOLOGIJA ZOOLOGIJA --

VJEŽBEVJEŽBE

ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJUIII PAVILJON

prof. dr. sc. Renata BažokAntonela Kozina, dipl. ing.

Osnovne razlike izmeñu kukaca i grinja

KUKCI

PROGNATAN POLOŽAJ GLAVE

Usni otvor naprijed, čelo prema gore (Isoptera, Coloeoptera)

HIPOGNATAN POLOŽAJ GLAVE

Usni otvor okrenut dolje, ali koso prema prsima(Blattodea, Hemiptera: Homoptera i Heteroptera)

ORTOGNATAN POLOŽAJ GLAVE

Usni otvor okrenut prema dolje,a čelo prema naprijed (Orthoptera)

TICALATICALA

NITASTA TICALA

PILASTA TICALA

JEDNOSTRUKO ČEŠLJASTA TICALA

DVOSTRUKO ČEŠLJASTA TICALA

NEPRAVILNO ČEŠLJASTA

PERASTA TICALA

LISTASTA TICALA

KIJAČASTA TICALA

KOLJENASTO – KIJAČASTATICALA

KRATKO TICALO S JEDNIMODEBLJALIM ČLANKOM

ZASTAVICE

USNI ORGAN ZA GRIZENJE I ŽVAKANJEUSNI ORGAN ZA GRIZENJE I ŽVAKANJE

Orthopteroida, Coleopteroida

USNI ORGAN ZA GRIZENJE I SISANJEUSNI ORGAN ZA GRIZENJE I SISANJE

Apis mellifera L.

USNI ORGAN ZA LIZANJE I SISANJEUSNI ORGAN ZA LIZANJE I SISANJE

Lepidoptera

Muscidae

USNI ORGAN ZA BODENJE I SISANJEUSNI ORGAN ZA BODENJE I SISANJE

Heteroptera

Culicidae

PRSIŠTE (THORAX)

NOGENOGE

Dodaci - arolium, empodium, pulvilli -omogućujubolje prijanjanje, odnosno hodanje po glatkim površinama

arolium

empodium

arolium

pulvilli

Za hodanje (leptir)

Za trčanje (trčak)

Za skakanje – a) buhab) skakavac

Za kopanje (rovac)

Noge sabiralice (pčela)

Noge za plivanje i veslanje

Vodeni kornjašVodena stjenica

Noge grabilice (bogomoljka)

Noge čistilice (pčele, leptiri)

KRILA (ALAE)KRILA (ALAE)

Krila vretenaca (Odonata)

Krila opnokrilaca (Hymenoptera)

Krila jednakokrilaca (Homoptera)

Krila dvokrilaca (Diptera)

Krila kornjaša (Coleoptera)

Krila stjenica (Heteroptera)

Krila skakavaca (Orthoptera)

Krila resičara (Thysanoptera)

Krila leptira (Lepidoptera)

ZADAK (ABDOMEN)ZADAK (ABDOMEN)

gonopodi

leglica (ovipozitor)

gonapophysae – zeleni konjic

KOŽNI (INTEGUMENTNI) SUSTAVKOŽNI (INTEGUMENTNI) SUSTAV

ENDOCUTICULA

EXOCUTICULA EPICUTICULA

KUTIK

ULA

EPIDERMA BAZALNA MEMBRANA

KUTIK

ULA

POZNAVANJE STRUKTURE KOŽE

OD VELIKE JE OD VELIKE JE

PRAKTIČNE VAŽNOSTI !!!

PIGMENTNE POTJEČU OD MELANINA,

KAROTENOIDA, PTERINA, OMOKROMA…

OBOJENOST KUKCIMA MOGU DATI I IZRASLINE NA KOŽI (ljuščice leptira), DLAČICE KOD BUMBARA I PČELA

MODRA BOJA MUŽJAKA ZBOG VOŠTANE PREVLAKE

UTJECAJ OKOLINE NA BOJU TIJELA KUKCA

ZAŠTITNA ILI FILAKTIČKA OBOJENOST

KUKCI KOJI ŽIVE NA KORI DRVEĆA ČESTO SU KUKCI KOJI ŽIVE NA KORI DRVEĆA ČESTO SU SMEĐI, A I OBLIKOM SU SLIČNI GRANČICAMASMEĐI, A I OBLIKOM SU SLIČNI GRANČICAMA

SEMATOFILAKTIČKA OBOJENOST (KOMBINACIJE CRVENE, ŽUTE I CRNE BOJE)

STAKLOKRILKASTAKLOKRILKA

SYRPHYDAESYRPHYDAE

DLAKE, ČEKINJE I LJUŠČICEneprave dlake (microtrichia, chaetoidae)

BRADAVICE, BODLJE, LJUSKICE

NITASTE, PERASTE,

prave dlake(macrotrichia, setae)

NITASTE, PERASTE,KIJAČASTE,GRANATE, PILASTE,NAZUBLJENE, SMOTANE

ČVRSTE DLAKE - ČEKINJE

POSEBAN OBLIK DLAKA – LJUŠČICE ILI SQUAMAE

POSEBNE TVOREVINE NA KOŽI

ORGANI ZA GLASANJE

Kukci se mogu glasati i pokretanjem pojedinih dijelova tijela (brzo pokretanje krila, naglo strujanje

zraka kroz dušnice ili ždrijelo)

GLASANJE – ZASTRAŠIVANJE NEPRIJATELJA

UPOZORENJE NA OPREZ

PRIVLAČENJE SEKSUALNOG PARTNERA

Kožne (ekskretorne) žlijezde

jednostanične i mnogostanične žlijezde

OBLICI: GROZDASTE, CJEVASTE

PREMA VRSTI IZLUČINA MOGU BITI:

1. MANDIBULARNE ILI GORNJOČELJUSNE

2. MAKSILARNE ILI DONJOČELJUSNE

3. LABIJALNE ILI DONJOUSNENE

- IZLUČIVANJE SLINE KOJA OMEKŠAVA I DJELOMIČNO RAZGRAĐUJE HRANU

- U KUKACA KOJI SIŠU, SLINA DJELUJE ANTIKOAGULACIJSKI

- U NEKIH STJENICA SLINA DJELUJE OTROVNO – UBIJANJE PLIJENA

VOŠTANE ŽLIJEZDE

HYMENOPTERA I HOMOPTERA

(pčela medarica) (lisne uši, štitaste uši,…)

Voštane žlijezde štitaste uši

Otvori voštanih žlijezda ličinke smrekove uši

HOMOPTERA – COCCOIDEA - U OBLIKU VOŠTANIH ŠTITIĆA

JABUČNA KRVAVA UŠ

CERCOPIDAE – pjenuša – pjenasti omotač – vosak se miješa sa izlučinama Malpigijevih cijevi

IZLUČIVANJE VOSKA U OBLIKU VOŠTANIHPLOČICA (HYMENOPTERA)

VERSONOVE ŽLIJEZDE

izlučuju egzuvijalnu tekućinu kojaispunjava prostor izmeñu kutikule iepiderme, te olakšava presvlačenje ličinkiepiderme, te olakšava presvlačenje ličinki

OTROVNE ŽLIJEZDE

Izlučuju tvari koje u čovjeka i životinja uzrokujurazličite pojave trovanja.

Dobro razvijene kod ACULEATA (žalčari).Dobro razvijene kod ACULEATA (žalčari).

Njihovi kiseli sekreti ulijevaju se u rezervoar te preko žalca u žrtvu.

Otrovne dlake gusjenice gubara

Mjehurasta proširenja otrovnih dlaka

LYMANTRIA DISPAR

THAUMATOPOEA PROCESSIONEA

TVARI NEUGODNOG MIRISA – SMRDLJIVE

ŽLIJEZDE

SLUŽE ZA ORIJENTACIJU

TVARI UGODNA MIRISA –MIRISNE ŽLIJEZDE

TVARI UGODNA MIRISA –MIRISNE ŽLIJEZDE

MRAVI I PČELE – ZA MRAVI I PČELE – ZA

MIRISNE ŽLIJEZDEMIRISNE ŽLIJEZDE

SLUŽE ZA ORIJENTACIJU I OKUPLJANJE U VEĆE

GRUPE

PRIGODOM MIGRACIJE I ZA ODBIJANJE NEPRIJATELJA

MRAVI I PČELE – ZA PROSTORNU ORIJENTACIJU

I ZA SEKSUALNO PRIVLAČENJE

MRAVI I PČELE – ZA PROSTORNU ORIJENTACIJU

I ZA SEKSUALNO PRIVLAČENJE

OLAKŠANO PRONALAŽENJE MJESTA ISHRANE (pčele)

OLAKŠANO PRONALAŽENJE MJESTA ISHRANE (pčele)

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KUKACAANATOMIJA I FIZIOLOGIJA KUKACA

PROBAVNI (DIGESTIVNI) SUSTAVPROBAVNI (DIGESTIVNI) SUSTAV

Graña dišnoga sustava

-pasivno disanje (difuzija)

-aktivno disanje (ventilacija)

Graña optjecajnog sustava

Srce (cor) smješteno je s leñne strane zatka u perikardijalnom sinusu.

Ono može biti sastavljeno od jedne ili devet klijetki, koje su odijeljene zaliscima. zaliscima.

Svaka klijetka sa strane ima jedan par otvora, ostija, koji su zatvoreni zaliscima.

Aorta je prednji uži dio krvne žile, koji ide od srca kroz prsa do glave i tu se otvara.

hemolimfa (haemolympha)

bezbojne krvne stanice (haemocyti)

bijele krvne stanice (leucocyti)

važne su u procesu histolize ili razgradnje vlastitih organa i tkivavlastitih organa i tkiva

prenosi hranjive tvari do svih tkiva i organa, a istovremeno preuzima produkte metabolizma i ostale

tvari štetne za razvoj kukca

obrambena zadaća, koja se očituje u refleksnom krvarenju

Hormonalni (endokrini) sustav

Moždani (aktivacijski) hormonMoždani (aktivacijski) hormon

ima utjecaj na sve važnije životne funkcije tijekom razvoja kukaca

zaustavlja preobrazbu

u odraslog kukca

zaustavlja preobrazbu

u odraslog kukcau odraslog kukcau odraslog kukca

Hormon presvlačenja, ekdison (ecdyson)Hormon presvlačenja, ekdison (ecdyson)

Živčani sustav

Centralno živčevlje

Simpatičko živčevlje

Periferno živčevlje

1 ILI NEKOLIKO OSJETNIH STANICA OSJETNIM DLAČICAMA,ČETINAMA ILI OSJETNIM ČUNJIĆIMA SREDIŠNJI

ŽIVČANI SUSTAV

OSJETNE DLAKE I ČUNJIĆI RAZLIČITOG SU OBLIKA

Osjetila za miris

kod nekih na

stopalima

oko usta

po usnim organima i u

ustima

Osjetila za okus

stopalima (muhe, leptiri)

SLUŠNI ORGANI

1. JOHNSTONOV SLUŠNI ORGAN1. JOHNSTONOV SLUŠNI ORGAN

2. HORDOTONALNI SLUŠNI ORGAN2. HORDOTONALNI SLUŠNI ORGAN2. HORDOTONALNI SLUŠNI ORGAN2. HORDOTONALNI SLUŠNI ORGAN

3. TIMPANALNI SLUŠNI ORGAN3. TIMPANALNI SLUŠNI ORGAN

ORGANI ZA VID

1. JEDNOSTAVNE 1. JEDNOSTAVNE OČI OČI –– OCELLAEOCELLAE

ocelama kukci ne vide sliku predmeta negosamo razlikuju jakost svijetla

od 1 do 7 pari

2. LATERALNE OČI –STEMMATA

kukci razlikuju jednostavne oblike i bojepredmeta, polariziranu i nepolariziranu svjetlost,

pokrete

3. SLOŽENE ILI SASTAVLJENE OČI –FACETIRANE, MREŽASTE

-sastavljeni su od plodila (gonada) u kojima sestvaraju spolne stanice,od izvodnih cijevi (gonodukta) koje spolneod izvodnih cijevi (gonodukta) koje spolneprodukte izvode iz tijela kukaca, te odkopulacijskog organa i žlijezdanih dodataka