ORGANIZACIJA 1. predavanje OSNOVE ORGANIZACIJEOSNOVE ORGANIZACIJE starogrki organon (orue,alat,glazbeniinstrument...) u Aristotelovoj filozofiji organon oznaava unutarnju povezanost

organizirati (slagati, dovoditi u red, ustrojavati, regulirati) organizacija(rezultat procesa organiziranja, a moe znaiti i ustroj, poredak) organiziran

Organizacija je drutveni dogovor za postizanje zajednikih ciljeva koji nadzire vlastito izvoenje i ima granice spram okoline.

Organizacija grupa ljudi koji zajedno rade i surauju kako bi postigli zajednike ciljeve, organizacije postiu ono to pojedinac nikad ne bi mogao realizirati sam

organizacija u irem smislu(svaki oblik udruivanja radi ostvarivanja bilo kojih zajednikih ciljeva) i organizacija u uem smislu(udruivanje ljudi radi postizanja gospodarskih ciljeva)

organizacija rada svjesna ovjekova djelatnost kojom se usklauju svi imbenici (materijalni i osobni) proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultataznanjeinformacijapoduzetniki talent

sredstva za rad trajna imovina (zemlja, zgrade, oprema, ) predmeti rada (sirovine i materijali, ) ljudski rad

Organizacija se koristi za oznaavanje razliitih stvari i aktivnosti: moe se primijeniti u institucijskom smislukada se eli identificirati poduzee (Apple, Podravka..) moe se promatrati kao proces(organizacija razliitih aktivnosti:nastava,utakmice,koncerti.) moe se promatrati kao rezultat procesa organiziranja (dobro ili loe organiziran dogaaj)

Sastavnice organizacije - ljudi,djelatnost,pravila,ciljevi,ustroj,resursi,prostor i vrijeme

PODUZEE I NJEGOVA SVRHA najvanija svrha poduzea je upravo ekonomska poduzee,kao jedini drutveni sustav koji ima takvu svrhu, mora u svakoj odluci i akciji stavljati ekonomsku djelotvornost na prvo mjesto:

Ekonomski je entitet skupina razvijajuih sposobnosti kojima se dinamiki upravlja sa svrhom stvaranja profita. Mehanizam potrage za rentama. Socijalni entitet u kojem se ispreplie itav niz razliitih dimenzija. Svojevrsna je mrea meuovisnih ljudi,organizacija i interesa.

MENADERSKI KAPITALIZAM: disperzija vlasnitva, upotreba irokog spektra nevlasnikih instrumenata financiranja (zadrana dobit,obveznice,derivati) i rast vanosti drutvene odgovornosti slabili su poziciju vlasnika tj.dioniara istovremeno osnaujui poziciju menadmenta menaderski kapitalizam temeljio se na naputanju shvaanja uloge menadera kao zastupnika iskljuivo interesa dioniara te prihvaanju definicije menadera kao zastupnika interesa poduzea kao zasebnog entiteta ija egzistencija nije usko vezana za vlasnike dionica

menaderi imaju zadau upravljati poduzeima i o njihovu radu ovisi uspjeh i opstanak poduzea:utvruju ciljeve i strategiju,organiziraju i usmjeravaju resurse prema najboljim rezultatima,organiziraju rad i procese proizvodnje,odgovorni su za ostvarivanje rezultata organizacije ili nekog njezinog dijela

Krucijalni postulat nema razloga da se interesi vlasnika stavljaju ispred interesa drugih interesno-utjecajnih skupina

prava vlasnika su ograniena postaju i relevantni s aspekta preuzimanja rizika i financijske funkcije

U poduzeu se isprepliu razni ciljeviekonomski i neekonomski menaderi su zastupnici (cijelog) poduzea, a ne samo interesa dioniara od menadera se oekuje da balansiraju interese javnosti i dioniara, kreditora, zaposlenika i dr.

Osnovni ciljevi poduzea: maksimizacija prihoda od prodaje pri minimalno prihvatljivim razinama profita; maksimizacija rasta poduzea; maksimizacija ivotnih prihoda menadera poduzea

ovakav pristup promatranju poduzea doveo je do situacije u kojoj su menaderi upravljali poduzeima po naelu zadri i reinvestiraj; rast i irenje su bili primarni ciljevi; dividende su promatrane, iz perspektive menadera, kao potpuna teta jer je novac naputao poduzee; preuzimanja su postala atraktivan nain poveanja korporativnog bogatstva (diversifikacija)

Vlasniki pokret: neefikasnost konglomeratskih diversifikacija i rast vanosti institucionalnih investitora (mirovinskifondovi, osiguravajua drutva.) doveo je do pojave vlasnikog pokreta

proponenti vlasnikog pokreta istiu kako se uspjeh poduzea iskljuivo mjeri ekonomskim veliinama: ekonomskim profitima, trinom vrijednou dionica i isplaenim dividendama. prema njima kljuni cilj poduzea je maksimiziranje bogatstva dioniara maksimizacija vlasnikog prinosa dat e najbolje rezultate ne samo za dioniare nego i ekonomiju u cjelini, a interesi svih interesno-utjecajnih skupina najbolje se zadovoljavaju ako poduzee svoje poslovanje temelji na maksimizaciji vlasnikih prinosa. kao imatelji dionica ili udjela vlasnici nemaju pravo na unaprijed zajamene prinose dok drugi stakeholderi to imaju (menaderi i radnici, dobavljai, kupci, kreditori) takva se pozicija definira kao rizinija u usporedbi s drugim stakeholderima zato bi vlasnici imali povlateni poloaj u poduzeu sa spekta ostvarivanja njihovih ciljeva?( Mnogi dioniari dionice kupuju iz pekulativnih razloga..)

ako je efikasnost ratio ekonomskog ponaanja, onda je uloga vlasnika u upravljanju poduzeem nezaobilazna - vlasnici imaju interes da se resursi poduzea alociraju na najbolji mogui nain s ciljem da rezidual bude to vei nobelovac Milton Friedman naglaava kako je prva i jedina obveza menadera djelovanje na takav nain da se maksimizira financijska stopa povrata na vlasniki kapital menaderi su pravni zastupnici imovine dioniara te su odgovorni za osiguravanje ekonomske efikasnosti poduzea, ali i za lou uporabu, tetu i razaranje imovine dioniara

STAKEHOLDERSKA ORIJENTACIJA: poduzee ne postoji iskljuivo zbog poveanja ili maksimizacije bogatstva njihovih vlasnika. poduzee nije instrument iskljuivo dioniara, nego svih onih koji dobavljaju resurse za potrebne za njegovo normalno funkcioniranje te ne daju dioniarima za pravo da svoje interese pretpostavljaju interesima drugih stakeholdera. poduzee je drutvena institucija, poseban entiet koji ima drutvenu vanost i ivot neovisan o svojim vlasnicima svojim poslovanjem poduzee treba zadovoljiti interese razliitih interesno-utjecajnih skupina: mora osigurati profit i ekonomski rast (za dioniare), ispuniti oekivanja potroaa kao i diferentne interese zaposlenika te etike ciljeve i ciljeve zatite okolia poduzee treba promatrati kao zajednicu koja je stvorena sa zajednikom svrhom, a ne kao imovinu trenutnih imatelja njegovih dionica dioniari posjeduju dionice, ali prema proponentima stakeholderskog pristupa,nisu vlasnici poduzea u stvarnom smislu niti jednina interesno-utjecajna skupina vitalna za egzistenciju i uspjeh poduzea

Suvremeno poduzee: puno vie nego sredstvo svojih vlasnika za stvaranje bogatstva svrha poduzea se treba promatrati kao maksimiziranje njegove sposobnosti stvaranja bogatstva poduzee stvara vrijednost: ako nudi proizvode i usluge koji kupcima vrijede vie nego to ih plaaju, ako prui mogunost radnicima da budu produktivniji na svom poslu nego u nekom drugom raspoloivom zaposlenju, ako osigura dugorone profite svojim investitorima koji su vei i sigurniji nego to bi ih oni ostvarili ulaganjem u alternativne aktivnosti takva skupna vrijednost za kupce, radnike i dobavljae kapitala stvara bogatstvo ali samo ako je vea od trokova i tete od trokova koje stvara u okolini (oneienja i sl.).

ORGANIZACIJA OMOGUAVA DA LJUDI ZAJEDNIKI: poveaju specijalizaciju i podjelu rada koriste prednosti ekonomije opsega i obujma upravljaju svojom okolinom tede na transakcijskim trokovima nametnu mo i kontrolu to uveava vrijednosti koje organizacija stvara

ORGANIZACIJSKI CILJEVI: cilj je ono emu teimo i to elimo postii udruivanjem i zajednikim organizacijskim djelovanjem ciljevi moraju biti: specific odreeni measurable mjerljivi achievable / attainable dostini uz normalne napore realistic realni, objektivni timely /tangible vremenski odreeni, opipljivi

VANIJA NAELA ORGANIZACIJE:

podjela rada i specijalizacija ralamba cjelokupnog zadatka radi poveanja radnih uinaka skupina i pojedinaca povezivanje proizvodnih initelja njihovo povezivanje i usklaivanje kao i usklaivanje unutar svakog imbenika posebno koordinacija uspostava veza i odnosa unutar organizacije i pojedinih imbenika dobrovoljnost ukljuivanja poiva na usklaenosti interesa pojedinaca i cjeline standardizacija pronalaenje optimalnih rjeenja (best practice) koja se propisuju kao tehniko-ekonomski propisi ili standardi meunarodni standardi, zakonski standardi, interni organizacijski standardi (specifikacije) tipizacija selekcija i redukcija standardiziranih proizvoda na minimalan broj proizvoda (tipova) koji svojim svojstvima zadovoljavaju odreen raspon potreba. racionalizacija uklanjanje tetnih razmaka i hodova uz optimalno iskoritavanje resursa

Organizacijske vrste nain organiziranja, s razliitim ciljevima, u razliitim podrujima i kroz razliito vrijeme

PITANJA:

Pojam organizacije!

Sastavnice organizacije!

Menaderski kapitalizam!

Vlasniki pokret!

Stakeholderska orijentacija!

Suvremeno poduzee!

Ciljevi organizacije!

Vanija naela organizacije!

Razlika izmeu standardizacije i tipizacije!

Organizacijske vrste!

6