ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICIPATRONANA SLUBA U SUVREMENOM ZDRAVSTVU

POVJEST RAZVOJA SESTRINSTVA I PATRONANE DJELATNOSTIU naoj zemlji: 1921. Zagreb

1930. Lujza Wagner Janovi osniva Sredite za socijalno medicinski rad sestra (polivalentne sestre)1933. Sestre preuzimaju dunost socijalnih djelatnika (mortalitet dojenadi smanjen sa 150% na 105%, briga o bolesnicima i neudanim majkama)1935. Sistematski i zdravstveni odgoj (higijensko-domainski teajevi, teajevi majka i dijete, njega bolesnika u kui)

POVJEST RAZVOJA SESTRINSTVA I PATRONANE DJELATNOSTI1947. Rajonski narodni odbori1952. Domovi zdravlja: monovalentana sestra u dispanzerima1961. U timu lijenika ope medicine1983. Samostalan rad

DEFINICIJE ZDRAVSTVENE NJEGE I SESTRINSTVAZdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje ovjekovih reakcija na stvarne i potencijalne zdravstvene probleme (American Nurses Association, 1980.)

Medicinska sestra je osoba koja je educirana i osposobljena za izvravanje viskosloenih i odgovornih funkcija i ovlatena je da ih obavlja (Meunarodna organizacija rada, 1977).

Medicinska sestra je ovlatena da: (prema Meunarodnom savjetu medicinskih sestara)

Obavlja sve zadatke ope sestrinske djelatnosti (unaprjeenje zdravlja, prevenciju bolesti i njegu tjelesno i duevno oboljelih ili onesposobljenih ljudi svih uzrasta) u zdravstvenim ustanovama i zajedniciObavlja zdravstveno odgojne aktivnostiDjeluje kao ravnopravan lan zdravstvenog timaBude ukljuena u istraivanja

Patronana sestrinska skrb je djelatnost medicinskih sestara koja se odvija u obitelji i zajednici uz maksimalno sudjelovanje i uee korisnika

Glavni ciljevi sestrinske skrbi: Promicanje zdravlja i spreavanje bolesti Vraanje zdravlja(ozdravljenje i oporavak) i pomo bolesnim Pomo pri ublaavanju patnji u stanjima tekih i neizljeivih bolesti

ZADACI I OVLASTI PATRONANE MEDICINSKE SESTRE Procjenjuje tjelesne, psiholoke, socijalne i duhovne potrebe pojedinca, obitelji i zajednice i ima stalan uvid u njihovo zdravstveno stanje, rast i razvoj te socijalne i ekonomske prilike

Uoava rizine i zatitne initelje koji utjeu na tjelesno, socijalno i psihiko blagostanje; prihvaa i uzima u obzir utjecaj kulturnih, socijalnih, ekonomskih, politikih, okolinih i drugih initelje na zdravlje i zatitu zdravlja te pojavu bolesti

ZADACI I OVLASTIUtvruje potrebe za zdravstvenom njegom pojedinca, obitelji, zajednicePlanira, provodi i vrednuje provoenje zdravstvene njegePronalazi bolesne, nemone ugroene i pomae njihovom zbrinjavanjuUtvruje zdravstveno odgojne potrebe i na osnovu njih provodi odgoj i obrazovanje za zdravlje

ZADACI I OVLASTIUtvruje potrebe za njegom bolesnih u kui, izrauje plan i vrednuje rad osoblja koje je ukljueno na provoenje plana

Aktivira bolesnika i lanove obitelji za preuzimanje brige o sebi ili oboljelom lanu u zavisnosti od raspoloivih snaga i mogunosti

Potie organiziranje samozatitnih grupa i ako je potrebno pomae u njihovu radu

ZADACI I OVLASTIRazvija i odrava komunikaciju izmeu korisnika i djelatnika zdravstva, prosvjetne, socijalne i drugih slubi i ukazuje im an otkrivene probleme

Zagovara interese korisnika

Sudjeluje u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi medicinskih sestara te u obrazovanju pripravnika

SMJERNICE ZA RAZVOJ PATRONANE SESTRINSKE SKRBI Profesionalnost odreena usvojenim standardima rada

Cjeloviti pristup u zbrinjavanju korisnika skrbi

Obiteljsko zbrinjavanje i usmjerenost na zajednicu

Preventivno djelovanje

SMJERNICE ZA RAZVOJ PATRONANE SESTRINSKE SKRBI Primjena sustavnog, loginog rjeavanja problema kroz proces sestrinske skrbi

Partnerski odnos

Multidisciplinarni pristup

Sestra zagovornik i zastupnik interesa korisnika

SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAOsobine pomagaa

Empatija (sposobnost uivljavanja)DosljednostIskrenosttovanje drugih ljudiRazumijevanjeUvaavanje i prihvaanjeBriga za drugeSposobnost odravanja dobrih odnosa

SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAProfesionalnost

Dvije su glavne odrednice profesije:

Primjena metoda rada koje se temelje na znanju i naelima, a ne na iskustvenim postupcima ili jednostavnim rutinskim vjetinama

Mora postojati kodeks etike koji obvezuje lanove profesije na neke drutvene vrijednosti

SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAStandardi rada

Osnovni standardi profesije su:

Opis poslova i ciljeva te utvreni mehanizmi kontroleOdreen minimum obrazovanja za izvravanje istihSredstva rada

SESTRA - PROFESIONALNI POMAGAStandardi rada

Jedinstvena dokumentacijaNormativi radaPokazatelji i nain praenja kvalitete radaPlan razvoja slube, plan usavravanja sestara

CJELOVITI PRISTUP I ZBRINJAVANJECjelovitost ljudskog bia

Fiziki Emocionalni

Duhovni Socijalni

Elementi(aspekti) cjelovitosti ljudskog bia. U prepoznavanju i zadovoljavanju potreba sestra mora voditi rauna o svim elementima.

OBITELJSKO ZBRINJAVANJE USMJERENOST NA ZAJEDNICUObitelj je imbenik svekolike potpore(tjelesne, emocionalne, socijalne)Moe biti i uzroni faktor nastanka bolesti, poremeajaProcjena obiteljske situacije od velike vanosti u planiranju zdravstvene njegeVanost suradnje s ostalim slubama u zajednici (zdravstvenim, socijalnim, prosvjetnim, grupama korisnika i dr.) ukljuuje patronanu slubu u rjeavanje problema zajednice

PREVENTIVNO DJELOVANJE

Glavni cilj sestrinske skrbi su unaprjeenje, zatita i uvanje zdravlja, spreavanje bolesti te pomo u osiguranju kvalitete ivljenja.

Primarna prevencija

U zdravoj populaciji s ciljem spreavanja nastanka bolesti eli se postii pozitivno zdravstveno ponaanje, pozitivni stavovi prema zdravlju i odgovornost

PREVENTIVNO DJELOVANJESekundarna prevencija

Provodi se svakodnevnim prikupljanjem i analizom podataka sestrinske anamneze i procjenom zdravstvenog statusa korisnika i obiteljiUpuivanje na lijenike preglede svih osoba s rizikomPruanje pomoi u trajnom lijeenju i kontroli zdravlja Sudjeluje u spreavanju nastanka komplikacija, invalidnosti, smrti

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA TRUDNICA

Upute o nainu prehraneUpute o o opim higijenskim uvjetima i osobnoj higijeniUpute o prevenciji psihofizikih traumaKontrola krvnog tlaka

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA TRUDNICA

Kontrola provoenja terapijskih i dijetetskih mjeraPriprema trudnice za porod i dolazak novoroeneta u kuuPriprema trudnice za dojenje novoroenetaUvid u socijalno gospodarsko stanje obitelji

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA BABINJAA I NOVOROENADI

Upute o:PrehraniHigijeniPsihofizikim aktivnostimaPrevencija komplikacija (tromboze, mastitisa, kontrola meice i lohija)Rad na promicanju dojenjaPravilno postavljanje djeteta na prsa

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA BABINJAA I NOVOROENADI

Praenje psihofizikih promjena nakon porodaSveobuhvatan pregled novoroeneta (refleksi, turgor i boja koe, upljine, fontanele, kukovi, stopala)Toaleta pupkaSveobuhvatna poduka o higijeni novoroeneta (ortopedsko povijanje, kupanje itd.)Rano otkrivanje anomalija i uroenih greakaPreporuka prirodne prehrane

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA DOJENADI

Sistematsko praenje rasta i razvojaRano uoavanje poremeajaKontrola njege dojenetaPrevencija nastanka cirkularnog karijesaKontrola cijepljenja

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA MALE DJECE

Praenje rasta i razvojaKontrola prehraneUoavanje pothranjenosti i pretilostiPrevencija ozljedaUsvajanje higijenskih navika

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA KRONINO BOLESNE DJECE

Savjeti u vezi potrebnih mjera lijeenja i njegeKontrola primjene lijenikovih uputaDemonstracija njege djeteta

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA KRONINIH BOLESNKA

Upute i demonstracije odreenih postupaka samokontrolePrevencija komplikacija osnovne kronine bolestiZdravstveno prosvjeivanje cijele obitelji u cilju odranja postojeih ili razvijanja novih funkcionalnih sposobnosti teko pokretnih i nepokretnih bolesnikaProcjenjivanje potrebe za obavljanjem njege u kui

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA KRONINIH BOLESNKA

Procjenjivanje zdravstveno i socijalno gospodarskog stanja bolesnikaSudjelovanje u uspostavi komunikacije i suradnje izmeu bolesnika i izvanzdravstvenih slubi i organizacijaUpuivanje bolesnika u klubove i druge postojee udruge bolesnika s istim zdravstvenim problemima

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA STARIJIH OSOBA

Otkrivanje zaputenih sluajeva i prijava nadlenom lijeniku i socijalnim slubama

OSNOVNE PREVENTIVNE MJEREPATRONANA ZATITA INVALIDA

Zdravstveno odgojni rad s invalidom i lanovima obiteljiProvoenje mjera samozbrinjavanja i suzatitnih mjeraPomo u razvoju novih funkcionalnih sposobnostiUtvrivanje potrebe nadzora nad provoenjem kune njegePruanje psiholoke pomoi i upute o moguoj radnoj terapiji; sudjelovanje u povezivanju s udrugama invalida

PROCES SESTRINSKE SKRBI Profesionalno djelovanje iskljuuje rutinuIndividualizirani pristup i sustavan slijed radnji garancija su na znaju utemeljenog pristupa. To su:

Procjena zdravstvenog statusa i potreba za zdravstvenom njegom Planiranje sestrinske skrbiPruanje sestrinske skrbiEvaluacija ciljeva i rezultata skrbi

PROCES SESTRINSKE SKRBIPROCJENA ZDRAVSTVENOG STATUSA I POTREBA

Procjena patronane sestre ukljuuje prepoznavanje, pronalaenje i pomo u rjeavanju sljedeih grupa problema:

Okolinski (higijenski, materijalni, sigurnosni uvjeti ivljenja) Psihosocijalni (komunikacija, meuljudski odnosi, nain ponaanja) Fizioloki (disanje, cirkulacija, neuromuskularna i skeletna funkcija, probavna funkcija, reprodukcija, funkcija koe, sluh, vidi, govor, svijest, bol) Problemi zdravstvenog ponaanja (prehrana, spavanje i odmor, fizika aktivnost, osobna higijena, primjena terapijskog reima i dr.)

PROCES SESTRINSKE SKRBIPLANIRANJE SESTRINSKE SKRBI

Planiranje sestrinske skrbi obuhvaa:

Analizu dobivenih podatakaDefiniranje problemaPostavljanje sestrinske dijagnoze s tono naznaenim ciljevima

PROCES SESTRINSKE SKRBIPLANIRANJE SESTRINSKE SKRBI

Sestrinska dijagnoza je kliniki sud o odgovorima pojedinca, obitelji ili zajednice. Ona ini osnovu za odabir intervencija usmjerenih postizanju ciljeva. Npr. Smanjena pokretljivost, visok rizik infekcije, poveana-smanjenja teina, visok rizik za traumu

Definiranje ciljeva to se eli postii, tj. Ukloniti ili smanjiti problem koji je naveden u dijagnozi. Potrebno je ukljuiti korisnika u ovau fazu kao i u provoenje intervencija

PROCES SESTRINSKE SKRBIPRUANJE SESTRINSKE SKRBI I EVALUACIJA

U pruanje skrbi potrebno je im vie ukljuiti pojedinca, obitelj i zajednicu

Evaluacija je posljednja faza procesa kojom se ocjenjuje postignue zadanih ciljeva i cjelokupnog plana zdravstvene njege

PARTNERSKI ODNOSRavnopravnost medicinske sestre u zdravstvenom timu temelji se na profesionalnosti , odgovornosti za provoenje mjera zdravstvene zatite, uvaavanju i potovanju svih lanova tima i korisnika u dosljednoj primjeni etikih naela u svakodnevnoj praksi.

ODNOS U TIMU OPE MEDICINEProizlazi iz:DEONTOLOGIJE (pravna obveza i moralna dunostMEDICINSKE ETIKE (ponaanje zdravstvenih djelatnika)

DUNOSTI ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA:

Prema bolesnikuPrema sebi i suradnicimaPrema drutvenoj zajednici

ODNOS U TIMU OPE MEDICINEPROBLEMI U TIMU

Nepotivanje navedenih dunostiSocijalna uloga medicinske sestre ( Katica za sve, surogat za majku)Odnos sestre prema lijenikua) TRADICIONALNI - podreenost lijenikub) BIROKRATSKI - izvriti to trai ustanova - lojalnost lijeniku meu zadnjima - pacijent zadnjic) MODERNI MODEL - PACIJENT i OBITELJ na prvom mjestu

MULTIDISCIPLINARNI PRISTUPSloenost i raznovrsnost i mnotvo problema koje otkriva patronana sestra zahtjeva angairanje razliitih strunjaka i slubi za njihovo rjeavanje.

INTERSEKTORSKA SURADNJA- Suradnja zdravstvene djelatnosti s drugima djelatnostima

CILJ: zatita zdravlja svih ljudi (socijalna pravda)

Suradnja patronane sestre unutar zdravstvenih djelatnosti Suradnja patronane sestre s drugim djelatnostima

NAIN SURADNJE: Kontinuirana Periodina Kad se ukae prilika

INTERSEKTORSKA SURADNJASURADNJA UNUTAR ZDRAVSTVENIH DJELATNOSTI

I. MATINA USTANOVAUnutar radnog tima- lijenik obiteljske medicine- predkolske zatite- ginekolog- stomatologZZJZPG- Odjel kolske medicineStrukovno udruenje

INTERSEKTORSKA SURADNJA

II. POLIKLINIKO KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZATITA

III. BOLNICE (glavna sestra bolnice, odjela, rodilite, socijalni djelatnik)

INTERSEKTORSKA SURADNJASURADNJA S DRUGIM DJELATNOSTIMA

Odgoj i obrazovanje predkolske djeceOdgoj i obrazovanje djece i mladeiPoduzeaUstanove socijalne zatite Oblasti zatite ovjekove okolineSredstva javnog priopavanja

SESTRA- ZAGOVORNIK I ZASTUPNIK INTERESA KORISNIKANaziv patronaa dolazi od latinske rijei patronus to znai zatitnica, pokroviteljica, zagovornica, odvjetnica, braniteljica.

Ona nastupa pred drugima u ime i za korisnika te mu pomae da ostvari interese i postigne eljene ciljeve u ostvarenju zdravlja.

VODI ZA SESTRINSKE INTERENCIJEStrpljivost Osigurati dovoljno vremena Osjetljivost pri promatranju bolesnikaPrihvatiti bolesnika kao vrijedno ljudsko biePrimjereno reagirati na bolesnikove izjave Potivati utnjuIzbjegavati sudove

VODI ZA SESTRINSKE INTERENCIJEOsigurati primjernu prehranu i tjelesnu aktivnostPomoi u obavljanju dnevnih aktivnosti Poduprijeti i pohvaliti odluku koju je bolesnik donioPreusmjeriti negativne misli prema pozitivnim Sprijeiti izolaciju i otuenjePomno pratiti sve to moe upuivati na suicidalnostPoduiti bolesnika i obitelj o bolesti i lijeenju

VODI ZA SESTRINSKE INTERENCIJEKOME DATI PREDNOSTDjeciStarijimaBolesnicima, invalidnim osobama Politiki su interes drutva

GLAVNE POTEKOE U RADU PATRONANE SESTREUdaljenostOptereenost (vie od normativa)Nedovoljna suradnja s drugim jedinicamaNedovoljna struna sprema

RADNI DAN PATRONANE SESTREPosjet puerperi i novoroenetu nakon dolaska iz rodilitaDojilja sa puerpealnim mastitisomPredkolsko dijete sa smetnjama u razvojuPotreba za zdravstvenom njegom u kui bolesnika nakon CVIPosjet bolesniku koji boluje od eerne bolesti s mnogobrojnim komplikacijamaUmirui od maligne bolestiTuberkulozni bolesnik