AKADEMIK PETAR SKOK

SLAVENSTVO IROMANSTVONA JADRANSKIM OTOCIMA

Toponomastika ispitivanja

.: J ",-''' ~:...... fJ

Z A G R E B

l 9 5 O

PREDGOVOR

Ove studije, pisane stilom podesnirn za iru pubLiJku, izlaztle suprije rata u Jadranskoj. Strai XVII (1939) str. 50--52, 96-97, 13~138, 181-183, 224-225,270-271, 318--319, 360-362, 405-406,446--448, 491-492, XVIII (1940) str. 7-8, 5!}-'-60, 94-96, 141-142,229-230, 272-273, 401-402, 449-450, 484-486, !i XIX (1941) str.6-8, 53-54 pod naslovomProblem romanstva i slovenstva nanaim ostrvima, Obiavliena su u svemu 22 lanka posveena vani-jim toponomastikim pojavama na tim otocima. Sada su ti lanciispravljeni i znatno dopunjeni. Oni predstavljaju nove studije.

Clanci o Premndi, Sestruniu i Molatu biLi su 1941. ve sloeni,ali ih j.e unitila tahianska okupacija u Splitu. Sada sam ih ponovonapisao. Ostalih deset lanaka vratio mi je urednik g. Jaka Ravli,jer je Jadranska Straa zbog OkUpaCijil morala obustaviti-!izlaenj.e.

. .To su lanci o Ugtianu, Iu Velom i Malom, Velom Otoku, Kornatu,Pamanu, Murteru, irju, Zlarinu i Kooari, koji izlaze onako, kakosam ih napisao 1941. i sada neznatno dopunio.

Materijal za ove studije sakupljao sam jo g. 1913. i 1914., kadsam putovao po otocima zadarskog arhipelaga, i kasnije od 1920.do. 1940., kad sam posjetio druge otoke.

Obraeni materiial .tena .alost nejednak, jer :nidesam mogaoobai sve otoke, o kojima govorim, ni provjeriti sve grafiie.. kojese nalaze na specijalnim kartama biveg austro-ugarskog general-taba, Jugoslavenskog voinogeografskoz Instituta, na naoj pomor-skoj karti. u zemlfiniku i u saopeniima drugih osoba, koje nijesulingvisti. Kako nema nade, da bih to mogao naknaditi II bliskoj Hidaljoj budunosti, slUim 'Sie i ovim rnateriialom iz druge ruke. . \

Obavjetenja dobivao sam od -UPlIldJka, .uitelia, studenata idrugih domorodaca, koji sumi odgovarali ua mOli tampani prospekt,Ovaj :sam prospekt, sa malom uPUtom o saotranu toponomastikogmaterijala, slao upnicima i uiteljima na otocima, koj:e sam bio na-kanio nrooutovati, prii.e poetka putovania. To je bilo god. 1913. i1914., kad sam putovao ponalogu i s potporom beke Akademiie.O tim putovanjima obiavio sam u Anzeigeru beke Akademije 1914.

5

Nro. VI i XXVI dva izvjetaja pod naslovima: 1) Vorlaufiger Berichtuber eine tooonornastische Studienreise illl Norddalmatien .L 2) Zwei-ter vorlaufiger Bericht liber toponomastische Bereisung Dalmatiens,gdje sam izloio svoj nain rada j svoju svrhu,"

Taj, moj sakupljeni materijal ostao je neiskoriten, sve dok nije-sam objavio 1935. u bibitoteci Jadranske Strae knjigu Dolazak.Slovena na Mediteran. Kako je ova pubikaclia pobudila interes iu irokim i naunim krugovima, odluio sam, da obradim i topono-

mastiki materijal sakupljen na otocima. Na Krku j Rabu usnio samda sakupim sav materijal, koji sa odnosa na uzvisine, obradive estice L konfiguraciju obale, Ostatke staroga romanskoga govora utoponomastici Krka, objavio sam u Archivio zlottologico italianoXXI (1927), XXIV (1930), XXV (1933), XXVIII (1936) i XXIX (1938)pod naslovom Studi toponomastici sull'lsota di Veglia, dok e hrvat-ski tononomastiki materijal' s Krka i Raba, koii je samo u malojmjeri sada iskoriten, hiti u cijelosti objavljen kasnde.

Mislim, da e sintetika obrada i, ovakva nejednakog materiialabiti od koristi za izuavanje ovih interesantnih krajeva, Nadam se,da e dobro posluiti naim historicirna i diialektolozana, prvimaza izuavanje povijesti naseliivania, a drugima za izuavanje na-rjeja. Kako su ove stude pisane bez prevelikog citiranja struneliterature i bez pretrpavanla strunim lingvistikim razmatranjima,moi e ih lako itati i oni, kojd nijesu lingvisti, a naroito koji niiesurornanisti,

Svagdje, gdje sam uo toponim od pouzdanih ljudi, koji govoredomaim narjejem, naznaio sam akcenat, kako ga je izviestiteliizgovorio." U svakom sluaju nlije bilo mogue provieriti tonostovako steenog podatka o naglasku. To e morati uiniti buduidiialektolozt i toponomastici, Naznaio sam akcenat i onda, ako samga naao u objav llienoj literaturi, Tamo, gdje nijesam naveo naglaskatoponimu, znai, da je taj toponim crpen i,z druge ruke, ,iz pisanihvrela, iz speciialki m'i iz pistnenih saopenja domorodaca, nevietihbilieeniu akcenta.

Sada, kad OVe studije izlaze u zasebnoj knji!Zi, poreao samovih 35 lanaka u 4 grupe, prema geografskoj diobi naih otoka:I. kvarnerski skup, II. zadarsko-ibenski arhipelag, III. otoci srednleDalmacije, IV. otoci june Dalmaciie. Mislim, da ova dioba najboljeodgovara problemu naseljivanja ovih otoka.

Da bih itaocu olakao snalaenje u ovim tstraivanitma, kojimaje cilj da unesusvietlost u problem hrvatskog nas,em~va:niaovih oto-ka, jednako kao i II pitanje Iingvistike izmjene, koie su na njima

1) Ispor. i moje Priloge k ispitivanju srpsko-hrvatskih imena mjesta,Rad Jugosl. Ak., knj. 224, str. 98.

2) Svraam panju itateljima na razlikovanje staroga aikuta biljeenogaC'V (Ivi) i novoga , (Vuk).

6

s vremenom nastale, u probleme, koji idu u t. zvo toponomastikustratigrafdu", dodao' sam lancima dvije vrste geografskih karata:

a} Pregledna, za svaki otoki skup. Na njima je priJkazano ovo:1. grkim pismom geografija Porfirogenitova, koja je OSII1rOva etno-grafskog i lingvistlkog Istraivanja, 2. maiuskulama antika geo-grafska imena, kolrko su se ouvala do danas, 3. streltcama metana-statikakretanja puanstva, koliko su vana za toponomastiku, 4.kurzivom dananje hrvatske i talijanske toponime, koliko proizlazeiz toponima navedenih 'Pod tokama 1 i 2. Kvadratom D oznaenanaselja sadravaju predslavenske (rimske, romanske) toponime,kruniJcom O slavenske. Jednostavna strelica +- nrlkazuje kretanjevelebitskih Vlaha preko' Krka u iariju (Istra). Ravna crta - pri-kazuje povezanost romanskoga govora u Krku (Rabu, Pagu i: Oso-ru) s istarskim romanskim govorima u Puli, Rovinju i Piranu. Nakopnu zabiljeena je najstarija hrvatska ji zahumska upska organi-ciia prema Porfirogenttu.

b) Speciialne karte za pojedine otoke, kojih toponomastjku istra-ujem. Na njima su zabiljeeni vaniji toponimi :il pravac hrvatskoganaseljivanja, naznaen strelicom, ako se moe ustanoviti oo. osnovi

toponomastikoaa istraivanja. Naznaka pravca naseljivanja imadakakoprovlzornu vrtiednost. To naroito istiem, jer za to trebai posebnth historiiskih studiia, kakovih ja ovdje ne dajem. Ovdje sepominiu historijska data samo toliko, kolsko su od vanosti za topo-nomastiku, t. j. zaoitania najstarije grafije, identifikacije, lezinoeaobjanienia za toponime, njihova postania li t. d. Toliko mislim, damoram naglasiti naim historioima, da me ne bi krivo razumjeli', j~rovo nije poviiesno-filclogiiska radnia, nego toponomastika, pre-ma modernom shvaanju ove discipline, koja ima ve tri naunakongresa za sobom i: na Zapadu lijep broj udruenja za naunoispitivanle.

Priloene karte ne mogu da pretenduiu oo naziv toponoma-stikih stratigrafijskih karata u punom smislu, kako ih ja zamiljam.Ako i moemo grosso modo odrediti podrijetlo pojediJnih toponima,te razli kovati slavenske od romanskih, ipak ie danas jo teko kla-sificirati slavenske toponime po dobama, t. j. razlikovati stare sla-venske jz doba doseljenja od 'OII1ih i~ doba upskog ureenja. za-drunog ivota i t. d. od recentnih. Kod nestavenskthrnoramo opetrazlikovati predindoevropske (mediteranske) od rimskih (latinskih),romanske u uem smislu (t. j. predslavenslce TOI1TIanske) od staro-

.) o tome, to pod tom naukom mislim, Ispor. moj izvjetaj Beriehttiber den Stand der jugoslavischen Ortsnamenforsehung u Zedtsehrift fUrOrtsnamenforsehung, sv. IX, str. 171, zatim moj lanakSkopska kotlinae uGtasniku Skopskog naunog drlUtva,knj. XV-XVI, str. 100, te sada TroisiemeCongres international de toponymie et d'anthroponymie, vol. l, str. 75(Bruxelles 1949).

1

dalmatinskih i mletakih. Kod svakog od tooonomastiki tipovatrebalo bi odrediti, kojem periodu ekonomske i kulturne podstroikei nadstroike odgovaraju. Koliko je bilo moguno udovolitti ovim

naunim gleditima, reeno Je u studiji, ali nUe prikazano karto-grafski. Na karti su neslavenski toponimi podvueni jednom crtom.ako su romanski bilo koje kategoriie", dvostrukom crtom,ako surimski iH predrimsld (mediteranski, predmdoevrooski). Zasebnomcrtom oznaeni su oni hrvatskitoponimi, koji, imaju u osnovi nauromansku tuicu.

. . Da ne bude karta pretrpana znakovima, nije zasebno oznaeno.da Iii se toponim odnosi na rtove, uvale, kolieve, estice zemlie i t.d.O tom daju obavjetenja pojedine studije. Samo su oznaena naselja.i to okruglo, ako su po postaniu slavenska, a uglato, ako su po po-stanju. predslavenska,

Na kartama nij.e bilo mogue tano odrediti, gdje se upravo to-ponim nalazi. Zbog toga slue priloene karte samo za prvu oriien-tacdu, a ne za navigaciiu ilU za terenske radove. Glavno Je bilo, datoponim bude dosta itljiv.

Prostor nije dozvoljavao, da se mnogi toponimi, koji se odnosena obalski sistem (rtove, uvale, kolieve i sike) potpunoispiu. Njihsam oznaio brojem. Toponim, koji odgovara broju, neka se potraina kraju lanka o dotinom otoku.

Najzad, da bih zadovoljio i oko itaoevo, dodane suknhzl islike, koje prikazuju tip naselia i pejza stih otoka. Ove slike J1JOO1ajunaune vriiednosti za samo topcnornastikoistraivanie, jer ne pri-kazuju teren onoga toponima, koji se istrauje, 'kako bi bilo od po-trebe, na pr. za dijelove obale, koji se zovu ipnata Hi Samotvoraci t. d. Budui da su se slike, koje sam unio, mogle lako dobiti, a zaone druge, koje bi bile od naune vrijednosti, trebalo bi istom' izvritinova putovanja, uinieno je ovako" a budui toponornastlk morat

e putovati i onako s fotografskim aparatom i' uzimati snimke, kojiHustriraju top onim e. '

*

* *

Ne smije se nikako misliti, da je u ovim studijama okupljen savtoponomastiki mater.ilja1 s jadranskih otoka. Potpunost je nemo-gua, jer se mora pretpostaviti, da iadranski otoci imaju barem20.000 do 30.000 toponima. Moe se ipak uzeti, da su obuhvaeniglavni i karakteristini tipovi.

, \ ,1) Bilo da postoje u hrvatskom jeziku kao posuena ope rijei (n. pr.

mouna), ili da postoje samo kao toponimi. (n. pr.Sus). Pod nazivom romanskirazumijeva se period poslije latinskoga, dakle talijanski, dalmatinsko-ro-manski i t. d.

8

IIsto tako ne smije se misliti, da je ll'ovim studijama svaki topo-nim oosve pouzdano interpretiran i da ne e trebati popravaka. Po-sve pouzdane etimologiie ne moe jo dati dananje istraivanje, a tou prvom redu zbog toga, to toponimi nijesu leksikografski, lingvi-stiki' i stvarno, pouzdano fiksirani, niti ima za njih iscrpnih potvrdaiz historijskih dokumenata. U mnogo sluaieva oni su jo nezreli zactimologilsko istraivanje. Uostalom iagoslavenska je, kao uopeslavenska, tcoonomastika jo II povojima. Ova moja istraivanjapostigla su svoj cilj, ako potaknu nae dijaIektologe, historike i gea-grafe (kartografe), da u krug svojih istraivanja uzmu i toponime.U ovoj, oblasti- oni moraju zajedniki da rade.

P r i fi j e d b a. Od znakova, koje upotrebljavam pri tumaenjutoponima i opih rijei, istiem ova tri:

* Zvjezdica pred opom rijei ili toponimom znai, da oblik,koji se navodi, nije u tekstovima potvren, nego da se pretpostavljakao mogu.

< znai, da se je oblik, koji se navodi pred tim znakom, razvioiz oblika, koi! sLijedi za njim. .

> znai, da se je oblik, koji se-navodi pred tim znakom, razviou oblik, koji slijedi za njim.

PETAR SKOK.

9

I. KVARNERSKI OTOKI SKUP

I.

li ovaj skup stavljam pet veliJk,~hnastanjenih otoka, i to tri pravakvarnerska: Krk, Cres i Loini, i dva, koja ih nastavljaju u pravcujugoistoka uz Hrvatsko Primorje, .Rab i Pag. _

Ve u ovom skupu moemo utvrditi tri toponomastikazakona,koji 'su vani za istraivanje imena daanatinskihotcka:

a) Veliki otoci, vani za naseliivanie i ekonomsku eksploataciju,odreda nose predslavenska m, bolie, predrimska imena, Izuzetak~ne ovdje dva otoka: Loind~ koji n.ti'e potvren u rimsko i bizantskodM:Ja, 'a ipak ne nosi slavensko ime, i Ilovik, nastanjen, ci. ipak shrvatskim nazivom, koji se razlikuje od talijanskoga San Pietro deiNembi.

Ovaj tooonomastlki zakon odgovara drugom zakonu na kopnu.Sve velke rijeke i njdhovi znatniji pritoci, koji su vani za saobraaj,i ekonomski ivot; nose na teritoriji hrvatskosmskog jezika tstotaiko odreda predslavenska imena. Samo potoci, namom kolievl, .kOji mogu imati tek lokalnu vanost za pojedina naselja, hrvatskogsu podrijetla.

Primjer u Kvarneru: Plavnik, nenastanjen otoi, hrvatski jenaziv, dok je Krk, veliki nastanjen otok, prerimsko i predslavenskoime. .

'Ovaj zakon nme vezan samo na slavensko naseliivanie: on vri-jedi i za druge zerniie u Evropi. li Galiii na pr. velike riieke kao'Sequana i Arar i t. d. nose negalska, zacijelo predindoevropskatmen'a.

. Taj je zakon vaan za etimologtisko istraivanje imena dalma-tinskih otoka.

b) Na ovom otokom skupu moe se postaviti i drogi zakon.koji vrijedi: za itav Mediteran: Naivanlie naselje na otoku i samotok nose isto ime, i esto se ne ZIta, to Je prvobitno ili primarno:da'lise otok prozvao po naseliu Hi se naselje PT

e) Kvarnerski otoci ine odjelit skup i s drugoga gledita. Pre-ma izvjetaju cara Konstantina iz polovine 10. vijeka, Krk, Cres sLoiniem i Rab nastanili su Romani, kako on izriiekom veli. On nepoznaje u niihovim gradovima Slavena. Njihovo romansko stanov-nitvo ('PCtJ!UXtlOt) stanue u gradovima. Samo za otok Pag (Koristan-

. tinova Kuma) kae on, da je nenastanien,Iz ovoga vanog podatka moramo zakljuiti, da se slavensko

naseliivanie na kvarnerskim otocima u veoj mjed moglo poetiistom u drugoj polovici 10. vijeka, Njegov navod je vaan prematome za hronologiiu hrvatskog naseliivania u ovim krajevima. Tonaseliivanie moglo le da se vri samo s okolnog kopna. Na koonucar Konstantin ne poznaje Romana. On ne oomtnie rimske gradoveFlanona, Tarsatica, Senja, Vegia, Ortonla, Osim Ortopla ova imena

ouvala su se u hrvatskom izgovoru do danas. Sve tc gradoveobuhvata car svojom viieu, da su ostale gradove, koji su na konti-nentu bizantske teme, osvojili Slaveni, da su pusti t da nemaju sta-novnika.

Car izrijekom kae, da su se u obalskim gradovima Rabu, Krkui Osoru, ouvali stanovnici, koji se do njegova vremena zovu'PCtJp,iitlot 1. Istaknuti treba, da ih ne zove grkim nridievom 'PCtJp,aiotpripadnici istonorimskoga carstva, nego latinskim. Ne naziva ihni Latini, koji se na pr. pominiu god. 1072. testes latini ex civitate

. Jadera (Raki, str. 93.); To je tim znaajnije, to naziva i latinskijezik'" 'PCtJp,aICtJtI dtaAeX'fOl;.

Prema ovim carevim navodima Romani na kvarnerskim oto-cima nijesu mogli dobiti nikakvog poiaania s kopna, nego su biliupueni sama na sebe. I to je udo, za razliku od dalmatinskih gra-dova, ontsu se u Krku ouvali u ribarskoj sredini sve do konca19. vijeka, dok ih je u dalmatinsklm obalskim gradovima nestalomnogo prije. U Dubrovniku se pominiu posljednji put u 15. vileku,a tt ostalim gradovtma nemamo vijesti o njima. Moda ih je nestalo

ve u 12. i 13. viieku,2Iz romanistike treba zabiljeiti zanimljivu ittlJjenitcu, da carev

etnografski naziv 'PCtJ,stlot nijesu ouvali primorski Romani, kojihemo toponomastike ostatke istraivati II ovim tancima, negokontinentalni balkanski Romani, dananii RUIll1u~i.

Carev podatak o etnografskom nazivu stanovnika obalskihgradova na istonom Jadranu tim je dragocieniii, On j:asn8 veli, daSc puanstvo, koje jie latinski govorilo u ndegovo doba, ovdje .ied-nako nazivalo kao, recimo, u Galiii, gdje jo u 13. vijeku starofran-cuska imenica romanz (od lat. priloga rornanice) znai prostona-rodni jezik francuski, za razliku od crkvenoga latinskoga. ;

Naziv 'PCtJp,iitlot upotrebljava car [ednakoza stanovnike kvar-,nerskih gradova kao i za stanovnike obalskih dalmatinskih gradova;za :fA4~.r, Trogir, Split, Dubrovnik i Kotor.12

II

1

. Istaknuti treba jo injenicu, da izvan ovih gradova on ne PO-:maje puanstva, koje bi se zvalo II njegovo doba PClJp,iillol.

Te njegove vilesti dominiraju itavim problemom romanstva i. 'slavenstva ne samo na kvarnerskim, nego i na svirnostalim jadran-skim otocima. Ovaj problem kuat emo Qlbjasnitl na osnovu tooo-.nomastiklh podataka crpenih iz ivoga narodnog govora kao iizpisanih vrela, razrnatraiui ih prema otokim skupovima i prema

J:}oieiJT11m otocima u njima.Careve vijesti o nastambama dalmatinskih Romana kau indi-

rektno, kako se vrilo naseljavanje Slavena na obalama Jadrana.Iz njih naime, razabiremo da se vriio i,ovdje jednako kao i, II okoliniSoluna, ne radi nastambe u obalskim gradovima, nego van gradova.'Bi~o1'eprema tome nolioprivrednoga, a ne urbanistikoga karaktera.Tose vidl i u toponomastici Kvarnera kao i:u t()I)Oil1JOttll~Uci ostaLihoba.lskih podruja u Dahnaciii. GOIIema vema savensldhtoponenanalazi se van starih obalskih gradova.. ' 'Ovakovo je stanie bilo i u obalskom gradu Soihmu. U vrijeme.Ci'rlla i Metodifa solunski Grci znaju i slavenski jezik. ToLrk je morao'biti saobraaj izmeu graana Grka i IJOUOIPrivrenika Slavena u Okolici, da su graani mogli nauiti slavenski. Takav proces vrio sel ..u.dalmatinskim'obalskirn gradovima.. ' '. Stoga ve na otocima Kvamerskog zaliva upoznajemo glavnukarakteristiku odnosa izmeu slavenskih i romanskih toponima.Slavenske toponimi, ~ kako oni, koji se odnose na Ironfi,guracijuobale, tako i oni, koj se odnose na uzvislne ili na obradive estice,rr-r- dolaze u masi, dok se romanski javljaju samo sporadiki,

'Pored pomenuta dva zakona, to smo ih naprijed formuliral],ovo je trei, koji se opaa jednako pri tooonomastlkom istraivanjukvarnerskoga skupa, a vai Iednako i za ostala tri otoka s.1q.Ipa.

,

II.

Za istraivanje imena mjesta i etnografskih odnoaja na Jadra-nu il vriieme dolaska Hrvata i poslije toga od osnovne je vanosti

statistikn-felo cara Konstantina De admaiistrano ,ilmiPerio. Naosnovu podataka, to fh prua ovo carevo djelo ;p()lp'l.mjeoo l:ingvi-'stikim saznaniima, koja su crpena -iz .toponomastike il i~ romanskei' .slavenske dijalekto1Jog,ije, nacrtam je prilbena geograiskakarta:K-vamerskog otokoga skupa3. Ta karta irna da prikae etnografskeodnoaje II nolovinl 10. vijeka.

. Treba joj dati ovaj komentar:Stari dalmatinski romanski govor dade se, prema historijskim

l Ilngvlstikim podacima, potvrditi samo u obalIskim ladraasktm

13

gradovima, i to u Krku direktno na osnovu ispiJttvan.ia p~lj.ednjegovjeka, koli ga je jo govorio na koncu 19. vijeka, kao i na osnovudrugih pisanih vrela; u R.abu, Pagu i Osoru samo na osnovu lingvi-stike analize .topcnornastikoga i leksikoga materijala crpenoga utim gradovima", Ovaj romanski govor staiao je u daljoj lingvistiko]vezi s istroromanskim govorima u Puliu, Rovinju, Faani" Galeanu,Vodnjanu, Balama, ianu i na sjeveru u Piranu". Tr su se govoridalje nastavljala u furlanskirn, koji su, kao dio retoromanskih dija;"lekata, pripadali zapadnoj R.omaniji iberogalorornanskoga tipa. Fur-lanskt govor direktno je potvren za Milje i Trst. za ostalu sjevernuIstru dade se potvrditi samo iz lingvistike analize toponornastikogi leksikog materiiala", Grafiki su na karti prikazani ovi odnoaji

. pravcima, koj,i spajaju kvarnerske gradove s jezinim pojasima uzapadnoj Istri.

Velebit je imao do 15. videka, pored hrvatskoga stanovnitva,i pastirske Vlahe, koji su ivj~li po vlakom zakonu, a bili dvoiezinjaci (b~l:ingues) i 'etnografski priJpati R.umunj.ima. Njiih Frankopaninaseljuju na Krku, odakle se ot:Li dalje kreu pod Uku u Istru i da:ljeu iariju, i tu se diielompohrvaufu".Njihovo kretanje grafiki je

oznaeno na karti strelicama,Za nolovimr 10. vijeka car Je zabjlieio, dase na kopnu u zaleu

otoka Paga nalazila ve razvijena stara slavenska upska aministraciia. On daje imena tih upa (Gacka, Krbava i: Lika) i izrijekomveli, da stoje pod banom. Kako je ovaj carev POdatak vaan za po-vijest naselirvania Hrvata na Kvarnerskom otokom skupu, zabi-lieen ie i na karti.

Sva su gradska naselja na ovim otocima predslavenska, i, posvoj pri:Iiei predrimska, Njihova predslavenska imena zabiljeena sumaiuskulama latinicom, Samo za Pag nema antike potvrde. Alidaje i ovo ime rimsko, to e se vidiett iz Iilngvistike analize. Za otokeOres i Loini postojao je u antiko doba samo jedan naziv, kodGrka al Atpv~LOES, zabiljeen na karti grkim maluskulama. Ca-reve grafije ovih imena mjesta, veoma vane s lingvistikoga gle-dita, zabiljeene su na karti grkim minuskulama.

Labin je oznaavao u Konstantinove vrijeme zapadnu granicuhrvatske drave prema Istri. AH to ne znai, da u njegovo vriiernenema Slavena u toj zemlj~. Druga vrela govore za niihovo postoja-nje i priJj'e niega, Iz toponomastike analize na Krku vidjet e seta-

koer, dai ovdje za odreene krajeve moramo uzeti> da je p~fu::.ja:lohrvatsko naselirvanie i prijeKonstantinova vremena, uza sveto, to car ne zna za Hrvate II gradovima ovoga otoka. Zapadnagranica hrvatske drave oznaena je na karti. .

Car Konstantin ne zna ni za kakove Romane ua obali stare hr-vatske.jdrave, Rimske obalske gradove, koji su ovdie postojali:Flanona, Lauriana, Tarsatica, Volcera, Senia, Veg,a, Ortopla, on

14

uope ne spominje, ali izriiekom veli, da su ovdje svautvrenia raz-ruena. Bilo je .iJpak od potrebe zabillljeJrti na karti da Stinica (g. 1070.u pluralu Sterace) na kopnu naprama Rabu nost u doba narodnihvladara i romansko ime Murula", iz eza se moe misliti, da je tubilo ii Romana II carevo vriieme, Ali taj zakljuak ne treba da stoji,ier je Stinica lako prevediv toponim. Stinica je, naime, ikavski de-minuttv od stiiena = lat. murus, kao i lat. mu-rola, to ie deminutiv

.odmurus.

III.

Polaznu toku u toponomastikom 'ilSpiJtivanju otoke Dalmacijei1ni Konstantinovo djelo iz polovine 10. st. De adrnailstrando impe-rio. Ovo je dlelo statistike prilrode,k~o je gore reeno. U ntemudaje bagrenoroeni pisac svome sinu kao naslieniku bizantskogpriiestolia podatke o nastanienim j, nenastanenen mjestima, o crk-venim i etnografskim pr,ilikama u njima. buena ti:{I miesta btliet-carprema izgovoru svoga vremena, as u romanskom, as uslavenskomizgovoru, greciziraiul irn doetak, da billi mogao prema' grkojgramatici deldinovati, Karl slavenskih jmena esto to ne ini. Nje-govo jedielo dragocjen izvor za srpskohrvatsku historiijsku grama-tiku9 Zbog toga je na toponornastiksnkartama novom djelu svakiput naemu toponimu dodana il Konstantindva grafija II 00J0I1l1 obliku,u kojem se 1I1a:laZ1i u njegovu gore pomenutom djelu. To je uillj~i zbog toga, to u topooomastici postoji zakon, da se pri tumaenjutoponima mora uvijek polaziti od najstarijega u povij,esti potvrenogobLika.

.Prema prikazivanju carevu otoka Dalmacija raspada se u nje-govo vrijeme II tri kategorije otokih skupova.

U prvu kategorifu idu tri velika otoka sjevernog Jadrana:Opsara (danas Cres i Lomi zajedno), Vekla (danas Krk) i Arbe '(da-nas Rab). U njihovim gradovima car ne zna za Slavene, nego zaRomanel.O.

U drugu kategoriju idu otoci, koje pozna kao nenastaniene sarazruenim utvrenma (eremkastra), Njihova limena b]1jei' do-due, ali ih ne nabraja II cijelosti. Prema n'govuprikazivanill(j.vaserija otoka protee se od Paga, koji zove Kissa (,uPOr. g.~1l78.insu",IaKisse), pa sve doneretllansklh otoka na jugul1.

Ovi posljednji ine treu kategoriju. Oni su nastanieol kao' iotoci prve kategorije, s tom razlikom, da je uniegovo vrijeme nj,i-hovo stanovnitvo i hrvatsko, To se vidi ve po carevim nazivima;Dok je II prvoj 'kategoriji poznavao samo romanske nazive, ovdjenozna ve i hrvatske,kao Bra, Krkar (danas, Korula) 1 Lastovo'".I njih je cat nabrojio u cijelosti kao 'iotokep'rve,kategorije. Toesesve istaknuti pri razmatranju toponomastike svakoga od ovih otoka.

.l'5

Ovi su podaci carevi od osnovne vanosti za tok slavizaciieotoke Dalmacije. Nalstariie je slavenstvo neretlianskih otoka.Hrvati se naselie ovdje tl vrijeme prije careva djela. Najkasnije subili slavizirani gradovi sjevernih otoka. Njihova slavlzaciia dogodilase, kao i slavizaciia dalmatinskih ohalskih gradova, poslije pisanjacarevadiela.

Ovaj hod slavizaciie tano odgovara nestanku Romanstva 11obalskim dalmatinskim gradovima, u kojima su .se odrali negdje

krae vrijeme; u Dubrovniku do 15. st., u Splitu, Trogiru i Zadrudo ll. ili moda do 12. st., u Krku do konca 19. st., a u zapadnojIstri kornpaktno oko Rovinja do danas.P

Biljek!e1) Upor. De. adm. imp., ed. Bonn, e. 29, 30 i 31, str. 125--149 = Raki,

Documenta, str. 264, 272, .278 i 401---405. Sa carevim podatkom slae se !Johan-nis Chronicon venetum za g. 997-998, koja veli, da sui u Osor pred dudadoli omnes de fiJlitimis tam Romanorum quam Sclavorum castellis, Car sene slui izrazom 'Pwf-lii,vot, kad govori o bizantskom caru ili njegovim poda-nicima. Ove zove grkim pridievcm 'Pwf-lalOt, koji isto znai,

') Na itatelj moe se sada obavijestiti o starom romanskom dalmatin-skom govoru 'll mome lanku u Hrvatskoj Enciklopediji, sv. IV. str. 491. i sl.

3) Toponomastiku analizu careva djela, koliko se odnosi na hrvatskei srpske zemlje, dao sam u studiji Ortsnamenstudien zu De administrandoimperio des Kaisers Constantin Porphyrogennetos objavljenoj u ZeitschriftfUr Ortsnamenforschimg, IV (1928), str. 213i i sl., 283. sa kartom.

4) Lit~~tura o ovim pitanjima navest e se kod istraivanja na pojedi-nim otocima.

5) Historijski razvitak ovih govora nije jo utvren. Dananje stanjeprikazuje pokojni profesor gradakog sveuilita, rodom iz Rovinja, AntonioIve, I dialetti Iadino-veneti dell'Istria, Strasburgo, 1900. Veze ovih govorasa starim dalmatinskim romanskim utvrujem u studiji Considerations gene-rales sur le plus ancien istro-roman objavljenoj u zborniku Sache, Ort undWort Jacob Jud zum sechzgstenGeburtstag. ZUrich 1943, str. 472 i sl.

6) To sam utvrdio za Buzet u Nastavnom Vjesniku, sv. XXIIII. '(1914,15),str. 341 i u stud~ji Contribution il. I'etude de l'istriote prevenitien objavljenoju zborniku Melanges Prokop M. Hakovec, Brno 1936, str. 310 i sl.

7) Upor. moj lanak Ein Uberbleibsel des Rumanischen im Serbo-kroati-sehen u Jagievu Archiv fUr slavische Philologie, XXXVII., (1918), str. 81 i sl.Ostala literatura o ovom vanom pitanju iznijet e se u lanku o Krku.

8) V. Raki, Documenta, str. 88: iuppam que fuit sub Alpibus (= Vele-bit) a castro latine Murula uocitato sclauonice Stenice usque ad flumen Co-priue (= Zrmanja). Ali ova Isprava nije autentina. To jo ne znai, da to-ponimi u njoj navedeni nijesu stari.

6) Upor. moju studiju u .starohrvatskoj Prosvjeti, n. s. I, (1927) str. 00-76i 161-196 pod naslovom Kako bizantinski pisci piu lina i mjesna slaven-ska imena.

10) Upor. Raki, Doc., 401.11) Ibidem, str. 404 i glede insu'la Kesse moju studiju u Nast. Vjesniku

XXX (1922), str. 20 i sl. U Giustinianijevu izvjetaju iz g. 1553. pie se Cescavalle sull'isola di Pago, V. Mon. hist. Slav. mer., VIII, str. 261.

lO) Upor. Raki, Doc., 406, 410.13) Upor. moju studiju pod naslovom O simbiozi ,i nestanku Romana u

Dalmaciji i na Primorju u svijetlu onomastike (= Razprave, sv. IV, Ljublja-na, str. 1-42).

16

I 1. KV ARNERIspitivanje imena naselja na pet velikih otoka Kvarnerskog za-hva i na mnotvu malrh, to ih nalazimo u tom arhipelagu, objasnit

~ nam mnoga pitanja oo naim prvog doseliivanja Hrvata ,j o prvo-bitnom stanovmtvu, koje zatekoe u ovoj oblasti. Ovu otoku oblastogranluie na jugu crta povuena kod Prm:anture ur Istri od rta, kojiima na lijeni naziv Kamenjak, do Velog Rata na Dugom Otoku uzadarskom arhipelagu. Za na naziv Velii Rat ta1:ij:aI1iSke pomorskekarte piu Punte blanche, bijcli rtovi. .

Naziv Prmantiira stari je romanski i nije mletaki ni noviji po-morski. Dolazi od lat. rijei promonrorjem, predbre.Nalazimo gai na Krku kao me estice zernlie '. Moramo zakljuiti, da j.e pripadaojeziku istarskih Romana, koji danas i&"Qvore m~talko-ladiiinsk!nndijalektom, a opisao ga j'e Ive",

Od Velog Rata lde jugoistona granica Kvarnerskog Zaliva domjesta Privlake kod Nima. Ovo je stara naa rije, koia znai istam,Jeziac, kojn snala kopno s otoiem. Nalazi se nebrojeno puta kaoime lokaliteta na naem Jadranu.

Upada u oi, da je ovaj, na naziv mjesta izmakao prevoenjuna talijanski. Talijanske pomorske karte zovu ovo mjesto Brevilac-qua, Ova rije naoko je ista Italiianska. U stvari je to na talijanskiobrnuta naa fkavska Privlaka.

Navigacija, dosta komplicirana u ovom zalivu, vrr se kroz estkanala. Kako je za pomorce od veltiJk~ vanosti poznavati: njihovuprirodu, svi ooi imaju ve od starih vremena svoja osobita imena.

Tahlanske pomorske karte daju m, kako le prirodno, taldanskaimena, a mnogi nai pomorci znaju uz njih i naa, samo, na alost,nijesu lo ubilleena u pomorske karte i ne upotrebljavaju se u navi-gaciji. Kako se radi o strunim pomorskim nazivima, narod ih negovori.

Zapadni glavni pomonski put ide od Kamenjaka kod Prmanturedo. Plominske luke" i zove se tal. Canale del Quarnero,

Ovo je pravi Kvarner, u uem smislu riiei, Odavde je. proirenovaj naziv na itav zaliv i na itav arhipelag, koji gore ograniisrno.

I na je narodski naziv u Istri: za ovaj dio Jadrana Kvarner.Start Rimljani smatrali su takoer ovaj dio Kvarnera bitnim i nazi-vali ga sinus flanaticus, 'to e rei Plommskl zaliv. Po ovom di-jelu nazivali sui cio ostali, kao i danas.

Latinski pridjev flanaticus" izveden je od imena stanovnika Fla-nates, Plominci, a ovo od imena Hlbumi~skogagrada Flanona. Ta-lijani zovu ovo miesto prema zakonima mletakog i toskanskog go-vora Fianona. Hrvati su uli od Romana, koie ovdie zatekoe, latin-ski lokativ Flanonae U Plominu, iz ega stvorie prema zakonima2 Slavenstva iromanstvo 17

svoga jezika Plomin", To je i opet jedan od dokaza, da su naamiesna imena i u ovim krajevima, kolilko su predslavenska, POt-puno nezavisna od govora Mleana.Tako je zbog toga, to su ih nai

prei uH jo u vrijeme, dok nije bilo mletakoga gospodstva nadovim krajevima. Prema rimskom nazivu sinus flanaticus za Kvarnermora se zakljuiti,. da ie grad Flanona Plomin bio II staro dobanaivaniie pomorsko miesto" u Kvarnerskom zalivu, da je II to dobaimao otprilike onu vanost, koju su kasnije, u razna vremena, imaliSenj, Bakar, Rijeka il Suak.

Kad bismo danas htjeli imati svoj izraz za Kvarner, morali bi-smo ga zvati, kao i stari, Plominski zaliv. To jie nemogue, ier,prvo, Plomin ne iJgra vie nikakovu ulogu u ovom zalivu, i drugo.to bi znatlo oivljavati rimski naziv, koH' je danas bez sadrine.

Drugi pomorski put, koji vodi iz pravog Kvarnera na sjever uzistarsku obalu, zove se talijanski Canale di Farasina ili Faresina,prema nazivu mjesta na Cresu", Hrvatski se ZOV1e Vela Vrata. Oto-ke Cres i Krk rastavlja Canale di Mezzo, to nai zovu Mala Vrata.

Pravom Kvarneru na ist()Ik nalazi se Quarnerolo (-o- je nagla-eno), talijanski deminutiv od Quarnero, to nai prevede u Kvar-

neri, Nijesam obavijeten o tome, da li na deminutiv postoji i unarodu. Prostire se izmeu Loinja i Paga, na jUg sve do ostrvaSilbe i Vira (ital. Puntadura), koja pripadaju zadarskom otokomskupu. Po njemu vodi najkrai put izmeuRijeke iJZadLa. Na istoku,prema Hrvatskom Primorju, ograniuje Kvamer llidpri!ie kanal, kojiSie zove tal. Canale del Malternoo, u kome duva senjska bura", izato se ovako zove. Nai to prevode u Burni ili Burnji kanal.

Iza njega dolazi Canale della Morlacca ili della Montagna, kojirastavlia Rab i Pag od kopna, a nai ga prevode u Podgorski kanal.

Od ovih je naziva najzanill11ljirviji Canale della Morlacca. Tajmletaki naziv dolazi odatle, to su se ovuda vrilla kretania vele-bitskih Vlaha s kopna na otoke i odatle dalje u Istru.

Rij.e morlacco jie na italdansku obrnuta bizantska riie mauro-vlahos crrn Vlah. Ovako su hizantinc] zvalt il1ajprij~ balkanskeVlahe (zbog njihove crne kabanice), koji su se selili sa svojim sta-dom Iz zimovita .u ljetovalita po balkanskim planinama. Mleani.preuzevi ovaj naziv od Bizantinaca u doba turskih ratova u 15. vi-Jeku, prenesoe ga i na slavensko stanovnitvo, koje se sa turskogteritorija selilo u mletaku Dalmaciju i Istru,

Zbog; toga, to se to seljenje vrilo ba s velebitskog kopna su-elice Rabu i Pagu, nazvan je ovaj kanal tali~anski Canale dellaMorlacca, u enskom rodu zato, to se pridlevu morlacca ima dopu-niti rije montagna gora, t. j. Velebit,

Kako se iz ovoga razlagania vidi, otoki skup sjevernog Jadra-na, iznad Zad~ dobio je naziv prema glavnom morskom putu, to18

vodi od Prmanture do Plomina. Ovaj se put zvao Quarnero, a onomore, to je na istok Loinju do Paga i na j,ugd!o Siilbe, zvalo seQuarnerolo Mali Kvarner. .

Naziv slavenskog porijekla ne postoji za ovaj dio Jadrana.Taliianski naziv nije ujednaen. Pored. S'llHksa - 'er o, koji jemletaki i kasniji, zove se zaliv i s varijantom - a r o, koja je sta-rida t vie odgovara toskanskom govoru (Ouarnaro), AH ni poetak

riiei nije uiednaen, Pored Quamero (- a r o) pie Sc i Carnaro.Prvobitni je ob'li!konaj, koji se ppinje sa k V-, a ne onaj, sa k-,

jer se zaliv zove poevi od sredme 9. vilCka, Quarnarii culfus",zaliv kvamerski.

Ovako ga pie Ivanova mletaka kronika, koja veli, da su 844.g. doh Saraceni do otoia Suska (Sansagus) na poetku Kvarner-skog zalivai ovdje se sudarili s Mleanjma'". I to je najstarija vi(i'csto ovom dijelu Jadrana.

NideSIU poznati razlozi, koji su doveli do toga, da je posliie pro-pasti Rmskog carstva promijenjeno staro ime Sinus flanaticus >;Plo-minski zaliv II Quarnarii culfus. Ali se moemo domiljati, da raz-log' lei u tome, to ie stara Flanona u doba seobe. naroda izgubilavanost kao pomorski ernporium.

Nikako se izviesno ne zna, odakle je uzet izraz Quarnarium, nita upravo znai. Ali nam lingvistika prua i za to neku pomo,koja nije na odmet. .

Prije nego navedemo nagaanja o znaenju ovoga imena, ogle-dajmo oblike, u kojima se pi/e ovaj naziv kod naih pisaca:

Leksikografi MikaIja i Bielostiienac piu ga K a r n e r (gen.K a r ne r a) i tumae ga latinski sinus liburnicus, polaticus et ila-naticus vel flanonicus, more kod Istriie. Kako Sc vidi, oni piu mle-

taki sufiks - e r o i k- mjesto k v -.Barakovi, opet, II ViH Slovinki, pie K v- i toskanski sufiks

- a r: Kakono i mornar, ako je prem hitar, iidre mimo Kvarnar,naskoi ga vitar.

Oblik Kvarner (gen. Kvarnera), kaj'i je danas kod nas II opojupotrebi, zabilieio je Akadernidski rjenik samo iz istarske narodnepjesme: Jedan brod se vozi po sredi Kvamera,

Kako je prvobitan obHtk onaj, koj~! se poinje sa k V-, misliio se,da riie Kvarner d()llaz~ od lat. pridjeva cavernarius, od imenicecaverna, to znai lspiljal1. Zaliv bi: bio, po ovom tumaenju, na-zvan ovako zbog toga, to ima mnogo spi:ljla. Al~ se Ovo tumaenjene moe odrati jer ne odgovara posvema Ionetskim zakonima nihrvatskim ni romanskim.

Po drugom milieniuime je nastalo od Tat. pridjicva carnarius,od imenice carne, rneso, koja II govoru starih Romana na Krku2* 19

,glasi kuorno, Zaliv je nazvan metaforiki ovako, vele oni. koji. imeovako tumae, zbog toga, to vjetrovi, koji: u njemu bjesne, uzrokujumnoge rtve. S lingvistikoga gledita ovo tumaoo.ie bi bilo mo-

gue1 2Ati mogue je jo jedino tumaenje.U pazinskom kraju u Istri vele nai ljudi za broj etrdeset kvar-

nar (napr. kvarnar ovac, dva kvarrrara). Ova akavska tudica, kojuje prvi zabiljeio Nemam, nije nigdje drugdie potvrena. Ne donosije ni Ive iz obLinjih romanskih.. dija1ek\.tai\l! Istri, Pokojni Pere Bud-mani dobro j,e otkrio u ovoj naoj akavskoi tuic 'lat pridievni broi-nik quadragenarius-", Koji znai, 000, to se sastoji iz 40, to broji40. Oblik kvamar pravilno se razvio odatle po romanistikim je-zikim zakonima, i nema nilkakove sumnje, da prloadastarom istar-skom romanskom govoru, koH zatekoe nai pret u.Istri,

Ako je ime zaliva ista ride, teko se domisliti, nato se odnosilatinski 'pridjevni broinik kao ime zaliva, da li na broj otoia (ko-ljeva), ili' valica, iH naselja, Hi ribarskih pota oko Loinja i Cresa.

Ime Kvarner i ne mora da se odnosi ba na broj etrdeset. To ese vidjeti iz ovoga razmatranja.

Taltianska rije quarnara bi:la je 16. i, 17. vijeku pomorski> nazivza U~ deblime sartda, koje je visjelo na kotaiu privezanom za vrhIarbola. Pored quarnara govorilo se icarnara (1614), kod mletakihpomoraca i quarnale (p 14. i 15. vijeku), od ega je postojao i demi-nutiv quarnaletta. Ova rije pisala sei carnalettai quademaletta'",love su rijei latinskoz porijekla, Potjeu od lat p.ridjevnog broj-utka quatemarius sa znaenjem to sadrava 'PO etiri esti. Quar-nara je latinski: funis quaternaria ue savite .iz etiri uzice, aKvarner bilo bi, prema ovome, mare uuaternariurn, Time bi bio

oznaen onaj sektor Jadrana, koji se dijelL na etvero kao raskreza MIletke, Zadar, Istru i na 'istok.

Kako je pravi Kvarner UiZ jugots-1oonu obalu Istre do ostrvaSuska, onai dio Jadrana, koji j'~ zatvoren loinjskim otokim sku-pom, misrim, da je ovakvo tumaenje postanka njegova imena naj':p.rirodnije i da odgovara posve geografskompoloaiu'".

Ako i nije sve ovo, to kaemo, sasvim pouzdano, vana je ipakinienica, da nam je polo za rukom utvrditi, da naziv Kvarnar po-

tiee iJZ staroga istarskog romanskog narieia, koje se govorilo u'Istri prtie dolaska Mleana.

Tako smo saznali vanu istinu, koja e nam bit~ vodi u pitanju,kakav romanski govor zatekoe predJi nath akavaca u ovim kraje-vima, kad se doselie ovamo.

U detalju opaat emo sve ovo idui: od jednog kvarnerskogotoka do drugoga.

20

Biiljek e1) Upor..moju studiju Studi toponomastici sull'Isola di Veglaa, koja jeobjavljena u Archivio glottologtco italiano XXIV, str. 42, br. 65.2) I dialetti ladino-veneti dell'Jstria, Strasburgo 1900. Prouavanju istar-skog romanskog .govora prije dolaska Mleana posveena je i moja studija,koja je objavljena na francuskom u Melanges Hakovec (Brno 1936), pod na-slovom Contribution il. l'etude de l'istriote prevenitien, za tim Considerationsgenerales sur le plus ancien istro-roman u zborniku Sache Ort und wort(Festschrift J. Ju1d), ZUrich 1943, str. 472-485.a) iroka je 250-400 m, duga 4 km, vea je od zaliva Rabac kod Labina.4) stjepan iz Bizanta pie ga u istijem latinskom obliku flanonicus. .5) Ako nai kau m mjesto n, to moe takoer da je staro. Plinije poznai narod Flamonienses.") Imao je i Ius italicum, italsko. pravo.7) Hrvatski se zove Porozina. Tumai se kao Farum insulae svjetionikotoka (Elio Migliorin'i, Enciclopedia italiana, sv. XVIII, str. 6(2), ali tolingvistiki nije mogue.8) Ne znam, imaju li nai pomorci na narodni izraz za nj. Bio bih za-hvalan svakome, tko-bi me obavijestio o naim narodnim izrazima za pomor-ske putove ne samo u Kvarneru, nego i na Jadranu.0) Naziv culfus, grka je rije klpos, Upotrebljavao se i za itav Ja-dran. Odatle i na stari izraz kulaf (upor. Akademijski rjenik V. str. 768 s. v.)10) Upor. Raki, Documenta, str. 356.11) Elio Migliorini, Enciclopedia italiana, sv. XVIII, str. 602.12) Ovako sam i ja nekada mislio, ali sada vie ne, jer u izvedenici odcarne ne bi smjelo 'biti '11 nenaglaenom slogu kv-ota) Upor. Akademijski rjenik V. str. 800. s. V.14) Ove podatke vadim iz odlinog pomorskog rjenika, to ga je izdalatalijanska Akademija pod naslovom Dizionario di marina rnedievale e mo-derna. Roma 1937.15) Ovim pripadom treba spomenuti, da je za Mleane Kvarner bio va-an i u meteorologijskom pogledu. Boerio je zabiljeio, da se vjetar, koji duvaiz sektora Est-Nord-Est, zove pored grego....lIevante jo 'i Quarnero. O zna-enju naziva upor. sada i djelo inteligentnog amatera u toponomastici dra.Josipa Smodlake, Imena mesta i metana na tlu Jugoslavije, S'plit 1946,str. 69-73.

2. KRK

LGlavno predslavensko naselje na otoku Krku zove se ponosnona rimskom kamenom spomeniku splendidissirna civitas Curictarurn,to znai vrlo siaian grad .Krana. Curieta je iIi.rskailzvedenka zaoznaku stanovnika od Curicurn (naglas na prvom u), kao to j~ naaKranin od Krk.Na naziv otoka i, glavnog mjesta na njemu Krk, tono odgovarapredrimskom 1 rimskom nazivu Curicum. Kojem je mediteranskomieziku pripadao ovaj naziv, to se ne zna; a jo manje se zna, ta onupravo znai. Ctn~ se, da nije ilirski,Lingvist se najvie udi. injenici, to start naziv nijesu ouvaliRomani, nego Hrvati.

21

Taliiani ga zovu Veglia, to se osniva na nazivu domaih izu-rnrlih Romana Vekla ili Vi!kla. Prvi je taj naziv' zabilreio car Por-firogenit oko polovine 10 .viieka, a drugi Vrbnianm Fereti na

poetku pro'1og vijeka.Talijanski naziv tumaili su nauenjaci na razne naine. Od svihtumaenja najvjerojatnije ieono, koje vidi u Vekla iili: Vikla latinskipridjev . r., to znai star, a glasio je ve u vulgarnom Iatinitetuveclus (izvedenica od klasinog lat. pridieva vetus star). Ovajpridjev treba dopuniti imenicom civitas grad, kako se Krk zvao napomenutom rimskom natpisu,

Talijanski naziv znai u prijevodu Stari grad, OJI1ako, kakosu u prvo doba Slaveni nazva:I'i i druga stara rimska naselia naJadranu. Ako Je tako, onda se kao izvjesno ima uzeti, da je na ovomotoku u blizini grada Krka morao postojati i Novi grad.

Historijska vrela nijesu nam sauvala obavjetenja o tome gra-du, i ne kau nam, kako su domai Hrvati ili Romani' upravo tajNovi grad zvali. Mlada nauka, koja se zove toponornastika, a bavise ispitivanjem imena mjesta, moe ipak da rijei i ovaj problem.

Istraujui imena mjesta na ovom otoku, ustanovio sam, da senazivi, koji nose na sebi biljeg staroga romanskoga govora gradaKrka, nalaze juno od poteza, koji ide od Punte Pelove, sjeverno odGlavotoka blizu Malinske iznad Muraja, te sijee cestu, to vodi odKrka do Vrbnika ii protee se sve do u b'lizinu Baanske Drage".

Juno od ovoga poteza ima naivie starih romanskih mjesnihnaziva oko dva dananja naselja: prvo, oko grada Krka, drugo, okomjesta, koje se zove Punat, gen. Punta, to znai most, jer je ovdjebio zaista nekada most, koji je vezao ovo mjesto s poluotokorn Prni-born, kuda je vodila stara cesta u grad Krk. Taj most ne pominiuni mletaka vrela. Znai, da ga je nestalo jo orHe eflnitivnog do-laska Mleana na Krk iza frankopana

Iz ove injenice izlazi, da se Novi grad krki (Civitas nova)morao nalaziti ba na mjestu, gdje se danas nalazi Punat. Druge mo-gunosti nema, jer tragova druvim starim naseliima nema.

Oba ova naselia bila su zatiena utvreniima iz ranog bizan-tinskog srednjeg vijeka. Oba JlOS!C starinski romanski naziv castel-Hane, deminutiv od castellum grad (kao utvrda).

Utvrenje kod Punta nalazilo se na malenu otoiu u zalivu, toga tvori Pmiba s obalom Punta. Taj otoi zove se hrvatski Kolifm,to tono odgovara romanskom Castellione.

OViO utvrenje potjee zaoiielo ilz vremena, dok jie Krk pripadaozajedno s ostalom Daenacbom bilza'I1ltinJSIkoi temi (= provincifl), To

potvrnie ii okolnost, to se II bliiZini Koliuna nalazi crkvtca sagra-ena u bizantiJlllSlkom stliilu, posveena svecu Donatu, tovanom i IIZadru, a moda i jo gdje u btzantlnskoi temli Dalmaciie.-

22

Drugo bizantinske utvrenje nalaziio se sjeverno od gradaKrka na cesti, to vodi u MaNnsiku. SpeC!itia:lJna karta bivega austro-ugarskog generaltaba zabi:IjedlIa je ovdje esticu, koja se zoveCaslone. Na specijalnoj karti biveg jugoslavenskog voinogeograf-skog zavoda onanie za:biajleooa. Dananji je iiz~ovorteko 'utvrdiJti,ali ga je zabiJljieio i Cmi na svojoj detaljnoj 'karti otoka Krka, kojase uva u franjevakom samostanu u Krku. Caslone je isto to iKoliun, Oba naziva dolaze od romanske dlemilt1Il.LiJivne izvedenicecastellione gradac.

Oba utvrenja bila su oevidno poo'iguUl1Ja zbog toga, da zatiteromanska naselja Civitas vetus (--. Veglia) i Civitas nova ( Punat)protiv nrodiranla Slavena (---< Hrvata) na otok.

*

* *

mzantiJnJsko vladanie ostavim Je vtdnih tragova II govoru hrvat-skih akavaca na otoku Krku. umice, u kojJiJmal'!

fAlii na tom ter~toriju lima starriJh sLav,ensikliih tragova, kojih drugdjenema. Dva vea brda pa tom OitJoku zovu se Ji;lam. Svuda na srp>hrv. teriiJtoritilU dala je Simm SllIa:V. rilje h Irb mb, koja sadrava samo-RI.asioo I, oblff/k h u In. Samo je ovdje ouvan I iii stari dJebe:Iii poluvokal'bpr:eao J~ II a.'

Na teritoriju liizvaJl1 spomenute crte nastadoe tri slavenska 00-selia, :koja govore posebnim akavsmmrjejijma. Od ova tri samojedno je nastalo na predslavenskorn temelju. To je Omialj, gen.Omilia. Ovaj na naziv ne osniva se na krko-romanskomizgovoru,nego na vulzamo-launskom, kako se govorio II VII. viijeku na otokuKrku i iz kojega se razvilo u gradu Krku pomenuto romansko na-rjeje.

Omialj je hrvailSlkJit iJzgovor za vuJgarno-lati:nsllro* a musclu, tobi g1:aJs1iJo II kI1JaJstlI1O-1a11:irnsk'OID Admuscuhim, uza to se lima razu-mjeti locus rniesto. Naziv znai miesto, koje se nalazi kod sitnihkolJjlQ (dag:nJi:E) uz 0I00l11u. .

I ovaj 1JIUt SlauVlal1li! 'Su zaudo Hrvam sl1:aTlilif, ob:1Jik imena negoliisami I taJ~ilianJi, 'koj vele Castelmuschjo. U tiaJliat1Slkom nazivu nematraga tatinskom plriiJjledILogu ad kod, koj~glasE 'll slavenskom izgo-vom ilovdje, kao ,j ul Istri, 0 4

Omtallsko akavske narjeje otro se radilk.udte od nariela, toza govore ostaa dva 'stam akavska nasela na otoku, Dobrinj i

Vrlm~k. To SIe viidli ve po ookrirn nazliMima za zemI1liiliI11e estice.Tako se mj,elSiOO lf1lam 'kod Vrbnaca govori ovdje liam/ec (a jte dlU:go, ae naglaeno kr~tkJilID sirnaz11lilmalkoe:ntom.)

Druga.dva stam akavska naselja nose posve slavenske, imena,Dobrinj jie prhdj:ev od SitaJroJ.!: mena od milIJa ~Ni hiiplOlkol'liiSltika Dobrmi:od Dobroslav. Znat daMe nasefie, ikoje j'e prvobitno pripadalo ne-kom DobriJnji ,t1.~ :kiojil jie tu biJo k[)Jez"illIi neto SilriJno.

Teren, b1Jilziukojega je Vrbrstk, ispod R~sike, vlaae jie. 'Na neemurastu djelomice I~ danas ute vrbe. Nam~ Vrbnik nastao je odatle.I krk] RomaIlli l11~iVla:lIi su ga II svom jeziku ovako. Njilhov jie naziv glasio Van. To je pl1lUl1'lall od njihovie rm!eV vantk, od k1aJSioo-l!atinsikeVimClUS. Od 'Ove potjee i naa bekovaa uta vrba, rije, koja sezovor ~ u kaj1mvslkilm dlija:ooktilma.

etvrto staro naenaselje je Jurandvor II Bakoj Dragi, To na-seltie mora se uzeti kao staro zbog Zvonansrova glla:golskog natpisau crkvi sv. Luailj~. Inae dananje narjeje, kQlje se ovdje govori,ne prua ni izdaleka oruolEitkih tragova smrm kao akavska narieiaII Omtl~u, DobTiiJIlljJui Vrbn~u. Nazsv JUTOOd:VQT~ je star, i tozbog toga, to prVlb ,dljo sloenice sadrava staJripr1ildi!ev Juran]Juranov-",

Ovdie iSU Silavem moraLi zatei ve krke ROll1iaIIlJe. To se vidipo nazdJvu estice, koju il na svijet zove Kanajt ( sa dugsm sitiamim24

akcentom na a II kra;iJniie:m slogu). Ovai naziv dk)llaZi jo jediniom kao:ime biskupskog dobra kod PUII1ItJa uz mOfSlku obedu. To jie klasinola1ruIliska 'iJzvedooica cannetum, od canna, trska. Obt~k Kanajt tonoodgovara iZ&lOV011U krkiilh Romana. Ovakav nazav za rnesta dolazii II govoru naeg sVJi~!eta u Darlmaailii~ Ikao Trsteno, Trstenk di t. d.

Ostala naa naselia na ovom otoku nij'eSiU stara. Zbog maJaJr:ije.koju stvarani neisuene barutine jo j, danas, i ova mlaa naseliadanas su dijelom iezla, kao Semeni (s kratkim silaznim akcentomna drugom krainiem e) kod Dubanice, gdje nalazsno istu riie, kojui u sajam zbor.

Ova novlil.ia naseha, kao Bfsoi, Skrplii. Baiii, P:OOjica, Du-banica. Suan (kod Dobrmia, danasne pOS!tojft vie) li t. d. nastala sukretanierr, vetebdltskiih Vlaha (Morlaka). Ovamo su ih naselavallFranlkopiaJl1li na svoja zemLjita. Dilelorn su biH prava Rumwnii U :po-Ljicima na Krku ouvalUi su SiVOj oena sve do sedamdesetih godiluaprolog vijeka. Zabiii1t1elilO ga je veUiild mll1gvilSrt MilkIlOi.

Neke podatke za Rumunje na Krku, ii ak nekeriljiooi liJ iJzreike.koje su uli, saopie mi otac Zec u samostanu u 01avotdku i upn'iik

Krat u Poljicima. oboitca ve pokodnid.Moja toponomastika'ispitivanja, koja sam vrio u ovim kraje-

vima, potvrdie takoer istinu, da je medu ve:1ebUSlkiiJm Vlasma, koieFrankooani naselie ovdje, bo pravih Rumunia, Tako se ouvao naKrku kao naziJv estice pravi rumunski plural Vfhure vrhovi, odvrh, slavenska riUle, koju poznaju Ru1nJumid sv:i(ju diiijaJL~kata, zatimFarea (kratki silami akcenat na a poetnog sloga), to znait pa-prat (Lat. fiffiex) H. d.6

Al'i ovi velebiiJt:slkiiJ Vlasi nose li Ilijiepa naa porodina imena, kaoPetrovi (ouvano u POI1j.ic,ilma), Bogoievi (OUV'aJl1l0 :sa stezanjemgrupe -oie- u o kao Bogovi u Dubanici) i t. d.

Sa Krka Ikretaillii ISlU Ste v;elebitSikii VLaSlil diaJ1Jj1e III Istru, gdje su use1lima oko Uke ouvan jo li danas posebno rumunislm narjeje,koie romanisti zovurstro-rumurdskim, dOk se uosralcd Citani\ii posvepohrvatie.

Starost gore pornenatih naih naselia na-Krku potvruju i drugeokiol1lnos,til, koje Ise odnose na foLklor ii na remlgilOi~nli! ftivot.

Na Krku ouvao se muZ1itki inssrumem, kojlL se zove ekavsko-akavski sapela (naglasek kratkit Siilliazrui: na e, ikavsk] sooila), Igrase zove sopac. Ovai imtmment odgovara fl1lJ1ii, !ro,a je l"I\.lIll1IUrI1kogTJoriJjlekla.7 . .

Na Krku imamo tragova jaem rel)lgito:lnom ilVlOt;u jo II dobanarodnih vladara. U to duba pada vjerska buna, koju j,e. vodioZdeda, Ime jie hipOlkol1isHk od starog hrvatskoz imena Zdeslav".

Na :iJl1itenZlivI1JOlSt vierskoa ivota na ovom otoku oslania sei! upo-treba gllagol1itce .koia Sie u pravnom ivotu naJboltiie odrala ba nanjemu.

Iz tog razlaganjaizlazi, da je slavenstvo na Kl1ku vrto staro, uzasve to, to se le u gradu Krku mogo uu nJ odrati ~ staro romansko(danas llZumrLo) narjeje. Viildlie:t emo II iuern lanku, da ovakointenzivnog slavenstva nije bilo. u prvo doba na otoku Rabu.

II.

Od romansksh toponima sjeverno od crte, koia razgraniuieimena mjesta s krko-romanskom fonetiJkom, etiri Su, ikoja privlae

narottu panju LingviSta. To 'SIU 1. Brgud :i demiJnruniw odatle Brgu-dac, 2. Kras, Nojii nebroieno pWta dolazi na otoku, u singularu i plu-ralu, kao i u raznjm ']zvedenicama i u vezi s prtdjevima, 3. Kamnelei 4. Munel.

Prvs je toponam potvren od 15. viLieika oo ovom ctoku, nakopnu u sjevernoj Dalmaciji, na Visu t u Istn, Upotrebliava se kao

ri,e opega znaenja .umlSlld pall1jla!k pun ikara i hridli (Pari).DetalJnih opisa nema. Sudei prema historijskim potvrdama, odgo-vara tano lanins!koj l1i!jei virgu1Jtum ilkara9.

Drugi toponim slui i danas kao opa rije (termin) za kraki(karstni) teren uope. Na ovom otoku, II Istrt li u Hrvatskom pri-morju veoma jie rairen kao toponim za oznaku raznih estica terenai naselia. Nastao jie od predatinske (moda :i~irske, lliibumiijske) rriti'eicarsus, od koje i njemaki geografski termin Karst, talijanski Carso.Kako hrvatski ,oMik pokazuje t. zvo Likvidnu rnetatezu is,no tako kaoRab, ide zacelo u posuenice ,jz dobanaseiiavania Hrvata u ovekraieve.l''

Trer je topoIllilrn Kamole (ak~artilv plltu,ral1a), naziv sela, oitrornanizam, koJi, kao SV10jru starost i osobttost nokazuie II deminn-tivnom suflksu -ellLusll mjesto -ilt'eil[!Us, kakav se n~lla~j; u mletakom

aamtpIiJe~~o12 i u krko-romanskom tOPOnIilr:nlU. KaJl1ItiUlal (oaniak izme-u Karnpelja, Garioe i Komia), ali ne p:Okazujje zamjene u za -ampred konsonantom, kako bismo oekivali prema sanctula > sutlakuma u Vrbniku, Znai, dia su se ovdje Hrvat~ OOISe~llimi u prvobitnokrko-romanskorn selu, ali u dosta staro vrria'eIl11!e, jer rod krkeromanskog toponima stvorie ~ta:liiIJIr:i;dijev sredniega roda pomou

su~i!ksa -j, kakav Sie danas vie ne moe praviti. Postupie ovdjeIenako kao u naim toponimima pJ:1edisl'avenskogpod!riJj'etla, kao toSIU iirje, Celje li SkOip!de, koitsu takoerstartpriJdj!evi :ilStogatipa.

Cetvrti toponim Munel oznauje ovdje veliki dio ume u sre-dini otoka, Susrest emo ga i na Rabu i na lu. Na Krku dolazi jou obtiiku MunaJli13 , kQji oznauie bregOVJilti pred!jleil zapadno od gradaKrka uz more, ObWk MUJnaffi odgovara opQi riij,ei krko-romanskognarjeja ~ 1Jatrunskom deminutivu mont:iJce1llJus brace. Nas zanimarazli'ka u doetku: -el II hrvatskom narjeju otoka Krka prema -al

. 'I ~, I26

u remansko-krkom.Hrvatskj jie oblik -el oevidno staJnidj" jer je bliilatmskomu, To znas, da su se Hrvati 11IaISeI1liJIIi na ovom otoku jo uvreme, kad se krko-romansko narjeje poelo razv:idati. Doetak-el u Mune~ poklapa se tl vokalJu 'Sa -elle u Kampel!je.

Iz ovoga se razlaganja viJdi, od kOl1iiJke j:e vanosti dobra fonet-ska analsza toponima za hLstoridu nasetjavania. Pisanih vre1:a za prvodoba hrvatskoga nasetiavania i onako nemarno, Ostale samo topo-nomastika analiza kao vrelo saznarua, Ova nam doouta zakljuak,da Sie hrvatsko naseliavanie sievemo od pomeoute crte morae po-

eti i, pIii~e, nego to jie rtl poLov,rni 10. v:i!jeka car Konstantin pisaosvoje dj'elo De admin,iJsrtral1Jdo irnperio.

Od neslavenskih toponnna treba jo zabiilijeliitli naziv obalskogterena pliaj (sjeverno od Negrita), koj,i tl krko-romanskomdolazi kao

opa Iij,e pl!uj strma uLica u Krku. Oba ob~ilka dolaze od grkoiiaJtiln!S,ke ti!jei piliagiJutn. Oevidno je, da hrvatski ()IblliJk, jer ne poka-zl1(jeu mjesto a, potjeeiz vremena prije razvitka krke-romanskogagovora.H '

Jo jie zanimLi'iv romanski toponim Negrit, demimtivni pridjevod niger crn. Ovaj jie nazivnastao zaciielo odane, to je teren bioobrastao 'rnkama, kako se na Krku zove quercus i~ex15.

.

Ima ovdje i mliertakih toponima, kako je prirodno zato, to jeotok doao poslije Frankopana pod mletaku upravu. To je mlai(recenmiit) tilI) romanskih toponima. Ovamo raunam ime potpunohrvatskoga sela Korni, tallitillil1ski Cornicchia, Doetak -i pokazuje,da ie hrvatiziranmletaki izgovor jednako Ikao u sl za tal. secchiaamper, kabli. Selo ie dobilo ime po ptici cornieula, knjievno-tatllijan:ski cornacchia vrana, koja ilgra i tl hrvatskoj toponomasticiiadranskih otcka kao ~i u kopnenom zaleu .izvielSil1lU ulogu, uPor.Vranme, Vdindic, Vranja. Znaajan je p'rideLaz iJZ tail. feminina u hrv.maskulinum, Taj ie pirijellaz nastao zbog toga, .to je mletako Kor-

ma hito shvaeno kao na genitiv. Odatle jie onda nainjen novinominativ prema mukom roduostaih imena naselia kao Punat,Muraj, Lakmartini t. d.

Ve smo VI~dj'erH, da je toponim Kolnm nastao od Ilat. demmuttvacastellione rnalio utvrenie, Na. obalama Dalmacije, otoke i kop-nene, sree se vie pUlta. AEi TalidanJ ne prave svoj ob~~k od latin-skoga, nego od hrvarskogaobhka, Kako na Pagu, tako i ovdie rovese z;a;1Ji~ (zaton) taliiJj,a:n:ski Val Cassion.

Od ko~jJeva, koH obino imaju hrvatska mena, ovdie je jedan,koji nosi! ~ tl hrvat!SkomtaJl!iJjaJI1Skru naziv. To je GaIun, vjerojatno de-mmutivna metafora ga:Jrla ika.

Tiiesno i'zmeUi otoia Prvia i Krka zove se tal. Bocca dj Se-goa, hrvatskt (prema jugogi~avenskoj speci~alkj) Senjska Buka. To je

27

isti naziv, koii, s taJ1IiJjan:skm vokalom, susreemo li '11 Boka Kotorska,latinska metafora bucca usta.

*

* *

Hrvatski toponimi za naselia nalaze se u naj!ilSti~m tipovima udva sektora: a) sieverno na crti povuenoi od' Vrha (kod gradaKrka) i od Kampelti;a!il b) ilstono od crte povuene od Negrita premaVrbniku.

Tu :ilmamo najpnide tooonane, koji se odnose Tha ume, Tha umskestablj,iik:e t bil1'ilke, kao Dubanica, od drveta dubac!", koj'i:i: krki Ro-mani posudiie od ffrvata?". Dubanica je poilmeni!ooli pridjev po-

mou sufiksa -nlca < bDica. Oznauje kraj, gdje raste pomenutostabso. Danas Dubanica obuhvata vie nasea si oorodinan (tami-l:ii,i'S1kiJm) :iJmenima, kao Bogovii, Mi1ceti, Ostrobradi, Radi, Hrii t ., dJokaz , da suto recentni tOlP'onJirni. Naselia SIU nastala na te-renu, koji je blo obrastao UlIDOln, kako kae ,ji ISam topomm Du-banica,

U ovu kategoriiu toponima too .jI lI1aziiVi:paselNa PO biJ1jkama kaoPaprata, Risika (kod Vrbnika, ,~kavski ob1lilk od vriies sa suf.iiksom-Ika i pridjev sr. roda Rasopasno od bi1jker

Neobinili je pridjev sr. r. izveden od hipokoristika linog imenasveca Klime pomou sufiksa -sn, koji nalazimo u Klimno, (potvreno 1535.). Na ovako naZVa!I1JOIIIl md,estu nalazila se crkvica 'Sv. Kli-meruta23.

Kako smo v:~dJel1i u tooonanu Dubanica, i 'Pr~dieVlt od menasvetaca mogu biJtli SlUJPsltantilvJiran1i pomou istoga SlUlfiksa -lca, Ova-mo ide ime danas nestalog naselja Mih(jla:roe, nazvanog prema crkvisv. Mihaila24. Ovo naselje bilo je nekada zacijelo od vee vanosti,jer se uza nj nalazilo ~ drugo, daJOOS takoer dezlo SemeIlLi25, nazrv,koji odgovaraknjievnom hrvatskom sajam..

Teri!torijjii Pol\jii!di kao i Dubanice bi!1i 'Su naseliavanr puanstvomhrvatskimi vlakim s Velebirta. Zbog 'togia ovi kraieveimaai mnotvo

norcdinih imena 11 pluralu kao imena naselia, Tako Bfsci, gen. Br-aca, Skfpii (od Skrbe u pllural1tu, kako se esto J)liJiU u krkim do-kumentima u bilSlkurpslkom arhivu), Baiit, Bilw1li" Petrovii, Brii-

sii, Plnezii, Li!naJ'ldJi!i, MilohlJliOi j t. d.

*

* *

Na Krku susreemo i veoma interesantnu toponomastiku rtovailJ,. kako se ovdie danas obirnlije govori, pfinti, Da je ova tuica no-vijeg datuma ovdie kao] na svi ostalm laransknn otocima, to sevidi ba po tooonsmu :Ert. U Kvarnerskom otokom skueu susrest

emo jo i metaforu Kliac, KUca, deminuttv od ki~ ek, ma1j.tc26,za tim Tenka, a na svim osta~1iIm Zaglav kao i Samotvorac. ee sesusree i: metafora ~ltO. Naztv uf od uh susrest emo jo na Ve-lom Otoku, gdje emo potanie .govoriti o OVolIIl tat11IDOIIIl tooonsmu.

Toponani, koj,i se odnose na uvale (zalive iilt zatone, vale u do-maem govoru, od tat. vailJbe), esto SlU pridievi, obino-u . r., aliih ima, 'koji su m. r, Ovamo :iide ime velilkog zaltva avlen:a27 odimenice avao, avla mletakog podraetla, a:l!i tl znaena; zavinutpredmet, k1jlU a ne u znae.n;ju ekser, gvozd, u 'koj-em se danasupotrebljava. Na drugim otocima susrest emo toponim Zaklopatica,tal. Porto Chiave u siinorn znaenju.

. Prema kakvoi terena nazvana je uvala BLatna.Metafora je Baka'" (Stara, Nova, Draga). Vokal a nastao je

ovdie iJZ debeloga poltuglaiSa. U Vrbniku se kae Beka, Ovako i tali-Ianski Besca. Na poluglas upuuje po svoj prilici i naziv druge uvaleVal Biska zapadno od Krka. Ovauvala nema hrvatskoga nazirva.

B1>bka za bava nalazi se u ruskom bka i bugarskom baka, slo-venakom beka, ekom' i poljskom beka. Ova metafora odlinokarakterie cijelu dragu i zaliv. To se osobito lijepo vidi, kad se idecestom iz Krka prema BaanskoiDrazi ii promatra sr visine. Meta-foru Bavice za uvale susrest emo i na ostalim otocima ,11 smg'U-liam jednom :i na kO'PIl1IU.2 9

29

ZalM 'SIe ovdie kao i na otocima zOVU iednosravno Lukas pri-dievtma Veta i Mailia,alli i bez pTiKbeva. Upada ovdje. U oi samoudna sloenica BmIcuJ1lU1ka u Baki Novoj. Prvi dio sadrava .posvoj prilici stari pridiev od Bonko (upor. Bonkov i, prezime u 16.vtieku) u akuzativu. Prvobitno je bilo po svoj priJHciJ Bona LUJkaBonifacijeva Luka. Baans su cakavcid govore cmiesto .

Osobito zanim1d1iJv naziv uvale m. r. je Sapan (prema narjejuomiaiskom). Tu uvaliUJ zovu Cozou Vat Noghera, Ovaj naziv uaojie i u austro-ugarskn SPeci!ilaillkJU. Taliianski je nazvana PO orasima.Hrvatski naziv nema s t'aiiJjaTISikilm nkakove veze. On je pridd,ev odosnove sap- < Sbp-, koja dolazi u toponimu Prespa, u imenicamaospice, rasap, nasap. Bez prefiksa rui,e ova osnova potvrena II hr-vatsko-srpskom JIeziku, nego 111 starocrkvenoslavenskorn Sbpb kUiP,

ekom sep, ,1Iu1ko srpskom sep i ruskom sop. Pridjev m. r. Sapan(se. zaton) oznaivao je vallda teren, koji se s,ilpl1Jje t tako pravikuoove.

Od Slloenih toponima istie se Glavoeok'", u domaem izgovoruGlavatk. Susree se jo m Cresu uistom znaeniu kao mletakotal naziv Caisole < Iat, Caput msutae za hrvatsko naselje Beli, kojelei suelice krkorn Glavotoku. Kako je Glavotok naziv samostan-SIkog (manastirskog) nasella, ovaj priievod (ca1que linguistique) stvo-rie hrvatski fratri. Iz uemh 'krugova on jie uao i u narodni' govorKrka..

III.

Premda su u prethodna dva pog'Lavima obuhvaeni svi tooono-mastiki tipovi, ko1lilko su zastupani na otoku' Krku, ipak e biti ko-risno, da se napose jo osvrnemo, sa po kojom primjedbom, na onetoponime, koji se odnose na 'ohalski sistem: na rtove, grebene, hrildi,

pliine, na r~bM'Ske pote i na kolieve. TLtoponimJiJ 'su, za ilS:pitivam~eotoke toponomastike od velike vanosti" a naroito za pomorskekarte.

Od kolieva, koM prinadaju Krku, treba suomennrt ove: Sv. Mar-ko, Kameniak kod uvale Srtce, Zeeve juno od uvale Male L~eu Bumom kanaJ1lu, Prvi (ovaj naziv dolazi i 'u. I~bens,kom otokomsikiUJPu), Ga1JuJn juno od stare Bake. Zeevo kao naziv kOilj'a dolaziil sa drugim suiiJksom Zeje izmeu Cresa i istarske obale, mletakiLevrera, To je sasvim razurnliv topooim za nenastanien otoi.Galun je augrnentattvna rornanska metafora od galia ika, tako-

er razumliiva puka predstava za nenastanjen otoi. sa mgvistikoga g1Ledita tee je ra:zUl111!1i;i:v naziv Prvi kao' izvedenica na -l.Da je Prvi biJo od vanosti za otoko stanovnitvo, vm se po tome,to. nalazimo na niemu naziva za rtove i uiVaJte: KIta, Straica, Du-bac, Samotorac.

30

Pliina nalazimo jlUno od varoi Krka: BUJt. Ovaj toponim od-govara tono hrvatskom toponimu Bad za pliine. Promjena naegasamoglasa a lU krkoromanske sarnoglas u nastala je Th govoru krkihRomana ribara. Druga pJiina zove se Siika od Negrita (prema tah-ianskoi saitaktikoi konetrukciit), trea Liban, zapadno od Galima,nepoznatog je pcstania, Na zapadnoj obaJLi u Burniem kanalu junood rta tla nailazi se pliina Konjska, esta toponomastika meta-'fora u nazivima za uvale i rtove.

to se tie naziva za uvale, nalznaadniia je podava, dia od Va-lunte na Pmibi pa sve do Maknela.(ta1:ijansikiJ Manganelo), zapadnood Brzaea, najlazirno oo seruu istih romanskfh naziva, koji odgo-varaiu fonetskim zakonima krko-romanskoggovora: Vahmta (odromanskoga vallata uvala), Lagdimr Iokva Markova, Karkari1la(odgovara tano naem toponimu Japlenica, od romanskoga calea-reola od calx, calcis klak, vapno), Grkmrk Markov Dolac, naziv,koji je bio krivo italiianiziran u Greco morto, a ovo opet prevedenona hrvatski Mrtav Grk, Naziv Trkul u Kambunima ponavlja se.

Oznauje po svoi prilic] zavofttu obalu, od latinskoga toroulum za-vinut oredmet u romanskim iezicima'". Naziv Maknel kamen po-navtia se kao hrvatski tooonan Kamenjak kod Premanture II Istri i

mae vrlo esto lU nazivana za kolieve. Pored Maknel govori se iSpena od lat. spina dra. Samogias e mjesto i kae, da Ise radi oizgovoru krko-romanskcen'".

Pogledajmo jo neke tipove za uvale i rtove prema naoj po-morskoj karti. Na Vozu nalazi se rt Voica. Srateni sufiks -lcakae, da je ovo ime izvedeno od nazlva poluotoiaVoz u znaenjupriievoz. Ovaj srateni sufiks nai emo vrlo esto 'll Zadarskomotokom skupu, upor. Saica, Birbiica, Telaica na Velom Oto-ku. Naziv uvale Vodot kod Omllia podsjea po znaenju na ro-manski tooonirn na naim otocima kvarnerskoga i zadarskoga arhi-pelaga ifnata, kojim se oznauje mijeanje slatke i morske vode.Na ovom otoku dolazi jo kao drugi top onomastiki tip za ovajpojam i naziv Vodice (uvala izmeu rta Druinen ~ uvale Murvenice).

Uvale i rtovi zovu se ovdje kao i na svrm ostalim otocima vrloesto iednako kao i obalskl odsjeci, na kojima se nalaze: a) orema

kakvoi terena: tako Meline, Melska od meI sitan piiesak, b) pre-ma dubini vode: Durnboka, e) prema izboini: MaH Bok, d) premaraznim metaforama: Klobuac, Biskupii, Bracol ruica (italija-nizam), e) prema terenu izvrenom djelovanju pl:ime i oseke: Oprnat. j. Oprana, f) veoma esto prema drveu, koje raste na obali: Sli-vanjska (od Slivno), Murventca, Dubna, Dubao, KUa, Rasohe, rnikaouercus ilex, g) prema istoi morske vode: Cista, h) prema obli-ku terena: Glavati, Glavina, Tenl, ,i) prema rupama: Jama, ku-ljica. j) Ali II najvie sluajeva uzeti su nazivi za rtove i uvale odobal:Skih ureaja ekonomske prirode: Japlenrca, Njivice, Solinii

.31

(stari pridjev), Pekera (rta1ijaIllizam), Konobe, Straica (mjesta, gdjese nekada strailo protiv gusara), Turnac (hrvatski deminuttv odturanj < lat. turris), k) isto tako vrlo esto i prema crkvama: Sv.Marak, Sv. Mikula, Sv. Dunat, Sv. Fuska, k) I nosledovni odnosiiJgraiu vanu ulogu u motivima za obalske denominaciie, Tako na-Iazirno pridleve Druinjn (sc. art) rt od Unog imena Druina,potvrenog iz 12. stol], (Akad. Rjenik, II, str. 815), Matanovo, Pe-tehova (od peteh piietao kao prezime Akad. Ri. IX, str. 91tr.

Srica (od Sergius), Knez (zacijelo u cakavskom izgovoru mjestoKne), I) Uvale pozibelfne zbog gusara, kradljivaca ili za plovidbudaju takoer motive za denominaciju. Tako imamo na Krku Lu-peki porat, Zala dt aga. m) Znaajno obalsko kamenje od vanostije takoer: Beli Kamik. Nabrajamo 'Ovom prilikom sve motive zapravlienie obalskih toponima, da ihne trebamo ponavljati kod dru-gih otoka.

Ima dakako jo dosta neiasnh toponima u obalskorn sistemuKrka. Meu njima je naiudnovatiii naziv uvale Ogrul, juno od

.Vrbnika, Ovaj je naziv potvren ve godine 1453. u nazivu crkve'"S. Nicolaus de Ogrulo (pisano takoder sa geminatcm 11). Danas se tuvide ruevine. ini se, da je to romanski pridjev agrariu iJzvedenicaod latinskoga ager polie, ri;~i" koja je ve u latinskom iezfkubila zamiienjena sa campus. Prijelaz nenazlaenog sarnoglasa a usamoglas u odgovara tano fonetskom zakonu luko-romanskoggovora. Jedan od dva suglasnika r bio jedisimiliran u l, kako se to

esto dogaa'". Naztv rta Butini izaziva uporeenie sa nazivomsela. u 16. viieku Butina Vas, zatim sa imenom rijeke Butinica rikakod Zorania i napokon s jmenom sela Butiniani u Hercegovini(Akademdski Rlcnik I. str. 749). Dalje odi ovoga uporeenla nemoe se ii u tumaenju. Brdo i obalski potez uza nj Bag izazivauporeenie s imenom grada Bag (od rimskoga Vegia), ali, kakonema historijskih potvrda za krki Bag, ne moemo znati, da li jeunoreenie tano. Naziv uvale Mrmna nejasan je. Rabasalj na po-,tezu krkoromanskog govora sadrava zacijelo u svretku latinskisufiks -etum > krkorornanski (veliotski) -al (t) > -alj.

BUjeke1) U detalju razraeno je sve, to se u ovom lanku spominje, .u i mojim

raspravama Studije iz ilirske toponomastike, objavljene u Glasniku zt'm. mu-zeja za Bos. i Herc., XXIX (1917) iStudi toponomastici su11'isola di Veglia,u Archivio glottologico italiano, XXV, str. 133, 122. .

2) Upor. o tome moj lanak Iz toponomastike, objavljen u' LozanievojSpomenici (Beograd 1922), str. 327.

3) Upor. moju studiju Iz toponomastike June Srbije, objavljenu ul Gla-sniku Skopskog uenog drutva XIIJ (1933), str. 004; iS8IZnajem, da se drmunuma govori i u Hrv. Primorju.

l) Upor. ovaj prijedlog sa jednakim naim izgovorom u nazivu mjestaOprtalj (Istra), od latinskog Ad portulam kod vratacae kao i u imenu gradaoptuj, (pored Ftuj) na poetku Panonske nizine; od lat. Ad Poetovium.

32

S) Ovaj pridjev ne treba da potjee iz starohrv. doba, jer moe da stonu vezi i s prezimenom plemenite porodice Juranovi ili Jurani, koja je sta-.rinom iz Bosne, kako se vidi iz jedne listine iz g. ,1'792, (u posjedu ge Jura-

.ni.) Konsonant n mjesto nj nastao je zbog konsonantske grupe dVl, koja sli-jedi, Ispor. Banbrdo mjesto Banjbrdo.

8) Upor. moju tal. pisanu studiju pomenutu u biljeci br, 1, sv. XXIX,-str, 113-119.

1) O sopeli i frulU upor. moju studiju pod naslovom Studije iz balkan--skog vokabulara br. 2 u Barievu Arhivu za arbanasku starinu, jezik i etno-logiju IV, str. 132 i sl.

It) Upor. moju studiju Iz mojega Glossariuma medsae et linfimae latirri-tatis regni Chroatiae; objavljenu u Vjesniku za arheologiju i historiju dal-matinsku, sv. 50 (1932), str. 146 i sl. i Sii, Povijest Hrvata ul vrijeme narod-nih vladara, str. 513 i sl.

9) Upor. moju studiju u Zeitschrift fUr romanische Philologie. XLI (1922),str. 147 br. 1. saznajem od g. Jardasa, da se onaj odsjeak r,ijeke'morske-obale, koji je talijanska okupacija nazvala Costabe1lla, a nalazi se izmeu Pre-luke kod Voloskoga i Kan1;ride, juno odi Zameta, zove hrvatski u Kastvu :ii t. d.va Brgudh, Brgud', Brgud je dio drmuna ume, kako se vidli iz potvrde1470 (urmdn, Hrv. spom. str. 259).

10) U Istri je potvrenaova rije i u . r, krasa terra lapidosa, v. Akad.:Rjenik, V, str. 65. Rairenost na Krku prikazao sam u studiji Studi topono-mastici sull'isola di Veglia, Archivio glcttologico italiano XXV, str. 125. Naj-.starija je potvrda iz g. 1230. (prijepis 1724.). Etimologiju ove rijel dajem ustudiji u Zeitschrift fur romanische Philologie, LIV, str. 460 hr. 2.

11) Upor. moju tal. studiju' citiranu II biljeci br, 1, Arch'ivio glottolo-.gico XIV (193'0), str. 24 br. 24 i

12) Upor. Meyer-Liibke, Romanisches etymologisches :Worterbuch, 3. izd.,br. 1563 i moju tal. studiju u biljec'i br. 1, Archivio XXIV, str. 25 i sl. br, 27.Slino i u romanskom toponimu Kambuni; (plural), hrvatski oblik pokazujestariju fazu latinskog vokala 6, ne mlai krkoromanski d'iftong au. Krkitoponim jeetimologijski identian s provansalskom ~jei cambon polje.:Ni u nazivu Kambuni nema starog refleksa za am. Jugoslavenskaspecijalka(list Suak) pie krivo Gambun.

13) Upor. moju tal. studiju, Archivio, XXIV, str. 36. br. 54.11) Upor. Archivio, XXIV, str. 40 br, 62 i XXV, str. 129 br. 114.16) Upor. Archivio, XXV, str. 129 br. 112-16) Oblik Dubanica je potvren, v. :Akad.. Rjenik, II, 839, kao i dubac

jz g. 1470., v. Maurani, Prinosi, str. 278.17) Upor. Archivio, XXIV, str. 50, br. 79 i so.18) upor. Akad. Rjenik, III, str. 104 s. v. gar 4 i 108 s. V. garica i Garice.19) V. Akad. Rjenik, VIII, str. 284.'0) Upor. M. Vasmer, Die Slaven in Griechenland, str. 149 br. 32.!l) Upor. Vasm~r, o. e. 47, br. 262,.,.t;tr. 125 br. 22.22) V. Akad. Rjenik, V, str. 416. .!a) V. Akad. Rjenik, V" str. 74 i sl.24) Pridjev miholj ouvan je i dobro potvren, v. Akad. Rjenik, VI,

:str. 650 i sl.'6) Upor. slovenaki semen], gen. semenja (Pleternik),'6) Upor. Akad. Rjenik, IV, str. 947.") Rije avao, avla potvrena je kod nas samo u znaenju gvozden

'kline, isto tako i pridjev. Ali ovo znaenje ne pristaje zatonu. U Hrv. pri-morju postoji i naziv naselja Cavle. Druga romanska znaenja, kao vjealicaj t. d. v. Meyer-Liibke, Romanisches etymologisehes W6rterbuch,' br. 1977.

26 Potvreno od 14. vijeka, upor. Akad. Rjenik, l, str. 199.'9) V. Akad. Rjenik, I. str. 144 s. v. Dolazi i kod Romana na zapadnoj

obali Istre u deminutivima Butizel, Botazel.

33

~) Na ,Jtabu je glavotok isto to i glavo ili glamo, naziv ribe cottusgobio. Krki i Creski toponim je druga; rije. V. Akad. Rjenik III, 184.

3') Upor. Me;yer-Liibke, Romanisches etym. Worterbuch, 3. izd. br. 8792a.32) Vidi moje studije u Archlvio XXIV (1930) str. 46. br. 73 i str. 32 br. 43.33) Jireek, Romanen, svezak L str. 65. .31) Ovo tumaenje je samo jedna lingvistika mogunost, vrlo vjerojatna'

dodue, jer starijih potvrda od 15. stoljea nema. Na Krku je dokazano po-stojanje latinske rijei campus u singularu i pluralu: Komp i Kirnp, vi(jiArchivio XXIV (1930) str. 28. br. 32. Lat. ager ouvalo se u eumunjskom, utalijanskim narjejtma, provansa1skom i portugikom. Kao imenicu agrariu jeznailo desetina li mukom i enskom rodu, vidi von Wartburg,Franzo-sisches etym. WOrt~buch, sv. 1. str. 53. sv. ager.

3. CRES

I.

Danas se Cres i Loinj smatraju kao dva zasebna otoka. Sageografskoga gledita idu ]pak zajedno tako, da Cres ini sjevero-

istoni, a Loinj jUgozapadni dio otoke grupe. Tamo, gdje na pre-vlacr lei Osor, oba su dijela rastavliena uskim, vjetaki napravlje-nim prolazom, kol] se zove hrvatski (karvilaski u narjeju .Nerezina)Kaviiada, a tal. La Cavanella, Na tom prolaz-u ili kanalu nalazi semost, koji, slino kao kod Trogira, spaja oba dijela. Da mogu prola-zit] iarboli manjih brodova, most se sputa i die.

Najvanije naselje ove cijele grupe bio je ba Osor, danas, zbog-rnalarinosti, gotovo pust, kao izumro. Zadnji austrijski popis iz g.1910. nabrojio je u njemu 105 kua i 352 stanovnika, kojih je brojspao sada na oko 180.

U najranijem sredniern 'vJjeku Osor je bio sjedite biskupile,koja se prvi.put porninie 585, u doba, kad i krka i pianska u Istri.

Car Konstantin zna samo za ovo naselje. Izrijekom veli. da je. utvreno (kastron) t da su stanovnici niegovi oko 875.-876. plaali

Slavenima danak, O imenu, koje on daje ovome gradu, a koje jes Iingvistikoga gledita veoma vano, bit e rije malo nie. Starigeograf zvali su skup ovih otoka grkom izvedenicom stvorenomod imena ovoga grada: Apsyrtides insulae (grki nsoi), to znaiosorskiotoci.

Zbog sve veeg propadanja Osora, koji je vrlo rano prestao bitisjedite bilSkupme, razvijao se sve vie sjeverniji, prema istarskojobali okrenuti gradi Cres. Po njegovu imenu nazvan je i otok. Imeovoga sjevernog naselja, kao i ime onog junog predslavensko je.Sudei po konstitucii samog imena ono je predrimsko,

Kao ime otoka pojavljuje se istomu 14. vijeku, kad g. 1371.ugarsko-hrvatski kral] Liudevit daruje Sarakenu, komorniku nje-govih peuiskih i srijemskih dobara, creski i osorski otok1

34

-----......_--------

U 19. vijeku zna se samo za Cres kao ime sjevernog otoka. Najunom dijelu otoke grupe razvila su se, od 16. vijeka dalje, dovelike vanosti dva prvobitno naa pastirska i ribarska sela Veloi Malo Selo, nazvana talijanski Lussingrande i Lussinpiccolo, po svojprilici prema prezimenu njihovih stanovnika, Prastari je Osor pre-stao tada da vai 'kao naziv za otoku grupu uope.

Pomenuta dva recentna naselja (osobito posljednje) podigla su semoreplovstvomt brodograditelistvorn do tog stepena, da su postaravrlo vana sredita brodogradnje ii pomorstva na itavom gornjemJadranu. Zbog ove vanosti dio prvobitno iedinstvene otoke grupenazvan je talijanski u pluralu isola dei Lussini Hj; samo u singularuisola di Lussino. Prema ovom .nazivu stvoren jie hrvatski Lotni.

Za ovaj pesliednis naziv nema starih potvrda. Najstariju potvrduitamo kod splitskog- pjesnika J. Kavanjina, .koji ga pie Loin,Sa nj kao posljednjim konsonantom izgovara se u istarskoj narodnojpjesmi i pie u naoj novijoj literaturi. upne glagolske knj~ge i napuk na ovim otocima znade samo za Malo i Velo selo kao imenanajvanijih naselja na otoku Loinju. Ovaj naziv poznaie i posljednjiaustrijski Spezialortsrepertorium der osterreichischen Lander, sv.VII. (1918), str. 41., u zagradi dodue.

Talijanski naziv Cherso za sjeverno prastaro naselje pojavljujese istom u 12. vijeku. Tada se pominlu" dva Creana, od kojih jedanima hrvatski: pridievak Grubo (Girardus Grubo de Kerzo). U tri-naestom viieku" creski graani nose ista naa imena. G. 1208. po-rniniu se sveenik Stane (presbiter Stantius de T(erso) i akon Dra-gonja, a 1224. ena Dobrua i mukarac Videc. Iste godine itamo ulat. dokumentu i slavenske upravnike, kao Andrija upan, prman,podup, pored mletakog konta iz Osora (Nicolaus Oujnni comesabserensis).

Talijanski naziv veoma je vaan u lingvistikom pogledu. Onobjanjava prvobitnu etnografiju' otoka. U njemu vidimo najprijemetatezu -er- mjesto -re-, kako je ime mjesta glasilo u rimsko vri-jeme: Crexa, Cr ext i Krepsa. Ova romanska metateza pravilna jesamo unenaglaenom slogu" pridievne izvedenice chersinus ili.cher-sanus" creski. Prvi lat, pridjev poznat je Kasiodoru. Od osnoveova dva pridjeva potiee Cherso.

to se ne govori u tal. , nego k, to znai, da se dananji tal.izgovor osniva na izgovoru domaih Romana, koje u Osoru pomi-nje car Konstantin. Ovo jie jedini lingvistiki dokaz, da je najstarijeromansko graanstvo govorilo starim romansko-damatinskim je-zi/kom.

Na naziv Cres, koji se u govoru domaih akavaca ekavacane izgovara s kratkim silaznim akcentom, kako biljei Akadernilski

Rjenik, nego sa dugim silaznim," osniva se na domaem roman-skom Kerso, kako se u najstarije doba i pie ime grada. Naa likvid-

35

na metateza ista je kao i u najstarijim naim posuenicama. To zna-i, da se na narod naselio na ovom otoku ve u prvo vrijeme svogadolaska u ove krajeve.

Vokal e u oblikt Cres odgovara posvema zakonima govora do-maih Hrvata, koji zovu svoj jezik Iervaski. Oni su ekavci akavci. Ikavski oblik Cris potvren je u narodnoj pjesmi istarskoj.Ijekavski obHk' nije ni-gdje potvren ii zacijelo se tlJiig:dje ne govoriCriies.

Druga palatalizaciia konsonanta k pred vokalom eS ista je kaoi u naem nazivu Cavtat za civitate grad kod Dubrovnika. I to jeznak ranog upoznavanja naeg naroda 's ovim imenom grada.

U samom graduima dosta tragova prastarim naim nazivima,Dio grada, ;gdje je trg, zove se Plasica. To je deminutiv od starenae rijei plasa -niiva, koja se ouvala u mnogobrojnim naimimenima mlesta kao Plase, Plaki i. t d. Druga gradska etvrt zovese Zagrat za zradom.

Dolazi u Cresu i mad. posuenica u naoj izvedenici Vfirozinakao naziv za dio grada. ." .

Znaajan ie jo naziv dijela grada Kns, to je od nae riieikonac, ali je isputen prema naim kosim padeima nepostoianivokal e i e je :izgovoreno rta mletaku kao s. Te promjene nastale suII ustima domaih 'I'aliiana, koji govore mletaki diialekat, Od njihsu ovaj szgovor preuzeli itnai ljudi.

Nae puanstvo na otoku Cresu bavilo se- od pradavnih vreme-na pastirstvom i poljoprivredom. Romant su bili varoko puanstvoposlednika u Cresu i Osoru." Oni su se bavn~ i ribarstvom i more-plovstvom. Slaveni' ue od njih ova zanimanja. Tragova tome imajo u jeziku domaih akavaca ekavaea.:

Gradsko pokrivalo zovu oni kapartfir, od vulgo lat. coonerto-riurn pokrivalo. U toj rijei konsonant p (mjesto v) jasno kae, daje rije 'Dosuena ne iz mletakog govora, nego ilZ domaeg roman-skoga. Sitne ribice zovu se girice, od lat. rijei gerres sa naim de-minutivntm sufiksom. Konsonant g u naoj rije (mjesto z) jasno iopet kae, da ovaj ribarski naziv nije doao ll' govor naih ljudi naCresu iz mletakoga, nego iz lezika domaih Romana, koje pominiecar Konstantin.

Obrnuto, Romani posudie od naeg svijeta, kojega se sociolo-gika osnovica temeljila na pastirstvu i ratarstvu, rije bravar obanin, izvedenicu od brav ovca, stado. Nastavak -ar u ovoj rijeizamijenie oni mletakim -er (kao II Kvarner za Kvamar, kako segovori na Cresu). Creski talijanski statut donosi mnogo odredabao bravr-ima.l" Ta rijle dobila je ovdje znaenje upravitelia se-oskog dobra.

Kao svagdje, tako i ovdje sva nomenklatura poloaja, terena,brda i dijelova morske obale ne potjee od posiednika gotovana,36

nego od onog elementa, koji obrauje i iskonuie zemlju. Ovo sa-znanje potvrdit e ispitivanje imena naih otoka,

Prikazati sve bogastvo nae terminologije ovoga otoka nije mo-gue u jednom lanku. Iznosnno samo karakteristinenazive. U do-maem jeziku govori se, kao il u Vrbniku i Dobrlniu, za klerika za-keni, Sjeverno od gradia Cresa postoji ovako nazvan rt i uvala:

.Zaken] (pisano ital. Zakegn) akanov rt, Izgovor z mjesto jecakavski. .

U domaem govoru ouvalo se, dielomlce kao i u Vrbniku, sa-moglasno I. Zbog toga se najvie brdo na ostrvu (483 m., zapadno odjezera Vrane) zove Heim, to znai hum. Na Loinju, Istono o-Ibrdskoga masiva Osorice postoji ime sela Halmc humac, gen.Haidi (stanovnici flalani). Blizu Cresa je kral zvan Teisti tusti,debeli, jamano zbog obilne zemlje, rijetke na krasu.

Pod Beleiem, istono, nalazi se uvala ~ rt Koromacna11. Ovakonazvanih uvala ima posvuda po sjevernodalmatinskim otocima. Toje pridjev od biUke koroma Hi komora rnarathrum, karakteri-stine za floru ovih otoka. Od drugih naziva za uvale itamo na spe-cijalnoj .kartiIo Gleboka i Galboka duboka, gdje vidimo oblikenaez narjeja na Cresu.

Istono odOsora nalazi se prediel zvan Presreo. Ova stara sla-venska rije dolazi kao ime mjesta veoma esto u NR Makedoniji.Osim ovdje, nigdje drugdje na f{rvatsko-srpskoj. teritorii nijesamnaao to topografsko ime.

Kao u ostaloj Dalmaciji, i ovdje svetaka imena, kad su imenamjesta, dobivaju pred nae ime jo lat. pridjev sanctus kao nau

posuenicu ilZ domaega romanskog govora, ako se rai o starimnaseljima. AJkosu mlaa, onda se uz svetako ime kae na pridjevsveti, kao Sveti NIkOla (brdo 557 m), Sv. Mihovil, Sv. Jakov (naseljena Loinju), i t. d. Za selo zvano tal. San Giovanni na Cresu naikau Stivan.

AH pored ovakovih nazrva postoje jo i supstantivirans pridfevi,kao na pr. naziv Martinica za tal. San Martino. Uz ovo selo, nazapadu, nalazi se rt, koji se zove Kliec, isto onako kao to na Krkuimamo Kiiac. Juno od Osora nalazi. se takoer rt (punta) i lukaMartaiica. Ovako su stvoreni na Cresu jo nazivi Mih6jaica iLovreina, od pridjeva Lovreski.vkoi! postoii na, Cresu kao imemjesta. Ovakvihievedenica ima iod rijei opeg znaenja, kad seupotrebljavaju kao imena mjesta. Ovamo ide naziv Predica odPriiedo, gen. Priiedola.vkako se zove planina lt Vasoieviirna.To jesloenica od pred i dol, slino kao i naziv Pod01. koji dolazi takoerna Cresu kao ime zaseoka, to je sloenica od prijedloga pod i dol.

*

* '"

'37

U poreeniu s naom romanska je nomenklatura ovoga otokakud i kamo malobrojnija i siromanija. Kad se ima na umu pome-nuta sociologijska razlika izmeu Romana i Slavena na ovom otoku,.onda je to posve razumljivo. Gradsko romansko puanstvo, koje jebilo posiedniko i tskoriavalo obale ribareniern Hi moreplovstvom,moglo je ostaviti tragova samo u nomenklaturi dijelova obala i na-selja. Ovakovih je naziva ipak malo. Ovamo ide naziv brda Pran-tur. Specijalna karta voinogeograiskog zavoda Jugoslavije piePlantur, to moe biti "takoer narodni oblik sa distmllaciiom(r - r > I - r), kod rta (punte) Martinice na junom dijelu Cresa.Pod nazivom brdaca Prantur (25 m) krije se zaoiielo kraenica odlat. prornontoriurn predbre, od rijei, koja se ouvala II nazivur'rmantura u Istri.

Ve 1018., kad Creani priseu vjernost Mleanima,pominie sena ovom otoku kao gradsko naselje (civitas) Chafisole, koje je kas-nije poznato kao castellum Cavisole,od lat. caput insulae glava.oto-ka, danas tal. Caisole, to je u takianskom neobina polulatinska i

polumletaka sloenica. Zanimlitvo je opaziti, da ovai tal. lako pre-vodiv naziv nije na narod obrnuo na svoju na Cresu, nego na Krku,gdje nalazimo u nazsvu samostana Glavotok (po narodnom izgovoru

Glavatk), ist i doslovan prijevod ove tal .sloenice. Na nazivovoga sela na Cresu glasi u odreenom nridievu Beli (uz koji se ra-zumije opa riie grad). Kako-se vidi, na naziv nema nikakveveze s romanskim. Takov pr.fdjevni .naziv dolazt jo jednom naovom otoku u obliku Belei (tal. pisano Bellei), u kome doetak -eiodgovara starijem odreenom nastavku -ak kao II ovaj, onaj, Belaj,Rlagaj.12 Postoii jo contraa Beleiski na specijalnoj karti.

Druzo ime naselja na ovom otoku Lubenice, koje se vrlo ranopominie kao castellum, iiI1i se potpuno kao nae, premda nigdjedrugdje ne nalazimo ovakovih naih mjesnih naziva. Moglo bi biti,da se pod njim sakriva lat. naziv lIibemicia, kako se ovaj castellumzvao II latinskom. Ovo je lat. izvedenica od pridieva hibemuszhnski,, Od drugih romanskih imena za naseljena miesta treba sporne-

nuti Smergo na morskoj obali: prema Krku. Na naziv Mereh, gen.Merga predstavlja prvobitni lat. oblik mergus ronilac, gniurac.Prema dananjem tal.' ieziku Talijani su dodali starom imenu joprefiks S-, koji dolazi od lat. ex. Ali i nai ljudi govore Smerag, kakoje zabiiieeno na specijalnoj karti, gdje se ita i naziv Meraska jama.

*

* *

Od imena izvedenih od starih slavenskih linih imena treba na-roito istai naziv sela Dragozetii-", jugozapadno od Beloga (Ca-38

Isole), od Dragozet, za koje nema drugih potvrda osim imena'ovogporodjnog naselja na Cresu.

Sve o sve, na Cresu nostoit danas 16 toponima za naselja u po-retku od sjevera na jug: Dragozetii, Bell.Predoica, Vodice, Me-rag, Cres, Valun, Lubenice, Martinica, Vrana, Orlec, StivanBele],Ustrine, Osor, PUnta KriJa.Od ovih supredrimski (mediteranskl):Cres i Osor, romanski: Memg, Valun, Lubenice; latinsko-kranski:Stivan, Punta' Kria.. Ostati su hrvatski razliiti tipova. i epoha: a)stara slav. porodina naselja: Drazozetil, b) start i novi odreenipridievi: Belei, Beli, e) supstantivni pritdjev:i. karakteristini za na

otoki i obalski Jadran na -carPredotllica, Marti!l1Jica, d) to-ponimi iz faune: Vrana, Orlec, e) olurale tantum neutvrenoza zna-enja i podrijetla, Ustrine, Da ovaj posljednji! ne moe potjecati odustra briiaica, izlazi odatle, to je ustra turcizam, a turskjh topo-nima na otocima nema.:Prije bi se moglo pomlliatl na romanskopodrijetlo, premda romanski toponimi rjee dolaze kao plurallatantum-s, '(1) toponim .kofi se odnosi na slatku vodu: Vodice, karak-

teristian za kraki (karstni) teren. .... .:

U.U poreeniu sa krkom, toponomastika otoka Cresa sadrava

nesravniivo vie hrvatskih toponima nego romanskih. Takovih ro,-manskih toponima, k9ji bi pokazivali tragove fonetike staroga roman-skoga govora u Krku, ovdje uope nema. Susreemo kao toponime .-samo takove romanizme, kolt su stvoreni od rijei uUh i u jeziknaeg naroda rta otoku. Toponimi, kao to su Komoriica, Girinica,Krasa, Koromana, Javorna, flrustica .od. opih rijei romanskogpodrijetla komorika philyrea levis, girica (ribica), kras, koroma,javor lovorika, hriista'" stiiena ~li hrid, nalazese ne samo naCresu, nego i na ostalim otocima kvarnerskog i: zadarskog arhipe-laga i ne govore nita o starom romanskom govoru dalmatinskogtipa. /

Pored navedenog toponima Merag izaz.iva interes romanista inaziv otoia (kolfia) Kormat, koji se odijelio od Plavnika. Da tonije hrvatski naziv, oigledno je .Doetak -at upuuje na romanskiproli particip pasiva od glagola' corrtmare, koji je zastupljen ll- ru-munjskom a curma odlomHi16. Ovaj naziv ide prema, tome II istired sa Maskatfir (jzgovor u Puntu) II Koliunskom zalivu na Krku.Ovako je nazvan kol.ji, koji se od1JOmio od susjedne obale djelova-njem morske obale. Samo je ovdje naziv metaforiki, od lat. morsi-catorium gdjemore izjedal'1. Kormat je corrlmatus scooulusstodPlavnika) olomlien kolil, U zadarskom arhipelagu istadenomi-

39

nacija dolazi jo u nazivu Kornat, sa zamjenom suglasni/ka ID u D"zacijelo pod uelivorn drugih 'lat. rijei, kaocornu rog, coronakruna.

. Interes romanista izazrvaju jo dva toponima, ime naselja Va-lun sjeverozapadno od Lubenica, g-lavno i jedino mjesto u velikomzalivuc] 'ime najvee uzvisine na otoku Sis 638 m). Oba su bez su-mnje romanska, Prvo je romanski augmentativ od vallis uvala, adrugi je hrvatski ref:1eks od: vulgarnolatinskoga priloga siisum zaklas. lat. sursum gore, naprijed, prema gore, Promjena dugoga Ifu samoglas i je kao II murus > mir zid. Paralela za ovaj toponim'(ili bolle orontm) nalazi se na Krku iznad Punta u nazivu polja Sus,Ovo uporeenie jie to znaajnije, to u nazivu Sus na Krku nemastare hrvatske promjene glasovne kao na Cresu. To je zbog toga,to se dananji puntarsk] i!zgovor osniva na krkoromanskorn dvo-glasu Suas, k!oji je potvrden.F" To je mlai toponim. Prema tomedananji hrvatski naziv Sis potjee i~ vulgarnolatinskog doba naCresu. Hrvatstvo je ovdje veoma staro, to izlazi i odatle, da se uValunu nalazi glagolska ploa moda iste starine kao i baanska,

*

*

Hrvatska toponomastika, koja se odnosi na ume i umske sta-bljike, dosta je rlietka na ovom- otoku. Mjesto toga istiu se naziviPO pticama, kao naziv naselja Orlec i poloaja Orline, pa Golubinaci Vrana. Od stabljika imamo poimeniene pridieve, kao Jablanac(sjeverni rt), Drevenik (ulica u Cresu), Jesenovac i Komoriica odiasenov i: komoriki i isti pridievi Javorna (sc. vala) i Loznati (na-selja). Ovakovi toponimi ne govore nita o kakovim umama naotoku. Mogu se odnosttt i na-pojedinane stabljike. '

Popratni zacijelo je pridjev m. r. izveden od biljke paprat, kojadolazi .kao toponim gotovo na svakom otoku. Kako je to naziv rta.dokazuje, da se i ovdje govorila rije rt u narjeju Art (ispor. Arcijuno. od Osora), za puntu kao i na Krku. Uz pridjev m. r. Popratni

, moe s~ razumjeti samo ova rije. ,Kao na Krku, i ovdje se ponavljaju metafore za rtove, kao Kiiec

i ilo.Za dijelove obale nailazimo i ovdje na nazive kao 0010, Veli

Bok, Osredak j Konec za krajnji wo otoka (upor. Koncilu-n na Pagu),Kao ime uvale dolazi ovdje Tiha po prvi! put.

I tu ima starih pridjeva za nazive naselja, kao Ivanii Ivanov ..Ovdje se ve javlja toponim Zaglava, koji se nalazi gotovo na

svakom otoku sjevernog Jadrana. Ovako se oznauie dio uzvienog:obalskog terena, 'kao obalsko brdace.

40

Mjesto rijei mocira za ogradu od kamena oko zemljita ovdjekao i na Krku javlja se kao toponim Okladt'". Ovaj naziv dolazinebrojeno puta na otocima.

ee se javlja na ovom otoku naziv poloaia Grate!", izve-, denica od gradacckoda znai, da je na tako oznaenom terenu ne-kada postojalo staro hrvatsko utvrenie.

Od imena za uzvisine istiu senazivl lialm i lie1m za knjievnoHum, koji vele, da 'tl hrvatskom narjeju otoka nije bilo vokabziranosonantno I.

Od izraza za uzvisine treba jo zabiljeiti naziv Gorica, koji nijeosobito est toponim na otocima. Isto tako je rijedak toponim Pro-zor.kof! se, ee susree na kopnu. Oznauie .'zacijelo, kao i Ozreni Prizren na kopnu, terensku toku, sa koje se moe dobro gledati.Zatim prldievi Veli, Crni (sc. halm), Silaz, Vela Straa il Maslovnik.

Teko je tono protumaiti znaenje imena veeg obradivogkolia Plavnik. Da je to ist hrvatski naziv, nema sumnie. Vjerojatnostoji u vezi s osnovom glagola plviti il s toponimima PII~v (nazivjezera), Plavnica (rjeica) i t. Cherso.Tlrvatsko naselje nastalo je, prema tome, na romanskojosnovici kao i na kopnenoj Dalmaciji Nin i Skradin, koje. i sam carve poinaile kao hrvatska naselia, Mletako-tal