Sveuilite u Zagrebu

Sveuilite u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za povijest umjetnosti

Diplomski studij nastavniki smjer

Kolegij: Praktikum i izvoenje nastave II., akad. god. 2013./2014.

Pisana priprema za nastavni sat:Rimska skulptura

I. OPI PODACI

kola:Gimnazija Velika Gorica

Nastavni predmet:Likovna umjetnost

Nastavna cjelina:Umjetnost antike

Nastavna jedinica:Rimska skulptura

Razred:2. razred

Datum odravanja nastave:22. travnja 2014.

Nastavna sredstva i pomagala:Udbenik, powerpoint prezentacije, raunalo i LCD projektor, fotokopije s vjebama za uenike

Izvori i literatura: Ivanevi, Radovan, Stilovi, razdoblja, ivot I; od paleolita do predromanike, udbenik za II. razred gimnazije, 3. izdanje, Profil, Zagreb, 2004. [2001.] Salamon, Jasna, Likovna umjetnost : prirunik za pripremu ispita na dravnoj maturi s proirenim sadrajem, 2. izdanje, Profil International, Zagreb, 2011. Janson, H.W., Janson, Anthony F., Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, 2. izdanje, Stanek, Varadin, 2005. [2003.] Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2: udbenik za 2., 3. i 4. razred gimnazije, srednje strukovne i umjetnike kole. Zagreb: kolska knjiga, 2007.

Zrinka Juri Avmedoski, Blanka Petrinec Fulir, Natalija Stipeti us, Elen Zubek, Likovna umjetnost 2: udbenik iz likovne umjetnosti za 2. razred srednjih kola s etverogodinjim programom, 1. izdanje, Alfa, Zagreb, 2009.

Priloeno uz pisanu pripremu: Slijed nastavnog sata kroz prezentaciju, prezentacija, koriten radni materijal, vjebe

II. DIDAKTIKO-METODIKI PODACI1. Cilj nastavne jediniceCilj ove nastavne jedinice je upoznati uenike s relevantnim i prepoznatljivim djelima iz podruja rimske skulpture, njegovim karakteristikama i drutveno-povijesnim kontekstom. Uenici trebaju kroz formalne karakteristike stila prepoznati, imenovati i razlikovati djelo na temelju kompozicije, teme, perspektive, izbora motiva i oblikovanja. Cilj je uenicima kroz politiko-povijesni kontekst i duh vremena predoiti stvaranje djela rimske umjetnosti kako bi to bolje shvatili razvoj stila kroz stoljea rimske republike i carstva. Uenici trebaju prepoznati karakteristine teme u umjetnosti antikog Rima i na koji nain su one prikazane. 2. Ishodi/obrazovna postignua/obrazovni i odgojni zadaci nastave (znanja, vjetine, stavovi, vrijednosti, kompetencije i navike uenika)Ono to se oekuje od uenika je da na kraju znaju prepoznati ne samo kljuna djela rimske umjetnosti, nego i neka slabije poznata djela povezujui ih zajednikim karakteristikama. Kroz analizu djela trebali bi stei naviku formalne analize i ta znanja iskoristiti na analizama drugih djela stilova koji su stilski ili vremenski bliski s rimskom skulpturom. Takoer se oekuje od uenika da kritiki pristupe prikazanom djelu i da na ispravan nain artikuliraju ono to zapaaju kako bi to bolje stekli vjetinu analize djela. Uenici bi trebali preko vjebi nauiti samostalno i u grupi promatrati kiparsko djelo i na taj nain vie-manje samostalno doi do svojih zakljuaka. 3. Korelacija s drugim predmetimaNastavna jedinica korelira s nastavnim sadrajima iz povijesti i geografije, te poneto s nastavom iz latinskog jezika i etike.III. METODE I OBLICI RADA

Tijekom cijelog predavanja uenici sudjeluju u nastavi, postavljaju im se pitanja i potpitanja kako bi zajedniki doli do zakljuaka, pokuavaju samostalno definirati nove nepoznate pojmove. Unutar nastavnoga sata zadaju im se vjebe koje moraju grupno, samostalno i u suradnji s nastavnikom rijeiti, potie ih se na samostalno razmiljanje i zakljuivanje o nastavnoj jedinici. Potom te vjebe zajedniki prezentiraju kako bi im se dodatno pojasnila nastavna jedinica. Tijekom izvoenja nastavnog sata koriste se svi gore navedeni radni materijali.IV. OPIS I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Pozdravim uenike te se predstavim i ukratko im kaem kako u danas ja drati nastavu. Zapoinjemo s vjebom.1. dio sata- Rimski portretiNajprije uenicima zadajem vjebu. Njihov je zadatak u biljenicu napisati za svaki prikazani portret po pet osobina kao da opisuju neku osobu. Za to imaju najvie tri minute prije nego ponemo analizu.1. VJEBA rimski potreti i naini oblikovanjaCilj vjebe:Cilj vjebe je da uenici na temelju osobina koje su pripisali prikazanim portretima zakljue na koji nain su oni prikazani. Postoje etiri naina oblikovanja i uenici bi trebali prepoznati o kojem se nainu radi.

Opis vjebe:Na prezentaciji imaju prikazana etiri razliita rimska portreta iz razliitih razdoblja. Dva su portreta iz razdoblja republike, jedan raniji i jedan kasni, i dva portreta iz razdoblja carstva, takoer rani i kasni. Za uzvedbu vjebe uinici imaju najvie tri minute i pored svakog broja portreta u biljenicu upisuju po pet karakteristika, kao da opiuju neku osobu.

Analiza vjebe:Svaki sljedei slajd prikazuje ve vieni primjer i neki novi istog naina oblikovanja. Uenici odgovaraju dizanjem ruke, itaju svoja rijeenja i zajedniki odredimo o kojem se nainu oblikovanja radi. Prije nego ih definiramo, nabrojimo te naine oblikovanja te ih nakon toga definiramo svojim rijeima kako bi uenicima bilo jasnije. Analiziramo ve viene portrete i one nove, zato pripadaju ba tome nainu oblikovanja.Na kraju ih pitam pripadaju li svi prikazani portreti istoj civilizaciji i zato se toliko razlikuju u oblikovanju.

Predstavljam temu; kao to smo ve mogli zakljuiti, radi se o rimskoj skulpturi. Ono to je najkarakteristinije za rimsku skulpturu su portreti i narativni reljefi. Najprije kreem s kronolokim odrednicama: Kad govorimo o umjetnosti antikog Rima, zapravo se nekako referiramo na kraj razdoblja republike i doba carstva. Republika je trajala od 509. g. pr. Kr. pa do 27. godine pr. Kr. Carstvo traje sve do propasti Zapadnog Rimskog Carstva. Govorimo o klasinoj rimskoj umjetnosti koja poinje negdje u 1. st. pr. Kr, pa sve do 2. st., i onda jo o kasnoantikoj umjetnosti koja se javlja u 3. st.i traje do 5. st.

Na sljedeem slajdu pojavljuju se skulpture koje prikazuju Aleksandra Velikog i Apolona. Pitam uenike to bi rekli za ove portrete, neka navedu njihove karakteristike. Koja je razlika ovih portreta i onih iz vjebe? Objanjavam kako ti portreti na lijep nain prikazuju boanstvo i vladara, i da su se kao takvi svidjeli i Rimljanima. Rimljani su svojedobno skupljali umjetnika djela voljeli su posjedovati starine, naroito grke. Kad su osvojili grke gradove na Apeninskom poluotoku, poeli su sakupljati grka djela. Uvoze djela iz Grke i Male Azije, potranja za djelima bila je velika, a djela ipak nije bilo toliko puno za uvoz. Tako se javila potreba za vlastitom proizvodnjom kopija najslavnijih grkih djela. Zahvaljujui nekima, danas znamo kako su neka djela grke umjetnosti izgledala. Iako su grke skulpture uvelike utjecale na razvoj rimskih portreta, nisu sve skulpture bile grke kopije. Postoje skulpture koje su izvorno rimske. One imaju prepoznatljive karakteristike, najprepoznatljivije je realistino prikazivanje, i s razvojem antikog Rima i promjenama vladara, tako se mijenja ukus i nain prikazivanja. Kada bi neki Rimljanin umro izraivala bi se njegova votana maska koja bi se nosila u pogrebnoj povorci. No, vosak je jako podloan promjenama kod velikih temperatura i tako se mijenja izgled maske. Zato su se poeli izraivati portreti kako bi lik omiljenog lana obitelji ostao im dulje netaknut i da se im dulje pamti, to se zove memoria. Odavde potjee realistino prikazivanje. To su stvarni ljudi sa svim svojim detaljima i crtama lica koje su posjedovali. Oni jesu realistini, no isto tako su prikazivali i rimsku osobnost, to je ono kako ste opisali portrete u vjebi: strogoa, grubost i ostalo. Taj tip portreta tipian je za 1. st. pr. Kr. i izraava temeljnu razliku izmeu grke i rimske tradicije. Za to vidimo primjer portreta nepoznatog mukarca (Portret nepoznatog mukarca, 1. st. pr. Kr., mramor). Rimski portret je dio stvarnog ivota, biografija u skulpturi, rekonstrukcija osobnosti. Znai, u doba kasne republike portretistika je bila ili zagrobnog ili komemorativnog karaktera. Zagrobna portretistika je pokazivala jako veliku sklonost realizmu, ali se u komemorativnoj za vrijeme carstva nije postavljalo pitanje stvarnog realizma. Na ovom konkretnom primjeru prethodno smo rekli da je naturalistiki. Upitam uenike zato se ovdje ilo u naglaavanje crta lica? Ako ne dobijem pravi odgovor kaem da se im bolje prikae osobnost prikazanog lika.No, nisu se portreti izraivali samo za pokojne Rimljane. Osim te namjene, druga je bila velianje ivih Rimljana i ti su portreti bili smjeteni na javnim mjestima. U doba republike portret je predstavljao detaljan prikaz lica neke osobe. Prvi poznati portret nekog poznatog Rimljanina je Pompejev (Portret Pompeja Velikog, oko 50. g. pr. Kr., mramor). Gnej Pompej bio je rival Julija Cezara. Pored njega je portret Aleksandra Velikog (Aleksandar Veliki, 4. st. pr. Kr., mramor). Pitam uenike to primjeuju, jesu li slini i po emu. Gnej Pompej isticao je slinost s Aleksandrom Velikim, odakle mu i ovaj nadimak. Njegov portret je takoer tako osmiljen da naglaava slinosti s Aleksandrom: kosa je obraena u pojedinanim pramenovima, a iznad ela je slina frizura kao kod Aleksandra. Ostatak lica je u suprotnosti s kosom, vrlo paljiva obrada, pomalo hladan izraz lica. Dodue, crte lica su mekane, oi poluzatvorene, prilino irok nos i iroko elo s borama, tako da nam izgleda pomalo komino. Na ovom se portretu susreu rimski realizam i tenja helenistikoj idealizaciji, zato jer je Pompej htio biti to slinije prikazan Aleksandru.Izrauju se portreti politikih i vojnih voa koji se zatim postavljaju na javna mjesta. Takvi portreti su bili propaganda nekog vladara. Da bi ta propaganda bila zastupljena u svim dijelovima drave, izraivale su se kovanice s likom vladara tako da su stanovnici u najudaljenijim provincijama znali kako izgleda njihov vladar. Primjer koji vidimo je iz razdoblja Julija Cezara (Gaj Julije Cezar, 1. st. pr. Kr., mramor). On je ujedno i prvi Rimljanin koji je za ivota dobio svoju kovanicu. Vidimo kako je realizam u portretima prisutan, tako je i na kovanicama. Upitam uenike to bi rekli, kako je prikazan Cezar? Opet imamo meke crte lica, ali neku izraajnost, kao da mu moemo mu iitati osobnost. Bore su meke, kosa je uredno posloena u pramenove. Vidimo da su se Rimljani jako trudili oko oblikovanja, da sve ostane to realnije. Precizno modeliraju, odnosno izrauju skulpture (Glava ovjeka (Lucije Junije Brut), 3.st.pr.Kr., bronca). Ovdje nema pretjerane obrade, masa je zatvorena, nema velikih udubljenja i izboenja, i vrlo su paljivo stupnjevana kako lice ne bi izgubilo na svojoj osobnosti i kako bi prikazani portret bio to vjerniji osobi kojoj pripada. Skulptura je nainjena u bronci, a oi su od umetnute bjelokosti i staklene paste. Na primjeru August Prima Porta, iz 20. g. pr. Kr. u mramoru upitam uenike je li ovdje prikazano boanstvo i koje, da ih potaknem na razmiljanje. Ovdje je zapravo prikazan vladar i to car August. Ve u razdoblju Julija Cezara portreti kreu prema brisanjem granica boanskog i ljudskog, njegove su se slike i statue nosile u procesijama kao da su slike bogova. Fenomen carskih portreta oituje se u pojavi idealizirane slike. Ti portreti nastaju zato da odraavaju boanski karakter cara, neki se i poistovjeuju s nekim boanstvima. Pokuavamo se prisjetiti to smo rekli za grke primjere? Oni su idealizirani. Takvi su se portreti nalazili na razliitim javnim mjestima i predstavljali su najvaniju carsku propagandu jer su utjelovljavali carsku prisutnost. Caru su se pripisivale nadljuske osobine kako bi se uveao njegov autoritet. On je uostalom bio i glavni sveenik dravne vjere. Njegovo lice je portret koji bi Rimljani prepoznali zato jer su ga ve viali na kovanicama. Za svoj slubeni portret August je razvio stil koji je za uzor uzeo klasini grki nain prikazivanja mukog lica (idealizirani). Ovo je poznati primjer, prikaz cara Augusta, nazvan Prima Porta jer je pronaen u vili pored tog mjesta. Reljefi na oklopu prikazuju dogaaj kada su Parti Rimljanima vratili stjegove legija koje su unitili u bitci kod Kara 53. g. pr. Kr. To je bio kljuan dogaaj za Augusta jer je na taj nain simboliki vratio ast Rimu. Sredinja epizoda odvija se u prisutnosti personifikacije Neba, Sunca u koiji, Mjeseca i Zemlje. Tu se jo nalaze Apolon, Dijana i personifikacije panjolske i Galije. Sve to objanjava kozmiko znaenje dogaaja. Dok im nabrajam personifikacije, pokazujem ih na reprodukciji oklopa. Vidimo kako je reljef na oklopu fino obraen, likovi su simetrino rasporeeni, sve u svrhu idealnog. August je prikazan u oklopu kao general. Glava mu je idealizirana to odraava grki utjecaj. On nema bore, nikakve znakove borbe, nikakvih oiljaka i sl. Navodim uenike da obrate pozornost na frizuru: to se zove lastaviji rep i tipian je Augustove portrete. Draperija je vjerno oblikovana, sve je nalik pravom oklopu, koi i tkanini. Upitam uenike svia li im se ova skulptura. Prikaem fotografiju gdje je bojana. Objanjavam kako su antike skulpture i arhitektura uglavnom bile bojane, no s vremenom ta je boja otpala pa mi vidimo samo boju materijala.Vidimo kako se August isto tako prikazuje i na drugim portretima uvijek mladenaki, bez znakova starenja.

Sada im prikaem dva portreta, republikanski, onaj Julija Cezara i carski, Augustov (Portet Julija Cezara i portret Augusta, detalj sa skulpture August Prima Porta). Upitam koje razlike mogu uoiti na prvi pogled. Zato se mijenja nain prikazivanja, kad je ovaj realistini bio skroz dobar? Zbog razlika u ukusu, kult boanskog cara dovodi do idealizacije.

Sljedei primjer je konjanika skulptura Marka Aurelija (Marko Aurelije, 2. st., bronca, Rim), i to jedan od rijetkih sauvanih rimskih kipova na javnom mjestu- zato je rijedak? Objanjavam da je sauvan jedino jer su kasnije Rimljani (pokrteni) mislili da se radi o kraninu (Konstantinu) na konju. Ovdje se ne prikazuje car kao boanstvo, ve car kao pobjednik. On ne nosi ni oklop, ni ma, ni tit upravo zato jer je nositelj mira. Kaem jo kako je prikazan kip replika, a original se uva u muzeju.

2. VJEBA kovanice i portretiCilj vjebe: Cilj ove vjebe je da uenici uoe slinosti portreta u skulpturi s prikazanim linostima na kovanicama. Likovi se na kovanicama prikazuju elementarno, znai nema pretjeranih detalja, oblikovani su tako samo da ih se moe prepoznati o kome se radi.

Opis vjebe:Na prezentaciji se prikazuje vjeba koju rjeavamo zajedniki i usmeno. Uenici dobiju manje od minute vremena samo da promotre kovanice i portrete u skulpturi. Kasnije redom dolazimo do rjeenj i ona se prikau na prezentaciji.

Analiza vjebe:Nakon prikazanih rjeenja, uenici zakljue kako su se vladari na kovanicama prikazivali pojednostavljeno i prepoznatljivo. Zakljuujemo kako je to bilo potrebno zbog teritorijalnog opsega Rimskog Carstva i da su na taj nain stanovnici u najudaljenijim dijelovima znali kako otprilike izgleda njihov vladar i tako su ga mogli prepoznati ako bi doao u njihov kraj.

2. dio sata: narativni reljefiNakon to se razred umirio od izvedene vjebe, govorim kako su osim portreta u rimskoj umjetnosti, tipini za njihovu skulpturu narativni reljefi. Oni se nalaze na monumentalnim rtvenicima, slavolucima i stupovima. Upitam uenike to bi znaio

narativni reljef ili to je naracija. Zakljuimo da su to reljefi koji priaju priu. Ti reljefi su takoer na neki nain bili carska propaganda jer su prikazivali neki odreen dogaaj, bitku koja velia vladara.

Poet emo s vanim djelom politike i drutvene propagande, s Ara Pacis Augustae, ili Augustov oltar mira (Ara Pacis Augustae, 13.-9. g. pr. Kr., mramor). On je sagraen je u slavu cara Augusta kada se vratio u Rim nakon viegodinjeg boravka u zapadnim provincijama carstva. On je htio biti prikazan kao princ Rima, a ne kao ratnik i osvaja. Graevina se sastoji od gotovo kvadratnog zatvorenog prostora unutar kojeg je stajao monumentalni oltar. I oltar i monumetalni zidovi bogato su ukraeni skulpturama. Polja na zidovima bogato su ukraena scenama iz mitske povijesti Rima, a dvije due stranice imale su friz u gornjem dijelu. Upitam to prikazuje friz na prezentaciji (detalj s Are Pacis). Prikazuje sveanu povorku, na njemu je inae prikazan car s obitelji, senatorima i sveenicima, stvarni ljudi u stvarnom dogaaju. Tim likovima jasno moemo vidjeti lica, znai nisu samo obrisi, nego nose portretne karakteristike.

Sada prikaem dva friza s prikazom povorke. Jedan je s Are Pacis kojeg smo upravo vidjeli, a drugi s Partenona u Grkoj (Panatenejska povorka). Upitam uenike mogu li prepoznati u emu se razlikuju ova dva friza. Koliki je broj likova i kako su rasporeeni? Kako je postignut dojam prostora? Kakva je razlika u draperijama? Znai, rimski kipari su jednako obratili panju i na likove u prvom i drugom planu. Kako bi doarao prostor, odnosno prostorne planove, reljef je razliito stupnjevao. Likovi su nanizani vie-manje ravnomjerno. Nema sumnje da je partenonski friz posluio kao utjecaj ovome na Ari Pacis, no kipari su koristili razliite planove kako bi dobili dojam dubine. Inae, tipino kod reljefa klasinog razdoblja, koje traje od 1. st. pr. Kr pa do 2 .st., je da moemo jasno razlikovati 3-4 plana po dubini.Uenicima dijelim papire na kojima je po jedan isjeak reljefa s Trajanovog stupa. Uz to svaka grupa dobiva po tri razliite bojice. Njihov je zadatak razliitim bojama oznaiti prostorne planove kako misle da su rasporeeni.3. VJEBA kovanice i portreti

Cilj vjebe:Cilj vjebe je da uenici uvide kako su Rimljani likove organizirali u prostorne planove. Trebaju zakljuiti kako su motivi koji su iza i koji su dalje tako oblikovani da su obraeni plie, odnosno da je prisutno stupnjevanje visine reljefa s obzirom na dubinu prostora.

Opis vjebe:Svaki uenik dobiva svoj primjer reljefa, s tim da su tri razliita primjera. Uenici trebaju s tri razliite bojice oznaiti tri prostorna plana, onako kako misle da su raporeeni. Za izvrenje ove vjebe dobiju pet minuta.

Analiza vjebe:Za svaki primjer pozovem uenika koji je imao taj primjer pred prezentaciju. Rukom pokazuje kako je oznaio prostorne planove. Prije nego pokaem rijeenje, upitam cijeli razred slau li se s koleginim rjeenjem. Zatim pokaem rijeenje i ako im nije prethodno bilo jasno, objasnim zato su trebali dobiti prikazano. Istog uenika koji je pred prezentacijom upitam jo: jesu li svi likovi akteri istoga dogaaja; na koji nain se sugerira prostor i njihov razmjetaj u prostoru (visinom reljefa, stupnjevanjem planova); to reljef prikazuje; kakav je nain oblikovanja; kako se likovi kreu, u kojem smjeru?

Nakon izvedene i analizirane vjebe pokazujem dva primjera reljefa, svaki je sastavljen od tri dijela. Upitam uenike prepoznaju li neki od raenih prizora na ovome slajdu, mogu li nekako sloiti priu i kakvu. Znai li da se dijelovi nastavljaju jedan na drugi? Kako zovemo takvu vrstu prikaza? Narativni. Na kraju ih pitam na to ih podsjeaju ovi reljefi, odnosno fragmenti. Na stripove. Zato onda tako izgledaju, izrezano, neravno? Oni su dio Trajanovog stupa (Trajanov stup, 106.-113. g., mramor). To je tzv. memorijalni reljef. Upitam uenike znaju li to to znai to je reljef koji je nastao u spomen na neke (vane) ljude ili ak dogaaje. On se nalazi na komemorativnim stupovima i slavolucima. Ovaj konkretno je podignut u ast cara Trajana i na njemu se nalazi reljef koji prikazuje Trajanova dva vojna pohoda protiv Daana koji su se zbili desetak godina prije podizanja ovog stupa. Podnoje je posluilo kao Trajanova grobnica, a na vrhu stupa bila je figura Trajana. Stup je visok 38 metara, ali ono to je nama bitno je smo tijelo stupa. Na njemu je taj reljef u spiralnom obliku, koji kad bismo ga razmotali, bio bi dugaak 200 metara. Taj reljef predvien je za itanje jer nam opisuje Trajanove pohode. On predstavlja zapis tih vojnih pohoda i namjenjen je itanju, tim vie to se nalazi izmeu sklopa knjinica. Budui da nema nikakvih natpisa, likovni je opis morao biti veoma jasan i itljiv, a prostor svake epizode pomno osmiljen. Epizode su prikazane kronoloki s posebnim smislom za detalje. Friz je u niskom reljefu, veliina ljudskih likova odgovara otprilike polovici visine pojasa, dok ostatak povrine ispunjavaju likovi postavljeni na viim razinama ili elementi krajolika. Sveukupno sadri oko 2500 likova. Unutar njega nalazi se stubite.

Pitam zato su se uope podizali ovi carski stupovi? Koja je njihova funkcija? Oni su podizani u ast carevima isto kao i slavoluci, samo da ih slave. Najvanija im je karakteristika spiralni friz s narativnim scenama.

Prikaem isjeak reljefa s Trajanovog stupa i upitam kako je rijeen prostor. Nije kao na Ari Pacis, likovi su jedan iznad drugog, nema perspektivnih skraenja. Ovdje su kipari odustali od pokuaja da stvore dubinu jer su se vie usredotoili na dojam povrinske obrade. Cilj im je bio prikazati dogaaje, epsku verziju ratova, a ne toliko umjetniki dojam. Prostor su ispunjavali prikazima drvea, arhitekture i sl. Upravo zbog te jasnoe prikazivanja nekog dogaaja, reljef Trajanovog stupa jako je utjecajan u povijesti umjetnosti.

Znai, znamo o emu se radi na frizu s Trajanovog stupa. Gornji primjer je detalj s Titovog slavoluka (detalj s Titovog slavoluka, 82.g. i detalj s Trajanovog stupa, 113.g.). O emu se radi na ovom prikazu? Ovaj slavoluk dao je podignuti Domicijan za svog brata Tita, posmrtno, da bi odao poast njegovoj pobjedi nad idovskim pobunjenicima i osvajanju Jeruzalema 70. godine. Malo emo obratiti panju da taj primjer. Kako je prikazan taj dogaaj? Dramatino. Kako se to postiglo? Obratite pozornost na draperije, na poloaj predmeta, svjetlo/sjena, poloaj likova. Oni su kao u pokretu. A sada obratite pozornost na prostor. Kako je rijeen prostor na prvom primjeru, a kako na drugom? Na prvom primjeru likovi su u istoj ravnini, ali je dubina doarana razliitim stupnjem reljefa.

I sada mali skok u kasnije razdoblje carstva (Konstantinov slavoluk, 312.-315.g.). to smo ono rekli, gdje se nalaze narativni reljefi? Na stupovima i slavolucima. to je zapravo slavoluk? Je li ti uope skulptura ili je neto drugo? Arhitektura? Slavoluk je zapravo osamostaljeni ulaz velikih dimenzija koji ne vodi u neki zatvoreni prostor, to je zapravo prolaz. Takav se tip zove skulpturalna arhitektura. Slavoluci su sluili rimskim vladarima kao prolaz, ulaz u grad kada bi se vraali s vojnih pohoda. Konstantinov slavoluk spada u kasni period rimske umjetnosti i bitan nam je jer su na njemu prisutne promjene u oblikovanju skulpture. Na ovom primjeru vidimo da nestaju mnoge inovacije o kojima smo prethodno govorili, mijenja se ukus. Sve se nekako vraa na primitivniju razinu i to postaje temeljem razvoja ranokranske umjetnosti. Kako je ovdje rijeen prostor? Jako se dobro vidi na frizu. Gubi se osjeaj za prostornu dubinu i nema perspektivnih skraenja, sve je postalo plono. Karakteristino za reljefe 4. stoljea je da je kompozicija kaotina i nepregledna te nema glatke i slobodne pozadine. Isto tako, proporcije se mijenjaju, figure postaju zdepastije, lica nisu toliko izraajna. Draperija je gruba, nabori su neprirodni. Konstantinov slavoluk spada u kasni period rimske umjetnosti i bitan nam je jer su na njemu prisutne promjene u oblikovanju skulpture koje vidimo na pojedinim skulputrama i reljefima, na njemu ne nalaze samo reljefi iz Konstantinova doba (zeleno), ve i iz Trajanovog (crveno), Hadrijanovog (plavo) i doba Marka Aurelija (uto) dok to govorim, na prezentaciji se pojavljuju razliito obojena podruja na Konstantinovom slavoluku.Na ovom primjeru portreta takoer vidimo promjene (Glava cara Konstantina, 312.-318. g., mramor). Ovaj je portret bio dio vee statue cara Konstantina, no sauvana je samo glava. U emu se ovaj portret razlikuje od portreta, npr. cara Augusta (prikaem primjer: Car August, kraj 1. st. pr. Kr., mramor)? Vie naglasak nije na fizikoj slinosti portreta i cara. Namjera ovakvog portreta bila je naglasiti uzvienost cara i njegovu duhovnost. Koja je vjera tad bila prisutna? (Konstantin je postao kranin 312. g.).Na posljednjem slajdu imamo mali pregled to smo nauili pa za kraj ponavljam vane injenice.

V. POJMOVNIK

Realizam tono prikazivanje likova i dogaaja, u stvarnim odnosimaNaturalizam prikazivanje likova u stvarnim odnosima, no s nekim prenaglaenim osobinama kako bi se iste vie istaknuleStilizacija - pojednostavljivanjeIdealizacija - uljepavanjeVI. PLAN PLOE (opisno ili grafiki)

Koritenje ploe u ovom nastavnom satu nee biti potrebno jer e uenici sve zorno imati prikazano na prezentaciji i na svojim vjebama.

Studentica: Nataa Klasni

Mentor: Jasmina Nesti, dr.sc.

Mentor u koli: Elen Zubek, prof.

Zagreb, 8. lipanj 2014.

2