Pitanja i odgovori iz hranidbe goveda i svinja.

1.Navedi posljedice neadekvatne hranidbe krava?

Kao posljedica neadekvatne hranidbe krava javljaju se različiti problemi kao što su: – nepravilan razvoj junica posljedica čega u kasnijem razvoju dolazi do poteškoća prilikom teljenja, – sterilitet (neplodnost) krava kod koga su glavni uzroci nedovoljna hranidba i loši uvjeti držanja, – manja proizvodnja mlijeka i mesa, – pojava različitih bolesti uslijed slabljenja obrambenog sustava organizma, itd.

2.Koje potrebe moramo zadovoljiti kod hranidbe živoinja?

Kod hranidbe krava razlikujemo: 1. Uzdržne potrebe (potrebe za preživljavanje; nema proizvodnje mlijeka, krava ne gubi na težini, ali ni ne dobiva). 2. Produktivne potrebe (količina hrane koja je potrebna za normalan rast i razvoj teleta i proizvodnja određene količine mlijeka, a kod mladih krava (do trećeg teljenja) i za njihov prirast).

3.Koju količinu mljijeka može dati krava koja se hrani isključivo kvalitetnom pašom.

Hranidbom krava na kvalitetnoj paši mogu se zadovoljiti uzdržne potrebe i osigurati proizvodnja približno 10 kg mlijeka

4.Navedi utjecaj minerala i vitamina u hranidbi krava?

Osobito bi se pažnja trebala obratiti na mineralne elemente i vitamine u hranidbi jer oni imaju veliki utjecaj na sve životne funkcije; utječu na proizvodnju, povećavaju otpornost organizma na različite bolesti itd.

5.Koliko puta krava pije vodu tijekom 24 sata.

Krave piju vodu 6 – 8 puta tijekom 24 sata

6.Od čega ovisi količina popijene vode?

Količina popijene vode ovisi od vanjske temperature (godišnjeg doba), uzrasta, proizvodnje itd.

7.Koliko kravi treba vode da bi dala 1 litru mlijeka?

Za postizanje maksimalne mliječnosti potrebne su dostatne količine vode; za proizvodnju 1 kg mlijeka potrebno je 4 – 5 l vode.

8.Kolike su potrebe krava za vodom?

Potrebe krava za vodom kreću se od 50 do 100 l dnevno

9.Kolike su potrebe za vodom kod visokomliječnih krava?

Potrebe za vodom kod visokomliječnih krava su i do 150 l.

10.Da li zasušene krave trebaju više ili manje vode, objasni?

Zasušenim kravama potrebno je oko 40 l vode tijekom 24 sata.

11.Koliko traje prosječna standardna laktacija kod krava?

Prosječna standardna laktacija kod krava traje oko 10 mjeseci (305 dana).

12.Što je to laktacija?

Laktacija je proces lučenja mlijeka.

13.Kad se krava zasušuje?

Krava se obavezno zasušuje 50 – 60 dana prije teljenja.

14.Zašto se moraju krave zasušivati (prestati muzti)?

Muzna krava mora se zasušiti krajem sedmog mjeseca steonosti kako bi se njen organizam mogao potpuno posvetiti zadnjoj fazi graviditeta, dakle razvoju ploda i pripremiti za novu laktaciju.

15.Kad se krava ponovo pripušta da bi ostala steona (gravidna)?

Krava se ponovno pripušta između 70. – 90. dana nakon teljenja.

16.Koliko dana traje steonost (graviditet)?

Graviditet traje oko 270 dana.

17.Nakon koliko dana kravi se vrati maximalna mliječnost?

Količina mlijeka nakon teljenja raste te dostiže svoj maksimum između 35. – 40. dana (kod starijih krava to se događa desetak dana kasnije).

18.Da li prvotelke imaju veću ili manju mliječnost?

Manju za 20-25%

19.U kojoj starosti se preporučuje osjemenjivanje junica?

Junice se preporučuje osjemenjivati u starosti od 16 do 19 mjeseci.

20.Da li krave moramo hraniti uvijek u isto vrijeme ili kad nama odgovara?

Krave treba hraniti u isto vrijeme tijekom svakog dana.

21.Što predstavlja proizvodni ciklus?

Proizvodni ciklus predstavlja razdoblje između dva teljenja i idealno bi bilo da traje 365 dana (12 mjeseci), ali je obično duži.

22.Kako je podijeljen proizvodni ciklus?

1.Uvod u laktaciju prvih 70 dana nakon teljenja

2.Sredina laktacije drugih 70 dana laktacije

3. Kraj laktacije (140-305 dana)

4.Suhostaj traje 50-60 dana

24.Objasni hranidbu krava u ciklusu UVOD U LAKTACIJU?

Ovo je ujedno i najkritičnije razdoblje u hranidbi krava te je kravi potrebno ponuditi najkvalitetnije sijeno i silažu, a količinu koncentrata dnevno povećavati za 0,5 kg, tako da se dostigne dnevna potrošnja koncentrata od 5 do 8 kg na kraju drugog tjedna.

25.Kolika je koičina proizvedenog mlijeka u odnosu na potrošnju hraniva u ciklusu uvod u laktaciju ?

U ovom ciklusu krava proizvodi više mlijeka nego što konzumira ponuđene hrane,pa zato dolazi do mrđavljenja krava.

26.Kolika je mliječnost u fazi sredina laktacije?

U ovoj fazi laktacije mliječnost počinje opadati, tako da treba smanjivati količinu koncentrata.

27.Što je potrebno poduzeti u fazi sredina laktacije da bi se što duže očuvala ekonomična proizvodnja mlijeka?

Da bi se što duže očuvala visoka proizvodnja mlijeka, potrebno je poduzeti sljedeće mjere: – voluminozna krmiva i koncentrat sa 16% proteina davati nekoliko puta na dan, – za hranidbu koristiti krmiva najbolje kvalitete, – minimizirati stresne uvjete.

28.Da li proizvodnja mlijeka u fazi kraj laktacije raste ili opada?

Proizvodnja mlijeka opada.

29.Hranidba zasušenih krava?

Kukuruzne silaže 10 – 15 kg, koncentrata 1 – 2 kg, kalcija 100 g, fosfora 45 g, 30 g soli uz obaveznu upotrebu mineralno-vitaminskog dodatka.

30.Što predstavlja suha tvar nekog krmiva?

Suha tvar predstavlja masu nekoga krmiva bez udjela vode.

31.Kako se odražava nedostatna hranidba krava na mliječnost i sastav mlijeka?

Nedostatna hranidba krava smanjuje mliječnost, a utječe i na opadanje sadržaja mliječnog šećera (laktoze). U ovakvim uvjetima hranidbe raste sadržaj mliječne masti, proteina i količine proteina u mlijeku.

32.Kojim krmivom možemo povećati sadržaj mliječne masti u mlijeku?

Kako bi se otklonilo smanjenje mliječne masti, u obrok mliječnih krava na svakih 100 kg žive mase mora se dati oko 0,70 kg sijena.

33.Koja hraniva trebaju podmiriti osnovne potrebe krava u hranjivim tvarima?

U hranidbi krava voluminozna krmiva predstavljaju osnovni izvor energije i hranjivih tvari za podmirenje potreba. Ukoliko su bolje kvalitete, utoliko će biti potrebno manje skupljih koncentriranih krmiva i obrnuto.

34.U kom slučaju u hranidbi krava trebamo više koncentrata?

Hranidba voluminoznim krmivima slabije kvalitete nepovoljno utječe na konzumiranje i povećava zahtjeve za koncentratima.

35.Postupak s teletom nakon teljenja?

Nakon teljenja telad je potrebno posušiti čistom suhom krpom ili slamom i staviti u poseban boks da se odmori.

36.Kako se naziva prvo mlijeko koje tele treba podojiti?

Kolostrum

37.Zašto nije dobro pustiti tele da u prvim danima doji po volji?

Ako pustimo da tele siše po volji, obično će doći do probavnih problema, jer ono uzme više mlijeka nego što u tom trenutku može probaviti.

38.Koliko dana se tele treba napajati mlijekom majke?

Bitno je telad napajati 6 – 7 dana s mlijekom majke.

39.Zašto tele , tijekom zimskih mjeseci, nakon poroda ,moramo odmah osušiti?

Novorođena telad je osobito osjetljiva na niske zimske temperature. Novorođeno tele nema sposobnost brinuti samo za sebe, jer mokro tele nakon teljenja za hladnog vremena ne može zadržati potrebnu toplinu tijela.

40.Koje vrste sijena davati kravama?

Najbolje je davati sijeno leguminoza (lucerkino sijeno, sijeno crvene djeteline) jer ima visok sadržaj hranjivih tvari (proteina), ali može i livadno sijeno (sijeno višegodišnjih trava, sijeno engleskog ljulja) te sijeno djetelinsko-travnih smjesa (DTS).

41.Što je bitno pri prelasku na hranidbu silažom?

Pri prelasku na hranidbu silažom, kao i kod svake promjene hrane, mora se strogo voditi računa o postupnom privikavanju stoke na novo krmivo. To se postiže tako da se prvog dana počinje s malom količinom silaže, koja se postupno povećava. To prijelazno razdoblje, dok se ne prijeđe na puni obrok silaže, traje 7 do 14 dana.

42.Što mora sadržavati hrana za životinje?

Hrana za domaće životinje mora sadržavati: bjelančevine, masti, ugljikohidrate, minerale i vitamine.

43.Kako nastaju potpune i dopunske krmne smjese?

Većina krmiva sadržava sve hranjive tvari, ali u različitim količinama i omjerima pa ih je potrebno miješati kako bi hranjive tvari u obroku bile u izbalansiranim omjerima. Tim mješavinama nastaju potpune i dopunske krmne smjese.

44.Što nam jamči hranidba potpunim krmnim smjesama?

Hranidba potpunim krmnim smjesama jamči opskrbljenost svim hranjivim tvarima i karakteristična je za farmsko držanje.

45.Koja krmiva uzgajivač stoke može sam proizvesti?

Većina krmiva iz vlastita kućanstva spada u skupinu energetskih krmiva. U njima prevladavaju ugljikohidrati, koji organizmu, uz masti, služe kao izvor energije.

46.Gdje se uglavnom proizvode i nabavljaju proteinska krmiva?

Krmiva s više bjelančevina uglavnom su industrijski nusproizvodi pripremljeni za hranidbu životinja. Nabavljaju se neposredno na mjestu prerade ili u prodavaonicama stočne hrane .

47.Koja su to zrnata krmiva?

1.Žitarice (kukuruz, zob, ječam, raž, pšenica, sirak i proso). U njima su najzastupljeniji ugljikohidrati i čine temelj pri sastavljanju obroka za svinje. Sadržavaju 7 – 12% bjelančevina (kukuruz 9%).

2.Zrna lepirnjača – leguminoza (grašak, bob, grahorica, soja, lupina, grah, leća i slanutak). Najbogatija su bjelančevinama od svih neprerađenih biljnih krmiva (18 – 40%).

48.Koje je najzastupljenije bjelančevinasto (proteinsko) krmivo?

Tu treba izdvojiti soju kao najzastupljenije i najkvalitetnije bjelančevinasto krmivo biljnog podrijetla (sadržaj bjelančevina je 37%).Prije upotrebe mora se termički obraditi.

49.Nabroj korjenjače i gomoljače koje se koriste u ishrani svinja?

Stočna repa, stočne sorte mrkve, šećerna repa i krumpir.To su lako probavljiva ugljikohidratna krmiva s malo bjelančevina (korjenjače do 6%; krumpir do 8%), karotina, vitamina D i Ca. Poželjno ih je prije hranjenja obariti, a krumpir potpuno iskuhati kako bi se u njemu uništila otrovna tvar – solanin.

50.Što spada u zelena krmiva?

Zelena krmiva (trave, lepirnjače; lucerka, crvena i bijela djetelina, grahorica, žitarice u zelenom stanju, stočni kelj, lišće korjenastih biljaka itd

51Što sadrže zelena krmiva?

Bogata su vitaminima i mineralima. Sadrže malo bjelančevina, ali su važne aminokiseline dobro zastupljene. Ovdje valja izdvojiti lucerku koja ima i do 17% bjelančevina i visoki postotak Ca.

52.Koji nusproizvodi industrije se koriste u ishrani svinja?

Sporedni proizvodi industrije ulja

Oni se dobivaju tiještenjem i ekstrahiranjem sjemena, klica i jezgri biljaka uljarica (suncokret, soja, kikiriki, uljana repica itd.). Tiještenjem se dobiju pogače s više zaostalog ulja i manje bjelančevina, a ekstrahiranjem suprotno – zaostaje manje ulja, ali više bjelančevina. Najčešće su u prodaji sojine i suncokretove sačme i pogače. Sojine pogače sadržavaju najmanje 38, a sačme 44% bjelančevina. Za hranidbu svinja se jedne i druge, kao i sirova soja, prije upotrebe termički obrađuju.

Sporedni proizvodi alkohola i vrenja (stočni i pivski kvasac, ječmene klice. Sadrže 20 – 50% bjelančevina

Sporedni proizvodi mlinarstva (posije, stočno brašno i klice žita) Uzgajivačima su najzanimljivije posije (mekinje). Kao ostatak nakon mljevenja žita, sadrže najviše omotač i klice, a baš ti dijelovi su bogatiji bjelančevinama, mineralima i vitaminima.

krmiva životinjskog porijekla . Najobilniji su izvor bjelančevina (40 – 80%) s visokim postotkom važnijih aminokiselina. Osobito to vrijedi za riblje brašno koje je i dobar izvor vitamina A i D.

mineralna krmiva; vapnenac kao izvor Ca

53.Način hranidbe svinja?

Hranidba može biti obročna i prema slobodnoj volji.

54.Navedi oblike u kojima se daje hrana svinjama?

Oblici u kojima se daje hrana svinjama su suhi, navlaženi i tekući.

55.Koji je najbolji način napajanja svinja?

Najbolje je montiranje automatskih pojilica u obore.

56.Do koliko kilograma tjelesne mase je najisplativiji tov svinja?

Najisplativiji tov je od 100 – 110 kg.