odgovori na pitanja

31
ODGOVORI NA PITANJA IZ KOLEGIJA PROIZVODNI POSTUPCI STROJEVI I OPREMA

Upload: asim-viduka

Post on 15-Apr-2016

331 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

Proizvodni postupci, strojevi i oprema

TRANSCRIPT

Page 1: Odgovori Na Pitanja

ODGOVORI NA PITANJA IZ KOLEGIJA

PROIZVODNI POSTUPCI STROJEVI I OPREMA

1Objasniti osnove ispravnog tehnološkog oblikovanja strojarskih dijelova (tijek procesa konstruiranja)

2 Finomehanika svojstva finomehaničkih uređaja

Finomehanika je znanstveno-tehnološka disciplina koja se bavi istraživanjemkonstruiranjem proizvodnjom i primjenom finomehaničkih uređaja te njihovimodržavanjemDa bi uređaj pripadao području djelatnosti finomehanike potrebno je da ima barem jedno od sljedećih svojstava1048708 da je relativno malih dimenzija pa su troškovimaterijala u cijeni proizvoda bitno manji od troškovaizrade1048708 da je predviđen da olakša umni rad čovjekanadomjesti ili objektivizira ljudska osjetila ili daprostorno i vremenski proširuje domet međuljudskihoblika komuniciranja1048708 da se kao mjerilo dobrote vrednuje pouzdanostobrade informacija a kriterij za procjenu jestpouzdanost održavanja određenog odnosa ulazne iizlazne vrijednosti signala i konstantnost održavanjazadane funkcije

Navedena svojstva ukazuju na veliko pozitivno značenje finomehanike koja za gospodarstvo ima sljedeće prednosti

1048708 proizvodi su visokog stupnja prerade

1048708 mali utrošak energije

1048708 neznatno zagađenje okoliša

1048708 često zanemariv utrošak materijala

1048708 mala mogućnost nesreće na radnim mjestima

1048708 visok stupanj stručnosti radne snage pruža dugoročnu zaposlenost

3 Objaniti što su finomehanički elementi spojevi i sklopovi

Uobičajena je podjela finomehaničkih elemenata sklopova u tri veće cjeline1048708 finomehanički elementi (spremnici energije i oslonci)1048708 finomehanički spojevi (spajanje promjenom materijala spajanje plastičnom ili elastičnom deformacijom materijala)

1048708 finomehanički sklopovi (prigoni otpornici uklopnici regulatori i logičkisklopovi)1048708 Finomehanički element je najmanji dio koji obavlja određenu elementarnu funkciju (opruge utezi osovine)1048708 Finomehanički spojevi su elementi i postupci koji služe za vezivanje elemenata i sklopova (zakovice vijci lemljenje lijepljenje)1048708 Finomehanički sklop je skup svrsishodno povezanih elemenata (prigoni spojke)

4 Koji su opći zahtjevi finomehaničkih konstrukcija

Budući se ovi uređaji koriste za prijenos i obradu signala temeljni zahtjevi su

1048708 pouzdanost ndash vjerojatnost da se uređaj neće pokvariti u specifičnom vremenu obavljajući određenu funkciju1048708 sigurnost ndash podrazumijeva isključivanje mogućnosti opasnih posljedica u primjeni uređaja1048708 rentabilnost ndash predstavlja procjenu njihove isplativosti

5 Objasniti što su spremnici mehaničke energije u finomehaničkim sklopovima

1048708 Da bi neki finomehanički uređaj mogao funkcionirati mora imati izvor energije koji će ga opskrbljivati dovoljnom količinom energije potrebnom za pogon1048708 Vrlo često se za pogon koristi mehanička energija koja može biti potencijalna (energija položaja) i kinetička (energija gibanja)1048708 Spremnici mehaničke energije moraju spremiti dovoljnu količinu energije za pogon uređaja ili omogućiti njezino pretvaranje iz jednog oblika u drugi1048708 Prema načinu djelovanja spremnici se dijele na statičke i dinamičke Statički spremnici su opruge i uteg a dinamički su zamašnjak nemirnica klatno ižiroskop

6 Vrste opruga i najčešća primjena u finomehanici

1 Konzolna opruga ndash veza silom mjerenje2 Bimetalna opruga ndash mjerenje regulacija upravljanje kompenzacija3 Spiralna opruga ndash akumulacija energije stvaranje povratnog momenta mjerenje4 Spiralna opruga u kućištu ndash pogon mehanizma5 Negator ndash akumulacija energije stvaranje povratnog momenta6 Zahvatna zavojna opruga ndash veza silom stvaranje povratnog momenta7 Membrana ndash mjerenje regulacija vođenje

8 Cjevasta opruga ndash mjerenje regulacija9 Valoviti cjevasti mjeh ndash mjerenje regulacija10 Torzijska zavojna opruga ndash veza silom mjerenje amortizacija mehaničkih sila11 Gumena opruga ndash amortizacija i prigušivanje udara i vibracija elastično oslanjanje prigušivanje zvučnih šumova

7 Pregled finomehaničkih spojeva

8 Lemljenje ndash primjena u finomehanici

1048708 Lemljenje je postupak spajanja metalnih dijelova talinom dodatnog materijalandash lema1048708 Ovim postupkom se mogu spojiti dijelovi od metala različitih tališta uz uvjet da im je temperatura tališta barem 500C viša od temperature tališta lema1048708 Mogu se lemiti i nemetalni dijelovi ako im se metalizira površina1048708 Prema temperaturi tališta lema razlikujemo

- meko lemljenje temp tališta lema do 450degC- tvrdo lemljenje temp tališta lema preko 450degC

Mekim lemljenjem mogu se spojiti dijelovi od čelika bakra bronce i mjedi te metalizirani nemetalni dijelovi Zbog niskih temperatura meko lemljnje jepogodno za spajanje električnih i elektroničkih komponenata te nisko opterećenih dijelova kad treba postići nepropustan spoj za tekućine i plinove1048708 Najčešće se primjenjuje u radio i TV industriji industriji računala i limarskoj tehnici1048708 Spojevi postignuti mekim lemljenjem nemaju veliku čvrstoću ali su zbog niskih temperatura pogodni za spajanje dijelova od toplinski osjetljivih materijala

1048708 Postupci lemljenja su mnogobrojni a najčešće seprimjenjujua) lemljenje lemilom koje se vodi ručno ili strojno a grije se u vatri ili je električno dodaje se lem u obliku žice ili šipke ili se površine spojnih dijelovapokositre (zakalajišu) pa preklope i spoje zagrijavanjemb) lemljenje u kupci rastaljenog lema u koju se urone spojni dijelovi postavljeni u položaj u spoju a između njih prodire lem i spaja ih površine spojnih dijelovana koje se ne smije prihvatiti lem prije lemljenja se prekriju određenim pastamac) lemljenje u pećima pri čemu se između spojnih dijelova postavi lemni prstenodgovarajućeg oblika sve se zajedno učvrsti i zagrijava u elektropeći ili plinskojpeći na temperaturu taljenja lemad) elektrootporno lemljenje koje se izvodi pomoću elektrootpornog aparata između čijih elektroda se stisnu spojni dijelovi prethodno pokositreni (tanak sloj kositra je lem) ili se između njih umetne lemna traka

9 Zavarivanje ndash osnovne vrste zavara finomehanici

10 Vrste zavara naziv zavara znak i oblikpresjek

11 Lijepljenje ndash primjena u finomehanici

Lijepljenje je spajanje dijelova tankim slojem vezivnog materijala ndash ljepila1048708 Lijepiti se mogu istorodni i raznorodni materijali metali i nemetali i to je prednost lijepljenja1048708 Spoj lijepljenjem se uglavnom zasniva na silama adhezije između sloja ljepilai površina spojnih dijelova i određenom udjelu kohezijskih sila u ljepilu1048708 Ljepila su visokomolekularni organski spojevi u obliku koloidnih otopina velikog viskoziteta Dobiju se otapanjem vezivnih tvari u odgovarajućemotapalu ili taljenjem vezivnih tvari

Ljepila spajaju dijelove zbog jednog od sljedećih razloga- kad ispari (ishlapi) ljepilo- kad iz rastaljenog prijeđu u kruto agregatno stanje- kad se u ljepilu dogodi odgovarajući kemijski proces1048708 Prema biti promjena u ljepilu ona mogu bitia) ireverzibilna tj ljepila kod kojih su pri stvrdnjavanju nastale fizikalne i kemijske promjene pa na njih više nemaju utjecaja organska otapala ili vodab) reverzibilna ljepila koja se stvrdnu zbog isparavanja otapala ili zbog hlađenja rastaljenog ljepila tako da pri ponovnom dodavanju otapala ili u drugom slučajuponovnim zagrijavanjem prelaze u ljepljivu otopinu

1048708 Ljepila drže dijelove u spoju silama adhezije i kohezije pa se prema udjelu tihsila razlikuju1 prionjiva ljepila kod kojih je adhezija velika a kohezija mala tako da se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se ljepilo može strgnuti u obliku ljepljive folije2 kontaktna ljepila s visokom adhezijim i srednjom kohezijom zbog čega se spojeni dijelovi ne mogu rastaviti bez oštećenja3 čvrsta ljepila s visokom adhezijom i kohezijom zbog kojih je spoj nerastavljiv(ta su ljepila otporna na lužine vodu alkohol benzin)

1048708 Najviše se rabe čvrsta ljepila osobito u zrakoplovstvu optici i finomehanici jer omogućuju dovoljno pouzdane spojeve između metalnih dijelova ili metalnihs nemetalnim u različitim kombinacijama1048708 Najveće čvrstoće spoja dobiju se pomoću ljepila na bazi umjetnih smola na pr epoksidne fenolne poliestarske itd Mogu biti u obliku tekućine paste ilifolije a prema načinu primjene mogu biti- hladna ljepila koja otvrdnjavaju pri sobnojtemperaturi- topla ljepila koja otvrdnjavaju pri povišenimtemperaturama najčešće između 80 ndash 200degC1048708 Ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna

1048708 Lijepiti se mogu nemetali i metali a najčešće drvo koža guma papir keramika staklo plastične mase i različiti metali Kod ljepila za staklo neophodna je prozirnost a kod ljepila za lijepljenje leća u opticivažno je da i indeks loma svjetlosti bude približan onome za staklo1048708 Plastične mase se mogu lijepiti i bez ljepila tako da se njihov tanak površinski sloj namaže otapalom i time pretvori u sloj ljepila1048708 Ako se lijepe metalni dijelovi poželjno je da su tankiNajčešće se lijepe dijelovi od aluminija i njegovih legura bakra mjedi i čelika Proizvođači nekih ljepila preporučuju da se pri lijepljenju metala svježepostignut spoj tretira ultrazvukom

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 2: Odgovori Na Pitanja

1Objasniti osnove ispravnog tehnološkog oblikovanja strojarskih dijelova (tijek procesa konstruiranja)

2 Finomehanika svojstva finomehaničkih uređaja

Finomehanika je znanstveno-tehnološka disciplina koja se bavi istraživanjemkonstruiranjem proizvodnjom i primjenom finomehaničkih uređaja te njihovimodržavanjemDa bi uređaj pripadao području djelatnosti finomehanike potrebno je da ima barem jedno od sljedećih svojstava1048708 da je relativno malih dimenzija pa su troškovimaterijala u cijeni proizvoda bitno manji od troškovaizrade1048708 da je predviđen da olakša umni rad čovjekanadomjesti ili objektivizira ljudska osjetila ili daprostorno i vremenski proširuje domet međuljudskihoblika komuniciranja1048708 da se kao mjerilo dobrote vrednuje pouzdanostobrade informacija a kriterij za procjenu jestpouzdanost održavanja određenog odnosa ulazne iizlazne vrijednosti signala i konstantnost održavanjazadane funkcije

Navedena svojstva ukazuju na veliko pozitivno značenje finomehanike koja za gospodarstvo ima sljedeće prednosti

1048708 proizvodi su visokog stupnja prerade

1048708 mali utrošak energije

1048708 neznatno zagađenje okoliša

1048708 često zanemariv utrošak materijala

1048708 mala mogućnost nesreće na radnim mjestima

1048708 visok stupanj stručnosti radne snage pruža dugoročnu zaposlenost

3 Objaniti što su finomehanički elementi spojevi i sklopovi

Uobičajena je podjela finomehaničkih elemenata sklopova u tri veće cjeline1048708 finomehanički elementi (spremnici energije i oslonci)1048708 finomehanički spojevi (spajanje promjenom materijala spajanje plastičnom ili elastičnom deformacijom materijala)

1048708 finomehanički sklopovi (prigoni otpornici uklopnici regulatori i logičkisklopovi)1048708 Finomehanički element je najmanji dio koji obavlja određenu elementarnu funkciju (opruge utezi osovine)1048708 Finomehanički spojevi su elementi i postupci koji služe za vezivanje elemenata i sklopova (zakovice vijci lemljenje lijepljenje)1048708 Finomehanički sklop je skup svrsishodno povezanih elemenata (prigoni spojke)

4 Koji su opći zahtjevi finomehaničkih konstrukcija

Budući se ovi uređaji koriste za prijenos i obradu signala temeljni zahtjevi su

1048708 pouzdanost ndash vjerojatnost da se uređaj neće pokvariti u specifičnom vremenu obavljajući određenu funkciju1048708 sigurnost ndash podrazumijeva isključivanje mogućnosti opasnih posljedica u primjeni uređaja1048708 rentabilnost ndash predstavlja procjenu njihove isplativosti

5 Objasniti što su spremnici mehaničke energije u finomehaničkim sklopovima

1048708 Da bi neki finomehanički uređaj mogao funkcionirati mora imati izvor energije koji će ga opskrbljivati dovoljnom količinom energije potrebnom za pogon1048708 Vrlo često se za pogon koristi mehanička energija koja može biti potencijalna (energija položaja) i kinetička (energija gibanja)1048708 Spremnici mehaničke energije moraju spremiti dovoljnu količinu energije za pogon uređaja ili omogućiti njezino pretvaranje iz jednog oblika u drugi1048708 Prema načinu djelovanja spremnici se dijele na statičke i dinamičke Statički spremnici su opruge i uteg a dinamički su zamašnjak nemirnica klatno ižiroskop

6 Vrste opruga i najčešća primjena u finomehanici

1 Konzolna opruga ndash veza silom mjerenje2 Bimetalna opruga ndash mjerenje regulacija upravljanje kompenzacija3 Spiralna opruga ndash akumulacija energije stvaranje povratnog momenta mjerenje4 Spiralna opruga u kućištu ndash pogon mehanizma5 Negator ndash akumulacija energije stvaranje povratnog momenta6 Zahvatna zavojna opruga ndash veza silom stvaranje povratnog momenta7 Membrana ndash mjerenje regulacija vođenje

8 Cjevasta opruga ndash mjerenje regulacija9 Valoviti cjevasti mjeh ndash mjerenje regulacija10 Torzijska zavojna opruga ndash veza silom mjerenje amortizacija mehaničkih sila11 Gumena opruga ndash amortizacija i prigušivanje udara i vibracija elastično oslanjanje prigušivanje zvučnih šumova

7 Pregled finomehaničkih spojeva

8 Lemljenje ndash primjena u finomehanici

1048708 Lemljenje je postupak spajanja metalnih dijelova talinom dodatnog materijalandash lema1048708 Ovim postupkom se mogu spojiti dijelovi od metala različitih tališta uz uvjet da im je temperatura tališta barem 500C viša od temperature tališta lema1048708 Mogu se lemiti i nemetalni dijelovi ako im se metalizira površina1048708 Prema temperaturi tališta lema razlikujemo

- meko lemljenje temp tališta lema do 450degC- tvrdo lemljenje temp tališta lema preko 450degC

Mekim lemljenjem mogu se spojiti dijelovi od čelika bakra bronce i mjedi te metalizirani nemetalni dijelovi Zbog niskih temperatura meko lemljnje jepogodno za spajanje električnih i elektroničkih komponenata te nisko opterećenih dijelova kad treba postići nepropustan spoj za tekućine i plinove1048708 Najčešće se primjenjuje u radio i TV industriji industriji računala i limarskoj tehnici1048708 Spojevi postignuti mekim lemljenjem nemaju veliku čvrstoću ali su zbog niskih temperatura pogodni za spajanje dijelova od toplinski osjetljivih materijala

1048708 Postupci lemljenja su mnogobrojni a najčešće seprimjenjujua) lemljenje lemilom koje se vodi ručno ili strojno a grije se u vatri ili je električno dodaje se lem u obliku žice ili šipke ili se površine spojnih dijelovapokositre (zakalajišu) pa preklope i spoje zagrijavanjemb) lemljenje u kupci rastaljenog lema u koju se urone spojni dijelovi postavljeni u položaj u spoju a između njih prodire lem i spaja ih površine spojnih dijelovana koje se ne smije prihvatiti lem prije lemljenja se prekriju određenim pastamac) lemljenje u pećima pri čemu se između spojnih dijelova postavi lemni prstenodgovarajućeg oblika sve se zajedno učvrsti i zagrijava u elektropeći ili plinskojpeći na temperaturu taljenja lemad) elektrootporno lemljenje koje se izvodi pomoću elektrootpornog aparata između čijih elektroda se stisnu spojni dijelovi prethodno pokositreni (tanak sloj kositra je lem) ili se između njih umetne lemna traka

9 Zavarivanje ndash osnovne vrste zavara finomehanici

10 Vrste zavara naziv zavara znak i oblikpresjek

11 Lijepljenje ndash primjena u finomehanici

Lijepljenje je spajanje dijelova tankim slojem vezivnog materijala ndash ljepila1048708 Lijepiti se mogu istorodni i raznorodni materijali metali i nemetali i to je prednost lijepljenja1048708 Spoj lijepljenjem se uglavnom zasniva na silama adhezije između sloja ljepilai površina spojnih dijelova i određenom udjelu kohezijskih sila u ljepilu1048708 Ljepila su visokomolekularni organski spojevi u obliku koloidnih otopina velikog viskoziteta Dobiju se otapanjem vezivnih tvari u odgovarajućemotapalu ili taljenjem vezivnih tvari

Ljepila spajaju dijelove zbog jednog od sljedećih razloga- kad ispari (ishlapi) ljepilo- kad iz rastaljenog prijeđu u kruto agregatno stanje- kad se u ljepilu dogodi odgovarajući kemijski proces1048708 Prema biti promjena u ljepilu ona mogu bitia) ireverzibilna tj ljepila kod kojih su pri stvrdnjavanju nastale fizikalne i kemijske promjene pa na njih više nemaju utjecaja organska otapala ili vodab) reverzibilna ljepila koja se stvrdnu zbog isparavanja otapala ili zbog hlađenja rastaljenog ljepila tako da pri ponovnom dodavanju otapala ili u drugom slučajuponovnim zagrijavanjem prelaze u ljepljivu otopinu

1048708 Ljepila drže dijelove u spoju silama adhezije i kohezije pa se prema udjelu tihsila razlikuju1 prionjiva ljepila kod kojih je adhezija velika a kohezija mala tako da se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se ljepilo može strgnuti u obliku ljepljive folije2 kontaktna ljepila s visokom adhezijim i srednjom kohezijom zbog čega se spojeni dijelovi ne mogu rastaviti bez oštećenja3 čvrsta ljepila s visokom adhezijom i kohezijom zbog kojih je spoj nerastavljiv(ta su ljepila otporna na lužine vodu alkohol benzin)

1048708 Najviše se rabe čvrsta ljepila osobito u zrakoplovstvu optici i finomehanici jer omogućuju dovoljno pouzdane spojeve između metalnih dijelova ili metalnihs nemetalnim u različitim kombinacijama1048708 Najveće čvrstoće spoja dobiju se pomoću ljepila na bazi umjetnih smola na pr epoksidne fenolne poliestarske itd Mogu biti u obliku tekućine paste ilifolije a prema načinu primjene mogu biti- hladna ljepila koja otvrdnjavaju pri sobnojtemperaturi- topla ljepila koja otvrdnjavaju pri povišenimtemperaturama najčešće između 80 ndash 200degC1048708 Ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna

1048708 Lijepiti se mogu nemetali i metali a najčešće drvo koža guma papir keramika staklo plastične mase i različiti metali Kod ljepila za staklo neophodna je prozirnost a kod ljepila za lijepljenje leća u opticivažno je da i indeks loma svjetlosti bude približan onome za staklo1048708 Plastične mase se mogu lijepiti i bez ljepila tako da se njihov tanak površinski sloj namaže otapalom i time pretvori u sloj ljepila1048708 Ako se lijepe metalni dijelovi poželjno je da su tankiNajčešće se lijepe dijelovi od aluminija i njegovih legura bakra mjedi i čelika Proizvođači nekih ljepila preporučuju da se pri lijepljenju metala svježepostignut spoj tretira ultrazvukom

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 3: Odgovori Na Pitanja

1048708 finomehanički sklopovi (prigoni otpornici uklopnici regulatori i logičkisklopovi)1048708 Finomehanički element je najmanji dio koji obavlja određenu elementarnu funkciju (opruge utezi osovine)1048708 Finomehanički spojevi su elementi i postupci koji služe za vezivanje elemenata i sklopova (zakovice vijci lemljenje lijepljenje)1048708 Finomehanički sklop je skup svrsishodno povezanih elemenata (prigoni spojke)

4 Koji su opći zahtjevi finomehaničkih konstrukcija

Budući se ovi uređaji koriste za prijenos i obradu signala temeljni zahtjevi su

1048708 pouzdanost ndash vjerojatnost da se uređaj neće pokvariti u specifičnom vremenu obavljajući određenu funkciju1048708 sigurnost ndash podrazumijeva isključivanje mogućnosti opasnih posljedica u primjeni uređaja1048708 rentabilnost ndash predstavlja procjenu njihove isplativosti

5 Objasniti što su spremnici mehaničke energije u finomehaničkim sklopovima

1048708 Da bi neki finomehanički uređaj mogao funkcionirati mora imati izvor energije koji će ga opskrbljivati dovoljnom količinom energije potrebnom za pogon1048708 Vrlo često se za pogon koristi mehanička energija koja može biti potencijalna (energija položaja) i kinetička (energija gibanja)1048708 Spremnici mehaničke energije moraju spremiti dovoljnu količinu energije za pogon uređaja ili omogućiti njezino pretvaranje iz jednog oblika u drugi1048708 Prema načinu djelovanja spremnici se dijele na statičke i dinamičke Statički spremnici su opruge i uteg a dinamički su zamašnjak nemirnica klatno ižiroskop

6 Vrste opruga i najčešća primjena u finomehanici

1 Konzolna opruga ndash veza silom mjerenje2 Bimetalna opruga ndash mjerenje regulacija upravljanje kompenzacija3 Spiralna opruga ndash akumulacija energije stvaranje povratnog momenta mjerenje4 Spiralna opruga u kućištu ndash pogon mehanizma5 Negator ndash akumulacija energije stvaranje povratnog momenta6 Zahvatna zavojna opruga ndash veza silom stvaranje povratnog momenta7 Membrana ndash mjerenje regulacija vođenje

8 Cjevasta opruga ndash mjerenje regulacija9 Valoviti cjevasti mjeh ndash mjerenje regulacija10 Torzijska zavojna opruga ndash veza silom mjerenje amortizacija mehaničkih sila11 Gumena opruga ndash amortizacija i prigušivanje udara i vibracija elastično oslanjanje prigušivanje zvučnih šumova

7 Pregled finomehaničkih spojeva

8 Lemljenje ndash primjena u finomehanici

1048708 Lemljenje je postupak spajanja metalnih dijelova talinom dodatnog materijalandash lema1048708 Ovim postupkom se mogu spojiti dijelovi od metala različitih tališta uz uvjet da im je temperatura tališta barem 500C viša od temperature tališta lema1048708 Mogu se lemiti i nemetalni dijelovi ako im se metalizira površina1048708 Prema temperaturi tališta lema razlikujemo

- meko lemljenje temp tališta lema do 450degC- tvrdo lemljenje temp tališta lema preko 450degC

Mekim lemljenjem mogu se spojiti dijelovi od čelika bakra bronce i mjedi te metalizirani nemetalni dijelovi Zbog niskih temperatura meko lemljnje jepogodno za spajanje električnih i elektroničkih komponenata te nisko opterećenih dijelova kad treba postići nepropustan spoj za tekućine i plinove1048708 Najčešće se primjenjuje u radio i TV industriji industriji računala i limarskoj tehnici1048708 Spojevi postignuti mekim lemljenjem nemaju veliku čvrstoću ali su zbog niskih temperatura pogodni za spajanje dijelova od toplinski osjetljivih materijala

1048708 Postupci lemljenja su mnogobrojni a najčešće seprimjenjujua) lemljenje lemilom koje se vodi ručno ili strojno a grije se u vatri ili je električno dodaje se lem u obliku žice ili šipke ili se površine spojnih dijelovapokositre (zakalajišu) pa preklope i spoje zagrijavanjemb) lemljenje u kupci rastaljenog lema u koju se urone spojni dijelovi postavljeni u položaj u spoju a između njih prodire lem i spaja ih površine spojnih dijelovana koje se ne smije prihvatiti lem prije lemljenja se prekriju određenim pastamac) lemljenje u pećima pri čemu se između spojnih dijelova postavi lemni prstenodgovarajućeg oblika sve se zajedno učvrsti i zagrijava u elektropeći ili plinskojpeći na temperaturu taljenja lemad) elektrootporno lemljenje koje se izvodi pomoću elektrootpornog aparata između čijih elektroda se stisnu spojni dijelovi prethodno pokositreni (tanak sloj kositra je lem) ili se između njih umetne lemna traka

9 Zavarivanje ndash osnovne vrste zavara finomehanici

10 Vrste zavara naziv zavara znak i oblikpresjek

11 Lijepljenje ndash primjena u finomehanici

Lijepljenje je spajanje dijelova tankim slojem vezivnog materijala ndash ljepila1048708 Lijepiti se mogu istorodni i raznorodni materijali metali i nemetali i to je prednost lijepljenja1048708 Spoj lijepljenjem se uglavnom zasniva na silama adhezije između sloja ljepilai površina spojnih dijelova i određenom udjelu kohezijskih sila u ljepilu1048708 Ljepila su visokomolekularni organski spojevi u obliku koloidnih otopina velikog viskoziteta Dobiju se otapanjem vezivnih tvari u odgovarajućemotapalu ili taljenjem vezivnih tvari

Ljepila spajaju dijelove zbog jednog od sljedećih razloga- kad ispari (ishlapi) ljepilo- kad iz rastaljenog prijeđu u kruto agregatno stanje- kad se u ljepilu dogodi odgovarajući kemijski proces1048708 Prema biti promjena u ljepilu ona mogu bitia) ireverzibilna tj ljepila kod kojih su pri stvrdnjavanju nastale fizikalne i kemijske promjene pa na njih više nemaju utjecaja organska otapala ili vodab) reverzibilna ljepila koja se stvrdnu zbog isparavanja otapala ili zbog hlađenja rastaljenog ljepila tako da pri ponovnom dodavanju otapala ili u drugom slučajuponovnim zagrijavanjem prelaze u ljepljivu otopinu

1048708 Ljepila drže dijelove u spoju silama adhezije i kohezije pa se prema udjelu tihsila razlikuju1 prionjiva ljepila kod kojih je adhezija velika a kohezija mala tako da se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se ljepilo može strgnuti u obliku ljepljive folije2 kontaktna ljepila s visokom adhezijim i srednjom kohezijom zbog čega se spojeni dijelovi ne mogu rastaviti bez oštećenja3 čvrsta ljepila s visokom adhezijom i kohezijom zbog kojih je spoj nerastavljiv(ta su ljepila otporna na lužine vodu alkohol benzin)

1048708 Najviše se rabe čvrsta ljepila osobito u zrakoplovstvu optici i finomehanici jer omogućuju dovoljno pouzdane spojeve između metalnih dijelova ili metalnihs nemetalnim u različitim kombinacijama1048708 Najveće čvrstoće spoja dobiju se pomoću ljepila na bazi umjetnih smola na pr epoksidne fenolne poliestarske itd Mogu biti u obliku tekućine paste ilifolije a prema načinu primjene mogu biti- hladna ljepila koja otvrdnjavaju pri sobnojtemperaturi- topla ljepila koja otvrdnjavaju pri povišenimtemperaturama najčešće između 80 ndash 200degC1048708 Ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna

1048708 Lijepiti se mogu nemetali i metali a najčešće drvo koža guma papir keramika staklo plastične mase i različiti metali Kod ljepila za staklo neophodna je prozirnost a kod ljepila za lijepljenje leća u opticivažno je da i indeks loma svjetlosti bude približan onome za staklo1048708 Plastične mase se mogu lijepiti i bez ljepila tako da se njihov tanak površinski sloj namaže otapalom i time pretvori u sloj ljepila1048708 Ako se lijepe metalni dijelovi poželjno je da su tankiNajčešće se lijepe dijelovi od aluminija i njegovih legura bakra mjedi i čelika Proizvođači nekih ljepila preporučuju da se pri lijepljenju metala svježepostignut spoj tretira ultrazvukom

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 4: Odgovori Na Pitanja

8 Cjevasta opruga ndash mjerenje regulacija9 Valoviti cjevasti mjeh ndash mjerenje regulacija10 Torzijska zavojna opruga ndash veza silom mjerenje amortizacija mehaničkih sila11 Gumena opruga ndash amortizacija i prigušivanje udara i vibracija elastično oslanjanje prigušivanje zvučnih šumova

7 Pregled finomehaničkih spojeva

8 Lemljenje ndash primjena u finomehanici

1048708 Lemljenje je postupak spajanja metalnih dijelova talinom dodatnog materijalandash lema1048708 Ovim postupkom se mogu spojiti dijelovi od metala različitih tališta uz uvjet da im je temperatura tališta barem 500C viša od temperature tališta lema1048708 Mogu se lemiti i nemetalni dijelovi ako im se metalizira površina1048708 Prema temperaturi tališta lema razlikujemo

- meko lemljenje temp tališta lema do 450degC- tvrdo lemljenje temp tališta lema preko 450degC

Mekim lemljenjem mogu se spojiti dijelovi od čelika bakra bronce i mjedi te metalizirani nemetalni dijelovi Zbog niskih temperatura meko lemljnje jepogodno za spajanje električnih i elektroničkih komponenata te nisko opterećenih dijelova kad treba postići nepropustan spoj za tekućine i plinove1048708 Najčešće se primjenjuje u radio i TV industriji industriji računala i limarskoj tehnici1048708 Spojevi postignuti mekim lemljenjem nemaju veliku čvrstoću ali su zbog niskih temperatura pogodni za spajanje dijelova od toplinski osjetljivih materijala

1048708 Postupci lemljenja su mnogobrojni a najčešće seprimjenjujua) lemljenje lemilom koje se vodi ručno ili strojno a grije se u vatri ili je električno dodaje se lem u obliku žice ili šipke ili se površine spojnih dijelovapokositre (zakalajišu) pa preklope i spoje zagrijavanjemb) lemljenje u kupci rastaljenog lema u koju se urone spojni dijelovi postavljeni u položaj u spoju a između njih prodire lem i spaja ih površine spojnih dijelovana koje se ne smije prihvatiti lem prije lemljenja se prekriju određenim pastamac) lemljenje u pećima pri čemu se između spojnih dijelova postavi lemni prstenodgovarajućeg oblika sve se zajedno učvrsti i zagrijava u elektropeći ili plinskojpeći na temperaturu taljenja lemad) elektrootporno lemljenje koje se izvodi pomoću elektrootpornog aparata između čijih elektroda se stisnu spojni dijelovi prethodno pokositreni (tanak sloj kositra je lem) ili se između njih umetne lemna traka

9 Zavarivanje ndash osnovne vrste zavara finomehanici

10 Vrste zavara naziv zavara znak i oblikpresjek

11 Lijepljenje ndash primjena u finomehanici

Lijepljenje je spajanje dijelova tankim slojem vezivnog materijala ndash ljepila1048708 Lijepiti se mogu istorodni i raznorodni materijali metali i nemetali i to je prednost lijepljenja1048708 Spoj lijepljenjem se uglavnom zasniva na silama adhezije između sloja ljepilai površina spojnih dijelova i određenom udjelu kohezijskih sila u ljepilu1048708 Ljepila su visokomolekularni organski spojevi u obliku koloidnih otopina velikog viskoziteta Dobiju se otapanjem vezivnih tvari u odgovarajućemotapalu ili taljenjem vezivnih tvari

Ljepila spajaju dijelove zbog jednog od sljedećih razloga- kad ispari (ishlapi) ljepilo- kad iz rastaljenog prijeđu u kruto agregatno stanje- kad se u ljepilu dogodi odgovarajući kemijski proces1048708 Prema biti promjena u ljepilu ona mogu bitia) ireverzibilna tj ljepila kod kojih su pri stvrdnjavanju nastale fizikalne i kemijske promjene pa na njih više nemaju utjecaja organska otapala ili vodab) reverzibilna ljepila koja se stvrdnu zbog isparavanja otapala ili zbog hlađenja rastaljenog ljepila tako da pri ponovnom dodavanju otapala ili u drugom slučajuponovnim zagrijavanjem prelaze u ljepljivu otopinu

1048708 Ljepila drže dijelove u spoju silama adhezije i kohezije pa se prema udjelu tihsila razlikuju1 prionjiva ljepila kod kojih je adhezija velika a kohezija mala tako da se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se ljepilo može strgnuti u obliku ljepljive folije2 kontaktna ljepila s visokom adhezijim i srednjom kohezijom zbog čega se spojeni dijelovi ne mogu rastaviti bez oštećenja3 čvrsta ljepila s visokom adhezijom i kohezijom zbog kojih je spoj nerastavljiv(ta su ljepila otporna na lužine vodu alkohol benzin)

1048708 Najviše se rabe čvrsta ljepila osobito u zrakoplovstvu optici i finomehanici jer omogućuju dovoljno pouzdane spojeve između metalnih dijelova ili metalnihs nemetalnim u različitim kombinacijama1048708 Najveće čvrstoće spoja dobiju se pomoću ljepila na bazi umjetnih smola na pr epoksidne fenolne poliestarske itd Mogu biti u obliku tekućine paste ilifolije a prema načinu primjene mogu biti- hladna ljepila koja otvrdnjavaju pri sobnojtemperaturi- topla ljepila koja otvrdnjavaju pri povišenimtemperaturama najčešće između 80 ndash 200degC1048708 Ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna

1048708 Lijepiti se mogu nemetali i metali a najčešće drvo koža guma papir keramika staklo plastične mase i različiti metali Kod ljepila za staklo neophodna je prozirnost a kod ljepila za lijepljenje leća u opticivažno je da i indeks loma svjetlosti bude približan onome za staklo1048708 Plastične mase se mogu lijepiti i bez ljepila tako da se njihov tanak površinski sloj namaže otapalom i time pretvori u sloj ljepila1048708 Ako se lijepe metalni dijelovi poželjno je da su tankiNajčešće se lijepe dijelovi od aluminija i njegovih legura bakra mjedi i čelika Proizvođači nekih ljepila preporučuju da se pri lijepljenju metala svježepostignut spoj tretira ultrazvukom

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 5: Odgovori Na Pitanja

8 Lemljenje ndash primjena u finomehanici

1048708 Lemljenje je postupak spajanja metalnih dijelova talinom dodatnog materijalandash lema1048708 Ovim postupkom se mogu spojiti dijelovi od metala različitih tališta uz uvjet da im je temperatura tališta barem 500C viša od temperature tališta lema1048708 Mogu se lemiti i nemetalni dijelovi ako im se metalizira površina1048708 Prema temperaturi tališta lema razlikujemo

- meko lemljenje temp tališta lema do 450degC- tvrdo lemljenje temp tališta lema preko 450degC

Mekim lemljenjem mogu se spojiti dijelovi od čelika bakra bronce i mjedi te metalizirani nemetalni dijelovi Zbog niskih temperatura meko lemljnje jepogodno za spajanje električnih i elektroničkih komponenata te nisko opterećenih dijelova kad treba postići nepropustan spoj za tekućine i plinove1048708 Najčešće se primjenjuje u radio i TV industriji industriji računala i limarskoj tehnici1048708 Spojevi postignuti mekim lemljenjem nemaju veliku čvrstoću ali su zbog niskih temperatura pogodni za spajanje dijelova od toplinski osjetljivih materijala

1048708 Postupci lemljenja su mnogobrojni a najčešće seprimjenjujua) lemljenje lemilom koje se vodi ručno ili strojno a grije se u vatri ili je električno dodaje se lem u obliku žice ili šipke ili se površine spojnih dijelovapokositre (zakalajišu) pa preklope i spoje zagrijavanjemb) lemljenje u kupci rastaljenog lema u koju se urone spojni dijelovi postavljeni u položaj u spoju a između njih prodire lem i spaja ih površine spojnih dijelovana koje se ne smije prihvatiti lem prije lemljenja se prekriju određenim pastamac) lemljenje u pećima pri čemu se između spojnih dijelova postavi lemni prstenodgovarajućeg oblika sve se zajedno učvrsti i zagrijava u elektropeći ili plinskojpeći na temperaturu taljenja lemad) elektrootporno lemljenje koje se izvodi pomoću elektrootpornog aparata između čijih elektroda se stisnu spojni dijelovi prethodno pokositreni (tanak sloj kositra je lem) ili se između njih umetne lemna traka

9 Zavarivanje ndash osnovne vrste zavara finomehanici

10 Vrste zavara naziv zavara znak i oblikpresjek

11 Lijepljenje ndash primjena u finomehanici

Lijepljenje je spajanje dijelova tankim slojem vezivnog materijala ndash ljepila1048708 Lijepiti se mogu istorodni i raznorodni materijali metali i nemetali i to je prednost lijepljenja1048708 Spoj lijepljenjem se uglavnom zasniva na silama adhezije između sloja ljepilai površina spojnih dijelova i određenom udjelu kohezijskih sila u ljepilu1048708 Ljepila su visokomolekularni organski spojevi u obliku koloidnih otopina velikog viskoziteta Dobiju se otapanjem vezivnih tvari u odgovarajućemotapalu ili taljenjem vezivnih tvari

Ljepila spajaju dijelove zbog jednog od sljedećih razloga- kad ispari (ishlapi) ljepilo- kad iz rastaljenog prijeđu u kruto agregatno stanje- kad se u ljepilu dogodi odgovarajući kemijski proces1048708 Prema biti promjena u ljepilu ona mogu bitia) ireverzibilna tj ljepila kod kojih su pri stvrdnjavanju nastale fizikalne i kemijske promjene pa na njih više nemaju utjecaja organska otapala ili vodab) reverzibilna ljepila koja se stvrdnu zbog isparavanja otapala ili zbog hlađenja rastaljenog ljepila tako da pri ponovnom dodavanju otapala ili u drugom slučajuponovnim zagrijavanjem prelaze u ljepljivu otopinu

1048708 Ljepila drže dijelove u spoju silama adhezije i kohezije pa se prema udjelu tihsila razlikuju1 prionjiva ljepila kod kojih je adhezija velika a kohezija mala tako da se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se ljepilo može strgnuti u obliku ljepljive folije2 kontaktna ljepila s visokom adhezijim i srednjom kohezijom zbog čega se spojeni dijelovi ne mogu rastaviti bez oštećenja3 čvrsta ljepila s visokom adhezijom i kohezijom zbog kojih je spoj nerastavljiv(ta su ljepila otporna na lužine vodu alkohol benzin)

1048708 Najviše se rabe čvrsta ljepila osobito u zrakoplovstvu optici i finomehanici jer omogućuju dovoljno pouzdane spojeve između metalnih dijelova ili metalnihs nemetalnim u različitim kombinacijama1048708 Najveće čvrstoće spoja dobiju se pomoću ljepila na bazi umjetnih smola na pr epoksidne fenolne poliestarske itd Mogu biti u obliku tekućine paste ilifolije a prema načinu primjene mogu biti- hladna ljepila koja otvrdnjavaju pri sobnojtemperaturi- topla ljepila koja otvrdnjavaju pri povišenimtemperaturama najčešće između 80 ndash 200degC1048708 Ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna

1048708 Lijepiti se mogu nemetali i metali a najčešće drvo koža guma papir keramika staklo plastične mase i različiti metali Kod ljepila za staklo neophodna je prozirnost a kod ljepila za lijepljenje leća u opticivažno je da i indeks loma svjetlosti bude približan onome za staklo1048708 Plastične mase se mogu lijepiti i bez ljepila tako da se njihov tanak površinski sloj namaže otapalom i time pretvori u sloj ljepila1048708 Ako se lijepe metalni dijelovi poželjno je da su tankiNajčešće se lijepe dijelovi od aluminija i njegovih legura bakra mjedi i čelika Proizvođači nekih ljepila preporučuju da se pri lijepljenju metala svježepostignut spoj tretira ultrazvukom

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 6: Odgovori Na Pitanja

- meko lemljenje temp tališta lema do 450degC- tvrdo lemljenje temp tališta lema preko 450degC

Mekim lemljenjem mogu se spojiti dijelovi od čelika bakra bronce i mjedi te metalizirani nemetalni dijelovi Zbog niskih temperatura meko lemljnje jepogodno za spajanje električnih i elektroničkih komponenata te nisko opterećenih dijelova kad treba postići nepropustan spoj za tekućine i plinove1048708 Najčešće se primjenjuje u radio i TV industriji industriji računala i limarskoj tehnici1048708 Spojevi postignuti mekim lemljenjem nemaju veliku čvrstoću ali su zbog niskih temperatura pogodni za spajanje dijelova od toplinski osjetljivih materijala

1048708 Postupci lemljenja su mnogobrojni a najčešće seprimjenjujua) lemljenje lemilom koje se vodi ručno ili strojno a grije se u vatri ili je električno dodaje se lem u obliku žice ili šipke ili se površine spojnih dijelovapokositre (zakalajišu) pa preklope i spoje zagrijavanjemb) lemljenje u kupci rastaljenog lema u koju se urone spojni dijelovi postavljeni u položaj u spoju a između njih prodire lem i spaja ih površine spojnih dijelovana koje se ne smije prihvatiti lem prije lemljenja se prekriju određenim pastamac) lemljenje u pećima pri čemu se između spojnih dijelova postavi lemni prstenodgovarajućeg oblika sve se zajedno učvrsti i zagrijava u elektropeći ili plinskojpeći na temperaturu taljenja lemad) elektrootporno lemljenje koje se izvodi pomoću elektrootpornog aparata između čijih elektroda se stisnu spojni dijelovi prethodno pokositreni (tanak sloj kositra je lem) ili se između njih umetne lemna traka

9 Zavarivanje ndash osnovne vrste zavara finomehanici

10 Vrste zavara naziv zavara znak i oblikpresjek

11 Lijepljenje ndash primjena u finomehanici

Lijepljenje je spajanje dijelova tankim slojem vezivnog materijala ndash ljepila1048708 Lijepiti se mogu istorodni i raznorodni materijali metali i nemetali i to je prednost lijepljenja1048708 Spoj lijepljenjem se uglavnom zasniva na silama adhezije između sloja ljepilai površina spojnih dijelova i određenom udjelu kohezijskih sila u ljepilu1048708 Ljepila su visokomolekularni organski spojevi u obliku koloidnih otopina velikog viskoziteta Dobiju se otapanjem vezivnih tvari u odgovarajućemotapalu ili taljenjem vezivnih tvari

Ljepila spajaju dijelove zbog jednog od sljedećih razloga- kad ispari (ishlapi) ljepilo- kad iz rastaljenog prijeđu u kruto agregatno stanje- kad se u ljepilu dogodi odgovarajući kemijski proces1048708 Prema biti promjena u ljepilu ona mogu bitia) ireverzibilna tj ljepila kod kojih su pri stvrdnjavanju nastale fizikalne i kemijske promjene pa na njih više nemaju utjecaja organska otapala ili vodab) reverzibilna ljepila koja se stvrdnu zbog isparavanja otapala ili zbog hlađenja rastaljenog ljepila tako da pri ponovnom dodavanju otapala ili u drugom slučajuponovnim zagrijavanjem prelaze u ljepljivu otopinu

1048708 Ljepila drže dijelove u spoju silama adhezije i kohezije pa se prema udjelu tihsila razlikuju1 prionjiva ljepila kod kojih je adhezija velika a kohezija mala tako da se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se ljepilo može strgnuti u obliku ljepljive folije2 kontaktna ljepila s visokom adhezijim i srednjom kohezijom zbog čega se spojeni dijelovi ne mogu rastaviti bez oštećenja3 čvrsta ljepila s visokom adhezijom i kohezijom zbog kojih je spoj nerastavljiv(ta su ljepila otporna na lužine vodu alkohol benzin)

1048708 Najviše se rabe čvrsta ljepila osobito u zrakoplovstvu optici i finomehanici jer omogućuju dovoljno pouzdane spojeve između metalnih dijelova ili metalnihs nemetalnim u različitim kombinacijama1048708 Najveće čvrstoće spoja dobiju se pomoću ljepila na bazi umjetnih smola na pr epoksidne fenolne poliestarske itd Mogu biti u obliku tekućine paste ilifolije a prema načinu primjene mogu biti- hladna ljepila koja otvrdnjavaju pri sobnojtemperaturi- topla ljepila koja otvrdnjavaju pri povišenimtemperaturama najčešće između 80 ndash 200degC1048708 Ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna

1048708 Lijepiti se mogu nemetali i metali a najčešće drvo koža guma papir keramika staklo plastične mase i različiti metali Kod ljepila za staklo neophodna je prozirnost a kod ljepila za lijepljenje leća u opticivažno je da i indeks loma svjetlosti bude približan onome za staklo1048708 Plastične mase se mogu lijepiti i bez ljepila tako da se njihov tanak površinski sloj namaže otapalom i time pretvori u sloj ljepila1048708 Ako se lijepe metalni dijelovi poželjno je da su tankiNajčešće se lijepe dijelovi od aluminija i njegovih legura bakra mjedi i čelika Proizvođači nekih ljepila preporučuju da se pri lijepljenju metala svježepostignut spoj tretira ultrazvukom

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 7: Odgovori Na Pitanja

Ljepila spajaju dijelove zbog jednog od sljedećih razloga- kad ispari (ishlapi) ljepilo- kad iz rastaljenog prijeđu u kruto agregatno stanje- kad se u ljepilu dogodi odgovarajući kemijski proces1048708 Prema biti promjena u ljepilu ona mogu bitia) ireverzibilna tj ljepila kod kojih su pri stvrdnjavanju nastale fizikalne i kemijske promjene pa na njih više nemaju utjecaja organska otapala ili vodab) reverzibilna ljepila koja se stvrdnu zbog isparavanja otapala ili zbog hlađenja rastaljenog ljepila tako da pri ponovnom dodavanju otapala ili u drugom slučajuponovnim zagrijavanjem prelaze u ljepljivu otopinu

1048708 Ljepila drže dijelove u spoju silama adhezije i kohezije pa se prema udjelu tihsila razlikuju1 prionjiva ljepila kod kojih je adhezija velika a kohezija mala tako da se spojeni dijelovi mogu rastaviti bez oštećenja jer se ljepilo može strgnuti u obliku ljepljive folije2 kontaktna ljepila s visokom adhezijim i srednjom kohezijom zbog čega se spojeni dijelovi ne mogu rastaviti bez oštećenja3 čvrsta ljepila s visokom adhezijom i kohezijom zbog kojih je spoj nerastavljiv(ta su ljepila otporna na lužine vodu alkohol benzin)

1048708 Najviše se rabe čvrsta ljepila osobito u zrakoplovstvu optici i finomehanici jer omogućuju dovoljno pouzdane spojeve između metalnih dijelova ili metalnihs nemetalnim u različitim kombinacijama1048708 Najveće čvrstoće spoja dobiju se pomoću ljepila na bazi umjetnih smola na pr epoksidne fenolne poliestarske itd Mogu biti u obliku tekućine paste ilifolije a prema načinu primjene mogu biti- hladna ljepila koja otvrdnjavaju pri sobnojtemperaturi- topla ljepila koja otvrdnjavaju pri povišenimtemperaturama najčešće između 80 ndash 200degC1048708 Ljepila mogu biti jednokomponentna i dvokomponentna

1048708 Lijepiti se mogu nemetali i metali a najčešće drvo koža guma papir keramika staklo plastične mase i različiti metali Kod ljepila za staklo neophodna je prozirnost a kod ljepila za lijepljenje leća u opticivažno je da i indeks loma svjetlosti bude približan onome za staklo1048708 Plastične mase se mogu lijepiti i bez ljepila tako da se njihov tanak površinski sloj namaže otapalom i time pretvori u sloj ljepila1048708 Ako se lijepe metalni dijelovi poželjno je da su tankiNajčešće se lijepe dijelovi od aluminija i njegovih legura bakra mjedi i čelika Proizvođači nekih ljepila preporučuju da se pri lijepljenju metala svježepostignut spoj tretira ultrazvukom

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 8: Odgovori Na Pitanja

1048708 Dobra svojstva lijepljenih spojevanepropusnost za tekućine i plinove djeluju elektroizolacijski elastični su otporni na koroziju imaju jednoličan raspored naprezanja lagani su ne mijenjaju svojstva materijala spojnih dijelova i djeluju prigušno na oscilacije1048708 Nedostaci lijepljenih spojeva osjetljivi su na ljuštenje slabe su čvrstoće (σsdop=(03 ndash 05)σl) no starenjem se ona smanjuje na 70 početne vrijednosti a uz to su osjetljivi i na povišene temperature

12 Postupak spajanja dijelova utaljivanjem

1048708 Utaljivanje je postupak spajanja staklenih dijelova s dijelovima od metala ili keramike Utaljivanjem se mogu spojiti međusobno dva metalna dijela ali se u finomehanici uglavnom primjenjuju utaljeni spojevi metal-staklo1048708 Dobri utaljeni spojevi su oni kod kojih stakleni i metalni dio dobro prianjaju tj spoj mora biti hermetičan (nepropustan) za plinove i tekućine1048708 Pri spajanju je potrebno da i metalni i stakleni dio budu zagrijani na približno jednaku temperaturu a to je temp gnjecavosti stakla

1048708 Spjevi se utaljivanjem mogu izvesti na dva načina1 plastičnim oblikovanjem (gnječenjem) stakla oko metalnog dijela2 pomoću staklenog prstena oko metalnog dijela1 Prethodno oblikovani i zagrijani stakleni dio i metalni dijelovi (dio) postave se u odgovarajući međusobni položaj a zatim se stakleni dio prikladnim alatimaručno ili strojno gnječenjem oblikuje oko metalnog dijela Pri tome se staklo dodatno zagrijava kako bi oblilo metalne dijelove Ovako se najčešće spajajustakleni dijelovi s metalnim žicama ili šipkama kroz koje će se provoditi struja2 Kako bi se dobio spoj najprije se oko zagrijanog metalnog dijela na mjestu budućeg spoja omota gnjecavo staklo oblikujući prsten metalni dio se zatimprovuče kroz stakleni i sve se to zagrijava plamenom tako da se u cjelinu stope stakleni dio i stakleni prsten uz čvrsto prianjanje oko metalnog dijela

1048708 Pri postizanju spoja utaljivanjem a i poslije pri promjeni tih spojeva treba onemogućiti pucanje stakla pri promjenama temperature zbog nejednakog toplinskog širenja (skupljanja) stakla i metala1048708 Prednost imaju metali čiji je koeficijent toplinskog širenja αm približno jednak koeficijentu za staklo αs1048708 Uvjet αm cong αs najbolje ispunjavaju platina i meko staklo

1048708 Ukoliko je nemoguće ispuniti uvjet da su koeficijenti toplinskog širenja sličnimetalni dio se izrađuje od metala visoke plastičnosti Najboljim se pokazaobakar U tom slučaju treba pri konstruiranju pažljivo oblikovati bakreni dio tj njegov poprečni presjek na mjestu spoja sa staklom treba biti što manji1048708 Spjeve utaljivanjem je moguće izvoditi ručno ili automatizirano pa su

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 9: Odgovori Na Pitanja

pogodni i za masovnu proizvodnju u industriji sijalica elektronki fotonaponskihćelija i poluvodičkih elemenata1048708 Prednost spojeva nastalih utaljivanjem je njihova nepropusnost i električna izolacija metalnog dijela

13 Postupak spajanja dijelova ulagivanjem

1048708 Ulaganje je postupak spajanja metalnog dijela s dijelom od plastične mase Ulaganjem se mogu spojiti i dva metalna dijela ali se to čini rijetko1048708 Spojevi nastali ulaganjem su nerazdvojivi a spoj se postiže istovremeno s oblikovanjem dijela od plastične mase Oblik plastičnog dijela dobije se injekcijskim prešanjem (brizganjem) plastične mase u šupljinu kalupa i učvršćivanjem metalnog dijela osigurat će se njegov položaj u spoju nakon hlađenja ubrizgane plastične mase Šupljina u metalnom kalupu je oblikabudućeg izratka od plastične mase s dimenzijama većim za koeficijent toplinskog skupljanja dotične plastične mase

1048708 Nakon prešanja plastične mase (obično u gnjecavom stanju) pod tlakom i odgovarajućeg hlađenja kalup se otvara da bi se izvadio gotov dio spojen s metalnim1048708 Metalni dijelovi su najčešće od čelika ili mjedi Oblikovani su tako da se onemogući njihovo izvlačenje a ako su okruglog oblika i okretanje uplastičnom dijelu1048708 Plastične mase koje se prešanjem spajaju s metalnim dijelovima mogu biti- plastomeri (termoplasti)- duromeri (duroplasti)

1048708 Plastomeri su one plastične mase koje se pri zagrijavanju omekšaju a zatim i rastale i kod njih se to događa pri svakom novom zagrijavanju (nema kemijskih promjena pri promjeni agregatnog stanja)1048708 Duromeri su one plastične mase koje se prilikom prvog zagrijavanja rastale a pri skrućivanju nastaju kemijske promjene zbog kojih pri ponovnom zagrijavanju više ne omekšavaju1048708 Za izradu plastičnih dijelova za spojeve ulaganjem se uglavnom rabe plastomeri

1048708 Plastomeri koji se prešaju mogu biti pripremljeni u obliku praha u gnjecavomstanju i u rastaljenom stanju Najčešće je u gnjecavom stanju pri temperaturi 130-250 0C i tlaku prešanja 10-30 Nmm21048708 Plastomerima se dodaju još i punila (azbest mljeveni kvarc drveno brašno) omekšivači maziva (sprečavaju priljepljivanje plastične mase za stjenke kalupa) a mogu se dodati i bojila

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 10: Odgovori Na Pitanja

1048708 Spojevi ulaganjem pogodni su u serijskoj i masovnoj proizvodnji koja može biti automatizirana Ovi spojevi su dobili na značenju zbog sve veće primjeneplastičnih masa za izradu finomehaničkih elemenata dijelova finomehaničkih uređaja na pr kućišta zupčanika tarnih parova užnica ručica i sl1048708 Najčešće se u plastičnu masu ulažu osovine vijci zatici ležaji navrtke i sl1048708 Uložiti se mogu električni i elektronički elementi (kondenzatori otpornici) kako bi se toplinski izolirali i zaštitili od vlage1048708 Spojevi ulaganjem se najčešće primjenjuju pri proizvodnji pisaćih strojeva kompjutorske periferije fotokopirnih aparata magnetofona mjernihinstrumenata sklopki fotoaparata ispitivača napona

14 Objasniti postupak i navesti primjenu za sljedeće postupke utiskivanjepregibanje preklapanje prošivanje

Utiskivanje1048708 Utiskivanje je postupak spajanja dijelova utiskivanjemžlijeba u samo jednom ili oba dijela1048708 Materijal koji utiskujemo mora kao i kod postupakaporubljivanja biti mekan i žilav Čvrstoća i pouzdanostspoja ovise samo o obliku deformacije ne i o trenjuZato se taj postupak upotrebljava većinom zasprečavanje aksijalnog pomaka kod malihopterećenja1048708 Postupak spajanja utiskivanjem često se kombinira sporubljivanjem Može se automatizirati i primjenjiv je ufinomehanici

Pregibanje1048708 Pregibanje je postupak spajanja tanjih limenihdijelova1048708 Materijal koji se spaja pregibanjem mora biti mekan sizrazitom sposobnošću pregibanja (savijanja) da nedođe do pojave pukotina i uništenja spoja1048708 Tim načinom spajaju se dijelovi od mekog čelikabakra cinka i nekih legura aluminija1048708 Postupak se teže automatizira te se rjeđe upotrebljavau finomehanici1048708 Postupkom pregibanja zatvaraju se primjerice tubepunjene prehrambenim kozmetičkim i sličnimproizvodima Spoj se može naknadno učvrstiti(ukrutiti) uprešavanjem žljebova po dužini spoja

Preklapanje

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 11: Odgovori Na Pitanja

1048708 Postupak preklapanja je podesan za spajanještancanih dijelova i primjenjiv je u velikoserijskoj imasovnoj proizvodnji1048708 Da ne bi došlo do pojave pukotina prilikom spajanjaispusti koje preklapamo moraju na limenoj ploči bitismješteni tako da budu okomiti na pravac valjanjalima1048708 Preklapanjem se spajaju metalni dijelovi međusobnoili metalni dijelovi s nemetalnim na pr s dijelovima odplastičnih masa ljepenke i sl1048708 Dio koji se preklapa je obvezno od mekanog žilavogmetala (mekanog čelika ili aluminijskih legura)1048708 Postupak preklapanja najčešće se primjenjuje priproizvodnji igračaka i malih kućanskih aparata gdje sepreklapaju samo odgovarajući izdanci

Prošivanje1048708 Prošivanje je postupak spajanja tankih dijelovapomoću metalnih kopči1048708 Postupak se primjenjuje pri spajanju tankih dijelova odpapira kartona drveta plastike i metala1048708 Prošivati se mogu metalni limovi od mekanogmaterijala do debljine od 2 mm1048708 Postupak se može potpuno automatiziratijednostavan je i jeftin te često upotrebljavan ufinomehaničkoj proizvodnji1048708 Prošivanje ima široku primjenu pri uvezivanju knjigaproizvodnji kartonske i drvene ambalaže zatim priproizvodnji i presvlačenju namještaja itd Izvodi seručnim ili pneumatskim pištoljima ili pomoćuspecijalnih strojeva

15 Nekonvencionalni postupci obrade u izradi finomehaničkih dijelova

To suObrada kemijskim nagrizanjemKemijsko glodanjePhoto ndash kemijski postupakUltrazvučna obradaToplinska obrada u vakuumuIonsko nitriranjeTvrdo kromiranjeKemijsko niklanje

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 12: Odgovori Na Pitanja

16 Kemijski postupci obrade (kemijsko glodanje i poliranje)

1048708 Ovom obradom postižu se plitke šupljine na metalnimpločama oplatama otkivcima ekstrudiranimdijelovima s krajnjim ciljem smanjenja mase apovećanja površinske krutosti1048708 Kemijsko glodanje dopušta široku primjenu u pogleduvrste materijala s mogućnosti skidanja slojeva i do 12mm

1048708 Obrada se sastoji iz četiri koraka čišćenjemaskiranje nagrizanje i demaskiranje1048708 Maskiranje se najčešće vrši neoprenskom gumom ilivinilom koji se raspršuju ili razlijevaju preko cijelepovršine komada a zatim se sve peče1048708 Iz očvrsnute maske izrezuju se površine koje senagrizaju1048708 Različite dubine nagrizanja postižu se različitimvremenima skidanja maske tijekom procesa1048708 Za nagrizanje se najčešće rabe kaustična soda zaaluminij a kiseline za čelik i legure na bazi titana

1048708 Obrada materijala ovim postupkom ima brzinu od 25μmmin uz potrebnu koncentraciju rastvora tijekompostupka1048708 Kemijsko glodanje se primjenjuje za sve vrste dijelovai valjane sekcije otkivke odlivke te prenapregnutedijelove

Značajne prednosti postupka su1048708 mogućnost istodobne obrade ploča s obje strane1048708 izostanak površinske hrapavosti1048708 dokazana povećana čvrstoća na zamor zbognedostatka površinskih pukotina i zaostalih naprezanja1048708 vrlo nisko udio otpada manje od 31048708 pogodnost za složenije nedostupne dijelove obraderezanjem1048708 jednostavnost i prilagodljivost automatskim procesima1048708 cijena opreme je niska1048708 vrijeme pripreme je kratko

Nedostaci postupka su

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 13: Odgovori Na Pitanja

1048708 obrada odljevaka može rezultirati poroznošću ineujednačenošću strukturne površine1048708 moguća izvedba samo plitkih otvora i udubina1048708 rukovanje i odlaganje kemijskih sredstava zahtijevavisoke standarde zaštite na radu i ekologije1048708 relativno visoka cijena sredstava za maskiranje inagrizanje za neke materijale1048708 obrada zavarenih i lemljenih struktura može imatineočekivane dubine nagrizanja

17 Photo-kemijski postupak (graviranje i nagrizanje)

1048708 Photo-kemijsko nagrizanje je modifikacija postupkakemijskog glodanja Materijal se otklanja najčešće sravnih tankih ploča od nekih plastičnih materijalalegura aluminija bakra i čelika1048708 Postupak ima najširu primjenu u proizvodnji dijelovaza elektromotore monitore i ekrane ravne kontaktneopruge elektronskih uređaja te u proizvodnji tiskanihploča1048708 Postupak se zasniva na tome da se ploča koju se želiobraditi prevlači foto emulzijom te se izlaže svjetlostikoja prolazi kroz negativ željenog oblikaNeosvijetljena emulzija se ispire i ta se mjesta izlažunagrizanju u reagentu

1048708 Ova vrsta obrade zahtijeva osobitu vještinu radnesnage ali su cijene alata i uređaja niske1048708 Postupak se može automatizirati i opravdan je zasrednje i velike serije1048708 Pogodan je za vrlo male tanke i lako lomljivepredmete gdje je otežana klasična obrada rezanjem

Tehnološke prednosti postupka su1048708 izuzetna pogodnost za izradu prototipa točnost i lakoizvediva i jeftina konstrukcijska prepravka1048708 niska cijena izrade u usporedbi s dijelovima izrađenimklasičnim metodama1048708 nema zaostalih naprezanja ili deformacija1048708 nema površinske hrapavosti te je nepotrebna završnaobrada1048708 mehanička i magnetna svojstva ostajunepromijenjena

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 14: Odgovori Na Pitanja

18 Obrada mlazom vode

19 Ultrazvučna obrada

1048708 Ta se obrada zasniva na principu korištenja energijeosciliranja frekvencijom ultrazvuka1048708 Važno svojstvo ultrazvučne obrade je da se oblik alatapreslikava točnije jednoznačno kopira na površiniradnog komada što je rezultat slaganja oscilatornog itranslatornog kretanja1048708 Zbog ovog svojstva UZ obrada se najčešće rabi priizradi komada s otvorima i šupljinama složenog oblikaosobito komada od elektroneprovodljivih tvrdih i krtihmaterijala1048708 UZ obrada ne najširu primjenu našla kod bušilica ikopirnih tokarilica Manje se koristi za glodanjebrušenje i piljenje

Postoje mnoge metode ultrazvučne obrade1048708 precizna ultrazvučna obrada1048708 zajednička ultrazvučna i elektrokemijska obrada1048708 ultrazvučna mehanička obrada profilnim alatom1048708 obrada slobodnim abrazivom pri rasutom djelovanjuultrazvukom ndash hidroabrazivna obrada1048708 obrada rezanjem na tokarskom stroju1048708 ultrazvučno čišćenje radne površine tocila u procesurada na običnoj brusilici

1048708 kako bi uz obrada bila efikasnija i kako bi se moglakontinuirano odvijati do kraja procesa neophodno jeostvariti stalni (statički) tlak alata na radni komad1048708 za predmete obrade u samom procesu je bitno da sučvrsto fiksirani u svojim držačima kako i oni sami nebi oscilirati čime bi mogli uzrokovati padproizvodnosti1048708 učvršćenje predmeta se vrši na razne načine auglavnom se koristi čvrsto spajanje na držače koji suobično metalni

1048708 Alati za UZ obradu imajuldquonegativrdquo željenogotvora ili šupljine

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 15: Odgovori Na Pitanja

odnosno složen oblik1048708 Karakteristika alata je dase oni izrađuju tako dakroz njih može cirkuliratiabrazivna suspenzija1048708 Često se koriste i standardni alati koji su prilagođeniultrazvučnoj obradi1048708 Za izradu alata mogu se koristiti svi poznati materijalikoje koristimo i za klasične alate (brzorezni čelici i sl)1048708 Postojanost alata je visoka zbog činjenice da je silatlaka alata na radni predmet znatno manja priultrazvučnoj obradi nego pri mehaničkoj trenjekontaktnih površina je manje a samim tim i habanje1048708 Amplituda osciliranja alata ima veliki utjecaj napostojanost- Pobuđivanjem alata na osciliranje malimamplitudama povećavamo njegovu postojanost 3 do 7puta u odnosu na alate koji rade u uobičajenimuvjetima

20 Primjena ultrazvučne obrade za završnu obradu

1048708 Vrlo često se vrši završna obrada komada plastičnimdeformiranjem površinskog sloja i uslijed toga njegovootvrdnjavanje Jedna od tih obrada je i ultrazvučnoglačanje dijamantom1048708 Mala sila tlaka (oko 250 N) lak pristup radnomkomadu jednostavnost procesa i opreme temogućnosti njenog postavljanja na univerzalnestrojeve za obradu rezanjem su osnovne prednostiultrazvučnog glačanja1048708 Ova obrada je vrlo perspektivna kao metoda zapovećanje eksploatacijskih karakteristika i postojanostialata za obradu rezanjem

1048708 Za glačanje se primjenjuje specijalna ultrazvučnaoprema ndash specijalna ultrazvučna glava (UZV M-1 i P-2) i generator male snage (02 ndash 04 kWh) i dijamantnaglačala (kuglice od sintetičkog dijamanta)1048708 Suština ojačavanja površine plastičnim deformiranjempomoću ultrazvučnog alata je u tome što se površinakomada poslije mehaničke obrade podvrgavaudarnom djelovanju kuglice koja oscilira frekvencijomultrazvuka

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 16: Odgovori Na Pitanja

1048708 Potrebno je osigurati neprekidno pomoćno kretanjeradnog komada

21 Karakteristike i primjena elektromehaničke obrade

22 Specijalni postupci površinske zaštite strojnih dijelova

23 Toplinska obrada u vakuumu

1048708 Pri toplinskoj obradi predmeti se zagrijavaju u tekućojili plinskoj sredini koje mogu biti neutralne ili aktivneAktivne sredine izazivaju reakcije između površinepredmeta i plinova u tim sredinama i dešavaju senegativne reakcije1048708 Da bi se izbjegle nepoželjne reakcije razvijeni supostupci toplinske obrade u vakuumu kao i uneutralnim sredinama1048708 Pod vakuumom se podrazumijeva zrakoprazni prostorili prostor u kom je tlak plinova niži od atmosferskogtlaka Vakuum prema Knudsenu može biti niski(p=1013 mbar) srednji (p=1-10-3 mbar) i visoki (p=10-7mabar)

Traženi vakuum se osigurava različitim vakuumskimpumpama Peći koje se koriste za ovu obradu se dijelena1048708 peći s toplim zidovima opsega radnih temperatura do1150degC1048708 peći s toplim zrakom i temperaturom do 900degC1048708 peći s hladnim zidovima i elektrootpornimzagrijavanjem1048708 peći s hladnim zidovima i indukcijskim zagrijavanjemZa rashladna sredstva se rabe inertni plinovi

Peći osiguravaju1048708 temperaturnu jednakost u peći (plusmn50C)1048708 visoki vakuum (do 10-6 mbar)1048708 dobro brtvljenje sustava1048708 programirano vođenje procesa1048708 visoku točnost1048708 mogućnost automatizacijeToplinska obrada u vakuumu se izvodi na komoramaraketnih motora i cijevima pješačkog naoružanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 17: Odgovori Na Pitanja

24 Ionsko nitriranje

1048708 Ionsko nitriranje predstavlja postupak površinskogkaljenja pri kome se znatno poboljšava tvrdoća ižilavost1048708 Na čvrsto tijelo koje je smješteno u vakuumuusmjerava se snop iona ubrzanih do energije 50 ndash 100eV1048708 U snopu emitiranih čestica nalaze se atomi iz kristalnerešetke čvrstog tijela i neutralizirani ioni iz usmjerenogmlaza dušika (N) s ugljikom (C) i kisikom (O) kaopratećim elementima1048708 Nastajanje sloja može se uređivati po sustavu trielementa (Fe-C-N) ili četiri (Fe-C-N-O)

1048708 U procesu ionskog nitriranja radni predmeti služe laokatoda a anoda je vakuumska peć Nakonuključivanja minimalnog napona (100 ndash 300 V) dolazido stacionarnog pražnjenja Bombardiranjem površinepredmeta ubrzanim ionima dolazi do zagrijavanja napotrebnu temperaturu1048708 Nekoliko milimetara ispod površine radnog predmetau području sniženog katodnog napona ubrzani ioniudaraju na površinu predmeta Najveći dio energijepretvara se u toplinsku i zagrijava predmet na oko5000C Uslijed toga dolazi do odvajanja atoma Fe ilegirajućih elemenata u čeliku iz površine predmeta

1048708 Tijekom ionskog nitriranja jedan dio odvojenih atomaželjeza (Fe) spaja se s aktivnim dušikom (N) ispredpovršine predmeta Odvojeni atomi željeza povratnoprodiru u površinu predmeta1048708 Ovako nitrirana površina ima dva područja- vanjsko vezno područje (VVP)- donje područje prodiranja (DPP)1048708 VVP je uglavnom monofazna struktura na osnovi γ-Fe4N ili ε-Fe2N bez granica zrna stare strukture1048708 DPP je očvrsnuti sloj kod koga je nepromijenjenastruktura i veličina zrna DPP ima povećanu vlačnučvrstoću

25 Tvrdo kromiranje

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 18: Odgovori Na Pitanja

1048708 Prevlake kroma su postojane prema atmosferskoj korozijina svim temperaturama Vrlo su tvrde i otporne nahabanje imaju malo trenje površine i površinski sjaj1048708 Razlikuju se tri vrste kromiranih prevlaka1 dekorativne koje se obično nanose na bakrenenikl cink i mesing spojeve2 tvrde kromne prevlake čija je svrha povećanjetrajnosti površina izloženih habanju ili da seishabani dijelovi dovedu na prvotne namjere3 porozne kromne prevlake koje su namijenjenepovršinama koje se u uporabi moraju namazatiuljem

1048708 U ovom postupku za anodu se upotrebljava čisto olovo iliolovo legirano s antimonom kositrom ili srebrom1048708 Ovim se postupkom kromiraju cijevi topničkog oružjaraketni lanseri cilindri hidrauličnih dizalica radni stolovistrojeva i sl1048708 Razlikuje se tri vrste elektrolita- razblaženi s 150 gl CrO3 i 15 gl H2SO4- normizirani s 250 gl CrO3 i 25 gl H2SO4- koncentrirani s 350-450 gl CrO3 i 35-45 gl H2SO41048708 Debljina tvrdih kromiranih prevlaka iznosi 0001 do 05mm a tvrdoća zbog krtosti ne smije prelaziti 62 HRc

26 Kemijsko niklanje

1048708 Elektrolitički nikal je srebreno bijele boje Prevlake mogubiti crne mat polusjajne sjajne1048708 Tvrdoća mat prevlaka iznosi 150-250 HV a sjajnih 500HV1048708 Najčešće se kod prevlake ne nanosi sam Ni već višeslojneprevlake (Cu-Ni-Cr)1048708 Niklanje se koristi za zaštitu dijelova izloženih trenjuvisokim temperaturama promjenjivim tlakovima teatmosferskih i agresivnih sredina1048708 Široku primjenu ima i u dekoraciji složenih dijelova

27 Primjena novih postupaka pri izradi tiskanih veza

Materijal za tiskane vezeZa tiskane ploče može poslužiti bilo koji izolacijski

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 19: Odgovori Na Pitanja

materijal prevučen tankim slojem bakraNajčešće se rabi pertinaks tvrdi papir iepoksidna staklena tkanina ndash vitroplastSloj bakra može biti različite debljine najčešće35μmStandardna debljina izolacijskog sloja ploče je 115 i 2 mm

Faze izrade tiskanih vezaPostupak izrade tiskanih veza ploča imanekoliko faza (operacija)1048708 priprema pobakrenog pertinaksa1048708 priprema crteža1048708 nanošenje otpornog sloja1048708 nagrizanje i pranje1048708 ulaganje elemenata i lemljenje

Priprema pobakrenog pertinaksa1048708 Za izradu tiskanih ploča pobakreni pertinaks semora isjeći na potrebne dimenzije Pertinaks seprema preporukama proizvođača treba zagrijatido određene temperature (kako bi se spriječilopucanje) a zatim isjeći1048708 Isječene ploče idu na čišćenje jer se bakar pri kratkomizlaganju na zraku prevuče tankim slojem oksida teprašinom i masnoćama Čišćenje se vrši kemijskim imehaničkim putem1048708 Poslije čišćenja ploča se dobro ispere hladnom vodomi potapa u 5 rastvor solne kiseline te se potom opetispiraju i suše

Izrada tiskanih veza foto-postupkomOvaj postupak se koristi za serije gdje se zahtijeva vrlo dobrakvaliteta linija a naročito kad su u pitanju vrlo uskiprovodnici jer se foto-postupkom dobivaju jako oštrirubovi Foto osjetljiva emulzija (Kalle Kodak Agfa) senanosi na dobro očišćenu ploču koja se učvršćuje urotacijski sušačEmulzija se nanosi od sredine spiralno prema rubovima dokse ploča ravnomjerno okreće Povećanjem broja obrtajaskida se višak emulzije a uključenjem grijača ploča sesušiPravilna debljina sloja je 4 do 6 μm što je teško izmjeriti ali

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 20: Odgovori Na Pitanja

pokazatelj može biti boja sloja1048708 sloj pretanak ndash svijetlosiva plavkasta1048708 sloj ispravan ndash tamno sivoplava1048708 sloj predebel ndash tamnoplava

Preko oslojene ploče stavlja se negativ i potom se osvijetli na3 ndash 10 minuta jakom ultraljubičastom svjetlošćuU pogonima za izradu tiskanih veza koriste se izvori UVsvjetlosti Najčešće se rabe uređaji koji imaju mogućnostosvjetljavanja s obje straneOperacija razvijanja je sljedeća u nizu Ona se vršiispiranjem ploče u hladnoj vodi Sva neosvijetljenaemulzija se rastvara i ispire a osvijetljena nerastvorenapredstavlja zaštitni slojPotom slijedi nagrizanje određenim reagensom Najčešćegreške su male rupice u emulziji Kroz njih prodirekemikalija tako da može doći do prekida u bakarnomprovodniku

Nagrizanje (zastupljeno u svim postupcima)Nakon što se jednim od postupaka prenese spoj na bakrenisloj pristupa se nagrizanju koje se vrši kemikalijama kojerastvaraju bakar Najčešće se koriste1048708 peroksid-sumporna kiselina (H2SO5) ndash sporo nagrizanjeali se može ubrzati s katalizatorima (živina i srebrna sol)nepovoljna za manje pogone1048708 dušična kiselina (HNO3) ndash najjeftinija kemikalija ali produktje dušični dioksid koji je vrlo otrovan1048708 feroklorid (FeCl3) ndash najpogodnija kemikalija szadovoljavajućim kapacitetom nagrizanja i pristupačnomcijenomKad je nagrizanje završeno ploču treba dobro oprati te jenasprejati posebnim lakom koji štiti od oksidacije (LoetlackSK10 Tesarol 12 A-film) čime se olakšava kasnijaoperacija lemljenja

28 Objasniti završnu obradu dubokih otvora ndash honanje

1048708 Honanje je završna obrada koja se obavljakombiniranim translatorno-rotacijskim gibanjemmalih brusnih kamena vođenih i učvršćenih uodgovarajućim alatnim glavama1048708 Obično se honuju unutranje cilindrične površine

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 21: Odgovori Na Pitanja

(provrti) a rjeđe vanjske jer se završna vanjskaobrada uspješnije izvodi superfinišem1048708 Promjeri provrta koji se obrađuju kreću se ugranicama 5 do 1100 mm a prema veličinipromjera bira se i alat Duljine provrta su vrlorazličite a dostižu iznimno i do 20 m

1048708 Za unutarnje honanje upotrebljavamo posebnosastavljene glave koje se konstrukcijomrazlikuju kao horizontalne i vertikalne shidrauličkim ili mehaničkim razmicanjembrusnih segmenata1048708 Druga podjela može se napraviti s obzirom navrstu glava za honanje koje mogu biti- s pomičnim elastično upetim brusnimsegmentima- s nepomičnim čvrsto vezanim brusnimsegmentima

1048708 Glavno gibanje pri honanju jest rotacija glave zahonanje s obodnom brzinom vb1048708 Posmična brzina (translatorna brzina) vs jegibanje glave gore i dolje i razmjerno je velika1048708 Brusni segment ima prema obrađenoj površinisloženo gibanje koje rezultira istovremenomrotacijom i translacijom u približnom odnosu 15do 2 za duge provrte a 35 do 4 za kratkeprovrte1048708 Posmična brzina vs = vb tanφ2

1048708 Honanje je na prvi pogled slično unutarnjembrušenju Bitna je razlika od brušenja to što jebrzina glavnog gibanja kod honanja mnogomanja i segmenti brusa pri honanju naliježu napovršinu obrade cijelom svojom površinom i tona velikim i jednoliko razdijeljenim pritiskom1048708 Alati (brusne pločice) njihov broj i dimenzijeovise o dimenzijama i namjeni glave za honanje

Režimi rada imaju utjecaja na kvalitetu obrađene površine1048708 Obodne brzine glava za honanje i specifični pritisci brusnihpločica znatno utječu na produktivnost pa ih treba birati štoveće

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 22: Odgovori Na Pitanja

1048708 Uzimaju se sljedeće obodne brzine- za lijevano željezo 1 do 125 ms 60 do 75 mmin- za čelik 075 do 1 ms 45 do 60 mmin- za aluminj broncu mjed 116 do 15 ms 70 do 90 mmin1048708 Posmična brzina (translatorno- oscilirajuća) glave za honanjevs=016 ndash 05 ms 3 do 9 mmmin1048708 Specifični pritisak brusnih pločica pri grubom honanju p=(4 do7)times10-2 MPa a pri finom honanju p=(3 do 4)times10-2 MPa1048708 Dodaci za obradu iznose od 001 do 02 mm što ovisi opromjeru provrta i materijalu predmeta obrade

29 Objasniti operaciju razvrtanja (kao završna operacija)

1048708 Razvrtanje spada u završnu finu obraduotvora pri čemu se skida vrlo mali slojmaterijala pa su dimenzije i geometrijskioblik otvora dosta točni s vrlo visokimstupnjem kvalitete obrađene površine1048708 Razvrtala s vanjske strane imaju većibroj reznih oštrica (6 do 12)Opterećenja na reznim oštricama sumanja nego kod svrdala i proširivala

1048708 Razvrtalo se sastoji od radnog dijela vrata idrške1048708 Radni dio razvrtala sastoji se od tri elementareznog dijela (1) cilindričnog kalibrirajućegdijela (2) i dijela s obratnim konusom (3)Kroz dužinu reznog dijela postojiusmjeravajući konus koji pri vrhu ima kutpribližno π2 rad

1048708 Rezni dio je najvažniji element radnog dijela zubaOn vrši osnovnu radnju razvrtanja pomoću glavnihreznih oštrica koja zatvaraju s osi razvrtala kut 1048708odnosno kut početnog konusa 21048708 Kod ručnihrazvrtala 1048708 je vrlo malen a kod strojnih 1048708= π12 radza obradu čeličnih materijala a kod obrade tvrdihmaterijala 1048708= π6 do π4 rad1048708 Cilindrični dio služi za kalibriranje otvora i vođenjerazvrtala u provrtu Obrtni konus služi za smanjenjetrenja radnog dijela razvrtala o stijene provrta1048708 Rezni zubi razvrtala moraju imati pravilno izabran

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 23: Odgovori Na Pitanja

prednji kut γ i stražnji kut α Ti kutovi biraju se u ovisnosti o obrađivanom materijalu

1048708 Razvrtanje je postupak obrade odvajanjemčestica koji se primjenjuje nakonpredbrušenja i proširivanja Dubina rezanjavrlo je mala pa se odvajaju čestice vrlo malihpresjeka To je završna obrada kojom sepostigne kvaliteta IT5 do IT7 a iznimno IT41048708 Produktivnost razvrtanja iznosi 95 do 300mm2s

Proces rezanja pri razvrtavanju kojim se postiže velikatočnost i kvaliteta obrađene površine mora se izvoditi uz oveuvjete1 malen kut vrha razvrtala što uvjetuje malo opterećenje najedinicu dužine oštrice2 veći broj oštrica koje istovremeno rade3 male dodatke za obradu koji pri grubom razvrtanju pojednoj strani iznose 015 do 05 mm a pri finom razvrtanju005 do 015 mm4 malu debljinu presjeka što znači da veći utjecaj na procesrezanja imaju polumjer zaobljenja oštrice i trenje na stražnjojpovršini5 valjkasti dio razvrtala čime se osigurava sigurno vođenjealata i kalibriranje provrta u procesu rezanja6 veliku krutost sustava alat- obradak u poprečnom smjeruuvjetovanu deformacijama poprečnog presjeka obratka i tijela alata

U praksi postoje različite vrste razvrtala Njihovapodjela ovisi o karakteru primjene obliku obrađenogprovrta obliku pričvršćenja konstrukciji zubapodešavanju za određeni otvor i vrsti materijala odkojih se izrađuju1048708 Najčešće se koriste- strojno razvrtalo s Morseovom koničnom drškom- strojno cilindrično razvrtalo- ručno razvrtalo s valjčanom drškom

1048708 Promjer razvrtala d se određuje premadozvoljenom odstupanju provrta koji seobrađuje veličini širenja provrta tj Veličiniskidanja čestica i promjeru provrta

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 24: Odgovori Na Pitanja

d = d0 + Δ - δmax

gdje jed ndash najveći promjer razvrtala kalibrirajući diod0 ndash promjer provrta koji se obrađujeΔ - odstupanje provrtaδmax ndash maksimalan dodatak materijala za odvajanje čestica

30 Objasniti postupak obrade honovanje ndash honanje

31 Objasniti postupak obrade superfiniš

1048708 Superfiniš je oblik završne obrade metala kojaosigurava dobivanje visoke kvalitete površine na računodstranjenja neravnina od prethodne obrade1048708 Oblik i dimenzije obratka potrebno je dobiti prijeobrade superfinišom1048708 Superfiniš se razlikuje od honanja time što se uzodređeni pritisak osnovnoj translatornoj kretnji vs dodaju još male superponirane oscilacije t u okomitompravcu na prethodnu obradu odnosno u smjeruposmaka1048708 Razmjerno su to velike frekvencije (33 do 35 Hz) pričemu se ostvaruju dužine tih gibanja (ovisno opostupku i uređaju) od 1 do 10 mm1048708 Superfiniš se ubraja u najfiniju obradu površinaodvajanjem čestica

1048708 Za vrijeme obrade predmet se ne zagrijava pa iz tog razlogapovršina obratka ne mijenja svojstva koja je dobilaprethodnom termičkom obradom kako to biva kod brušenja1048708 U praksi se superfiniš najviše upotrebljava za najfiniju obraduvanjskih kružnih površina različitih osovina svornjaka klipovamotora malokad za unutarnju obradu kružnih površina

1048708 Glavno kretanje je rotacija obratka s obodnombrzinom v0 Posmična brina vs je uzdužna iparalelna s osi obratka1048708 Vrh alata izvodi malene oscilacije u smjeru ukojem se vrši posmično kretanje sfrekvencijom f tako da se posmično kretanje injihanje sastavljaju1048708 Rezultat takve obrade je sinusoidalna krivulja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 25: Odgovori Na Pitanja

koja se u obliku navoja pojavljuje na površini obratka

Kao rezni alat koriste se sitnozrnate brusne pločice odnosnobrusne turpije najveće praktične širine 30 mm i duljine 40 do80 mm koje su gibljivo spojene s držačem kako bi se što boljeprilagodile površiniU početku rada oštrice pojedinihzrna najprije skidaju vrhove smikroneravninama na površinamaobratka Ta prva faza je brza jerje površina dodira vrlo malena iprema tome specifični tlak velik

1048708 Poslije prve faze površina dodira se povećavaproces odvajanja materijala se usporava radimanjeg specifičnog pritiska i istovremenogzatupljenja alata1048708 Pri obradi sljedećeg elementa njegove neravnineoštre alat i ciklus se ponavlja1048708 Dalje između alata i površine obratka se stvoritekućinski film svojevrsni hidraulički klin kojiosigurava odstranjenje odvojenih čestica i hlađenjea pritom i sposobnost prekida reznja Na kraju radapovršina obratka je već tako ujednačena datekućinski film u potpunosti nosi alat i u daljem radune dolazi do odvajanja materijala

1048708 Alat za superfiniš predstavlja brusni segmentpričvršćen na nosaču (glavi za superfiniš)1048708 Brusni segmenti za honanje i superfiniš upresjeku izgledaju kao na slici a prilijepljeni suu žlijeb nosača alata Duljinu segmenta za superfinišodabiremo pri obradi jednimalatom tako da je brusni segmentjednak ili malo veći od obratka Unajjednostvnijem primjeruls=L + A A=2aA ndash duljina hoda alataa ndash amplituda njihanja

32 Objasniti postupak obrade poliranje

1048708 Površine obratka poliraju se da bi se dobile

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 26: Odgovori Na Pitanja

čiste i glatke površine1048708 Znači vanjski izgled je primaran dokdimenzije i oblik površine elemenata koji seobrađuju imaju drugostepeno značenje pa se ine kontroliraju1048708 Obično se prije poliranja predmeti bruseelastičnim kolutima ili trakama na čijim supovršinama zalijepljena različita sredstva za brušenje

1048708 Predmeti se poliraju mekim sredstvima zabrušenje koji se također nanose na koture itrake1048708 Elastični koturi za dekorativno brušenje(brušenje tvrdim sredstvima koja osiguravajupoboljšanje kvalitete površine) izrađuju se oddrveta kože pusta pamučnih ili kožnihtkanina i sličnog materijala1048708 Za dekorativno brušenje upotrebljavaju se ovimaterijali smirak korund elektrokorundsilicijev karbid1048708 Ta sredstva se lijepe na radne površine kotura

1048708 Za poliranje osim tvrdih sredstava za brušenjeupotrebljavaju se meka sredstva vapno kromoksidkvarcni prah željezni oksid kredahellip1048708 Paste za brušenje i poliranje sastoje se odsredstava za brušenje i poliranje i veziva sdodatkom površinski aktivnih materijala u oblikuživotinjskih masti oleinske i stearinske kiseline1048708 Paste moraju imati određenu ljepljivost da bi semogle održati na radnoj površini kotura Njihovapodjela je izvršena prema namjeni na paste za brušenje i paste za poliranje

1048708 Režimi poliranja ovise o materijalu koji seobrađuje Koturi se pri radu brzo okreću (običnosu pričvršćeni izravno na osovinuelektromotora) a predmet potiskuje radnikjednostavno ručno prema površini kotura1048708 Obodne brzine kotura kod dekorativnogbrušenja i poliranja ovise u prvom redu ometalu koji se obrađuje i kreću se vb=14 do 35ms1048708 Pritisak radnog predmeta na kotur veoma

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 27: Odgovori Na Pitanja

utječe na rezultat poliranja i kreće se u granicama p=02 do 05 MPa

33 Objasniti postupak obrade lepanje ndash lepovanje

1048708 Lepanje je završna obrada koja se provodislobodnim brusnim zrncima u tekućoj ili tjestastojsmjesi1048708 Ovaj postupak omogućuje da se postignu visoketočnosti oblika i dimenzija (do reda veličinemikrometra) i visoka kvaliteta površine ovisno o vrstizrna i materijalu obratka1048708 Pri lepanju materijal s obratka skidaju oštra zrnakoja se u tekućini ili mekoj pasti gibaju u uskomprostoru između površine obratka i površine kalupana koji nanosimo sredstvo za lepanje1048708 Zrna se gibaju uz stalno mijenjanje smjera kretanja i bez prisilnog vođenja

Lepanje prema vrsti rada možemo podijeliti na- lepanje za oblikovanje i dotjerivanje površina- lepanje za dotjerivanje površina1048708 Prema načinu izvođenja razlikujemo- ručno lepanje- strojno lepanje- lepanje mlazom umakanjem i glađenjem1048708 Nepravilno gibanje zrna pri lepanju postignemo tako dasastavljamo uvijek dva gibanja- dvije rotacije za lepanje kružnih površina- translaciju i rotaciju kod lepanja valjkastih površina- dvije translacije ili translaciju i rotaciju ili dvije rotaciju prilepanju ravnih površina

1048708 Pri lepanju ravnih površina vrlo često segibanje sastavlja od više komponenti1048708 Lepanjem za oblikovanje i dotjerivanjepovršina se lako mogu obrađivati vanjske iunutarnje površine a moguće je obrađivati- ravne površine- valjkaste površine- kružne i površine koje su dio kružnih površina

1048708 Lepanje za dotjerivanje površina bezobzira na rezultat u točnosti oblika idimenzija nego samo s težnjom da se

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 28: Odgovori Na Pitanja

poboljša kvaliteta površine može biti- lepanje mlazom mase- umakanje u pokretnu masu- glačanje polirnim pločama

1048708 Za lepanje se najviše upotrebljavajusitnozrnata sredstva za brušenje materijali uobliku praha i pasti Ta sredstva se miješaju suljem petrolejem mašću1048708 Kao sredstva za lepanje se najčešće koristekarbokorund umjetni i prirodni korunddijamantna prašina borni karbid željeznioksid kromov oksid kalcijev oksid

1048708 Režim rada lepanja čini zapravo brzinanosača a ona ovisi o karakteru lepanja1048708 Radna brzina nosača kalupa uzima se prematraženoj kvaliteti obrađene površine1048708 Kod lepanja vrijedi načelo da se za najfinijiučinak uzimaju najmanje brzine a za grubeveće brzine1048708 Razlog ovome je što je sredstvo za lepanje rahlo a za ostale postupke je čvrsto

1048708 Radna brzina se kreće u granicama 008 ndash 5ms za vrlo finu i finu obradu a za grubuobradu 416 ndash 666 ms1048708 Pripadajući radni pritisci su 029-078 bar zafine i vrlo fine obrade a 078 ndash 118 bar zagrubu obradu1048708 Dodatak za lepanje iznosi 001 ndash 002 mm1048708 Za lepanje kao i druge postupke završneobrade kao sredstva za hlađenje ipodmazivanje se najčešće rabe petrolej lakamineralna ulja sapunice te mješavine lakihulja petroleja (i ponekad vode)

34 Objasniti integritet obrađene površine (pri izradi otvora)

1048708 Pri izradi otvora dolazi do odstupanja oblikaRaznovrsni su uzroci i greške od kojih potječeodstupanje oblika otvora po završnoj obradi- netočan međusobni položaj alata i

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 29: Odgovori Na Pitanja

otvora koji se obrađuje- deformacije alata nosača alata alatnih strojeva ipredmeta za vrijeme obrade pod utjecajemopterećenja zagrijavanja i vlastitih napona- nehomogenost materijala predmeta koji seobrađuje- nasljednost grešaka prethodne obrade

35 Greške u procesu obrade

Sistematizacija grešaka procesa obrade

36 Objasniti odstupanje od oblika

Odstupanje oblika otvora1048708 Odstupanje oblika otvora može biti

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 30: Odgovori Na Pitanja

- odstupanje poprečnog presjeka od idealnog kruga (ovalnost)- odstupanje izvodnice otvora od pravca paralelnog s osom

1048708 Ako se promatra presjek radnog predmeta krozobrađenu površinu vidi se pri jakom uvećanjuprofil te površine u vidu valovite linije s većim imanjim nepravilnostima1048708 Kao približni kriterij za razgraničenje pojedinihvrsta neravnina mogu se uzeti sljedeći odnosiizmeđu koraka vala (L) i visine neravnine (H)- LH lt 50 ndash odnosi se na hrapavost- LH = 50-100 ndash odnosi se na valovitost- LH gt 1000 ndash odnosi se na makroneravnine

37 Kako se definira hrapavost obrađene površine

1048708 Prema standardu definirani su sljedeći osnovnipojmovi- stvarna površina- geometrijska površina- efektivna površina- profil površine- geometrijski profil

1048708 Referentna duljina (l) je duljina jednog odsječka profilaodabranog za određivanje hrapavosti tako da budeeliminiran utjecaj drugih tipova nepravilnosti1048708 Korak neravnina (k) je srednji razmak između dvanajizraženija vrha efektivnog profila u granicamareferentne duljine1048708 Srednja crta profila (m) je crta koja ima oblikgeometrijskog profila i koja siječe efektivni profil na takavnačin da suma kvadrata odstupanja svih točaka profilaod te crte (Y1 Y2 hellip Yn) bude minimum

38 Tokarenje ndash osobine i primjena u izradi finomehaničkih elemenata (specifične operacije)

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije tokarenja spadaju

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip

Page 31: Odgovori Na Pitanja

- tokarenje konusa- kopirno tokarenje- tokarenje loptastih površina- doradne operacije na tokarilici- ostale specifične operacije

39 Bušenje ndash specifične operacije bušenja

1048708 U proizvodnim uvjetima se postavljaju različitizahtjevi prema izradi komada osobito upreciznim finomehaničkim obradama koje sekoriste u mehatroničkim sustavima1048708 U specifične operacije bušenja spadaju- bušenje višestepenim svrdlom- istovremeno bušenje i urezivanje navoja- duboko bušenje- ostale specifične operacije bušenja

40 Glodanje ndash specifične operacije glodanja

1048708 Obrada glodanjem obuhvaća širokispektar operacija u toku kojih se poredravnih površina kanala (žljebova)obrađuju i površine specifičnih oblika1048708 U specifične operacije glodanjaspadaju- kopirno glodanje- izrada navoja- izrada zuba zupčanika- obrada složenih površina

41 Brušenje osnovne karakteristike vrsta i primjena42 Navedite neke od specifičnih operacija brušenja

1048708 Ovdje se radi o profilnom brušenju1048708 Profilno brušenje se upotrebljava kaozavršna obrada raznih ižlijebljenih vratila1048708 Profil brusne ploče ndash brusa je u ovisnosti sprofilom obrađivane površine1048708 U ovu grupu brušenja spadaju kružnabrušenja vratila brušenja zupčanikanavoja hellip