pobjeda syrize je dobra vijest

4
Intervju Vassilis Fouskas: Pobjeda Syrize je dobra vijest Vassilis K. Fouskas Pročitajte i ovo Cipras obezbijedio vladu sa desnicom, EU poručuje da nema oprosta duga Grčki izbori: Sirizi najviše glasova, ali ne i apsolutna vlast Kuda će Siriza odvesti Grčku? Mirjana Rakela 26.01.2015

Upload: sead-mavric

Post on 18-Nov-2015

224 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

,,,,,,,,,,,,,

TRANSCRIPT

IntervjuVassilis Fouskas: Pobjeda Syrize je dobra vijest

Vassilis K. Fouskas Proitajte i ovo Cipras obezbijedio vladu sa desnicom, EU poruuje da nema oprosta duga Grki izbori: Sirizi najvie glasova, ali ne i apsolutna vlast Kuda e Siriza odvesti Grku?Mirjana Rakela26.01.2015Profesor meunarodne politike i ekonomije na Londonskoj koli za biznis i pravo Univerziteta Istoni LondonVassilis Fouskasu intervjuu za RSE pobjedu Syrize na parlamentarnim izborima u Grkoj ocjenjuje kao dobru vijest, jer jeSyriza "izazvala zagovarae vrste monetarne discipline, Njemaku i Angelu Merkel, prvenstveno, te otvorila novi horizont za evropsku socijaldemokratsku ljevicu".RSE: U medijima se ovog ponedjeljka moe proitati Pobjeda, Nova nada, Evropa ponovno na rubu krize, Strah, Kaos...prilino razliiti stavovi diljem Evrope o povijesnoj pobjedi lijeve Syrize. Po Vama, to pobjeda Syriza znai za Grku, a to za Evropu?Fouskas:To je dobra vijest, jer Syriza je izazvala zagovarae vrste monetarne discipline, Njemaku i Angelu Merkel, prvenstveno, te otvorila novi horizont za evropsku socijaldemokratsku ljevicu. Nema niega radikalnog u programu Syrize.RSE: Ipak je vrlo neobinoda do juer gotovo nepoznata grupacija postane vladajua snaga u nekoj evropskoj zemlji i to u samo nekoliko godina?Fouskas:To je lako objasniti. Grka, gotovo pet godina ivi s mjerama tednje. To su najotrije mjere tednje koje je Trojka (EU, Evropska Centralna banka i MMF) nametnula nekoj lanici. Nijedna evropska drava nije imala takve gubitke, u uodnosu na nacionalni dohodak i gubitak radnih mjesta. Nazaposlenost je 30 posto, a ak60 postonezaposlenih su mladi, plae su smanjenje za 50 ili ak 60 posto. Plae u Grkoj, koja je u eurozoni, su gotovo jednake onima u Bosni i Hercegovini. Ne znam da ijedna zemlja moe izdrati tako otre mjere tednje, bez snane lijeve politike stranke koja e biti vodea politika snaga u zemlji. Sve je vrlo normalno i u skladu sa eljama veine grkih graana koji su patili zbog mjera tednje.RSE: Kriza je u cijeloj Evropi, pa ipak lijeve stranke poput Syrize daleko su od toga da postanu i vodea politika snaga u nekoj zemlji.Fouskas: U Evropi i Grkoj na djelu je bila jedna vrsta ok terapije. Naime, razlika je izmeu mjera tednje, na primjer u Grkoj, ili Engleskoj gdje ja ivim, a koja nije u eurozoni. Mjere tednje u Engleskoj su uvedene, ali vrlo polagano, pa su se stranke centra mogle nositi s tom tranzicijom. U Grkoj su one uvedene brutalno. Zato je radikalna ljevica bre dobijala na popularnosti. No, ne treba zaboraviti da Grka ima dugogodinju tradiciju ljevice. Komunistiki pokret je imao vanu ulogu u 40-tim godinama prologa stoljea. I ta se tradicija prenosi s koljena na koljeno. Grka je zapravo vrlo lijevo orijentirana zemlja.RSE: No, u drugim djelovima Evrope, su istodobno vrlo snane ekstremno desne politike opcije. Da li to znai potpunu podjelu na desne i lijeve i kakva je onda budunost Evrope?Fouskas:Teko mi je prognozirati budunost, no ono to sada vidim je snana polarizacija na ekstremnu desnicu i ekstremne ljevicu i tako e biti sve dok Njemaka ne promijeni svoju politiku ekonomiju. elim rei da bi Njemaka trebala sniziti svoju stopu industrijskog izvoza, a pojaati unutranju potranju, dakle trebala bi napustiti izvozno orijentirani, antiiflacijski model ekonomskog razvoja koji unitava graane Evrope. Nastavi li Njemaka primjenjivati promentarnu politiku, koja na koncu ide i na troak njemakih graana, doi e do nestanka srednje klase. Tada na scenu dolazi ekstremna ljevica, koja je za rad i proemigracijsku politiku, a na drugoj strani e biti ekstremna desnica koja e imigrante kriviti za sve, pa i za nezaposlenost. To se moe vidjeti u Francuskoj, Austriji, i drugdje. No, to nije sluaj u Grkoj, prvo zbog snane povijesne tradicije ljevice, a drugo zbog toga to je Trojka nametnula ekstremne mjere tednje Grkoj.RSE: U ekonomskoj krizi nacionalizam ponovno jaa i mogao bi postati problem za cijelu Evropu.Fouskas:To jest problem. To ne negiram. Sve je povezano s evropskom ekonomijom i ekonomijom eurozone. Vrlo je lako da Marina le Penn kae: Razlog zbog kojeg Francuzi teko ive i zbog ega nemaju posla su migranti. Ljevica e rei razlog zbog kojeg Francuzi nemaju posla povezan je s ekonomskom politikom eurozone. Ta poltika vodi mjerama tednje, gubitku radnih mjesta...RSE: Pa objasnite nam onda kako to Syriza ide u koaliciju sa Nezavisnom Grkom koja je ekstremno desna?Fouskas:Na to vam mogu lako odgovoriti. U svakoj dravi postoji iroki spektar politikih partija, od desnice do ljevice, pa tako i u Grkoj. U desnici imate razliite frakcije. Recimo to ovako - neki politiari desnice imaju vie sluha za socijaldemokraciju, neki su potpuno neoliberalni, a ova stranka se protivi mjerama tednje. Na toj platformi se nala koalicija. To nije neka reakcionarna, nazadna stranka, ona jest desna, ali rekao bih socijalno konzervativna.RSE: Kakva je pozicija Syrize prema makedonskom pitanju. Moe li se oekivati promjena stava i konano rjeenje spora oko imena izmeu Skopja i Atene?Fouskas:Trenutano ne, jer Syrizin prioritet e biti novi pregovori oko duga sa Trojkom. Naalost, Syriza je naslijedila vrlo lou politiku oko Makedonije. Ipak, poznati su stavovi i nekih vrlo istaknutih lidera Syrize. Oni imaju jasnu protunacionalistiku poziciju. Prioriet u sporu trebaju imati interesi Makedonaca, kako slavenskih, tako i onih grkih.Nebitno je da li je Aleksandar Makedonski bio Grk ili Makedonac i sline gluposti. Smatram da nada za rjeenje spora postoji i to na jednoj potpuno protunacionalistikoj platformi . To je pozicija Syriza. No, trenutano stvari ostaju onakve kakave jesu, jer prioriteti su sada drugi.

Mirjana [email protected] 1995. godine stalni je lan redakcije na Radiju Slobodna Europa u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i irim prostorom Balkana. Dobitnica Meunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. godine za izvjetavanje o ljudskim pravima, demokraciji i razvoju koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.