dj e l i a i

d i e 1 j a 1

(llZOr o sl'e da·

se o tal-vim to nažalost

valjano

~rna.

ka propa· iz sl'ezJka,

nom~~· nsnu knJIZI"

~.oj je ciJena ju kod~­SI'ifll bolJtm mt ,.jer~ r Kr.tljl T~ b se obrate ' re po dinar

A Pojedini broj 50 para..

List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po

naročitoj tarifi.

GOD. Vl BROj ~

ŠIBENIK, 2 lipnja 1935

Rukopisi se ne vraćaju - Adresa ured­ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.

Otporni kao planine! Ljepota je uvijek očaravala.

Pred njom su se pregibala ljudska koljena, a oči upijale njezine za­mamljive odsjeve. Ne mislim tu :samo ljepotu koja cvate na svje­:žim obrazima mladića i djevoja­ka, nego na svaku ljepotu s ko­tlom nas priroda okružuje i hrani.

Zar nas ne zanose gore, kad -se po njihovim grebenastim bo­kovima razlije ruj sunca na smi­raju? Ne divimo li se pučini mora, kad po njoj lagani i topli povjetarac tjera bijele lađe s na­breklim jedrima a oko njih grgolji pjenušava morsko mlijeko?

Sve je to lijepo, pa nas mo­že oduševiti, zanijeti i očarati. I jeli to ona najuzvišenija, najčišća j najdublja ljepota?

Nema ljepote do ljepote duha l Duh je već sam po sebi da-

1eko uzvišeniji od svake tvari. A kad ga uresima duhovnim vred­notama, onda ie njegova ljepota neusporediva. Pred tom ljepotom zastiru se u crninu, kao udovice, :sve zemaljske ljepote.

Mnogo je takvih vrednota s :kojima se duh kiti i urešuje. I sigurno nije najmanja ni najzad­.nja j a k o s t d u h a .

Što vrijedi duh kojega skrši ~vaki dah vjetra? Koji se boji i kleca kad čuje šuštanje lišća u :ši pragu koji pokrene zečja šapa?

Takav duh je ropski duh. S :njim ne možete računati u nijed­noj borbi za istinu i pravdu. Vi­di li samo ispruženi protivnički kažiprst već se trese kao krpa na sušilu, kad do nje dopre po­vjetarac s brijega ili s mora. - A 1katoliku, koji je svijestan da je ·dijete Božje, to ne dolikuje. Božja djeca se nikad ne boje javno ispovijedati svoja načela i supro­staviti se svakomu koji bi ih htio nasilničkom nogom oblatiti ili pregaziti.

Uvijek su za čovjeka bili sra­motni nazivi: mekušac, slabić i kukavica. I pravo je tako l Takvi ljudi su samo pol uljudi; a više puta prestaju i to biti.

Nama imponira što je jako, snažno i neslomiva. Volimo sto­ljetne hrastove, granitne spome­nike, uzvisite i plećate planine preko kojih su prohujala tisućljeća :s burama, gromovima i mećava­.ma. Sve to čovjek nagonski voli.

Četvrt vijeka nedu:ian u tantnicl

KOHAČHO POBJE1)JUJE P~AVI(A Nije to amo po lijeratna pojav:t

da l judi iz iromašnih kraje\'a o tav­!jaj u svoj dom i od laze u tuđinu za onom grkom kor ioom kruha. l ljeni ­čki rod se rađao već dav;no prije.

Tako je bilo i godine 1909, kad je siromašak Jo ip Vend ling pozdravio s\·oje eljačke roditelje u Au triji, ukr­cao se na parobrod i zaplovio preko dubokih ooeanskih voda da prispi je u Ameriku.

Preplavio je ocean i dlošao u a­meričku dr žavu Kentucky. Na svojim lu tan jima, tražeći zaradu, nam jeri se na svećen i ka koji ga namje ti kao cr­kovnjaka u nekoj župnoj crkvi.

Vendling, kao skro mno sel jačko dijete, zadovoljan s malim, mimo je proživlJavao svoje dane. Ali u tu ti­šinu prasnu grom koji je naoblačio n jegovo duševno nebo, da se kroz 25 god ina nije više razvedr ilo.

Sto se dbgodilo? Jed nog da na su našli pred vrati­

ma crkve, u kojoj •je Vend ling služio kao crkovnjak, u mo renu osamgodišnju djevoj č icu . Sumnja je pala na nj . I sve oko lnosti su govorile proti n jemu. Bi tužen i osuđen. Osuđen na smrt !

A Vend ling je bio po tpuno nedu­žan. Nikakva ud jela ni je imao kod smrti djevoj čice. Zato mu ·je bi lo dvo­struko teško ići u sm rt. Umr ijeti pra­vedan , na vješalima ili na e lekt ričnoj stolici , dok su svi suci i čita a javnost u vjereni da si zloč inac ! Ima li trašn i­je sudbine?!

I u pravo kad se spremao na svoj zad'nji put, na tratišt e, dođe pomilo-

Katollčke pobjede

Neobična pojava

Dogod ilo se to u Holandiji. I to baš nedavno. - Pro testan t H . P. Marchant o'brat:o se na kato ličku vjeru!

Mnoge je ta j njegov korak ra­žalo tio, mnoge je razveselio, a sve sku pa iznenadio i začudio.

Ko je taj li. P. Marchant, kad svi Holandezi o n jemu vode računa?

Voli, jer odgovara njegovim če­žnjama za snagom i veličinom.

Jakost duha je uvijek stvarala velika djela. Jaki duh je uzletio pod nebo aeroplanom i avionom; spustio se u podmornici na mor­sko dno; probušio je brda i kroz njih uputio željezničke lokomoti­ve . Jaki duh je spojio i približio svih pet kontinenata zemlje brzo­javom, telefonom i radiom.

Ko je vodio narode u najsud­bonosnijim časovima i svladavao skoro nesavladive zapreke? Ko je odbijao gromove i strijele pro­tivnika kad su prijetili zatorom i smrću? - Ljudi jakog duha l

vanie: Smrtnu kaznu mu pretvoriše u dosmrtnu tamnicu.

S iromašan mladić je bio sad ma­lo ohrabren. ajteže mu je još bilo da će svi u njemu gledati ubojicu, iako je pravedan kao Abelova krv.

Tamnovao je i čamio . Godine u prolazi le, a on labio i smalaksa­

vao. Misao mu je letjela k d'ragoj do­movini , tamo pod onaj siromašan krov, pod kojim miše uze staračka ruka njegove dobre majke. I nikada ga više ta blaga ruka neće pomilovati! - Ta misao je bila kao na joštriji mač, ko­j i mu je probijao srce.

Godine su pro lazi le. . . Tako se nec!~vno navršilo 25 godina njegovog tamnovanja.

Zar će zbilja pravica do smrti ostati potlačena?

- Pred neko vrijeme u mro je u Americi čovjek koji 1je 25 godina no­sio u srcu strašnu taj nu. Nikome je n ije otkrivao; i zato ga je •još više mu.Ci la i grebla svoj im oštrim pandža­ma. Ali kad je o jetio da mu o tkuca­vaj u zadnj i časovi, pozove k sebi svje­doke, i prizna u po ljedn j im trzaj ima da je on bio onaj koji je pred 25 go­dina umorio djevojčicu pred crk-vom ...

Pravda je konačno pobijedila! Ve.nd linga su odmah pustil i na slo­bodu i isplat ili mu oštetu za sve go­dine tamno anja. - ad se vratio kući i sav blažen pao u naručaj star ice maj­ke, koja je mislila da njezin sin već davno gnj ije pod zem ljom.

lrilac

Bio je du gogodišn j i ministar pro -vjete, u mjetno t i i znanost i. J edan od na jj-jačih i najo'bl jubljeni j ih polit ičh.'ih ličnosti u Holand'iji. Sve donedavno se ponosio svoiim sloiJodoumliem, jer je 'bio i pretsjed'nik s lobodom1.slilač­kog demokra tskog saveza u vojoj d o­movini.

Obraćenje ug lednog protestanta

Uvjeren sam da Crkvu kao i sve narode vodi Duh Božji. Ali taj svesilni i svemoćn i Duh se u tom vodstvu uvijek poslužuje lju­dima koji se hrane kruhom žrtve i okrepljuju pićem junaštva i ne­savladivog duha.

Nikada život nije bio bez cr­nih dana i smrznutog cvijeća. Uvijek je bilo potresa i gromova. Suze su tekle, i teći će naprijed; bijele ruke su se u žalosti svijale oko koljena i prsti pucketali u zglobovima, pa će se i nadalje svijati i pucketati. - Ali blago onom koji, usprkos toga, ostane jak, ponosan i neslomljiv

na katoli čku vjeru nije danas n ikakva neobična po java. Sva ke godine dozna­jemo za stotin e takvih slu čajeva. -reobično je to da se H . P. Marchant vojevo ljno odrekao ministarske stolice

radi svog novog lwtoličkog uvierenia. Kao katol ik nije ht io biti pre tav­

nik protestant kih glasača!

Sudite ih po dj~ lima!

Danas \·eć ima mo mnogo ustano­va za pomoć siromaha, sirota i 1X>le­snika koje nije osnovala Crkva, pa niti ih ona vodi. - Ali Crk-va je po­čela prva propovijedat i ljubav prema najbjedn ij ima. Ona i danas ima za nijh najviše sm isla i dijelotvom e lju­bavi.

Gubavci su živi mrtvaci. I skoro ve boln ice za gubavce uzdržava ju ka­

tol i čki misionari. 107 takvih bolnica i 12.774 bolesnika u n jima njeguj u te divne 7rtve na oltaru Božje l jubavi.

Baš sada grade franjevački mi­sionari u omaliji novu vel iku bolni­cu za gubavce.

Sva plaća ko ju misiona ri dobi­vaj u za ta j svoj rad je t izvrgavanje

lastitog Ži\'Ota sko ro sigurnoj smrti. - Iz Brazi lije javljaj u da je umro, d oreći gubavce, kapucin o. Ignacij da I pra u onoj i toj bolnici u kojoj ih je o n pri je njegovao i tješio.

K ako će veto p rotu mači­ti o n i koji tv r de da j e sveće ­ni č k a l u ž b a samo z a na t ?

Pi5ući !<_njigu •..

Neki protestant-metod ista Grego­ry u Lon donu poč-eo je pisati knjigu pod na lovo m 11 edovršeni vemir", s namjerom da u n joj obrazloži nauku voje vjere. Ali što 1je dalje pisao sve

više se uvjeravao da je istina samo u KatoLičko j Crkvi.

I dogodi eda se, is ti onaj dan kad je izašla iz t i ka n jego va kn,j iga, obra ­.tio i postao uvjeren i katolik !

Svim povjerenicima i pretplat­nicima javljamo da 21 broj .Katolika" niie mogao izaći radi nepredviđenih razloga.

Nikada smalaksavati , ni oča­javati! S nadom u bolje dane, s vjerom u pobjedu dobrote i ću­dorednog reda stupajmo preko škrapavih nogostupa i visokih ograda. Svi jaki duhom prispjeće jednom na svoje brdo blaženstva!

Ja vjerujem u jakost našeg narodno-vjerskog duha. U toj vjeri me potkrepljuju i Gpjesniko­ve rij e č i:

"Slaga, tko •eče da smo lo­vor grana,

Melem na rani, duga u oblaku; Mi porod jesmo vuka i ars­

lana." lg.

l

Stran u 2.

Nedjeljno evanđelje s poukont

V. nedjelja po U5k.r5u EVANĐELJE SV. IVANA (16, 23-

30). U ono vrijeme: Reče Isus uče­nicima svojim: Uistinu, uistinu govorim vama: Ako što uzištete od Oca u ime moje, dat će vam. Do sada ne iskaste ništa u ime moje. Ištite i primit ćete, da ra­dost vaša bude potpuna. Ovo sam vam govorio u pričama. Dolazi čas, kad vam više neću govoriti u pričama, nego ću vam otvoreno javiti za •Oca. U onaj ćete dan u ime moje zaiskati. i ne kažem va.m, da ću ja moliti Oca za vas, Jer vas sam Otac ljubi, jer ste vi me­ne ljubili i vjerovaste, da ja od Boga iziđoh. Iziđoh od O~a ~ do­đoh na svijet; opet ostavlJam svi­jet i idem k Ocu. Rekoše mu uče­nici njegovi: Eto sada otvoreno govoriš, a ne u pričama. Sada znamo da sve znaš, i ne treba ti, da te 'tko pita; po tome vjeruje­mo, da si od Boga izašao.

POU!(

C:ovjek je po \Ojoj naravi reli­giozno biće. _I ao. U:kav. tr~_ba d'a . c;e moli Bogu, Jer mace 1 mJe čovJ~~­Bez molitve sličan je automatu . D1ze se, usta. je poput ži, otinje, ide na po­sao i 'ta~i kao životinja a da ne upra­vi voj pogled1 k nebu, a da _ ne pomi: sli na Oca nebe kog, od kojeg dolazi. svako dobro.

danavnjim v. e\'anđeljem Cr­kva hoće da nas potakne na molitvu.

Isus nuka apo tole neka mole, i sam svojim primjerom ih je u tome poučio, kad je znao cijele _no~i. prob~­raviti u molitvi. U noćnoJ Mim, da­leko od1 svijeta., razgovarao je On sa svojim nebeskim Ocem. Zaista molitva i nije drugo nego razgovor s Bogom, uzdignuće pameti i srca k jemu.

Bog je d'uši ono to je sunce na­ravi: njezina svjetlo t, toplina i ži ot: Kao što sve živo traži sunca, tako 1 duša čovječja traži Boga. A u moli­tvi Oa nalazi!

U molitvi dobivamo po ebnu svje­tlost, s Ikojom lako gledamo i upozn~­jemo sve što nam je potrebno za spasenje.

Molitva nas prib1ižava Bogu, te osjećamo toplinu koja razbiva led1 i mraz oko našeg srca; napunja nas ljubavlju, koja nam 'Ciaje poleta u ra­du oko pasenja duše.

Molitva rađa i povećava u nama život milosti, ne dbpušta da naš du­ševni život zamre i ugine.

e zaliJevamo li cvijeće ,ono će uvenuti, ne molimo li, to će se osušiti i cvijet naše duše.

Molimo! I ispunićemo zahtjev ljud ke naravi, izvršićemo zapovijed Bož,ju.

I us u današnjem evanđelju ko­ri apostole da još nijesu ni ta pitali

<><>•<><>

Mučenik vjere - Oord i ponosan, ilan i jak,

neustrašiv i ne lomljiv veličan tveno stoji hrast po red ostalog drvlja i ta­ba la. Svojom gordbšću ve nadvisuje. Vihor lomata. ostalim stablima, a silni hrast samo šumi svojim lišćem i po­nosno, nepomično ~ji. Oko njega se valjaju stabla, pada granje, a on ne­pob'jed'iv prkosi burama i olujama .. . - Mi se d~vimo ve li čan tvenom hra­stu!

- Strma, sura litica na obali morskoj . Brzi valovi biju o nju ~ ras-­pr ka vaju se.. . Pjenušava more ska­če oko litice, a ona ni makac! More zavija, diže se sve do vrha, a litica ga mrk0 gled'a i - stoji nepomično. Nepomično i veličanstveno . - Ta stal­nost i nepomičnost napunja nas u­divljenjem!

- Trpi radi istine, progonjen je radi pravde. Muče ga i vuku po tam­nicama; more •ga glađu i žeđu; kle­vetaj u ga knjige i Jistovi. A on tvrd', ustrajan, nepomičan. Sve mu obećava­ju: i čast1 i sloblod'u1 i obezbjedenje

KATOLIK

ni molili u ime jcgovo nebeskog O­ca. Zar možda ne 'bi taj ukor i 1nama mogao upraviti božan ki Spa itelj ?

Dod u e molimo, a li kako ? - e sastoji e molitva samo u . . t9_me da u tima izgovaramo razne riJeC!; naše srce mora biti uzd ignuto k Bogu, mi­sao mora b it i N jim zabavljena. - O, kako su pu te i prazne na e moli tv~ ~ Koliko pu ta bi na mogao Bog ukonh

· kao ' to je ukorio izrael ki nard<!: Ovaj me puk u tima štuje, a srce n je-govo daleko je od mene. .

](ad s Bogom razgovaramo, rm­Jimo: tko je onaj s kojim govorimo.

Moramo imati na pameti, da je on vemoguć i Gospodar, i ~to . pri~tu­

pimo k jemu str~hopoČltanJen:. 1 u sabrano t i. vjerem moramo b1tt da govorimo i . lju~ljenim Oc~m; to­ga molimo smovsk1m pouzdanJem. Bez

Na braniku

Starozavj etni proroci u pročitali mnogu stranicu iz kn jige budućnosti: Bilo je malih i velikih proroka. h kad e navrši vrijeme, u tade u Izraelu najveć i Prorok, koji ni je gledao pred dbom samo il1eke događaje, nego či­

tava bud'ućno t mu je bila razotkrive­(Tla i jasna kao predmeti koje držimo na d~anu .

Kri t je ta.j veliki, J1ajveći pro­rok!

Svaka n jegova riječ !je bila mi­saona, i svaka rečenica kao veliko pro­ročanst o.

Je li se rodio čovjek koji je u­naprijed znao za sve, i !najmanje, do­gađaj e svoga života.? !(oji je pozna­vao najskrovitije taJjne čovječjeg sr­ca? !(oji je proricao sudbinu grado­vima i mrt o.j prirodi?

Samo jedan takav se pojavi na svijetu! Onaj koji se rod'i u Betlehe­!mu. i ko ji je, kao dvanae tgodišn'ji dje­čak, zasramio mud'race jeruzalemskog hrama.

l(ri t je najveći prorok. Za je­ga kao da ne po toji budućno t. Sve mu je pred očima kao majci djeca sa­kupljena za tolom. On zna: ko će ga izdati, kada i kako će umrijeti. Zna što će e dogoditi s njim i onda

sumnje : tada ćemo o jetiti plod mo­litve.

Isu hoće da molimo u ime 1 je­govo, jer će tada naša molitva imati moćnog zagovornika. Crkva nam u t~­me daje lijepi prim jer , kad ve sv?Je molitve završava po Isusu Oospodmu na emu.

e molimo samo z:1 tijelo, nego o obito za dušu, jer to je prvo i glavno.

aša molitva neka bud'e zahvalna pje ma Bogu za sva dbbr.očinstva, kojima nas obasiplje sva_k1 da n; . n~­ka bude izlijev duše, koJa Oa l'JUbi.

Molimo uvijek! ajl·jepše !Ji bilo kad bi čitav naš život bio sabrana mo­litva t oriteljUv i kad !bismo se s tom molit om na u tima pre elili s ovog svijeb.

a u kad ga mrtva polože u zapečaćeni

grob. . . v· E ,,_ . jegove u. riJeCI: , vo, uzwu-

mo u Jeruzalem', i Silit čovječji će biti pred011t glavarirrza većenićkim i _lmji­ževnicim(JJ, i osudiće ga na smrf, t pre.­a'aće ga nezna!Joscima, đa mu se na­rugaju i da ga bičala i razapnu', i 'tre~ ći don će uskrsnuti. '

!(ad' znamo da se je svaka ta. ri­ječ i punila, onda možemo reći: To je božan ki govor!

!(rist je prorekao sudbinu i onlom gradu nad kojim se je od samilo ti ra plakap. Pokazujući na Jeruzalem, uvjera\'ao je svoje slušaoce: "Zaista vam kažem, neće ovdje ostati ni lw­m.erz na flamenu, Mji se neće raz­met/l.uti."

Krist je prorekao još mrn.ogo to­ga. Vid 'o je, zapravo, sve. Sve do konca svijeta !

On nije samo proricao, nego su se jegova proročanstva i ispunila. A koja još ni u, ispuniće e!

I ako nam netko kao što je Krist sam o sebi u tvrdi da je Sin Božji, zar mu nećemo v~erovati?

"D a, O o s p o d i n e, J a v j e­rujem da si ti Krist, Sin Bo­g a ži v o g a " !

Defensor

~~,~'::96::io@~96:~~~;(9(!5'::i'i:9s.:x.9~~~<5:)(9

~ ~ v

~ LUKA ŠARIC - SIBENIK Trgovina pomodne i kratke robe

VELIKO SKLADIŠTE TRIDENT konca, sve vrste D. M. C. za ručne radove, kao svile i vune.

VELIKI IZBOR damskih dugmeta, šnala, rukavica, čarapa,

tašna, kombinezona, kupaćih odijela, "BENGER " šešira, ki­šobrana, ručnika, rubaca, košulja, kapa, ovratnika, kufera i t. d.

- samo: priznaj ovo, potpiši ovo. Ne! - i Ine retnik trpi 'C!alje. Ponosan je ipak, jer nj.je itdao i tinu, nije pri­gnuo svoje koljeno pred nepravdlom. - To je čelik-značaj ! To 1je uzor! To je pono naroda!

Zašto ovaj uvod1? Na koji to hrast, na koju liticu, na kojeg muče­nika mislim?

Odmah ću vam kazati! Pro~le nedjelje proglasio je sv.

Ota.c papa svecem velikog engleskog kancelara i učenjaka Tomu Mora. -On je onaj hrast, koji nisu mogle slo­miti sve prijetnje i laskan,ja, ona li­t ica, o koju se raroila zloba i pokva­renost Henrika VIII., onaj mučen ik, koji je dao svoju krv za i tinu, za pravd'u, za katol ičku vjeru.

Ko je i malo zavirio u povije t, čuo je za tog velikana.

Rodio e u velikom gradu Lon­donu 1478. god ., a svršio nauke na najvećim engleskim i francuskim ško­lama. Postao je advokat, oženio se i imao više d'jece. Radi svoje velike 11 ·

čeno ti i ljubavi do pravde i istine po ta.o je !brzo glasovit.

Kad mu je bilo tek 26 godina, bi izabran u engleski parlamenat. I tu posta !branič pra~ i !zaŠtitnik siroma­šnijih slojeva. Od vih poslanika jedini

je on usta.o proti nepravdama kralja Henrika VII., kad je ta.j ludo rasipao državni novac.

Toma je rad'i toga trpio, ali je bio ponosan, što nije izdao pravdu i poštenje.

Po lije smrti Henrika VII. došao je na engle ko prijestolje Henrik VIII. Taj je već bio čuo za Morovu spo­·so'bnost i PJCenoSI:, i pt\mah ga je za­volio. Htio ga je imati i u svojoj bližoj službi. Ali Tomi to nije bilo drago: želio je o tati lob/odan u svom radu. Na koncu je ipak popustio, i kralj ga imenma svojim velikim kan­celarom.

Mor je postao iza kralja prvi čo­vjek u Engle koj. Sva Engleska mu

klanjala, a cijeli sv i•jet ga slavio kao velikog državnika, učenjaka i pis­ca. Ali njega ta slava nije za.ni~ela. Tu ga je spasilo njegovo duboko katoličko uV(jerenje i strogi kršćanski ži ot.

Toma .Mor je dnevno na sv . .Mi.si, a pred vakim važnijim poslom pristu­pa sv. Pričesti i ;tra'ž..'i sa v jejt<Jt i !mud'ro" ti kod' vtiečne Mudrosti. Njegova obli­

telj je prava kršćanska o'bitelj, njegov dom - dom molitve i kršćanske lju­bavi. Premda je imao na vom dvoru često visoke goste, ipak je najrad'j.je gledao za stolom siromahe i zapušltene

1

Broj 21.

Što je novac? - Da rečem što je novac?

ovac je naš san i naša java; naša želja i naša svr~a. Njen:u v·po­s,ećujemo lmj ige ,umjetnos~ 1 zivot naš.

Njegov zvek je gla~, k_oja }ra~ ti pjevanje svih opernih _pJevaca 1 glumljenje. svih. glu,m~_ca. _lJJu'bav P!e­ma 111jemu Je na-JmocniJa ljrubav, sluzba prema njemu je najvjernija služba.

Kraljevstvo 111jegovo 1je kraljev­stvo čitavog ovog svijeta.

Cijela mu je zeml•ja hram, a ljud­ska su mu srca svetišta.

Njemu se pridonose žr:tve n~~ih mučnih dana i nepro pavamh nOClJU.

Za n jega raste d'rveće, živu živo­tin je, pa i jadni čoY,j ek!

On nam mnogo obećaje, a malo daje. Stvara nas lakomcima i bo­jažljivcima!

On je naš idol i zao d~h. qn nadahnjuje prevare, pronevJere~Ja, krade uibij tva i grabeže . On oduztma či toć~, rastavlja brakove. Kl j uč je, koji otvara ·sva vrata. Piće, koje. ~i­gumo opija. On stvara morske_ piJa- l vice u kojima venemo, ginemo 1 pro­padamo. Izvor je robovanja, meka pohlepno ti, uzrok izdaje.

Sve je to novac! Uvjereni smo o tome, a opet lu­

dujemo za njim. - Kopamo ga u rudnicima, lovimo u moru, tražimo na kopnu, letimo za n jim po zraku. Ostavljamo domovinu, zaboravljamo na d'jecu, ubijamo drtlge i ubijamo se­be - samo da ga nađemo.

Za nj se znojimo i trpimo. Ništa nam nije dosta duooko, ništa dosta hladno, ništa do ta vruće, ništa d'osta strašno, ništa. dosta teško, ništa dosta. opasno, kad hoćemo da s njim napunimo džepove.

Sve je to danas čovjeku novact A što bi nam morao biti? Sluga, koji će nam biti u P?:

moći kad nam je potrebno sagrad1h krov nad glavom, kad moramo zašti­titi tijelo od'ijelom i uzdržati ga hra­nom u ži otu.

Morao bi biti sredstvo za usavr­šavanje uma ,oplemenjivan~e d'uše i za iskaze 111esebične ljubavi prema bližnjemu.

Sluga, a ne gospodar; sredstvo). a ne svrha!

I lt; lago čovjeku ko j i razum i1je Kr isto u riječ: ,,Sto koristi čovjek'U ako čita.v svijet zadobi je, a du5u svo­j u izgubi?"

Niko·

" Katoliku se tiska uz ve-

like žrtve. Zato neka pret­

platnici čim prije uplate onu

malu pretplatu l

pa je tako postao 11ocem siromaha.'" Sa svakim je bio 'Cibbar i ljubežl~iv .. Zato su ga vol ili kao oca.

- Veliki učenjak, uvjereni kato­lik i Ljubitelj siromaha - te tri oso ... bine re ile su Tomu Mora.

Ljubav kralja Henrika VIIL pre, ma Moru nije puno trajala. Henrik. VIII. je b'io raskalašen čovjek, k@jim je go podarila stra t, a ne razum. O­ženio je bio dobru i vrijednu žentt Katarinu, a li se htio nje riješiti i uze­t i za ženu neku pokvarenu d orsk'Ul gospođu Anu. - Kako će 1:o posti­ći? Najbolje da papa proglasi njegov­prvi brak s Katarinom nevaljanim, i. stvar je gotova.

Ali kralj je zaboravio ri1eči sv, Pisma: "Sto je Bog združio, čovjek ne­ka ne rastavlja." Papa ga je na n~Ht posjetio i od~uČinO odbio kraljevu mol­bu. Oholi kralj je planuo. Stao Je proganjati biskupe i svećenik~, pobo­žne i od'ane katolike, i počeo !rovati urotu proti sv. Stolici.

!(rv je tekla. Engleski Neron je bije nio. Napokon se . od~ uči da otrgne Englesku od sv. Stolice i da, mjesto pape, proglasi sebe poglavarom en­gleske crkve. Stao je plijeniti crkvena tibbra i još bjesnije proganjati crkve­ne poga vare.

mo1

želi

mor J1.

ju dr be l'J13 od br o

um star

pra

s ta Pri gtl l 'Og

na 'a

zali

b ju T~

N ik{)

r uz ve-

~-'ll~~~

ek kojim l o razUlll· •

ednu ženLL ešiti i uze­lu d\'orsh~ ' to posti· r si njego~

janinl, L

riječi Sl'.

ČO'·jek ~~ ·e na nJih ·evu mo}· J stao Je . b<r

~jke, ~vati

eran je .ln otrgne \)<\ ·esto đa, mJ • :arom efi ~ ~; crkVena l~> . crkve· j all

Broj 21.

Po dr:avi ZA RU KU DJ ECU. Zagrebački nad'

biskup-kondjutor dr. tepinae poslao je vlrn svojim župnicima okružnicu, u kojoj nare­đuje da prirede skupnu sv. Pričcst d'jece za bijednu rusku djecu koju boljševlci uzga­jaju u bezbožnom duhu . Tn skupna Pričest

ctjece obavljena je na 12 svibnj.t.

DUGA OPTU 2 ICA. Ovih dann sc pred okružnim sudom u O !jeku vod'! ve­lik! proces proti dru Grgi nu i drugovima radi mnogih krivičnih djela . ama optuž­nica se čitala 16 sati. - On u optuženici prije bar llllllo čitali Evanđelje ,ne bi lm se sada čitala tolika optužnica !

NAPREDAK PCELARSTVA. U čitavoj

dr-žavi ima 71 .668 pčelinjlh košnica. Sa­mo prošle godine se broj povećao za 47.705 komada. Na Primorsku banovinu otpada 44.579 ko nica. Tako je u sve prošle go­dine proizvedeno med'a 5,896. 654 kg.

LAlNE VIJESTI. eke novine su bile svojedobno javile da je u selu Blatu na otoku Mljetu 30 osoba prešlo na pravo­slavlje. To su lažne vije ti, jer do danas nijedna osoba nije najavila svoj prelaz u pravoslavlje. Tri osobe su bile pre le na starokatoličku vjeru, all se i one Yeć povra­tiše u krilo svoje prave Majke. - Sto će­

mo, kad se čovjeku uvijek ne ispunjuju želje ...

ASE RIBARSTVO. Na na em pri­morju živi 1587 stalnih i pnigodrrih mba­ra. Njihove !adle i ostali ribarski alat ima­ju vrijed'nost od 25 milijuna dinara. Go­dišnje uhvate oko 7 milijuna kilograma ri­be u vrijednosti od 37 mil. dinara. To znači da svaki ribar ima mjesečnu plaću

od nekih 200 dinara. - Kad je tako, do­hTo da imaju i košulju na sebi!

SPOMENIK NASEM UCENJAKU. Svećenik don Frane Bulić bio je naš veliki učenjak . Zato mu Zagrepčani odlučiše po­dignuli spomenik. Kip je već izrađen od umjetnika F. Kršinića, i pnikazuje sijedog starca sa starinskom knjigom u ruci.

UNAPREĐENJE CESTA. Cesta u pravcu: Sukošan - Biograd - Pakoštane - Pirovac - Vodice - Martinska, i ce­sta u pravcu: jadrtovac - Grebaštica -Primošten - Rogoznica - Marina - Se­get proglašene su banovinsklm cestama pr­vog reda.

PRODTUBERKULOZNA NED JELJ A. Ove godine se od 19 do 26 svibnja održa­la u čitavoj državi tako zvana protituber­kulozna nedjelja. Na svim našim radio sta­nicama kao i na svim školama držala su se predavanja u duhu pobijanja tuberkuloze.

OSIGURANJE RADNIKA. Središnji u­red ZOR objavio je podatke o broju za­poslenih članova radnika u mjesecu siječ­

nju. Ukupno je bilo osigurano 506.496 rad~ nika i namještenika. Prosječna osigur,ana dnevnica iznosila je 21.84 dinara .

BESPLATNO PUTOVANJE. Prometno ministarstvo je određilo da svi oni koji se u kaznenim stvarima kao svjedoci pozivaju na sud imaju besplatnu vožnju na željeznici. Na željezničkoj blagajni treba samo poka­zali sudski poziv.

MILIJUNSKI DOBITAK. Prema izvješ­taju bečkjh listova Uglenokopno društvo -Trbovlje u Sloveniji imalo je u godini 1934 preko 10 milijuna čistog dobitka. - To znaČi gulili radni narod!

Sada je kralju b11a prva briga da pridobije za te nam1ere svog kan­celara Tomu Mora. Ali tu se je kralj gorko razočarao. U Moru je našao hrast koji ne pada, ni pod' najjačom burom, liticu, koju ne ruše ni najsnaž­niji ud'arci!

Mor, uvjereni katolik, da ostavi sv. Oca papu, da se iznevjeri kato­ličkoj Crkvi, d'a prizna kraljev neva­ljani brak sa Anom? - To nikada!

Kralj ga je otpustio iz služble, ali ga je i illl.lje silio da pristane na n-je-

1 gove želje. Nu sve uzalud'. Mor osta­je pri svojem katoličkom uv.jerenju. Kralj 'ga je proganjao, vukao po ta­mnicama, obećavao mu nagrade i ča­sti, ali sve uzalud.

Napokon su Mora proglasili ve­leizdajnikom i osud'ili ga na smrt. Morao je na stratište. Kralj mu •je u zadnji čas ponudio pomilovanjf!, a)(o se odTeče vjernosti sv. Ocu papi i n'j~­ga .Priznati poglavarom crkve. Prija­telji su ga nagovarali, žena ga je mo­lila d'a spasi život porad~ nje i d'jece, ali Mor je svima odgovarao: Ja ne mogu raditi drukčije nego mi savjest nalaže. Ja neću da izgu'kjjm svoju d'uSti!

- I morao je na stratište. Prija-

KATOLIK

ona Jreliu~nica 2ivi u Bologni. Po 7..animanju

je profe or. Prezime mu je Murri. l ad bi te po li u Ital iju i po­

tražili ga, uvjeren sam da bi vam li podaci dobro po lu/ili. Po njima bislc ga sigurno na li. - li jer znam da ga neće te potražiti, niti ćete se s njim pobliže upoznati, i znij eću vam o njemu malo više podataka.

i m obaviješten, ali mislim da je profe or Murri katol ik. e zato, jer ide u nedjelju u crkvu na v. Misu i tamo e moli Bogu. Ta on niti id'e u crkvu, niti e moli Bogu! - l(atolik je naprosto zato, jer se tjednom kr­stio u katoličkoj crkvj i onda bio upi­san u kr\iigu roctenj~ i krštem1ja nekog rimokatoličkog žup kog ureda u Italiji.

ada zapravo gospodin Murri ni­je ni katolik, ni protestant, ni muha­medanac, ni budi ta . On je bezvjerac! Takvim se priznaje i kao takav živi.

l(ad je do lo doba, oženio se. Posli je u mu se rod'ila i djeca. - Na nesreću!

Zašto na ne reću ? Jer su vršila nesretno!

Među nama -----· Ne čudi se,

Dobar je on. Toliko dlobar, da ne može razumjeti kako netko može biti baš od srca zloban i zao. To1iko Ljubi istinu, da mu je čudno kad netko laže.

Evo, vidiš - rece mi on - što mi je učinio:

Posudio sam mu 1000 dinara. !(ad sam ga u potrebi zamolio da mi ih povrati, done e mi 500 dinara i reče: Tu su ti movci, i sad je sve pod­mireno.

!(ako podmireno, kad tu nema nego 500 dinara?

11 Pa više mi nisi ni dao !" Nisam dao?! A zar nismo skupa

na mojem stolu izbrojili 1000 dinara? 11 Na tvojem stolu smo, doduše,

skupa brojili, ali kad sam došao kući, počeo sam ja sam brojiti bez tvoga nadzora, pa nisam nabrojio nego rav­nih 500 dinara."

Tako mi je pričao moj znanac. I nije mogao razumjeti kako može ne­tko biti tako zao. Cucfuo mu je bilo da čovjek može biti toliko neprave­dan i svijesno 1 na očigled, lagati i varati.

Da ga utješim, ispripovjedih mu nešto iz života pokojnog Aristida Bri­and-a.

A. Briand nije bio samo poznat kao dalekovidni francuski političar ne­go i kao neobično duhoviti čovjek.

Tako je jednom pregledavao iz­ložbu slika. Mimo svih slika je žurio; samo se zaustavi kod jedne koja je prikazivala dvije žene u zagrljaju. -Taj čas pristupi k njemu umjetnik­'slikar i rastumači mu stvar:

telji su ga žalili, žena i djeca su se gušili u plaču, cijeli narodi je tužio gledajući kako ide u smrt, pravedan i nevin, najbolji sin d'omovine. Mor je to gledao s bolju u duši, ali nije mogao popustiti. OZbiljno, i pun do­stojanstva, stupao je k mjestu gdje mu je krvnik morao otsjeći glavu. Narod je gutao suze, a Mor je dizao oči svom Stvoritelju i Bog\li i prepo­ručivao dušu Onome, za koga, evo, umire.

Zacj'nje njegove ri.ječi su iljjle : U­mirem za Boga, za katoličku Crkvu, za sv. Oca papu. - "Krvnik je za­mahnuo mačem i protekla je krv mu­čenička ...

To je lbilo god 1535., ravno pred 400 god~na.

Pao je za svoje uvJerenje. Rad'ije je izgubio život, nego da se odreče svoje vjere i tako izgubi d'ušu.

!(rist ga je zato nagradio vječnom srećom!

Sv. Otac Pio Xl. ga je proglasio svecem!

Cijeli katolički svijet mu se klanja kao mučeniku i svecu !

Postao je uzor i ideal svih ka­tolika!

Petar Ciklić

- on uMiica l ako i ne bi, kad ih je otac

uzgajao u svom duhu. na nisu u kući nikad vidjela križa. i u se znala ni prekri/ili, ni pomoliti. Otac je ot­klanjao od njih svaki v:jerski znak. Nije ni dao znati ni za rođenje ču­d~snog D j t t.1. u Betlehem u, n i za njegovu ljubav s kojom je liječio gu­bavce i uskrisivao mrlve, ni za on u prvu L:rlvu na olgoti.

Pa, naravno ,djeca oclrastoše kao bezvjerci.

l svršiše? - vrši še nesretno! Kćerka e pred nekoliko godina

udala za grofa Bonmartini-a. Ali ona kao bezvjerka nije mogla ispun•jati za. danu riječ, nije poznavala ljepotu i uzvi~no t bračne vjernosti. - Tako se, jednog dana, grof Bonmarti uvje­ri da je od svoje žene prevaren.

A sin? - Da izbriše svaku uspo­menu na grofa, hladnokrvno ga ubi­je. Ubije muža s oje sestre !

I sve je meni to _potpuno jasno, jer vršetak ima svoj uzrok u početku.

Dig.

prijatelju! "Ekscelenca, na toj sl ici vidite

dvije žene koje se gr! . To je samo alegorija. Zapravo su te dvije žene: Istina i Pravica."

"Razumijem, razumi jem" - od:.. govori Briand: "Ne čudim se da se si­rote tako grle kad se tako rijetko su­sreću u životu."

- Opro tili smo se, a sad ne znam ni sam: je li me je razum io, i da li sam g~ utješio ...

Oktdista

Javna zahvala

Prigodom smrti mog premilog oca

~a~. ZAMAHIJf HAS~LA i kazani su mnogi dokazi susretljivosti i ućuti sa strane svećenika, župljana, prijatelja i korporacija. Moja oSlObita hvala liječniku Dr Karlu :Zunjeviću, č. s. Katarini Dr. Kirvi iz Silbe, gospo· di Nini Pisturić, te gg. crkovinarima Boži Marčeliću, Mati Mašini, Tomi Gregovu i Simi Matacinu koji su se u posljedlnijm časovima našl i uz krevet pokojnika i učinili mi neprocjenjivih usluga. Zahvaljujem . također vlč. 0.0. Trećoredcima koji su korporativno, sa svojim pitomcima i pje mjem, uzve­ličali sprovod, kao i svoj !braći sveće­nicima D. Ivi Blasiću, D. Krsti Vuki­ću, D. Niki Kuvaču i bogoslovu Sti­panovu koji su u ornatu prisustvovali sprovodu. Hvala i č.č. .s. Kćeri Mi­losrđa, Počasnoj straži Srca Isusova, društvu Kćeri Marijinih, ~atovštinama i svim župljanima Preka koji su bilo na koji način doprinijeli da sprove­d'u mog dragog roditelja. Po ebno za­hvaljujem dekanu vlč . Don Ivi Silve­striću, č.č. s.s. Dragocjene Krvi i osta­lim mojim mještanima koji su u Sil­bi sve pripravili d'a i ondje bude što ljepsi sprovod. Bog dragi nek sva­kome plati. Preko, 20. svibnja 1935.

D. Vinko Rasol sestra

POSMRTHA ZADHU&A SV. JOSIPA U 5PLITU. (Zagrebačka 1. L)

Osigurava svojim članovima uz malenu mjesečnu članarinu posmrtnu pripomoć prema tarifi. Kao zastupnik jednog velikog osigura­

vajućeg društva sklapa sve vrsti osigura­nja života, kao ! osiguranje protiv požara, sve uz najpovoljnije uvjete t uz maks! · mainu slgumosl

POUJEREftiATUO O SiBEftiKU uređuJe svake nedjelje od 8'/t do 10 pr. pod. l od 41/t do 6 p. p. u Katoličkom Domu, a preko sedmice Informacije se doblju u Trafici • Karl tas•. Adresa povjereništva: Put Uboškog doma (kuća Olivari) .

Strana 3.

Po svijetu KOMU ISTI( KA OBFCA 'J\. . Ne­

davno je francuski ministar vanj~kih poslova Laval posjetio Moskvu l sastfJO sc sa Stalji­nom u svrhu francusko-ru skog sporazuma. Tom prilikom j· Sta ljin obećao da će obu­slaviti komunističku propagandu u J ran­cuskoj.

MI rS T AR TRECORFDAC. U Ceha­slova č koj je umro ministar dr. osck koji je za života bio član Trećega Reda sv. Fran je i po/.rtvovni radnik u Katoličkoj Akciji.

NfCE VISE BITI SU E ! Tako tvrdi francuski inžinjer B . .f. Dubos koj1 će na svjetskoj izlo.lbi u Parizu godine 1937 iz­ložili jedan svoj stroj S tim strojem će

e moći po volji proizvesti lijepo ili kišo-vl!o vrijeme. Stroj će djelovati na podru­čju od pola kvadratnog kilometra. - Me­dutim stručnajci za sada u to sumnjaju.

ASTA AK KATOLICKI!i LIJEC l­KA. l(a!oli čki liječnici priređuju svoj me­đunarodni lwngres od 30 svibnja do 2 lip­nja u Bruxel<:su. 'a kongresu te raspravljati o ulozi l iječn ika oko preporoda kršćanskog života u narodu .

STRAHOTE RATA. Među južnoame­ričkim državama Bolivijom i Paragvajem još se vodi rat. Sada se javlja da su para­gvajske vlasti postr~eljale 60 zarobljenih bolivi~skih vojnika pod ir-ikom da su se pobunili protiv čuvara. - To čini onaj isti. tovjek koji osn iva društva za zaštitu ži­votinja!

ZMIJSKI UJEDI. Indija je bogata zmijama otrovn icama. Računa se da godiš­nje umre u Indiji 25.000 ljudi od zmijskog ujeda .

JE LI TO PRAVDA? Sovjetske vlasti su osudile na smrt nejmačke pastore Sei.ba i Deutschmanna, a Bauman na na l O godl.'la i 6 mjeseci robije. Zašto? - Jer su izvan sovjetskih gran(ca zatražili pomoć u borbi proti gladi!

BO J S MISEVIMA. Grad Amsterdam mnogo trpi od parcova i miševa. Zato je gradska općina odred'ila dan 13 svibnja kao protumišji dan. vaki od 800 tisuća

star.ovnika tog grada moraće ubiti bar jed­noga miša.

I U EGIPTU! Isusovci drže u Kairu veliki odgojni zavod sv. Obitelji koji po­hađaju i mnogi pogani. edavno su se sastali u Kairu skori svi bivši p'Itomci tog zavoda, koji sada zauzimlju najistaknutije položaju u Egiptu, da počaste svog bivšeg učitelja p. de Bounevilla. - Dok tako po­gani, neki bi htjeli istjerati isusovce iz na­še države.

BEZ KRU HA. Prema raznim izvješ­tajima na cijelom svijetu ima oko pet mi­lijuna školovanih ljudi koj i nigdje ne mo­gu naći namještenja.

BOLJ SE ICKI USTODRSCI PLE­SU. Prili kom Laval o a dolaska u 1\\osh:vu priređen je u počast francuskih gostiju veliki ples. 1arodni komesari su se poja­vili u uglađenim frakovima a generali u srebrnim uniformama. a koncu je bila ponuđena večera na kojoj se jelo iz plad­njeva velik ih h'Tleževa. - Tako je posvuda, kad se ljudi približe jaslama ...

MORNARIMA RUDI ZORA. Kažu da je neki Poljak, koji sada živi u Engleskoj, sastavio brod koji nikako ne može potonuti. Ako je tako, onda više nećemo slušati je­zovite događaje o brodolomcima.

CRKVA NA .MASLI SKOJ GORI. U jeruzalem u na Maslinskoj Gori započeta

je gradnja zavjetne crkve sviju naroda kato­li čke Crh'Ve kao neki dar GospodU, da

nam udijeli te naskoro bud'e "jedno stado i jedan pastir."

EOBICNI SPOMENIK. U gradu To­kio je podignut spomenik japanskim moma­rima koji su u Svjetskom ratu poginuli na ralnim brodovima. Spomenik je napravljen tako da je sav slijepljen od ostataka uni te­nih japanskih ratnih brodova.

ITALIJA KUPUJE 2ITO. Da Italija nema dovolnjo žila dbkazuJ"e i to što ga je sada ođ francuske kupila 50 tisuća vagona.

VRTOVI A KROVU . Uprava općine u francuskom G renobleu odobrila je novu uredbu g rođevinskog odjeljenja, po kojoj će u buduće moći graditi nove h.-uć-e samo oni koji se budu obvezali da će na krovu kuće urediti vrt, u kojem će biti mjesta za sve stanare. - To se provađa iz zdravstve­nih razloga.

POLUDIO OD VE ELJ A. eki- siro-mašni starac Franc Oreges našao je u ew­yorku 45.000 dolara. ovac je izručio po­liciji, a ova vlasniku koji mu je dao na­gradu odi 1000 dolar,a i dbećao mu mjesto sluge u jednoj velikoj banci. Kad su još o tom u počele pisali novine i javljati radio stanice, starac je od velikog veselja polud'io.

l

Strana 4 .

Naši dopisi Karin

PRO LAVA 500 OODISNJICE S -MOST 'A. vake godine je lijepo u Ka­ri nu na dan sv. P:~ ~k-v:~ la, ali nikad kao ove godine; sv:~ ke godi ne oko karinske cr­k-vc i s:~mostan:1 vrvi na taj dan mnoytvo svijeta, ali u tol ikom broju sc narod jo nije skupio kao ove godine.

To je i ra'Z'tunlj ivo, kad zn:tmo da f r3-n jev:t č k i amosta n u l(nri nu slavi ore godi ne svoju slavn u peslogodi njicu.

\ "eć u predvečerj e prispio je automo­bilom iz ~ i benika pre uz. g. biskup dr. J. Mileta u pr:t tnj i provincijala o. tanka dra Petrova i el,sprodncijal:! o. Pet ra dra r:t­bi ća. ·arod, koji je već bio prije do'(ao, srdačno ih je pozdravio.

'a Pašk"Valovo e Kari n obukao u sveča no ruho. Iz obli .l.njih pa i iz daljih, župa došlo je brojno svećenst vo, njih pre­ko 30. arod je svaki čas punio crk-vu i iskazivao S\'oju du boku pobožno l prema priprostom bratu laiku sv. Pašk-valu . Ogro­m:tn broj od njih pristupio je na sv. Sakra­mente. Podijeljeno je preko 1500 sv. Pri­česti!

Preuz. Biskup je uz veli ku asi lencu započeo na otvorenom svoj pontifikal, ali se je morao povući u crkvu radi kiše. Preko sv. Mise je lijepo pjevao veliki mjiCxoviti zbor iz Novigrada pod vodstvom svog žup­nika don josa Bobi ća.

Poslije crk-venih ob'reda pozvao je p. o. gvardijan Pavao ilov svo svećen Ivo za gostoljubivi franjevačk; slo, gdje su se bral­ski porazgovorili .

Popodne u 4 sala narod je otpratio preuz. Biskupa i mp .o. Provincijala, "oji su se automobilom povratili u Sibenik, a malo poslije se i )1 poC::-eo razilazili.

Za ovu prigodu je zauzetni o. gvardi­jan Silov popra\rio crl"Vu i samostan, pa je i to svečanosti dalo svoj udio.

Svima koji su uzveličati ovu slavu, neka Bog naplati.

Preko

DA POCASTE USPOMENU pok. Kap. Zamarije Rasol darovaše: za grad nj u nove župne crkve u Preku : D. Frane Saša, kon­sul tor - Turanj l OO dinara; MarJn De­minić, obrtnik - Split l OO. - Zavodu Sv. Fa uste u Silbi : gđa. Jelka ud. Ursić 50. - Zavodu "Kćeri Milosrđa" J.1 Preku gđa. Marija ud. MarćelJć 50. - "Pučkoj kuhi­nji" u Sibeniku D. Ante R.adić, kateheta u Si beniku l O dinara.

Olib

PROSLA A 35 OODISNJICE OTKU­PA OLIBA. Olibljani su do godine 1900. bili kmetovi gosp. Dunala Filippi iz Zadra, te su dneva 1-l . svibnja iste godine otkupili svoj ubavi otok od svog gospoda.ra. Otada, svake godine, slave taj <ilin kao svoj blag­dan, pak su odmah u početku nastojali da bi se podigao jedan spomenik, koji b! po­tomcima govorio o danu njihove slob'ocfe. I eto sada, nakon 35 godina, la namisao se ostvarila :Olib!jani, svojim doprinosima, po­digoše spomenik, koji je najsvečanije bla­goslovljen u čast Krista !(ralja.

Sama svečanost prošla je u najljepšem redu. Svečanos ti je prisustvovao i sin p. Dunala Filippi iz Zadra.

a sami dan svečanosti, u jutro u 9 sali, bila je svečana sv. Misa koju je pjevao veleč. župnik Don Juraj Luša, a pomogoše mu veleč. Don Ivan Pulišić i Mp. O. Ber­nardin Mijolin, koji je držao kroz osam dana nekak-ve male misije, propovijedajući

svaku večer na svibanjskoj pobo:!nosti, a uz to je eljeli narod ispovjedio. Preko sv. Mise izrekao je dirljiv govor veleč. Don Ivan Puli i ć iznijevši u svom govoru veliku osobu još živog nadbiskupa preuzvišcnog Dr Vinka Pulrića, koji ima najviše zasluga da se je Olib otkupio od gospodara.

Iza sv. Mise narod se svrstao u proce­Siju i uputio sc prama obali gdje je po· dignul spomenik. f(ada se narod okupio oko spomenika, lada je progovorio glavar sela g. Kažimir Cukar, opisao sami dan ptkupa i ~hvali.o svima koji su što dopri­nijeli za otkup Oliba. Iza ovog govora Ve­leč . župnik je blagoslovio spomenik i o­držao pobudni prigodni govor . - U večer je bila velika rasvjeta oko spomenika.

Grac

UOOD I UTiSCl. Na vrh čunjasta

brda, na visini od 800 metara ,viri bijela

KATOLIK

Kalendar Svibanj

-N. 26 5 nedi. oo Uskrsu - sv. Filio Ner l P. 27 sv. Beda l u. 28 sv. Augustin Prosnl molitveni dani s. 29 sv. Magdalena e. 30 UZAŠAŠĆE ISUSOVO P. 31 Marila Pomoćnica Kršćana

Lipanj

Pamfll, muc. ~ Mlađ.

Uzašašće Isusovo (Spasovo)

Na narod nazivlje današnju svet­kovin u: "l(riži" - jer se na d'ana$n j i dan ob i čava , po našim seoskim župa­ma, činiti obhod križevima kroz polje, koje većenik blagosivlje.

Spasovo je zapovijedani blagdan. Ovim blagdanom Crkva na sjeća o­nog d ana, kad je l u uzašao na nebo.

Bilo je to u četvrtak, kako neki sveti oci misle, baš u pod'ne. Na po­ziv I usov, četrde eti dan poslije us­krsnuća, krenuše apostoli, u diruštvu Bl. D j. Marije i u čenika Isusovih, prema Maslin koj gori. Na pod'nožju te gore vidje e apo toli početak je-gove Muke. a vrhu iste gore vidjet će i početak jegove slave.

Kad se popeše na vrh gore, opa­ziše kako je l us podigao i raširio ruke d'a ih blagoslovi. Kad apostoli kleknu5e, da prime b'lagoslov, Božan­ski se Učitelj uzdigao sa zem lje. Ovaj put nije iznenada iščeznuo, kako je to do sada običavao, već se ))'Jmalo

--------~ -

udaljivao od zemlje. Htio de svima po­kazati ka ko se vraća k vome Ocu na nebo. ' Kad bude svijet pitao gdje je sada Isus, odgovoriti ć;e a po toli da su na s,·oje oči vidjeli kako 1je ostavio ovu zeml ju i uzd'igao se u nebesko kral jevstvo.

U čudu su Ga pratili raširenim očima , dok Ga nije zasjenio sv~jetao obla k, koji Ga ote njihoVIOm pogledu.

ekoć je kod preobraženja I usa­va na Taboru sjajan oblak posvrjed'o­č i o da je Isus sin Božji, a sad ~e o­pet oblak potvrdio da je I us Spasi­le lj vijeta. - Tako svemir prizna•je Stvoritelja svoga. Kad se je rodio, na­vijestila Ga je zvbjezd'a; kad je umi­rao, ra tužilo se sum ce; 'kad je uzašao, zagrli e Ga oblaci, koji će Ga opet dopratiti na ovaj svijet kad bude do­šao suditi žive i mrtve.

Dok su apostoli i dalje upirali oči prema nebu, prikazaše im se 'd'va andela, i rekoše im: "Ljudli, Galilej­cl, to tojite gledajući na nebo? Ovaj J u , koji je uzašao na nebo, tako će doći kao yto Ga vidjeste gdje ide na nebo ."

ada tek krenuše apostoli prema Jeruzolimu, i vratiše se u onu d ora­nu gdje su zaj~dno s Gospodinom posljednji put večerali, da se moli­tvom pripra e na d'olazak Duha Sve­toga.

Na mjestu od'akle je Spasite!~ u­zašao na nebO dala je sv. Jelena Kri­žarica sagraditi veličanstvenu crkvu. Tu crkvu razoriše Turci i na i tom mjestu podigoše malu džamiju. Ta džamija čuva nam dragocjeni spo­men, jer na mjestu s kojega se je I­sus uzdigao, ostade otisak jegovih nogu. Sveti onaj trag vid'i se još i da­nas. Milijuni kršćana osla.vlja!ju na 'i1jemu svoje vruće pobjupce, jer je to posljednji spomen Isu ovog bDravka na zemlji.

--------Zivot Sibenika

SVETA KRIZMA. U stolnoj bazili~i sv. Jakova, u nedjelju 2 l~pnja, iza sve­čane Mise u l P /4 s., preuz. Bi':>kup će podjeljivati svetu Krinnu .

ODLAZAK PREUZ. BISKUPA. Preuz. Biskup je u pratnji preč. don josa Felici­novića otputovao u Pag na vjersku sveča­nost koja se priređuje prigodom 300-godiš­njice donošenja sv. Trna u Pag.

UVEDENjE U CAST PRESV. APO­STOLSKOG PROTONOTARA. Msgr. Ru­dolf Pian biće na Duhove 9 lipnja uveden u čast Apostolskog protonotara. Taj dan će imati presv. gospodin svoj prvi ponti­fikal u katedrali u l 01/2 sati.

USTOLIC:ENJE NOVOG KANONIKA. Ustoličenje preč. kanonika-teologa dra Ivana Eškinja i njegova svečana Misa biće na Duhovski ponedjeljak l O lipnja, u kate­drali sv. Jakova, u l 01/2 sa tit

PRIREDBA ZANATSKE SKOLE. Pro­šle nedjelje je Zanatska Skola časnih sesta­ra benedik!Cnaka davala svoju priredbu u " Katoličkom Domu". Na programu je bio lijepi govor gđice V. Baranović o ciljevi­ma Zanatske Skole, dvije cfeklamacijje i dva šaljiva igrokaza. Učenice su otpjevale i dvije zborne pjesme pod ravnanjem g. prof. Karamana. - Popodnevnu i večerlnju prire­dbu posjetilo je dosta građanstva i tako odalo priznanje vrijed'nlm učenicama Za­natske škole.

POVECANJE TISKARE "l<ACIC". Ka­ko franjevačka tiskara "Kačić" nije mogla svladavali sav povjereni joj posao, upravi­telj tiskare p. o. B. Buljević dobavio je novi

linolyp, koje je već montiran i radi. -Stroj je blagoslovio sam provincijal mp. o. Stanko dr. Petrov.

JA I MORAL U NASEM OR DU. Već pretpro le nedjelje mogli srno vidjeti na morskoj obali jednog golog d]ečaka. Slične pojave smo vidjeli i zad'nje nedjelje kod tvornice u Crnici. To ,d'oduše, nije baš novo, jer su se u takvim "kostimima" i prošlih godina viđevali od'rasliji ljudi , pa i 'bestidne gospođice, od kojih su neke upravo đavolski drske. Zar ne bi bilo do­bio, kad bi policijski organi malo bolje pripazi li na ovakve stvari? Tako bi se si­gurno spriječila mnoga sablazan i spasila mnoga nevina duša.

U FOND NASEO LISTA darovaše: Pre uz. dr. J. Mileta i don H. Ba i o li po 100 di r:a "a ; do:1 S. Matulina, co1 O. Tarnba­ča, don I. B jašić i trafika "Caritas" 50; don A. Sare, don A. Radić, don N . Markov, don F. Grandbr< i dbn A. Lelinić 30; gosp. Ante Bedrica, trgovac, don J . Fell\:inović, dr K. Zori ć , don N. Plančić i 'don J. Jurin 20; 2upski Ured Omiš, don A. Zalokar i don l. Grgu rev l O. - Mjesto čestitke preč. dr. l . EšlwzjJ - don A. Madirazza l O. -Da počasti uspomenu p k. J osa 2upanov;ć

- don F. Grandov 20 dinara. ODIJELA, POSEBNE JAI(ETf I

HLACE TE DOBRE KOSULJE kupićete

najjeftinije u novoj slovenačkoj trgovini F. l(rajšek u Sibeniku, !(ralja Tomislava ulica (na vrhu stepenica Dobrić). Za pro­ljetnu sezonu veliko sniženje cijena. Za­jamčeno dobra roba.

Crkvene vijesti KATEDRALA SV. JAKOVA N e d j e­

l j a 1: U 51/ 2 s .župska sv. Misa, u 9 s. i 9tj2 s. tihe sv. Mise, u ll s. svečana sv. Misa. - S p a s o v o (30 svibnja): U 51/2 s. župska sv. Misa, u 9 s. tiha sv. Misa, u

kapelica sv. Paskvala. Dne 19 sv!lmja nebo je pokriveno prozirnirn oblacima. Tu na osamljenom vrhu, sred gole hrid1, fra Jer­ko Silić služi sv. Mi u, a >zatim slijedi blago­slov polja: sta'da. Sve lo skupa pojačava pobožnost l harmoniju srdaca. U pod'ne

ll s. svečana sv. Misa. - S v i b a n j s k 3

p o b o ž n o s t svake večeri u 7 s. DOLACKA 2UPSKA CRKVA: N e-

d j e l j a i p a s o v o : Sv. Misa u 7 s. VAROSI(A 2UPSKA CRKVA : N e-

sakupiše sc ljudi oko ugojenog pečenog janjeta i polegoše na zemlju, a oko četir i sala svi niz brdo jure kući. A rna baš ugo­dna slika sklada, pobo:!no li i 'dJetinjeg raspoloženja. Slatke i žive su to u po­mene! - P. Sar janović

Broj 22.

djerlj a i Spasovo: U 51/ 2 s . tiha sv. Misa, u 10 s. pjevana sv. Misa, u 61/2 s. pp. blagoslov.

CRKVA SV. FRANJE. Nedjela i Spasovo: Tihe sv. Miae u 6, 7, 9 i 11'01/2 s., pjevana u 8 's.; blagoslio(• u 5 s. PP·

CRKVA SV. LOVRE: Nedjelja i Spasovo: Tihe sv. MiSe u 6, 7, 8 i .1:()11/2 s., pjevana u 9 s.; b lagos lo_, u 5 s .pp.­

Lipanjsk~ pobožnost u 71,2 sati. CRKVA SV. DOMI 1IKA: Nedjelja

i S p a s o v o : U qs. l! ha, u l O s. pje-vana sv. Misa, u 4 s. pp. blagoslov.

CRKVA SV. LUCE: Nedjelja S p as o vo : Sv. Misa u 9 s., blagoslov u 41/2 s. pp.

NOVA CRKVA: edjelja: Sv. Mi-se u 71/ 2 s. i 9 s.- Spasovo: Sv. Mi­sa u 71/2 s.

CRKVA SV. IVANA: edjelja S p a s o v o : Sv. Misa u 61/2 s.

CRKVA SV. DUHA: edjelja S p a s o v o : Sv. Misa u 6 s.

CRKVA SV. I KOLE: N e d j e l j a S p a s o v o : Sv. Misa u 8 s.

RKVA SV. EDJELJl CE U CRNI-CI: e dry e l j a i S p a s o v o : Sv. Misa u 61/2 s.

Dobre knjige O. Popilli: Gog. Prijevod Ive Len­

dita. Pogo\'or prof. M. Ujevića. Oprema K. Ružićke. Izdanje "Knjižnice Dobrih Ro­rnaar.a" Zagreb (Trg kr. Tomislava 21 ). Str. 240. Cijena Din. 40. - (uvez. l O din. više).

Giovanni Papini opće je priznati pl'­

vak među savremenim talijanskim književ­nicima, i po svojoj je živostl l duhov~tosti poslao poznat čitavome svijetu. ajduhovitije i najsrnjelije Papinijevo djelo jest "Gog''. koje je odlično preveo naš književnik Ivo Lendić. Papini je u Gogu dao zapiske jed­nog polubarbara-poluluđaka i iznio grku satiru na suvremenu stvarnost i na njezine prelstavnike sviju područja. (Gog se susre­će na pr. s Fordom, Ghandijem, Einsteinom, Lenjinorn, Wellesorn, Shawom i L d .. t. d.). Ovo će djelo zato s najvećim zanimanjem bili primljeno i od hi'Valske javnosti, . kako je primqjelllO i u čitavom svijetu.

D. 2anll0: "Hrvatska Marijansk4 Lirika". U nakladi knjižare "Preporod" (A. Budić), Ilica 11 8. izašla je vanredno ukusno opremljena ova prva antologija na­še religiozne lirike. Knjiga irna 88 stranica. Sadržava specijalno marijansku liriku od devetnaest hrvatskih pjesnika, među kojima se nalaze: Dragutin Domjanić, Ivan E v. Sarić, Vladimir Nazor, Duro Arnold, Milan Pavelić, Izidor Poljak, Đuro Sudeta, Ivo Lendić, Jeronim l(orher i dr. Zanimljiv je preagovor urednika prof. D. lanka s olr zirom na znače11tj{e 'i umjetnički izraz našega narocino-reli.gijskoga duha u marijanskoj li­rici. Cijena knjizi je l O dinara (na finom papiru i uvezana u svileno platno 1 O di­nara više).

"Sto je čovjeku rad?" U zbirci je­ronimske "dina!'-Šlarnpe" izašao je novi sve­zak pod naslovom "Sto je čovjeku rad?". Tu pisac-stručnjak Dr Fr. K.s. Novak kratko i jasno predočuje pravi i krivi nazor o čovječjem radu, po kojemu nastaje sve da­našnje 2!lb i 1al;za u svijetu. Jer se o tak-vim pilanjirna dnevno slu~ i Cil's, i to nažalost odreda krivo, knjižicu, koja d'aje valjano gledište, treba raširiti u masama.

S ovom knjižicom jeronimska propa­gandna štampa započinje novi niz svezaka, u novom ukusnom ruhu i 'dvobojnorn tisku, pa će sigurno ovako lijepu i konisnu knjiži­cu svatko zaželjeti, tim više što joj je cijena samo l Din. l(njil.ice se dobivaju kod svi­ju Jeronimskih povjerenika, u svim boljim knjižarama ili izravno kod uprave "Jero­nimskog Svijetla", Zagreb, Trg Kralja To­mislava 21. Na ovu upravu neka se obrate i oni koji bi jeronlrnske knjižice po dinat: htjeli raspačavati.

·~ ••• ,. ,-("4

Veliki izbor proljetnih cipela za dame, gospodu i djecu.

ŠIBENIK SPLIT Kralja Tomislava Marulićeva 7,

Vlasnik ! odgovorni 1uednlk: Sveć. Ivo Grgurev Ul. })ralja Tomililava 53. - Tiskara Kačić - (0. B. Buljević) '

du bu l

m po se u

laz OI

ona Iju. nji m

Je

ne u go ne~

iri nJe za tak1 s kr

Če ' laž ku

s Iju j